Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je rješenje kojim je Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Jugooceanija je bila jedna od najvećih kompanija u bivšoj Jugoslaviji i svjedok je obnove bokeljskog pomorstva sredinom 20. vijeka. Preduzeće je 1988. godine raspolagalo sa čak 26 brodova.
Projekat za izgradnju zgrade izrađen je 1960. godine, a projektanti su bili poznati jugoslovenski arhitekti, Đorđe Petrović, Mateja Nenadović, Đorđe Zloković.
- Jedinstvenost ovog objekta ogleda se u značaju koji ona posjeduje kao jedno od prvih zdanja moderne arhitekture nastalih u Kotoru, odnosno u Crnoj Gori i Jugoslaviji, u periodu od 1960-1967. godine. U arhitekturi ove građevine ukrštaju se arhitektonsko - estetski, inženjersko - tehnički, kulturno - istorijski i društveni aspekti, koji su karakterisali najsavremenije tendencije u razvoju savremene arhitekture tog vremena - saopšteno je iz UZKD.
Treba pomenuti i učešće poznatih slikara Predraga - Peđe Miliosavljevića i Dušana Ljubojevića u rješavanju partera zgrade, kao i vajara Pavla Pejovića koji je izradio bistu Sava Starovića, osnivača preduzeća.
Naime, parterno uređenje zgrade „Jugooceanije“ sa skulptoralno riješenom „ružom vjetrova“ na dvorišnoj strani zgrade (prema moru), ukrasnim bazenom u atrijumu i bistom osnivača preduzeća, je umjetnički doprinos arhitektonskom rješenju zgrade u cjelini (osnova, volumen, fasade), ocjenio je, između ostalog, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Elaboratu o utvrđivanju kulturne vrijednosti zgrade Jugooceanije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra

Prijestonica Cetinje dobila je saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara na konzervatorski projekat uređenja Parka "13. jul", čime su stvoreni uslovi za raspisivanje tendera za izbor izvođača i nadzor radova, saopšteno je iz gradske uprave. - Nakon sprovedenih tenderskih procedura, očekujemo da će radovi na obnovi jednog od najznačajnijih zelenih prostora u gradu početi u prvoj polovini naredne godine – stoji u saopštenju. Kako navode, rekonstrukcija će biti sprovedena u skladu sa stručnim smjernicama konzervatorske struke, sa ciljem očuvanja autentičnosti prostora i njegovog unapređenja za buduće generacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903130952_19b7bbf5c441ca0fbfc3438c824c59107f6b509ce94f2d06617b43d19b859d50.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903130952_19b7bbf5c441ca0fbfc3438c824c59107f6b509ce94f2d06617b43d19b859d50" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt='Park "13. jul"'> <figcaption>Park "13. jul"(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>  Iz gradske uprave napominju da je osnovni cilj zaštite Spomenika prirode očuvanje dendroflore i drugih komponenti biodiverziteta, prvenstveno sprječavanjem procesa degradacije i unapređivanjem njegovog statusa kroz stručni pristup koji uključuje proučavanje i praćenje stanja tokom vremena. - Jedan od ciljeva je i obogaćivanje prostora novim sadržajima, u mjeri i na način koji neće narušiti njegove temeljne vrijednosti – naglasili su iz Prijestonice Cetinje. Parkovi 13. jul i Njegošev park upisani su 1965. godine u registar zaštićenih spomenika prirode, što dodatno potvrđuje njihov kulturni i prirodni značaj.

1084x550

Cetinje: Saglasnost za konzervatorski projekat uređenja Parka "13. jul"

Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o uspostavljanju prethodne zaštite dobra Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos.
Granica dobra, kako su naveli u saopštenju, prostire se na četiri katastarske opštine, KO Ulcinj, KO Bratica, KO Krute ulcinjske i KO Kruče u Opštini Ulcinj, a obuhvata i dio mora.
- Uprava je konstatovala da navedenom dobru prijeti ubrzana degradacija nasljeđenih i prepoznatih kulturno istorijskih vrijednosti. Ograđivanjem zasada maslina, gradnjom stambenih objekata, parkinga, prolaza, puteva u betonu, i drugih objekata koji nijesu imanentni prostoru Valdanosa, ruše se i uklanjaju autentične nasljeđene strukture i mijenja karakterističan pejzaž i ambijent - kazali su iz Uprave.
Oni su upozorili da u tom procesu prostor poprima izgled i svojstva prostora namijenjenog dominantno turizmu.
- Imajući u vidu da je riječ o kulturnom pejzažu, sa izraženim svojstvima integriteta, autentičnosti, jedinstvenosti i rijetkosti u okviru svoje vrste, kao i ambijentalnim, etnografskim, arhitektonskim, arheološkim, sociološkim, ekonomskim i drugim osobenostima, a koje ugrožava urbanizacija, mijenjajući namjenu, karakter, a prije svega vrijednosti kulturnog pejzaža, Uprava je donijela Rješenje o uspostavljanju prethodne zaštite - zaključuje se u saopštenju.

Uspostavljena prethodna zaštita Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos

To što je spomenik Pavlu Đurišišu iz sela Gornje Zaostro sklonjen sa postamenta u obližnju crkvu, a potom premješten „na čuvanje“ u Manastir Đurđevi stupovi, za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da je Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito podigla spomenik ozloglašenom četničkom komandantu u sred kulturnog dobra u opštini Berane.&nbsp;
To proizilazi iz njihove inicijative za postupanje inspekcije za kulturna dobra i kulturnu baštinu, koju su prije desetak dana uputili inspektorki Dušici Šljivančanin.
<h2>POTREBNA SAGLASNOST</h2>
U inicijativi se navodi da je Uprava „posredstvom dnevnih novina Pobjeda u saznanju da je spomenik Pavlu Đurišiću premješten u Manastir Đurđevi stupovi, koji je kulturno dobro zaštićeno 1956. godine.“
- Shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ako se spomen-obilježje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se gradi na prostoru koji je zaštićena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen-obilježja potrebna je i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjećamo da Uprava nije dala saglasnost za postavljanje predmetnog spomenika – navodi se u inicijativi Uprave, uz priložen link teksta iz Pobjede i molbu za hitno postupanje.
Međutim, inspektorka Dušica Šljivančanin, kako nezvanično saznaje Pobjeda, još nije postupala po ovoj inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada pod krovom Ministarstva kulture i medija, prema tvrdnjama izvora Pobjede, ima dilemu po kojem zakonskom osnovu mogu da postupaju, a ujedno se preispituju i u vezi sa odredbama Temeljnog ugovora, rješavajući pitanje – ima li Ugovor snagu zakona?! Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara im je nedvosmisleno stavljeno do znanja da nema razlike između podizanja spomenika u Gornjem Zaostru i njegovog premještanja u Manastir, budući da spomenik nije sklonjen ni u kakvu ostavu, mračan podrum ili magacin, sa namjerom da se uništi ili preda policiji i tužilačkim organima, već je postavljen/podignut na ulazu u manastirski konak.
S druge strane, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, podsjetimo, formiralo je predmet zbog premještanja spomenika Pavlu Đurišiću u Manastir Đurđevi stupovi. U toku je, kako ranije rekoše, postupak izviđaja. Javio se tada preko video-snimka i iguman Manastira Đurđevi stupovi Danilo Trpčevski, potvrdivši da mu je policija uručila poziv za razgovor zbog toga što je bronzani kip Pavla Đurišića smješten u prostorijama ovog objekta. Paradoksalno, u sred kulturnog dobra države Crne Gore, Trpčeski je poručio kako crkva ne može da se odrekne vojvode Pavla i ostalih „koji su bili junaci, koji su bili kršteni, miropomazani, pravoslavni“.
<h2>TIŠINA IZ MKM</h2>
O spomenku Đurišiću u Manastiru Đurđevi stupovi, začudo, nije se oglasila ni ministraka kulture i medija Tamara Vujović, iako je prije samo dvadesetak dana poručila da „postavljanje nelegalnog spomen-obilježja Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro, predstavlja direktno kršenje zakona i grubo narušavanje temelja savremene, građanske i antifašističke Crne Gore.“ Kada na dnevni red dođe pitanje crkava i manastira, nelegalne gradnje Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke, pa sada i postavljanje spomenika u sred Manastira u Beranama, ministarka nema komentar. Podsjetimo da je u posljednje dvije godine otćutala brojna pitanja Pobjede na tu temu, a posljedni put prije samo mjesec povodom nelegalne gradnje konaka u Manastiru Kosijerevo.
- Država ima mehanizme i volju da odlučno reaguje na svaki pokušaj narušavanja pravnog poretka. Ministarstvo kulture i medija, u saradnji s drugim institucijama, nastaviće da štiti kulturno nasljeđe, istorijsku istinu i vrijednosti na kojima počiva Crna Gora kao država slobodnih građana, ravnopravnosti i evropske budućnosti – poručila je ministarka 8. avgusta ove godine.
Dok njena inspekcija za kulturna dobra tihuje i tumači ugovore i zakone, preispitujući da li ima osnova da drugi put „juriša“ na Đurišića, u međuvremenu je „pao“ hercegnovski dimnjačar Njunjo. Tu je ministarka, svoja na svome, zaoštrila volju i ministarsko pero, podvukla sve članove Zakona o spomen-obilježjima i preko svoje inspekcije skinula glavu (čitaj: spomen-obilježje) jednom gradskom oriđinalu. Između ta dva postupanja, na kratko je zadovoljila apetite i svog biračkog tijela, pa je uklonila spomenik Jusufu Čeliću u Gusinju. Međutim, čekaju je još desetine nelegalnih spomenika po Kučima, Cetinju, Podgorici, Nikšiću... ali i po dvorištima gradskih hramova i seoskih manastira, na šta je njen resor Pobjeda podsjetila preko članka pod naslovom „Memorijalna anarhija i institucionalna pasivnost“, koji je objavljen 12. maja u rubrici Kultura.
<h2>Ministarka zaboravila da je „svaki prostor“ i prostor kulturnog dobra</h2>
Bezuspješno tragajući za ulicom Mule Osmana (H)Rastodera u Petnjici, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, nakon što se pohvalila uklanjanjem spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru i donošenjem rješenja o uklanjanju spomenika Jusufu Čeliću, 8. avgusta je poručila da „Ministarstvo kulture i medija neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana.“
- Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. Zbog toga, sva spomen-obilježja postavljena suprotno zakonu biće evidentirana, bez izuzetka i bez odlaganja, uz izrečene odgovarajuće mjere. U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore – rekla je ministarka.
Danas, kada je prostor jednog kulturnog dobra, konkretno Manastira Đurđevi stupovi, okupiran istim spomenikom Pavlu Đurišiću, ministarka je, izgleda, zaboravila na svoja „vatrena obećanja“?! Jusufa Čelića i dimnjačara Njunja je bilo relativno lako ukloniti, ali ministarka sada treba sebe da privoli na neprijatan zadatak: da drugi put preko svojih inspekcijskih službi, čuvajući naša kulturna dobra, „u bilo kom prostoru“ (čitaj: manastirskom) „obezglavi“ Đurišića koji svako malo, što u priči, što u pjesmi, što glavom i bronzanom bradom, uskrsne uz pomoć volje raznih igumana, mitropolita i vjernog naroda. Ili, „svaki prostor“ za ministarku nije i prostor Srpske pravoslavne crkve, pa bio on kao kulturno dobro i pod zaštitom zakona i države?! Tu se već, bez božije pomoći i blagoslova, kao da nam svojim (ne)činjenjem i ćutanjem poručuje ministarka, zakoni države Crne Gore ne sprovode?!

1250x600

UZKD: Eparhija je nelegalno podigla spomenik Đurišiću u sred kulturnog dobra

Konzervatorski radovi na sanaciji zvonika Cetinjskog manastira izvode se uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
To je Cetinjskom listu potvrđeno iz te institucije.
- Radovi se izvode u odnosu na projekat na koji je Uprava dala saglasnost, a Mitropolija je poslala uredno obavještenje o početku izvođenja radova u okviru kojeg je dostavljena informacija o izvođaču i nadzoru nad radovima – Montal d.o.o. i Arhitektonski fakultet u Podgorici. Oba pravna lica imaju konzervatorsku licencu – kazala je za Cetinjski list direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Petra Zdravković.

Sanacija zvonika Cetinjskog manastira uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Prijestonica Cetinje upoznata je sa oštećenjem kamenih stubova na Orlovom kršu i u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara radi na pripremi njihove sanacije – kaže se u odgovoru na pitanja koje je RTV Cetinje uputila gradskoj upravi prošlog petka. Pitanja se tiču oštećenja na par kamenih stubova ograde koji su se oštetili usljed uticaja atmosferskih prilika i postavljene električne instalacije po metalnoj ogradi oko mauzoleja vladici Danilu Petroviću. Prethodno, na postavljena pitanja odgovoreno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, da ta institucija „nije bila upoznata sa devastacijom ograde na Orlovom kršu i da su navedeni radovi sprovedeni bez saglasnosti ove Uprave, odnosno bez konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost.“ Uprava je o navedenom obavijestila inspekciju za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija koja bi trebalo da sagleda stanje i postupi u skladu sa svojim nadležnostima. Na pitanja RTV Cetinje upućena kabinetu ministarke još nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2" data-rendition-name="original" width="1536" height="691" loading="lazy" alt="Orlov krš"> </figure>  Nakon interesovanja RTV Cetinje za problem koji postoji, u poneđeljak 15.aprila, organizovan je sastanak predstavnika Lokalne uprave i predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara nakon čega je odgovoreno na naša pitanja. Radovi koji su do sada izvedeni predstavljaju hitne sanacione intervencije, koje su bile neophodne radi sprječavanja dalje devastacije, kao i zaštite lica i imovine. Naglašavamo da se radi o privremenim radovima, koji imaju karakter zaštitnih mjera dok se ne stvore uslovi za trajno rješenje. Prijestonica je u stalnoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, a sve aktivnosti biće dalje realizovane isključivo u saradnji sa nadležnim institucijama i uz prethodno pribavljene saglasnosti. Nakon dobijanja svih neophodnih odobrenja, prostor će biti trajno uređen na način koji će očuvati njegov kulturno-istorijski značaj. - Gradska uprava ostaje posvećena očuvanju kulturne baštine i kontinuiranom unapređenju javnog prostora u saradnji sa nadležnim institucijama i građanima - kaže se u odgovoru. Izostalo je pojašnjenje na pitanje koje se tiče elektroinstalacija i da li predviđene mjere podrazumijevaju i njihovo uklanjanje sa ograde.

Saniraće oštećene kamene stubove na Orlovom kršu

Od početka 2020. godine dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala vozila Vlade i Skupštine Crne Gore. To su informacije koje je Portal ETV dobio iz Generalnog sekretarijata Vlade i državnog parlamenta.
Sve češće su saobraćajke u kojima su jedni od aktera vozači državnih automobila. Posljednja takva nezgoda dogodila se 24. marta na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici kada je oštećen službeni automobil iz pratnje premijera Milojka Spajića.
Sumnja se da je udes izazvalo vozilo koji je prošao kroz crveno svjetlo i tom prilikom napravio veliku materijalnu štetu na „Mercedesu S klase” iz Spajićeve pratnje. U nezgodi nije bilo povrijeđenih.
U Upravi nemaju podatke o broju nezgoda u kojima učestvuju službena vozila Vlade i Skupštine. Kako su rekli za Portal ETV, u policiji prikupljaju i vode statističke podatke o saobraćajnim nezgodama shodno CADaS protokolu, koji je međunarodni standard prihvaćen od svih država Evropske unije i koji ne predviđa vođenje evidencija na osnovu pojedinačnog vlasništva vozila koje je učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi.
- Pa iz tog razloga i nijesmo u mogućnosti da dostavimo tražene podatke – navedeno je u odgovoru Uprave policije našem portalu.
<h2>Šteta od više hiljada</h2>
Sa druge strane, iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore su nam rekli da su se od početka 2020. godine dogodile tri saobraćajne nezgode u kojima su učestvovala vozila kojim raspolažu.
Prema dostavljenim podacima, ukupan iznos pričinjene materijalne štete isplaćen iz tog resora je 3.635,93 eura.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade su naveli da je 2. maja 2021. godine u nezgodi učestvovalo vozilo marke „Mercedes E200“, te da je pričinjena materijalna šteta i iznos sredstava koja su, za te namjene, isplaćena iz njihovog budžeta 1,203,95 eura.
Druga nezgoda u kojoj je učestvovalo vozilo marke „Mercedes E280“ dogodila se 8. juna 2022. godine. Na vozilu je pričinjena materijalna šteta od 1.282,60 eura.
- Treće vozilo „Mercedes E280“ je u nezgodi učestvovalo 1. januara početkom ove godine, gdje je pričinjena materijalna šteta i iznos sredstava koja su, za te namjene, takođe isplaćena iz budžeta Generalnog sekretarijata Vlade 1.149,38 eura – navedeno je u odgovoru našem portalu.
<h2>Krivci bez sankcija</h2>
Iz Skupštine su nam kazali da se u posljednjih nešto više od pet godina dogodilo 12 saobraćajki u kojima su učestovala službena vozila državnog parlamenta. Kako su rekli, u najvećem broju udes je izazvala druga strana, ali nisu istakli u koliko slučajeva.
- Lica koja su upravljala službenim vozilom Skupštine i svojom krivicom izazvali nezgodu, nijesu sankcionisana – saopštili su iz Skupštine Crne Gore za Portal ETV.&nbsp;
Iz najvišeg zakonodavnog doma su kazali da su popravke oštećenih vozila vršene od sredstava planiranih planom javnih nabavki za predmetnu godinu. Međutim, nijesmo dobili odgovor koliki je taj iznos bio za navedeni broj nezgoda.
- Za vozila koja su kasko osigurana, popravke su izvršene na teret ugovora za kasko osiguranje potpisanih sa osiguravajućom kućom – ističu za Portal ETV.&nbsp;
Podsjetili su na protokol koji nalaže da vozač službenog vozila koji učestvuje u nezgodi obavještava Upravu policije o tome sa lica mjesta.
- Policija na licu mjesta procjenjuje da li je potrebna izrada Zapisnika ili pristupa izradi "Evropskog izvještaja". Nakon utvrđenog činjeničnog stanja, ukoliko je krivica nezgode pričinjena od druge strane pristupa se naplati iz osiguravajuće kuće krivca za nastalu štetu. Ukoliko je krivica na teret službenog vozila Skupštine, u tom slučaju Skupština obavlja popravku vozila od sopstvenih sredstava predviđenim planom javnih nabavki – kazali su.&nbsp;
<h2>Slučaj Lekić</h2>
Shodno informacijama koje smo dobili iz policije, izostao je i odgovor koliko je službenih vozila državnih preduzeća učestovalo u saobraćajnim nezgodama, a poznato je da je bilo više takvih slučajeva.
Najsvježiji je onaj od 11. oktobra prošle godine kada je bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Milan Lekić izazvao saobraćajku u kojoj je slupao luksuzni službeni automobil „infiniti“ - premium brend „Nisana“. Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima pola godine nije završilo izviđaj u ovom slučaju.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen i u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Vjera Ljuljđuraj

Vladu popravke vozila iz udesa stajale 3,6 hiljada eura, u Skupštini bez informacija o visini štete

Dozvola za rekonstrukciju i sanaciju Hajdar pašine džamije u selu Radulići kod Bijelog Polja ukinuta je zbog prijetnji mještana da neće dozvoliti „gradnju džamije“, jer je ona sagrađena, kako tvrde, na ostacima „drevne hrišćanske svetinje“, bez obzira na to što je arheološko istraživanje Polimskog muzeja pokazalo da to nije tačno. To proizilazi iz reagovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koje je Portalu ETV dostavljeno umjesto odgovora na pitanja koja smo im poslali, a u kojem ističu kako su im se prošle godine u „više navrata obraćali mještani sela“ koji tvrde da se ispod ostataka ove džamije „nalaze ostaci starijeg objekta – crkve, te da se na prostoru oko džamije ranije sahranjivalo pravoslavno stanovništvo“. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Enis Burdžović i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Alija Kujović saopštili su juče da su uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224131212_6777021006feee6795457a0ff3043877433acac649f49e88e770eb1244b3f304.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224131212_6777021006feee6795457a0ff3043877433acac649f49e88e770eb1244b3f304" data-rendition-name="original" width="809" height="540" loading="lazy" alt="Rifat ef. Fejzić"> <figcaption>Rifat ef. Fejzić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te ista direktno ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa, i to iz više razloga – istakli su oni. Iz Uprave u reagovanju ocjenjuju da „nema prostora za konstatacije da se postupanjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države, već je upravo ono usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije“.&nbsp; Ističu kako se tvrdnje mještana Radulića, da je džamija sagrađena na ostacima crkve, „mogu potvrditi/osporiti samo na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih sistematskih arheoloških istraživanja, kako bi se sa sigurnošću identifikovale sve hronološke/građevinske faze“.&nbsp; - Do danas, na ovom prostoru su 2008. godine sprovedena samo sondažna istraživanja, kada je u okviru samog objekta džamije otvorena jedna sonda, dok preostali dio unutrašnjosti, kao i spoljnog dijela uz zidove objekta, nije sistematski istražen, uz izuzetak ostataka turbeta sjeverno od džamije – piše u reagovanju Uprave.&nbsp; Zbog svega toga, kako su istakli, Uprava je „kroz sprovođenje obavještenja o rezultatima ispitnog postupka Mešihatu islamske zajednice i revidentu ukazala da je neophodno sprovesti navedena arheološka istraživanja i na osnovu njih dostavljenu projektnu dokumentaciju dopuniti, i potom dostaviti na saglasnost ovoj Upravi“. - Uprava za zaštitu kulturnih dobara je postupajući po zahtjevu Islamske zajednice u Crnoj Gori – Mešihat islamske zajednice donijela Rješenje o davanju saglasnosti na Konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje 09. 11. 2022. godine, za sprovođenje konzervatorskih mjera za koje nije potrebna prijava građenja odnosno građevinska dozvola, i za koje nije potrebna izrada glavnog projekta shodno propisima kojima se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata – napisali su u reagovanju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224131212_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241224131212_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Uprava za zaštitu kulturnih dobara"> <figcaption>Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara tvrde da arheolozi moraju istražiti tvrdnje mještana(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ističu i da Mešihat Islamske zajednice „budući da je za planirane intervencije - sanacija, restauracija i rekonstrukcija Hajdar pašine džamije u Radulićima bila potrebna izrada glavnog projekta, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata nije bio u mogućnosti da radove na ostacima džamije sprovede u odnosu na Konzervatorski projekat na koji je Uprava dala saglasnost 2022. godine“.&nbsp; - Zbog pomenutog, Mešihat islamske zajednice je sproveo proceduru izrade Glavnog projekta rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje, koji je Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostavljen 05. 11. 2024. godine putem privrednog društva koje vrši reviziju – objašnjavaju oni. Onda je, kako proizilazi iz reagovanja, Uprava donijela dva nova akta - rješenje o poništenju rješenja kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, jer. Kako konstatuju, „njegovo izvršenje nije pravno i stvarno moguće, odnosno po istom se nisu mogli izvoditi radovi“ i obavještenje o rezultatima ispitnog postupka shodno Zakonu o upravnom postupku, a u odnosu na dostavljeni glavni projekat rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje. Poručuju da se „može se zaključiti da nema prostora za proizvoljne interpretacije u smislu hronologije donošenja navedenih akata, već su isti proistekli u odnosu na zahtjeve upravo Mešihata islamke zajednice, odnosno revidenta“.&nbsp; - U kontekstu izjave da Mešihatu islamske zajednice nije data mogućnost izjašnjenja, napominjemo da je upravo putem sprovođenja obavještenja o rezultatima ispitnog postupka, stranka upućena na mogućnost izjašnjenja u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod ovog javnopravnog organa – Uprave za zaštitu kulturnih dobara – naglasili su u reagovanju. Nijesu iz Uprave objasnili zašto su čekali da im bude dostavljen glavni projekat, pa da tek onda, dvije godine nakon što su izdali dozvolu za rekonstrukciju, ponište tu odluku. Nijesu objasnili, zašto Mešihat Islamske zajednice nijesu obavijestli odmah pošto su se pojavile, kako tvrde, „pravno i stvarno“ prepreke za realizaciju ovog projekta, odnosno da se mještani bune, jer tvrde da je džamija sagrađena na ostacima crkve. - Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno civilizacijske vrijednosti. Samu odluku, vrijeme i način na koji je donešena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara doživljamo kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasleđa u Crnoj Gori. S tim u vezi, zahtijevamo da Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu – poručili su juče Fejzić, Burdžović i Kujović. Oni traže da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom. Portal ETV uputio je pitanja i Ministarstvu kulture i medija, ali odgovore još nijesmo dobili. Mještani Radulića od prošle godine poručuju da neće dozvoliti, kako oni kažu, „nikakvo skrnavljenje ostataka svetinje“, odnosno kategorični su da je na mjestu gdje je sagrađena Hjdar pašina džamija nekada bila crkva, ali i groblje. Tada su iz Crkve Srbije poručili da će inicirati sastanak sa članovima Islamske zajednice kako bi došli do rješenja. Hajdar pašina džamija zapaljena je i srušena tokom Drugog svjetskog rata u pohodu četnika predvođenih Pavlem Đurišićem. A Hajdar pašina džamija, kako je objavio neđeljnik Monitor 2017. godine, još od 1977. u katastru se vodila i kao crkva?! Ispostavilo se da je neko, bez pisanog traga i obrazloženja, te godine, uz naziv džamija dopisao - crkva. Međutim, 1996. godine iz katastra je nestao i naziv džamija i ostalo je da piše da se u Radulićima na toj parceli nalazi crkva. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Arheolozi ponovo moraju da traže crkvu na mjestu Hajdar pašine džamije

Petra Zdravković imenovana je danas za direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a Balša Perović razriješen sa te pozicije u v.d. mandatu.
Ta odluka donijeta je danas na sjednici Vlade Crne Gore.
Pored toga, Jelena Pejović imenovana je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave (MJU).

Petra Zdravković direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, razriješen Balša Perović

Autori spota „Srce Srbije“ nijesu dobili odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara za snimanje na teritoriji Crne Gore, te samim tim smatramo da se na taj način na nezakonit i na krajnje neprimjeren način zloupotrebljavaju kulturna dobra Crne Gore – saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Oni su, kako su nam kazali, uputili urgenciju Upravi za inspekcijske poslove, Odsjeku za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara za hitno postupanje i preduzimanje radnji i mjera iz svoje nadležnosti. To su učinili, kako su precizirali, uzevši u obzir da nije ispoštovana procedura propisana članom 58. Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Iz Ministarstva kulture i medija našem Portalu juče je saopšteno da ni njima nije upućen zahtjev za dozvolu snimanja spota iza kojeg stoji nadriljekar i teoretičar zavjera Miroljub Petrović.
U odgovorima na naša pitanja, u Ministarstvu kulture i medija su naglasili da nijesu bili u saznanju za produkciju spota „Srce Srbije“ jer im nije upućen zvanični zahtjev za dozvolu snimanja inostranog producenta na teritoriji Crne Gore za navedeno kinematografsko djelo. Istakli su da ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije upućen zahtjev za korišćenje kulturnog dobra u posebne svrhe.
Time je inostrani producent, kako su podvukli, prekršio više zakona u oblasti kulture, kojima se uređuje postupanje u konkretnom slučaju.
- Zbog toga će Ministarstvo kulture i medija uputiti Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u odnosu na sprovdene radnje za koje nije dobijeno prethodno odobrenje nadležnih organa – naveli su u MKM.
Iz Ministarstva kulture i medija su pojasnili da su za navedeno snimanje nosioci aktivnosti bili su u zakonskoj obavezi da se obrate Upravi za zaštitu kulturnih dobara, budući da je članom 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara jasno definisano da se kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može upotrijebiti za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.
- U komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara dobili smo informaciju da se ni tom organu niko nije obraćao po predmetnom pitanju – saopštili su Portalu ETV iz resora kulture i medija.
Inostrani producent bio je, kako su ukazali, dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, shodno Zakonu o kinematografiji, a prema članu 21 i 22 inostrani producent može da snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo.
- S obzirom da do zvaničnog podnošenja zahtjeva nije došlo, podsjećamo da je inostrani producent bio dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore – kazali su u MKM.
Iz tog resora su pojasnili da zahtjev za izdavanje odobrenja treba da sadrži predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela i podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanje, kao i podatke o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.
- Takođe, inostrani producent je u obavezi da uz zahtjev dostavi i cjelovit scenario kinematografskog djela, odnosno označene djelove teksta scenarija prema kojima će se snimati u Crnoj Gori, ugovor o saradnji sa domaćim koproducentom, izjavu inostranog producenta ili domaćeg koproducenta kojom se obavezuje da će Kinoteci dostaviti obaveznu kopiju filma u skladu sa članom 18 Zakona o kinematografiji koji definiše obavezu inostranog producenta u domenu dostavljanja jedne kopije kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Gore u roku od 12 mjeseci nakon završenog snimanja, odnosno šest mjeseci nakon završene postprodukcije - naveli su u Ministarstvu kulture i medija.
Portalu ETV su sagovornici iz oblasti produkcije nezvanično kazali da bi autori, na osnovu lokacija na kojim je spot snimljen, trebalo da budu kažnjeni iznosom od 30 do 50 hiljada eura.
I gradonačelnik Cetinja, Nikola Đurašković, najavio je juče da će Prijestonica iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva i incirati postupke pred nadležnim domaćim organima i međunarodnim tijelima protiv svih lica odgovornih za nastanak i objavu spota za numeru „Srce Srbije“, u izvođenju Jovane Petrović.
- Spot na YouTube plaformi najgrublje vrijeđa dostojanstvo Prijestonice i njenih građana, te predstavlja besramnu zloupotrebu ne samo kulturnih dobara, već i najprepoznatljivijih simbola i nasljeđa Cetinja. Činjenicu da je spot objavljen i da je šteta već nastala, nažalost, ne možemo anulirati, ali možemo preduzeti sve pravne radnje da se, ubuduće, niko ne usudi zloupotrijebiti naše kulturno nasljeđe - poručio je Đurašković.

Anja Ivanović

UZKD: Snimanjem spota „Srce Srbije“ nezakonito i krajnje neprimjereno zloupotrijebljena kulturna dobra Crne Gore

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: uprava-za-zastitu-kulturnih-dobara