Prijestonica Cetinje dobila je saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara na konzervatorski projekat uređenja Parka "13. jul", čime su stvoreni uslovi za raspisivanje tendera za izbor izvođača i nadzor radova, saopšteno je iz gradske uprave. - Nakon sprovedenih tenderskih procedura, očekujemo da će radovi na obnovi jednog od najznačajnijih zelenih prostora u gradu početi u prvoj polovini naredne godine – stoji u saopštenju. Kako navode, rekonstrukcija će biti sprovedena u skladu sa stručnim smjernicama konzervatorske struke, sa ciljem očuvanja autentičnosti prostora i njegovog unapređenja za buduće generacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903130952_19b7bbf5c441ca0fbfc3438c824c59107f6b509ce94f2d06617b43d19b859d50.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903130952_19b7bbf5c441ca0fbfc3438c824c59107f6b509ce94f2d06617b43d19b859d50" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt='Park "13. jul"'> <figcaption>Park "13. jul"(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>  Iz gradske uprave napominju da je osnovni cilj zaštite Spomenika prirode očuvanje dendroflore i drugih komponenti biodiverziteta, prvenstveno sprječavanjem procesa degradacije i unapređivanjem njegovog statusa kroz stručni pristup koji uključuje proučavanje i praćenje stanja tokom vremena. - Jedan od ciljeva je i obogaćivanje prostora novim sadržajima, u mjeri i na način koji neće narušiti njegove temeljne vrijednosti – naglasili su iz Prijestonice Cetinje. Parkovi 13. jul i Njegošev park upisani su 1965. godine u registar zaštićenih spomenika prirode, što dodatno potvrđuje njihov kulturni i prirodni značaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Cetinje: Saglasnost za konzervatorski projekat uređenja Parka "13. jul"

Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o uspostavljanju prethodne zaštite dobra Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos.
Granica dobra, kako su naveli u saopštenju, prostire se na četiri katastarske opštine, KO Ulcinj, KO Bratica, KO Krute ulcinjske i KO Kruče u Opštini Ulcinj, a obuhvata i dio mora.
- Uprava je konstatovala da navedenom dobru prijeti ubrzana degradacija nasljeđenih i prepoznatih kulturno istorijskih vrijednosti. Ograđivanjem zasada maslina, gradnjom stambenih objekata, parkinga, prolaza, puteva u betonu, i drugih objekata koji nijesu imanentni prostoru Valdanosa, ruše se i uklanjaju autentične nasljeđene strukture i mijenja karakterističan pejzaž i ambijent - kazali su iz Uprave.
Oni su upozorili da u tom procesu prostor poprima izgled i svojstva prostora namijenjenog dominantno turizmu.
- Imajući u vidu da je riječ o kulturnom pejzažu, sa izraženim svojstvima integriteta, autentičnosti, jedinstvenosti i rijetkosti u okviru svoje vrste, kao i ambijentalnim, etnografskim, arhitektonskim, arheološkim, sociološkim, ekonomskim i drugim osobenostima, a koje ugrožava urbanizacija, mijenjajući namjenu, karakter, a prije svega vrijednosti kulturnog pejzaža, Uprava je donijela Rješenje o uspostavljanju prethodne zaštite - zaključuje se u saopštenju.

Uspostavljena prethodna zaštita Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos

To što je spomenik Pavlu Đurišišu iz sela Gornje Zaostro sklonjen sa postamenta u obližnju crkvu, a potom premješten „na čuvanje“ u Manastir Đurđevi stupovi, za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da je Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito podigla spomenik ozloglašenom četničkom komandantu u sred kulturnog dobra u opštini Berane.&nbsp;
To proizilazi iz njihove inicijative za postupanje inspekcije za kulturna dobra i kulturnu baštinu, koju su prije desetak dana uputili inspektorki Dušici Šljivančanin.
<h2>POTREBNA SAGLASNOST</h2>
U inicijativi se navodi da je Uprava „posredstvom dnevnih novina Pobjeda u saznanju da je spomenik Pavlu Đurišiću premješten u Manastir Đurđevi stupovi, koji je kulturno dobro zaštićeno 1956. godine.“
- Shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ako se spomen-obilježje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se gradi na prostoru koji je zaštićena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen-obilježja potrebna je i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjećamo da Uprava nije dala saglasnost za postavljanje predmetnog spomenika – navodi se u inicijativi Uprave, uz priložen link teksta iz Pobjede i molbu za hitno postupanje.
Međutim, inspektorka Dušica Šljivančanin, kako nezvanično saznaje Pobjeda, još nije postupala po ovoj inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada pod krovom Ministarstva kulture i medija, prema tvrdnjama izvora Pobjede, ima dilemu po kojem zakonskom osnovu mogu da postupaju, a ujedno se preispituju i u vezi sa odredbama Temeljnog ugovora, rješavajući pitanje – ima li Ugovor snagu zakona?! Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara im je nedvosmisleno stavljeno do znanja da nema razlike između podizanja spomenika u Gornjem Zaostru i njegovog premještanja u Manastir, budući da spomenik nije sklonjen ni u kakvu ostavu, mračan podrum ili magacin, sa namjerom da se uništi ili preda policiji i tužilačkim organima, već je postavljen/podignut na ulazu u manastirski konak.
S druge strane, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, podsjetimo, formiralo je predmet zbog premještanja spomenika Pavlu Đurišiću u Manastir Đurđevi stupovi. U toku je, kako ranije rekoše, postupak izviđaja. Javio se tada preko video-snimka i iguman Manastira Đurđevi stupovi Danilo Trpčevski, potvrdivši da mu je policija uručila poziv za razgovor zbog toga što je bronzani kip Pavla Đurišića smješten u prostorijama ovog objekta. Paradoksalno, u sred kulturnog dobra države Crne Gore, Trpčeski je poručio kako crkva ne može da se odrekne vojvode Pavla i ostalih „koji su bili junaci, koji su bili kršteni, miropomazani, pravoslavni“.
<h2>TIŠINA IZ MKM</h2>
O spomenku Đurišiću u Manastiru Đurđevi stupovi, začudo, nije se oglasila ni ministraka kulture i medija Tamara Vujović, iako je prije samo dvadesetak dana poručila da „postavljanje nelegalnog spomen-obilježja Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro, predstavlja direktno kršenje zakona i grubo narušavanje temelja savremene, građanske i antifašističke Crne Gore.“ Kada na dnevni red dođe pitanje crkava i manastira, nelegalne gradnje Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke, pa sada i postavljanje spomenika u sred Manastira u Beranama, ministarka nema komentar. Podsjetimo da je u posljednje dvije godine otćutala brojna pitanja Pobjede na tu temu, a posljedni put prije samo mjesec povodom nelegalne gradnje konaka u Manastiru Kosijerevo.
- Država ima mehanizme i volju da odlučno reaguje na svaki pokušaj narušavanja pravnog poretka. Ministarstvo kulture i medija, u saradnji s drugim institucijama, nastaviće da štiti kulturno nasljeđe, istorijsku istinu i vrijednosti na kojima počiva Crna Gora kao država slobodnih građana, ravnopravnosti i evropske budućnosti – poručila je ministarka 8. avgusta ove godine.
Dok njena inspekcija za kulturna dobra tihuje i tumači ugovore i zakone, preispitujući da li ima osnova da drugi put „juriša“ na Đurišića, u međuvremenu je „pao“ hercegnovski dimnjačar Njunjo. Tu je ministarka, svoja na svome, zaoštrila volju i ministarsko pero, podvukla sve članove Zakona o spomen-obilježjima i preko svoje inspekcije skinula glavu (čitaj: spomen-obilježje) jednom gradskom oriđinalu. Između ta dva postupanja, na kratko je zadovoljila apetite i svog biračkog tijela, pa je uklonila spomenik Jusufu Čeliću u Gusinju. Međutim, čekaju je još desetine nelegalnih spomenika po Kučima, Cetinju, Podgorici, Nikšiću... ali i po dvorištima gradskih hramova i seoskih manastira, na šta je njen resor Pobjeda podsjetila preko članka pod naslovom „Memorijalna anarhija i institucionalna pasivnost“, koji je objavljen 12. maja u rubrici Kultura.
<h2>Ministarka zaboravila da je „svaki prostor“ i prostor kulturnog dobra</h2>
Bezuspješno tragajući za ulicom Mule Osmana (H)Rastodera u Petnjici, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, nakon što se pohvalila uklanjanjem spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru i donošenjem rješenja o uklanjanju spomenika Jusufu Čeliću, 8. avgusta je poručila da „Ministarstvo kulture i medija neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana.“
- Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. Zbog toga, sva spomen-obilježja postavljena suprotno zakonu biće evidentirana, bez izuzetka i bez odlaganja, uz izrečene odgovarajuće mjere. U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore – rekla je ministarka.
Danas, kada je prostor jednog kulturnog dobra, konkretno Manastira Đurđevi stupovi, okupiran istim spomenikom Pavlu Đurišiću, ministarka je, izgleda, zaboravila na svoja „vatrena obećanja“?! Jusufa Čelića i dimnjačara Njunja je bilo relativno lako ukloniti, ali ministarka sada treba sebe da privoli na neprijatan zadatak: da drugi put preko svojih inspekcijskih službi, čuvajući naša kulturna dobra, „u bilo kom prostoru“ (čitaj: manastirskom) „obezglavi“ Đurišića koji svako malo, što u priči, što u pjesmi, što glavom i bronzanom bradom, uskrsne uz pomoć volje raznih igumana, mitropolita i vjernog naroda. Ili, „svaki prostor“ za ministarku nije i prostor Srpske pravoslavne crkve, pa bio on kao kulturno dobro i pod zaštitom zakona i države?! Tu se već, bez božije pomoći i blagoslova, kao da nam svojim (ne)činjenjem i ćutanjem poručuje ministarka, zakoni države Crne Gore ne sprovode?!

1250x600

UZKD: Eparhija je nelegalno podigla spomenik Đurišiću u sred kulturnog dobra

Konzervatorski radovi na sanaciji zvonika Cetinjskog manastira izvode se uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
To je Cetinjskom listu potvrđeno iz te institucije.
- Radovi se izvode u odnosu na projekat na koji je Uprava dala saglasnost, a Mitropolija je poslala uredno obavještenje o početku izvođenja radova u okviru kojeg je dostavljena informacija o izvođaču i nadzoru nad radovima – Montal d.o.o. i Arhitektonski fakultet u Podgorici. Oba pravna lica imaju konzervatorsku licencu – kazala je za Cetinjski list direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Petra Zdravković.

Sanacija zvonika Cetinjskog manastira uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Prijestonica Cetinje upoznata je sa oštećenjem kamenih stubova na Orlovom kršu i u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara radi na pripremi njihove sanacije – kaže se u odgovoru na pitanja koje je RTV Cetinje uputila gradskoj upravi prošlog petka. Pitanja se tiču oštećenja na par kamenih stubova ograde koji su se oštetili usljed uticaja atmosferskih prilika i postavljene električne instalacije po metalnoj ogradi oko mauzoleja vladici Danilu Petroviću. Prethodno, na postavljena pitanja odgovoreno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, da ta institucija „nije bila upoznata sa devastacijom ograde na Orlovom kršu i da su navedeni radovi sprovedeni bez saglasnosti ove Uprave, odnosno bez konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost.“ Uprava je o navedenom obavijestila inspekciju za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija koja bi trebalo da sagleda stanje i postupi u skladu sa svojim nadležnostima. Na pitanja RTV Cetinje upućena kabinetu ministarke još nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2" data-rendition-name="original" width="1536" height="691" loading="lazy" alt="Orlov krš"> </figure>  Nakon interesovanja RTV Cetinje za problem koji postoji, u poneđeljak 15.aprila, organizovan je sastanak predstavnika Lokalne uprave i predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara nakon čega je odgovoreno na naša pitanja. Radovi koji su do sada izvedeni predstavljaju hitne sanacione intervencije, koje su bile neophodne radi sprječavanja dalje devastacije, kao i zaštite lica i imovine. Naglašavamo da se radi o privremenim radovima, koji imaju karakter zaštitnih mjera dok se ne stvore uslovi za trajno rješenje. Prijestonica je u stalnoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, a sve aktivnosti biće dalje realizovane isključivo u saradnji sa nadležnim institucijama i uz prethodno pribavljene saglasnosti. Nakon dobijanja svih neophodnih odobrenja, prostor će biti trajno uređen na način koji će očuvati njegov kulturno-istorijski značaj. - Gradska uprava ostaje posvećena očuvanju kulturne baštine i kontinuiranom unapređenju javnog prostora u saradnji sa nadležnim institucijama i građanima - kaže se u odgovoru. Izostalo je pojašnjenje na pitanje koje se tiče elektroinstalacija i da li predviđene mjere podrazumijevaju i njihovo uklanjanje sa ograde.

Saniraće oštećene kamene stubove na Orlovom kršu

Od početka 2020. godine dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala vozila Vlade i Skupštine Crne Gore. To su informacije koje je Portal ETV dobio iz Generalnog sekretarijata Vlade i državnog parlamenta.
Sve češće su saobraćajke u kojima su jedni od aktera vozači državnih automobila. Posljednja takva nezgoda dogodila se 24. marta na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici kada je oštećen službeni automobil iz pratnje premijera Milojka Spajića.
Sumnja se da je udes izazvalo vozilo koji je prošao kroz crveno svjetlo i tom prilikom napravio veliku materijalnu štetu na „Mercedesu S klase” iz Spajićeve pratnje. U nezgodi nije bilo povrijeđenih.
U Upravi nemaju podatke o broju nezgoda u kojima učestvuju službena vozila Vlade i Skupštine. Kako su rekli za Portal ETV, u policiji prikupljaju i vode statističke podatke o saobraćajnim nezgodama shodno CADaS protokolu, koji je međunarodni standard prihvaćen od svih država Evropske unije i koji ne predviđa vođenje evidencija na osnovu pojedinačnog vlasništva vozila koje je učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi.
- Pa iz tog razloga i nijesmo u mogućnosti da dostavimo tražene podatke – navedeno je u odgovoru Uprave policije našem portalu.
<h2>Šteta od više hiljada</h2>
Sa druge strane, iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore su nam rekli da su se od početka 2020. godine dogodile tri saobraćajne nezgode u kojima su učestvovala vozila kojim raspolažu.
Prema dostavljenim podacima, ukupan iznos pričinjene materijalne štete isplaćen iz tog resora je 3.635,93 eura.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade su naveli da je 2. maja 2021. godine u nezgodi učestvovalo vozilo marke „Mercedes E200“, te da je pričinjena materijalna šteta i iznos sredstava koja su, za te namjene, isplaćena iz njihovog budžeta 1,203,95 eura.
Druga nezgoda u kojoj je učestvovalo vozilo marke „Mercedes E280“ dogodila se 8. juna 2022. godine. Na vozilu je pričinjena materijalna šteta od 1.282,60 eura.
- Treće vozilo „Mercedes E280“ je u nezgodi učestvovalo 1. januara početkom ove godine, gdje je pričinjena materijalna šteta i iznos sredstava koja su, za te namjene, takođe isplaćena iz budžeta Generalnog sekretarijata Vlade 1.149,38 eura – navedeno je u odgovoru našem portalu.
<h2>Krivci bez sankcija</h2>
Iz Skupštine su nam kazali da se u posljednjih nešto više od pet godina dogodilo 12 saobraćajki u kojima su učestovala službena vozila državnog parlamenta. Kako su rekli, u najvećem broju udes je izazvala druga strana, ali nisu istakli u koliko slučajeva.
- Lica koja su upravljala službenim vozilom Skupštine i svojom krivicom izazvali nezgodu, nijesu sankcionisana – saopštili su iz Skupštine Crne Gore za Portal ETV.&nbsp;
Iz najvišeg zakonodavnog doma su kazali da su popravke oštećenih vozila vršene od sredstava planiranih planom javnih nabavki za predmetnu godinu. Međutim, nijesmo dobili odgovor koliki je taj iznos bio za navedeni broj nezgoda.
- Za vozila koja su kasko osigurana, popravke su izvršene na teret ugovora za kasko osiguranje potpisanih sa osiguravajućom kućom – ističu za Portal ETV.&nbsp;
Podsjetili su na protokol koji nalaže da vozač službenog vozila koji učestvuje u nezgodi obavještava Upravu policije o tome sa lica mjesta.
- Policija na licu mjesta procjenjuje da li je potrebna izrada Zapisnika ili pristupa izradi "Evropskog izvještaja". Nakon utvrđenog činjeničnog stanja, ukoliko je krivica nezgode pričinjena od druge strane pristupa se naplati iz osiguravajuće kuće krivca za nastalu štetu. Ukoliko je krivica na teret službenog vozila Skupštine, u tom slučaju Skupština obavlja popravku vozila od sopstvenih sredstava predviđenim planom javnih nabavki – kazali su.&nbsp;
<h2>Slučaj Lekić</h2>
Shodno informacijama koje smo dobili iz policije, izostao je i odgovor koliko je službenih vozila državnih preduzeća učestovalo u saobraćajnim nezgodama, a poznato je da je bilo više takvih slučajeva.
Najsvježiji je onaj od 11. oktobra prošle godine kada je bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Milan Lekić izazvao saobraćajku u kojoj je slupao luksuzni službeni automobil „infiniti“ - premium brend „Nisana“. Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima pola godine nije završilo izviđaj u ovom slučaju.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen i u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Vjera Ljuljđuraj

Vladu popravke vozila iz udesa stajale 3,6 hiljada eura, u Skupštini bez informacija o visini štete

Dozvola za rekonstrukciju i sanaciju Hajdar pašine džamije u selu Radulići kod Bijelog Polja ukinuta je zbog prijetnji mještana da neće dozvoliti „gradnju džamije“, jer je ona sagrađena, kako tvrde, na ostacima „drevne hrišćanske svetinje“, bez obzira na to što je arheološko istraživanje Polimskog muzeja pokazalo da to nije tačno. To proizilazi iz reagovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koje je Portalu ETV dostavljeno umjesto odgovora na pitanja koja smo im poslali, a u kojem ističu kako su im se prošle godine u „više navrata obraćali mještani sela“ koji tvrde da se ispod ostataka ove džamije „nalaze ostaci starijeg objekta – crkve, te da se na prostoru oko džamije ranije sahranjivalo pravoslavno stanovništvo“. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Enis Burdžović i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Alija Kujović saopštili su juče da su uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224131212_6777021006feee6795457a0ff3043877433acac649f49e88e770eb1244b3f304.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224131212_6777021006feee6795457a0ff3043877433acac649f49e88e770eb1244b3f304" data-rendition-name="original" width="809" height="540" loading="lazy" alt="Rifat ef. Fejzić"> <figcaption>Rifat ef. Fejzić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te ista direktno ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa, i to iz više razloga – istakli su oni. Iz Uprave u reagovanju ocjenjuju da „nema prostora za konstatacije da se postupanjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države, već je upravo ono usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije“.&nbsp; Ističu kako se tvrdnje mještana Radulića, da je džamija sagrađena na ostacima crkve, „mogu potvrditi/osporiti samo na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih sistematskih arheoloških istraživanja, kako bi se sa sigurnošću identifikovale sve hronološke/građevinske faze“.&nbsp; - Do danas, na ovom prostoru su 2008. godine sprovedena samo sondažna istraživanja, kada je u okviru samog objekta džamije otvorena jedna sonda, dok preostali dio unutrašnjosti, kao i spoljnog dijela uz zidove objekta, nije sistematski istražen, uz izuzetak ostataka turbeta sjeverno od džamije – piše u reagovanju Uprave.&nbsp; Zbog svega toga, kako su istakli, Uprava je „kroz sprovođenje obavještenja o rezultatima ispitnog postupka Mešihatu islamske zajednice i revidentu ukazala da je neophodno sprovesti navedena arheološka istraživanja i na osnovu njih dostavljenu projektnu dokumentaciju dopuniti, i potom dostaviti na saglasnost ovoj Upravi“. - Uprava za zaštitu kulturnih dobara je postupajući po zahtjevu Islamske zajednice u Crnoj Gori – Mešihat islamske zajednice donijela Rješenje o davanju saglasnosti na Konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje 09. 11. 2022. godine, za sprovođenje konzervatorskih mjera za koje nije potrebna prijava građenja odnosno građevinska dozvola, i za koje nije potrebna izrada glavnog projekta shodno propisima kojima se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata – napisali su u reagovanju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224131212_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241224131212_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Uprava za zaštitu kulturnih dobara"> <figcaption>Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara tvrde da arheolozi moraju istražiti tvrdnje mještana(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ističu i da Mešihat Islamske zajednice „budući da je za planirane intervencije - sanacija, restauracija i rekonstrukcija Hajdar pašine džamije u Radulićima bila potrebna izrada glavnog projekta, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata nije bio u mogućnosti da radove na ostacima džamije sprovede u odnosu na Konzervatorski projekat na koji je Uprava dala saglasnost 2022. godine“.&nbsp; - Zbog pomenutog, Mešihat islamske zajednice je sproveo proceduru izrade Glavnog projekta rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje, koji je Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostavljen 05. 11. 2024. godine putem privrednog društva koje vrši reviziju – objašnjavaju oni. Onda je, kako proizilazi iz reagovanja, Uprava donijela dva nova akta - rješenje o poništenju rješenja kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, jer. Kako konstatuju, „njegovo izvršenje nije pravno i stvarno moguće, odnosno po istom se nisu mogli izvoditi radovi“ i obavještenje o rezultatima ispitnog postupka shodno Zakonu o upravnom postupku, a u odnosu na dostavljeni glavni projekat rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje. Poručuju da se „može se zaključiti da nema prostora za proizvoljne interpretacije u smislu hronologije donošenja navedenih akata, već su isti proistekli u odnosu na zahtjeve upravo Mešihata islamke zajednice, odnosno revidenta“.&nbsp; - U kontekstu izjave da Mešihatu islamske zajednice nije data mogućnost izjašnjenja, napominjemo da je upravo putem sprovođenja obavještenja o rezultatima ispitnog postupka, stranka upućena na mogućnost izjašnjenja u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod ovog javnopravnog organa – Uprave za zaštitu kulturnih dobara – naglasili su u reagovanju. Nijesu iz Uprave objasnili zašto su čekali da im bude dostavljen glavni projekat, pa da tek onda, dvije godine nakon što su izdali dozvolu za rekonstrukciju, ponište tu odluku. Nijesu objasnili, zašto Mešihat Islamske zajednice nijesu obavijestli odmah pošto su se pojavile, kako tvrde, „pravno i stvarno“ prepreke za realizaciju ovog projekta, odnosno da se mještani bune, jer tvrde da je džamija sagrađena na ostacima crkve. - Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno civilizacijske vrijednosti. Samu odluku, vrijeme i način na koji je donešena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara doživljamo kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasleđa u Crnoj Gori. S tim u vezi, zahtijevamo da Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu – poručili su juče Fejzić, Burdžović i Kujović. Oni traže da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom. Portal ETV uputio je pitanja i Ministarstvu kulture i medija, ali odgovore još nijesmo dobili. Mještani Radulića od prošle godine poručuju da neće dozvoliti, kako oni kažu, „nikakvo skrnavljenje ostataka svetinje“, odnosno kategorični su da je na mjestu gdje je sagrađena Hjdar pašina džamija nekada bila crkva, ali i groblje. Tada su iz Crkve Srbije poručili da će inicirati sastanak sa članovima Islamske zajednice kako bi došli do rješenja. Hajdar pašina džamija zapaljena je i srušena tokom Drugog svjetskog rata u pohodu četnika predvođenih Pavlem Đurišićem. A Hajdar pašina džamija, kako je objavio neđeljnik Monitor 2017. godine, još od 1977. u katastru se vodila i kao crkva?! Ispostavilo se da je neko, bez pisanog traga i obrazloženja, te godine, uz naziv džamija dopisao - crkva. Međutim, 1996. godine iz katastra je nestao i naziv džamija i ostalo je da piše da se u Radulićima na toj parceli nalazi crkva. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Arheolozi ponovo moraju da traže crkvu na mjestu Hajdar pašine džamije

Petra Zdravković imenovana je danas za direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a Balša Perović razriješen sa te pozicije u v.d. mandatu.
Ta odluka donijeta je danas na sjednici Vlade Crne Gore.
Pored toga, Jelena Pejović imenovana je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave (MJU).

Petra Zdravković direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, razriješen Balša Perović

Autori spota „Srce Srbije“ nijesu dobili odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara za snimanje na teritoriji Crne Gore, te samim tim smatramo da se na taj način na nezakonit i na krajnje neprimjeren način zloupotrebljavaju kulturna dobra Crne Gore – saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Oni su, kako su nam kazali, uputili urgenciju Upravi za inspekcijske poslove, Odsjeku za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara za hitno postupanje i preduzimanje radnji i mjera iz svoje nadležnosti. To su učinili, kako su precizirali, uzevši u obzir da nije ispoštovana procedura propisana članom 58. Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Iz Ministarstva kulture i medija našem Portalu juče je saopšteno da ni njima nije upućen zahtjev za dozvolu snimanja spota iza kojeg stoji nadriljekar i teoretičar zavjera Miroljub Petrović.
U odgovorima na naša pitanja, u Ministarstvu kulture i medija su naglasili da nijesu bili u saznanju za produkciju spota „Srce Srbije“ jer im nije upućen zvanični zahtjev za dozvolu snimanja inostranog producenta na teritoriji Crne Gore za navedeno kinematografsko djelo. Istakli su da ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije upućen zahtjev za korišćenje kulturnog dobra u posebne svrhe.
Time je inostrani producent, kako su podvukli, prekršio više zakona u oblasti kulture, kojima se uređuje postupanje u konkretnom slučaju.
- Zbog toga će Ministarstvo kulture i medija uputiti Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u odnosu na sprovdene radnje za koje nije dobijeno prethodno odobrenje nadležnih organa – naveli su u MKM.
Iz Ministarstva kulture i medija su pojasnili da su za navedeno snimanje nosioci aktivnosti bili su u zakonskoj obavezi da se obrate Upravi za zaštitu kulturnih dobara, budući da je članom 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara jasno definisano da se kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može upotrijebiti za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.
- U komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara dobili smo informaciju da se ni tom organu niko nije obraćao po predmetnom pitanju – saopštili su Portalu ETV iz resora kulture i medija.
Inostrani producent bio je, kako su ukazali, dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, shodno Zakonu o kinematografiji, a prema članu 21 i 22 inostrani producent može da snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo.
- S obzirom da do zvaničnog podnošenja zahtjeva nije došlo, podsjećamo da je inostrani producent bio dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore – kazali su u MKM.
Iz tog resora su pojasnili da zahtjev za izdavanje odobrenja treba da sadrži predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela i podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanje, kao i podatke o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.
- Takođe, inostrani producent je u obavezi da uz zahtjev dostavi i cjelovit scenario kinematografskog djela, odnosno označene djelove teksta scenarija prema kojima će se snimati u Crnoj Gori, ugovor o saradnji sa domaćim koproducentom, izjavu inostranog producenta ili domaćeg koproducenta kojom se obavezuje da će Kinoteci dostaviti obaveznu kopiju filma u skladu sa članom 18 Zakona o kinematografiji koji definiše obavezu inostranog producenta u domenu dostavljanja jedne kopije kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Gore u roku od 12 mjeseci nakon završenog snimanja, odnosno šest mjeseci nakon završene postprodukcije - naveli su u Ministarstvu kulture i medija.
Portalu ETV su sagovornici iz oblasti produkcije nezvanično kazali da bi autori, na osnovu lokacija na kojim je spot snimljen, trebalo da budu kažnjeni iznosom od 30 do 50 hiljada eura.
I gradonačelnik Cetinja, Nikola Đurašković, najavio je juče da će Prijestonica iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva i incirati postupke pred nadležnim domaćim organima i međunarodnim tijelima protiv svih lica odgovornih za nastanak i objavu spota za numeru „Srce Srbije“, u izvođenju Jovane Petrović.
- Spot na YouTube plaformi najgrublje vrijeđa dostojanstvo Prijestonice i njenih građana, te predstavlja besramnu zloupotrebu ne samo kulturnih dobara, već i najprepoznatljivijih simbola i nasljeđa Cetinja. Činjenicu da je spot objavljen i da je šteta već nastala, nažalost, ne možemo anulirati, ali možemo preduzeti sve pravne radnje da se, ubuduće, niko ne usudi zloupotrijebiti naše kulturno nasljeđe - poručio je Đurašković.

Anja Ivanović

UZKD: Snimanjem spota „Srce Srbije“ nezakonito i krajnje neprimjereno zloupotrijebljena kulturna dobra Crne Gore

Ministarstvu kulture i medija (MKM) nije upućen zahtjev za dozvolu snimanja spota „Srce Srbije“, čime je inostrani producent prekršio više zakona iz oblasti kulture koji uređuju postupanje u konkretnom slučaju – saopšteno je Portalu ETV iz tog resora.
Zbog toga će MKM, kako su nam kazali, uputiti Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora.
U odgovorima na naša pitanja, u Ministarstvu kulture i medija su naglasili da nijesu bili u saznanju za produkciju spota „Srce Srbije“ jer im nije upućen zvanični zahtjev za dozvolu snimanja inostranog producenta na teritoriji Crne Gore za navedeno kinematografsko djelo. Istakli su da ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije upućen zahtjev za korišćenje kulturnog dobra u posebne svrhe.
Time je inostrani producent, kako su podvukli, prekršio više zakona u oblasti kulture, kojima se uređuje postupanje u konkretnom slučaju.
- Zbog toga će Ministarstvo kulture i medija uputiti Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u odnosu na sprovdene radnje za koje nije dobijeno prethodno odobrenje nadležnih organa – naveli su u MKM.
Iz Ministarstva kulture i medija su pojasnili da su za navedeno snimanje nosioci aktivnosti bili su u zakonskoj obavezi da se obrate Upravi za zaštitu kulturnih dobara, budući da je članom 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara jasno definisano da se kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može upotrijebiti za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.
- U komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara dobili smo informaciju da se ni tom organu niko nije obraćao po predmetnom pitanju – saopštili su Portalu ETV iz resora kulture i medija.
Inostrani producent bio je, kako su ukazali, dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, shodno Zakonu o kinematografiji, a prema članu 21 i 22 inostrani producent može da snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo.
- S obzirom da do zvaničnog podnošenja zahtjeva nije došlo, podsjećamo da je inostrani producent bio dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore – kazali su u MKM.
Iz tog resora su pojasnili da zahtjev za izdavanje odobrenja treba da sadrži predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela i podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanje, kao i podatke o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.
- Takođe, inostrani producent je u obavezi da uz zahtjev dostavi i cjelovit scenario kinematografskog djela, odnosno označene djelove teksta scenarija prema kojima će se snimati u Crnoj Gori, ugovor o saradnji sa domaćim koproducentom, izjavu inostranog producenta ili domaćeg koproducenta kojom se obavezuje da će Kinoteci dostaviti obaveznu kopiju filma u skladu sa članom 18 Zakona o kinematografiji koji definiše obavezu inostranog producenta u domenu dostavljanja jedne kopije kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Gore u roku od 12 mjeseci nakon završenog snimanja, odnosno šest mjeseci nakon završene postprodukcije - naveli su u Ministarstvu kulture i medija.
Portalu ETV su sagovornici iz oblasti produkcije nezvanično kazali da bi autori, na osnovu lokacija na kojim je spot snimljen, trebalo da budu kažnjeni iznosom od 30 do 50 hiljada eura.
I gradonačelnik Cetinja, Nikola Đurašković, najavio je da će Prijestonica iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva i incirati postupke pred nadležnim domaćim organima i međunarodnim tijelima protiv svih lica odgovornih za nastanak i objavu spota za numeru „Srce Srbije“, u izvođenju Jovane Petrović.
- Spot na YouTube plaformi najgrublje vrijeđa dostojanstvo Prijestonice i njenih građana, te predstavlja besramnu zloupotrebu ne samo kulturnih dobara, već i najprepoznatljivijih simbola i nasljeđa Cetinja. Činjenicu da je spot objavljen i da je šteta već nastala, nažalost, ne možemo anulirati, ali možemo preduzeti sve pravne radnje da se, ubuduće, niko ne usudi zloupotrijebiti naše kulturno nasljeđe - poručio je Đurašković.

MKM i Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije upućen zahtjev za dozvolu snimanja spota „Srce Srbije“

Tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore biće objavljen narednog petka, nakon što svi poslanici budu upoznati sa sadržinom tog dokumenta, kako bi dobio podršku svih u parlamentu, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
Vuković je, na konferenciji za novinare u Skupštini, rekao da su sjednicu Odbora započeli sa idejom da usaglase tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ideja je bila da danas, nakon sjednice, tekst Rezolucije predstave javnosti.
- Međutim, procijenili smo da nam je za taj posao potrebno još nedjelju dana, kako bismo predstavnike onih poslaničkih klubova koji nemaju članove u Odboru za evropske integracije upoznali sa sadržinom tog teksta - kazao je Vuković.
On je rekao da je njihova ideja da, kad Rezolucija dođe na plenum, dobije podršku 81 poslanika Skupštine.
- Tako da ono što smo ono imali namjeru da predstavimo danas, nadam se da ćemo predstaviti u naredni petak - kazao je Vuković.
On je dodao da je namjera da usaglase tekst tako da nema naknadnih intervencija i amandmanskog djelovanja.
- Koristim priliku da iskažem veliko zadovoljstvo što smo na postojeći predlog teksta danas postigli saglasnost na nivou Odbora. Nije bilo nikakvih ideja da se tekst mijenja, drago mi je zbog toga i ne iznenađuje me, zato što naš Odbor radi kao jedan tim - kazao je Vuković.
On je zahvalio kolegama na podršci.
- Da bismo bili korektni do kraja i postigli željeni cilj koji je da se u ovoj vrlo važnoj, možda i najvažnijoj fazi procesa evropskih integracija, iz Crne Gore pošalje snažna poruka jedinstva - dodao je Vuković.
On je kazao da bi do narednog petka trebalo da obavi konsultacije sa svim kolegama koji nijesu predstavljeni u Odboru.
- Računam da ćemo tu priču zaokružiti do narednog petka i onda ćemo biti u prilici da vam predstavimo sadržinu tog dokumenta. Dogovor je da svi članovi Odbora budu potpisnici Rezolucije, simoblički na taj način šaljemo poruku jedinstva kada je u pitanju evropska budućnost - &nbsp;zaključio je Vuković.

Vuković: Tekst Rezolucije o EU integraciji predstavićemo narednog petka

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: uprava-za-zastitu-kulturnih-dobara