Povodom objava na društvenim mrežama koje izražavaju zabrinutost u vezi sa prikupljanjem podataka o članovima domaćinstava, posebno djece, saopšteno je iz Monstata da Uprava za statistiku, u saradnji sa UNICEF-om, trenutno sprovodi šesto po redu Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja djece i žena u Crnoj Gori (MICS – Multiple Indicator Cluster Survey).
Poručeno je da MICS predstavlja međunarodno priznatu i uporedivu metodologiju za prikupljanje podataka o položaju djece, žena i porodica u Crnoj Gori, uključujući posebno istraživanje nad romskom populacijom.
Prema navodima Monstata, trenutno je u toku pripremna faza istraživanja, koja obuhvata prikupljanje osnovnih podataka o broju djece u domaćinstvima i njihovom uzrastu. Saopšteno je da se ova faza sprovodi isključivo u statističke svrhe, u skladu sa najvišim standardima zaštite podataka, te da nijedan podatak o djetetu ili bilo kojem članu domaćinstva ne smije biti iznijet u javnost od strane anketara ili stručnjaka uključenih u istraživanje.
Navodi se da će sva domaćinstva identifikovana u pripremnoj fazi biti anketirana u glavnoj fazi istraživanja, koja počinje 20. oktobra 2025. godine.
Poručeno je da je učešće u istraživanju dobrovoljno, te da svi anketari prolaze stručnu obuku u oblasti međunarodnih standarda zaštite i sigurnosti djece. Oni su dužni da poštuju volju građana i da pokažu ovlašćenje Uprave za statistiku uz ličnu kartu.
Monstat navodi ključne informacije o MICS istraživanju:
Globalno priznata metodologija
Navodi se da je MICS istraživanje razvijeno od strane UNICEF-a i sprovodi se u više od 100 zemalja, a u Crnoj Gori od 1997. godine. Istraživanje omogućava pouzdano i međunarodno uporedivo mjerenje uslova života djece i porodica, uz stroge etičke standarde zaštite povjerljivosti i dobrovoljnosti učešća. Prethodno istraživanje sprovedeno je 2018. godine.
Podaci za razvoj javnih politika
Poručeno je da rezultati istraživanja služe za planiranje i unapređenje politika i programa u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i prava djece i žena, s ciljem poboljšanja kvaliteta života svih građana.
Sigurnost i povjerljivost podataka
Svi prikupljeni podaci, kako je saopšteno, koriste se isključivo u statističke svrhe, te da je privatnost građana apsolutno zaštićena zakonima Crne Gore i međunarodnim standardima.
Navodi se da Uprava za statistiku i UNICEF pozivaju građane da svojim učešćem doprinesu kreiranju pouzdanih podataka, koji predstavljaju osnovu za informisano i odgovorno donošenje odluka na nacionalnom nivou.
Za dodatne informacije, građani se mogu obratiti Upravi za statistiku putem mejla contact@monstat.org i mediji@monstat.org ili na telefon 020 230-811.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Monstat: Javnost obaviještena o prikupljanju podataka o članovima domaćinstava i djeci

Bez dobrih statističkih podataka se ne mogu voditi javne politike, niti opštinske, regionalne i državne politike, za što je primjer naglo pražnjenje sjevera Crne Gore, a nagli rast Podgorice - poručio je demograf Miroslav Doderović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da je po posljednjem popisu stanovništva bilo oko 633.000 stanovnika, dok je po evidenciji MUP-a - oko 780.000.
Ostalo je, ukazuje on, nepopisanih 114.000 stanovnika. U Centru za demografsku i statističku obradu su, kako kaže, koristili metode registra, popisa i evidenciju MUP-a.
- Nepopisanih je otprilike i 45.000 stranaca, a ono što je interesantno za 2024. godinu i dobar dio 2025. je da se dobar dio stranaca povećava, pa ćemo da vidimo da u zavisnosti od turističkih kretanja, godišnjih doba, političkih događaja, da se mijenja broj stranaca, a isto tako je povećan i broj stranih kompanija. Sredinom ove godine bilo je nešto oko 30.000 stranih kompanija i kad se uporedi sa krajem 2023. godine - to je povećanje od gotovo 6.000 kompanija. Pola tih firmi, nešto preko 51 odsto, ima samo jednog zaposlenog - što znači da je dosta fiktivnih firmi - rekao je Doderović.
Kaže da je prilikom popisa Monstat koristio proceduru koja je rezultat međunarodnog iskustva, procedura i političkog dogovora. Međutim, ističe on, veći broj u evidenciji MUP-a je izazvao sumnju da nijesu popisani svi stranci, ali ni crnogorski građani i stanovi.
On ističe i da je kretanje stanovništva najvažnija odlika neke države, te da se prema tome formiraju i ekonomski parametri, pa je vođenje javnih politika različito za zvaničnih 633.000 i MUP-ovih 780.000.
- Neophodno je da se vodi evidencija, da imamo kvalitetne registre i segmenti javne uprave da imaju svoju kvalitetnu administraciju i da svi ti podaci mogu da budu umreženi i da budu podloga za jedno uspješno planiranje - zaključio je Doderović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Doderović: Po popisu u Crnoj Gori živi 633.000 stanovnika, a po podacima MUP-a 780.000

Penzije za maj biće povećane 3,1 odsto, na osnovu obračuna rasta zarada i inflacije koje je uradila Uprava za statistiku Monstat, pišu Vijesti.
Upravni odbor će narednih dana saopštiti zvaničan podatak, dok se isplata majske penzije sa ovim uvećanjem očekuje od 18. do 20. juna.
Prosječna penzija za april iznosila je 525 eura, tako da će ovaj procenat usklađivanja na taj iznos vrijediti oko 16 eura.
Do sada je mjesečni iznos potreban za isplatu penzija iznosio 65,6 miliona eura, a nakon ovog povećanja ta suma će biti veća oko dva miliona eura.
Uvećanje neće važiti za penzionere koji imaju primanja na nivou minimalne penzije od 450 eura, jer je ona zamrznuta do početka naredne godine. Tih penzionera ima oko 60 odsto, tako da će uvećanje važiti za njih oko 40 odsto.
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, penzije se usklađuju tri puta godišnje 1. januara, 1. maja i 1. septembra, na osnovu četvoromjesečnih podataka o rastu prosječne bruto zarade i prosječnom rastu cijena u posljednjem periodu u odnosu na prethodna četiri mjeseca.
Veći broj od ova dva se prema formuli množi sa 0,75 a manji sa 0,25, pa zbir ta dva broja daje konačni procenat usklađivanja.
U januarskom usklađivanju penzije su povećane 6,85 odsto, zahvaljujući rastu bruto zarada u posljednja četiri mjeseca prošle godine usljed povećavanja granica minimalne neto zarade sa 450 na 600 eura. Tako da će sa majskim usklađivanjem, do kojeg je došlo većinom zbog rasta inflacije, ukupni akumulirani rast penzija iznositi deset odsto.
Naredno usklađivanje odnosi se na septembarsku penziju, koje će se izračunati početkom oktobra, a odnosiće se na rast bruto zarada i inflacije u periodu maj-avgust u odnosu na prethodni četveromjesečni period.
Račun Fonda PIO, koji je dio državnog budžeta, imao je prihode od doprinosa u periodu januar - april u iznosu od 99,8 miliona eura, dok su njegovi rashodi za isplatu penzija i ostalih prava iznosili 259,9 miliona. Njegov deficit za četiri mjeseca bio je 160 miliona eura, odnosno toliko novca je za isplatu penzija obezbijeđeno od drugih redovnih državnih poreza i dažbina.
Prema podacima Fonda PIO za april, crnogorskih penzionera ima ukupno 127,9 hiljada od čega u Crnoj Gori živi 117,2 hiljade, dok ih u inostranstvu ima još 10,6 hiljada. Postoji još tri i po hiljade korisnika drugih prava koji ih ostvaruju preko Fonda PIO, kao što su tjelesno obeštećenje 2,9 hiljada, tuđa njega i pomoć 506, invalida rada 93 i troje korisnika naknade sa spomenice iz Drugog svjetskog rata.

Majska penzija biće veća 3,1 odsto

Uprava za statistiku (Monstat) reagovala je povodom teksta objavljenog u medijima i saopštenja nevladine organizacije Društvo statističara i demografa (DSD), u kojem se od Monstata traži objavljivanje Akcionog plana i podataka o javnom dugu i deficitu, ocjenjujući da se radi o neosnovanom i neargumentovanom stavljanju institucije u negativan kontekst.
Iz Monstata poručuju da svoj posao obavljaju profesionalno i isključivo u skladu sa zakonom i principima zvanične statistike.
Navode da su, u skladu sa izmjenama Zakona o zvaničnoj statistici („Sl. list CG“, br. 023/25 od 11.03.2025), sve aktivnosti definisane Programom zvanične statistike 2024–2028 i Godišnjim planom za 2025. godinu, te da se u saradnji sa Ministarstvom finansija i Centralnom bankom Crne Gore (CBCG) kontinuirano radi na ispunjavanju završnih mjerila Poglavlja 18 – Statistika.
&nbsp;- Uvažavajući značaj implementacije ESA 2010 u oblasti statistike državnih finansija, Uprava za statistiku, Ministarstvo finansija i CBCG ulažu napore da uspostave sistem redovne proizvodnje podataka iz ove statističke oblasti, s obzirom na to da važnost ove statistike nije prepoznata u prethodnom desetogodišnjem periodu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Aktivnosti se sprovode uz podršku IPA 2022 projekta, u okviru kojeg je sa Eurostatom potpisan ugovor u trajanju od 2024. do 2027. godine, kojim je definisan Akcioni plan za postizanje ESA 2010 standarda. Međutim, iz Monstata ističu da se, po odredbama ugovora, on ne može dijeliti sa trećim licima.
U vezi sa zahtjevima DSD-a za pristup informacijama, Uprava navodi da su svi zahtjevi blagovremeno odgovoreni, ali podsjećaju da je ova statistika u fazi probnog istraživanja, pa podaci ne mogu biti publikovani dok ne budu verifikovani od strane Eurostata.
&nbsp;- Dakle, do uspostavljanja sistema redovne proizvodnje podataka statistike državnih finansija i njihove verifikacije od strane Eurostata, podaci koji se tokom tog vremena budu proizvodili ne mogu biti publikovani - ističu iz MONSTAT-a.&nbsp;
Naglašeno je i da interesovanje Evropske komisije za statistiku državnih finansija postoji od samog početka pregovora, te da se poboljšanja u ovoj oblasti realizuju uz smjernice EK i Eurostata.
Takođe, Uprava za statistiku je, prema sopstvenim navodima, iz tehničkih razloga pomjerila ranije planiranu reviziju BDP-a po ESA 2010 metodologiji sa 2026. na 2025. godinu, uvažavajući odluku Vlade da ubrza EU integracije.
&nbsp;- Dakle, nema prostora za zabrinutost da sprovedena revizija BDP-a može dovesti do neuporedivih ili potencijalno manipulativnih pokazatelja, s obzirom na to da će ista biti rezultat novih izvora podataka, metodoloških unapređenja i primjene nove klasifikacije individualne potrošnje prema namjeni - navodi se u saopštenju Monstat-a.&nbsp;
U tekstu se osvrću i na preliminarne ekonomske pokazatelje za prvi kvartal 2025. godine, ocjenjujući da usporavanje aktivnosti ne mora značiti pad BDP-a.
&nbsp;- Rast broja zaposlenih i rast zarada značajno determinišu ekonomsku aktivnost, uprkos zabilježenom padu u turizmu i industriji, što znači da mogu djelimično amortizovati slabljenje ekonomskih aktivnosti ili čak dovesti do blagog rasta, zavisno od drugih faktora - navode iz Monstat-a.&nbsp;
Na kraju reagovanja, iz Monstata se direktno obraćaju predsjednici DSD-a, nekadašnjoj direktorici Uprave za statistiku i bivšoj šefici pregovaračkog Poglavlja 18, postavljajući pitanje o njenom doprinosu dok je obavljala te funkcije.
&nbsp;- Za očekivati je da domaću javnost upozna sa konkretnim aktivnostima i rezultatima na kojima je radila po pitanju uspostavljanja, razvoja i unapređenja ovih statističkih oblasti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Posebno ističu da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja od 2006. do maja 2024. nije proizvela niti dostavila nijedan podatak Eurostatu iz oblasti statistike državnih finansija.
&nbsp;- Aktuelni menadžment Uprave za statistiku, uvažavajući proces evropskih integracija, u prethodne dvije godine sproveo je dvije najveće statističke akcije – Popis stanovništva 2023. i Popis poljoprivrede 2024. godine - ističu.&nbsp;
Uprava navodi i da su preduzete sve institucionalne i pravne mjere za uspostavljanje održivog sistema statistike državnih finansija – uključujući izmjene zakona, formiranje radnog tima i definisanje nadležnih institucija. Po prvi put, podaci iz te oblasti dostavljeni su Eurostatu u aprilu ove godine, na verifikaciju.
- Uprava za statistiku ostaje posvećena zatvaranju Poglavlja 18, a ostavljamo cjelokupnoj javnosti da mjeri rezultate rada u narednom periodu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Monstat: Podaci o dugu i deficitu u fazi probne statistike ne mogu biti objavljeni bez verifikacije Eurostata

Individualni podaci sa popisa stanovništva se ne mogu koristiti. Zainteresovana javnost, u koju spada i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović), može dobiti zbirne podatke, koji mogu poslužiti za neku zbirnu analizu.&nbsp;
To je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, kazala programska direktorica u Centru za demokratsku tranziciju Milica Kovačević komentarišući najavu ministra Danila Šaranovića da će formirati specijalizovani tim koji će analizirati rezultate popisa i na osnovu njih provjeriti birački spisak.
- Mislila da smo mi ovu temu raspravili 2011. godine, nakon popisa. I tada smo imali jednu dugotrajnu raspravu o tome da se upoređuju popis i birački spisak. Mislila sam da je stručna javnost do kraja objasnila da to jednostavno nijesu podaci koji se mogu direktno upoređivati. Imali smo i tada intencije i pritisak na Monstat da se individualni podaci, suprotno međunarodnim standardima statistike i suprotno našem Zakonu, ustupe uz različite namjene. Monstat je tad uspio da se odupre, mislim da je to čak prošlo jednu sudsku kontrolu i na to je stavljena tačka - rekla je Kovačević.
Druge vrste analiza, podsjeća Kovačević, koje isključuju individualne podatke, može da koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Postavlja se, kaže ona, pitanje čemu inicijativa ministra Šaranovića nakon popisa.
- Popis nije otkrio ništa novo u vezi sa biračkim spiskom. Mi smo ovih problema svjesni decenijama. Problem nije u biračkom spisku, problem je u registrima državljana, u registrima prebivališta i boravišta, koji su u nadležnosti Ministarstva. Taj Zakon treba da se mijenja. Specijalni tim je potreban i on je mogao prvog dana njegovog (Šaranovićevog) mandata da bude osnovan, nije morao popis da se čeka za to saznanje - naglasila je Kovačević.
CDT je u Izbornoj reformi iz 2014. godine, podsjeća Kovačević, zagovarao da se krene sa unaprjeđenjima Zakona o registrima boravišta i prebivališta crnogorskih građana, po uzoru na Hrvatsku.
- Ne znam da li bi danas problem bio kompletno riješen, jer je veliki, ali bismo imali prilično sređene registre. To se nije uradilo. Posljednja velika reforma je bila centralizacija biračkog spiska. Danas kad govorimo o problemima sa biračkim spiskom, on je samo izvedena baza koja se puni drugim bazama - navela je ona.
Kovačević smatra da je problem u našim osnovnim registrima.
- Problem je u tome što u našem registru državljana imamo i ljudi, koji nezakonito imaju i neko drugo državljanstvo, a nijesu izgubili posljedično crnogorsko, i nemamo mogućnost to da provjerimo kao država. Problem sa registrima prebivališta je i u tome što imamo ljude koji su se trajno odselili iz Crne Gore, i tamo gdje su se odselili uživaju druga građanska prava, a drže fiktivno prebivalište koje zloupotrebljavaju, pored ostalog, i za ostvarivanje prava glasa - istakla je Kovačević.
Promblema ima i sa drugim registima, poput registra umrlih, ističe Kovačević, i dodaje da uprkos tome što se deset godina zna kako problem treba da se riješi, ne postoji politička volja. Zakasnili smo za mnoge prethodne
<h2>Izborna reforma</h2>
Mnogo toga potrebno je za izbornu reformu, napominje Kovačević. Smatra da djelokrug Odbora za izbornu reformu treba proširiti zato što su to, kako kaže, sistemske stvari koje treba rješavati kroz različite dijelove zakonodavstva, a najneophodnija je profesionalizacija izborne administracije.
- Mi imamo politizovanu, politički kontrolisanu izbornu administraciju, gdje oni koji učestvuju na izborima o njima odlučuju. Nama treba ozbiljna reforma sistema finansiranja političkih partija, izbornih kampanja, nadzor nad tim finansiranjem. Nama treba ozbiljna reforma i medijskog zakonodavstva i zakona o finansiranju u skladu sa novim trendovima, novim kanalima komunikacije, tehnologija, malignim stranim uticajima, dezinformacijama. Nama treba oslobađenje političkog procesa od diktata partija, nama treba mogućnost individualnih kandidatura, nama trebaju otvorene liste, više uticaja građana na izbore, odrobljavanje tog procesa od uskih partijskih interesa - poručila je Kovačević.
<h2>Jezik</h2>
Komentarišući to što se od objave rezultata popisa najviše reakcija vlasti odnosilo na podatke o jeziku, kao i to da je, navodno, učinjena velika nepravda što srpski nije postao službeni onda kada je pisan Ustav, Kovačević objašnjava da bi izmjene najvišeg pravnog akt bile prilično izazovne.
- To je složen proces, posebno za jedan manji broj članova Ustava, među kojima je član 13 kojim je definisan jezik. Promjenu je potrebno da na referendumu podrže tri petine svih birača u Crnoj Gori - navela je ona.
Najvažnije stvari u Ustavu mogu, kaže Kovačević, da se mijenjaju tek ako postoji jedno prevladavajuće, apsolutno dominantno mišljenje u društvu da nešto treba da se mijenja.
- Prvo, tako nešto ne može da se promijeni u ovim političkim okolnostima, bez kršenja Ustava. Drugo, imam potrebu da podsjetim građane kako je tretiran srpski jezik. Srpski jezik jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Taj član Ustava kaže: službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski, albanski. Između službenog jezika i službene, suštinske, upotrebne razlike u svakodnevnom životu nema. Mi, inače, govorimo istim jezikom, koga zovemo različitim nazivima, ali lingvistički govorimo istim jezikom. Vi nemate nikakvu prepreku, nigdje, da komunicirate na jeziku kojeg zovete srpski. Dakle, ta cijela nepravda, i njeno otklanjanje, nema nikakve praktične konsekvence, jer se ništa neće promijeniti. Samo je pitanje te male prednosti, koju je ustavopisac dao jeziku koji nosi ime države, onda kad je pisan Ustav za tu državu - rekla je Kovačević.
<h2>Bič za vaspitanje nevladinog sektora</h2>
Sve je, kaže progrmaska direktorica u CDT-u, sporno u vezi sa inicijativom o Zakonu o agentima stranog uticaja, od same namjere, do komunikacije.
- Pojavila se ta inicijativa, istina da Zakon još nije napisan, ali smo u samoj najavi čuli šta bi trebalo da donese nevladinom sektoru, koji se označava kao agentura, kao strani plaćenici, kao ljudi koji kriju finansije, kao ljudi koji ne plaćaju poreze, kao ljudi koji su zauzeli neku ulogu koja im ne pripada - istakla je Kovačević.
To je, ukazuje, saopšteno jednom izuzetno agresivnom retorikom.
- Koja nama saopštava da je to bič za vaspitanje nevladinog sektora. Jedan autokratski potez, anti demokratski, anti evropski, koji bi trebalo da ućutka NVO i to naročito one NVO koje se bave stvarima koje su neprijatne vladajućim političarima, koje se bave javnim politikama, analiziraju i kritikuju. Čuli smo i od potpredsjednika Vlade da smo zečevi, da su svi zečevi istjerani iz grmova. U toj kampanji se pojavilo bezbroj netačnih informacija, dezinformacija, kojima ćemo se mi baviti u narednom periodu. Mi vjerujemo da ovdje nije pitanje samo toga da se Zakon ne usvoji, drago nam je što se većina većine izjasnila eksplicitno protiv tog zakona, nego da ova kampanja ne smije da posluži kao kampanja za ućutkivanje i targetiranje civilnog društva - zaključila je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNjBpG931VQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Popis i birački spisak se ne mogu upoređivati

Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima jer se ne koriste iste definicije - a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.&nbsp;
To je saopšteno Radiju Crne Gore iz Upravu za statistiku (Monstat) u odgovoru na pitanje mogu li se podaci iz popisa koristiti za reviziju biračkog spiska.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da će, imajući u vidu da su objavljeni rezultati popisa, formirati specijalizovani tim čiji će zadatak biti da u bliskoj saradnji sa Monstatom pristupi analizi podataka dobijenih sprovedenim popisom, a koje su od važnosti za birački spisak Crne Gore.
Sa druge strane, u odgovoru dostavljenom Radiju Crne Gore Monstat navodi da Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i svaki drugi korisnik, ima pravo pristupa rezultatima popisa u skladu sa odredbama koje su definisane Zakonima o zvaničnoj statistici i popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Napominju i da rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima, jer ne koriste iste definicije i nemaju istu namjenu, a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.

Monstat: Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskom

Državna revizorska institucija (DRI) je nakon sprovedenog postupka revizije uspjeha ocijenila da Uprava za statistiku (Monstat) nije obezbijedila u dovoljnoj mjeri efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori 2019-2023.
Kolegijum DRI u sastavu: dr Branislav Radulović (Rukovodilac Kologijuma) i dr Milan Dabović (član Kolegijuma), na sjednici Kolegijuma DRI održanoj 10.10.2024. godine, usvojio je Konačni izvještaj o reviziji uspjeha „Efikasnost razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori”.
- Revizijom je bio obuhvaćen postupak planiranja Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023 i usklađenost za zahtjevima i preporukama Evropske komisije (EUROSTA-a), Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine i zahtjevima korisnika statističkih istraživanja. Revizijom je bila obuhvaćena i realizacija indikatora učinka i aktivnosti (indikatora rezultata) koje je Uprava za statististiku utvrdila Strategijom kako bi &nbsp;ostvarila strateški cilj - obezbjeđivanje kvantitativnih i reprezentativnih informacija o ekonomskom, demografskom, socijalnom i stanju životne sredine u Crnoj Gori, svim korisnicima po međunarodno definisanoj metodologiji i najvišim profesionalnim standardima - naveli su u DRI.
<h2>Otežano praćenje</h2>
Dio aktivnosti utvrđen Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023 u akcionim planovima iskazan je, kažu, na način koji otežava njihovo praćenje - kao redovan tekući proces prikupljanja i analize podataka o postizanju ciljeva i rezultata u toku sprovođenja strateškog dokumenta (praćenje sprovođenja aktivnosti, poštovanje definisanih rokova, ispunjenost nivoa indikatora).
- Navedeni način iskazivanja aktivnosti nije u skladu sa Smjernicama za pripremu strateških dokumenata i Metodologijom razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata i može imati neposredan uticaj na izvještavanje o ostvarenim rezultatima - ocijenili su u DRI.
Postupkom revizije je utvrđeno da su indikatori i aktivnosti utvrđeni Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023. godine realizovani u malom procentu, odnosno utvrđeno je da je Uprava za statistiku od 22 Strategijom utvrđena &nbsp;indikatora učinka potpuno realizovala četiri odsto &nbsp;(ili 1 indikator).
- Uprava za statistiku od Strategijom utvrđenih 47 aktivnosti, potpuno realizovala 34 odsto (ili 16 aktivnosti), pri čemu je utvrđen značajan obim indikatora učinka i aktivnosti za koje državni revizor nije mogao utvrditi status realizacije dijelom zbog dokumentacija koja nije mogla biti smatrana odgovarajućim dokazom u postupku revizije - dodali su u DRI.
Uprava za statistiku nije obezbijedila, ističu, koordiniraciju saradnje institucija zaduženih za realizaciju indikatora i aktivnosti iz Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023. godine.
- Stoga, u postupku vršenja revizije nije postojala potpuna informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka (15 od ukupno 22), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni drugi proizvođači zvanične statistike i 55 odsto aktivnosti (26 od 47), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni Ministarstvo finansija i drugi proizvođači zvanične statistike - naveli su u DRI.
<h2>Vlada da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Monstata</h2>
Uprava za statistiku navodi, kažu u DRI, da je nedostatak kadrovskih i prostornih kapaciteta uticao da se određeni ciljevi djelimično ispune, te da je takođe važno istaći da je Strategija u značajnom dijelu realizovana u periodu trajanja pandemije izazvane kovidom - što je uslovilo drugačije načine njenog sprovođenja.
- Nedostatak objedinjavanja informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka i 55 odsto aktivnosti, za koje su kao nadležna institucija bili određeni proizvođači zvanične statistike i Ministarstvo finansija, prilikom utvrđivanja stepena realizacije nije prepoznat u Završnom izvještaju o sprovođenju Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023 i Izvještaju o evaluaciji Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023. Na osnovu sprovedene revizije, a u cilju daljeg razvoja sistema zvanične statistike i metodološkog pristupa izradi strateških dokumenata, DRI je dala Upravi za statistiku šest preporuka i jednu preporuku Vladi Crne Gore - navodi se u izvještaju DRI.
Monstatu je preporučeno da preduzme aktivnosti u oblasti politike zapošljavanja i zadržavanja kadrova i da prilikom planiranja strateških dokumenata obezbijede nezavisnu evaluaciju strateškog dokumenta iz prethodnog programskog perioda, kao i da planiranje i analizu resursa vrši u ranoj fazi izrade strateškog dokumenta kako bi se definisali jasni i dostižni ciljevi.
- Uprava za statistiku treba da obezbijedi saradnju nadležnih organa i usaglašen međuresorni pristup prilikom planiranja, sprovođenja i izvještavanja o realizaciji strateških dokumenata. Vladi Crne Gore je preporučeno da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Uprave za statistiku - dodali su u DRI.
Konačan izvještaj DRI dostavljen je Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore.

1250x600

1084x550

DRI: Monstat nije obezbijedio dovoljno efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike

Uprava za statistiku aktiviraće 1. oktobra softver za provjeru podataka sa Popisa stanovništva sprovedenog krajem prošle godine, bez obzira na to da li će poseban tročlani tim za kontrolu završiti svoj zadatak do tada, rečeno je Pobjedi iz te državne institucije.
Oni su potvrdili najave direktora Miroslava Pejovića da će građani vlastite podatke moći da provjeravaju do 7. oktobra.
- Naši rokovi neće biti pomjereni niti promijenjeni, bez obzira na dalje aktivnosti skupštinskog odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa – precizirali su iz Uprave.
Tako će novi konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, sprovedenog od 3. do 28. decembra 2023. godine, biti poznati 15. oktobra.
<h2>ODBOR KONAČNO ZASIJEDA</h2>
Iz Skupštine je juče najavljeno da će deseta sjednica Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa, biti održana 1. oktobra, dakle, istog dana kada bude i pušten u rad program putem kojeg će građani kontrolisati svoje podatke. Kopredsjedavajući ovog tijela Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad i Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista usaglasili su dnevni red sa samo dvije tačke: Informisanje u vezi sa tokom sprovođenja popisa u 2023. godini i tekuća pitanja.
Najavljujući ovaj susret s kolegom iz opozicionih redova, Dragović je za Dan kazao da je sjednica ovog skupštinskog tijela „značajna zbog političke kontrole dosadašnjeg toka procesa popisa“, te „otklanjanja bilo kakve sumnje na mogućnost zloupotreba popisne građe“.
Monstat je u više navrata zahtijevao sjednicu ovog odbora, kako bi se u potpunosti zaokružile obaveze definisane Sporazumom o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa predstavnicima DPS-a kao najjače opozicione partije. Ovim dokumentom definisan je tročlani tim koji će kontrolisati vjerodostojnost podataka i rad softvera. Činiće ga predstavnici Uprave za statistiku, političke partije i vijeća manje brojnih naroda, gdje će se posljednja potpisom obavezati da će poštovati principe povjerljivosti.
- Kontrola ima za cilj da provjeri, na bazi uzorka, da li se odgovori na pitanja o nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori unose u bazu onako kako je napisano u upitniku – stoji u Sporazumu.
Do 1. oktobra Monstat će završiti sva potrebna uparivanja sa bazama podataka iz registara koji su u nadležnosti Ministrastva unutrašnjih poslova.
Prema informacijama koje smo dobili, svi detalji o načinu na koji će građani moći da provjeravaju podatke koji su od njih prikupljeni tokom popisa, biće poznati 30. septembra.
<h2>REZULTATI</h2>
Prvi, ujedno preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. objavljeni su 25. januara ove godine. Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa.
Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe.
Iz Monstata su kazali da su za ranije popise, nakon broja stanovnika, javnosti prezentovali podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama građana.
- Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci: pol i starost lica, bračno stanje, državljanstvo, znanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru, pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomska aktivnost stanovništva, te podaci o stanovima, domaćinstvima i porodicama – precizirali su iz Uprave.
Uz to, Zakon o popisu propisuje da će svi ovi podaci biti objavljeni kao konačni.
<h2>VIŠEMJESEČNA PROCEDURA</h2>
Procedura koja je pratila provjeru i objavljivanje podataka prikupljenih tokom popisa sprovedenog krajem prošle godine, trajala je skoro četiri mjeseca, a pratilo je ponavljanje tenderskih procedura i iščekivanje izmjena zakonske procedure kako bi Uprava za statistiku mogla da uveže i uporedi svoju bazu podataka sa registrima koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović, potpisala je 23. jula ugovor sa Monstatom o izradi softvera koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa prošlogodišnjeg popisa. Oni su izabrani na četvrtom tenderu kao jedina kompanija koja je dostavila kompletnu traženu dokumentaciju. Za njihov rad biće im isplaćena finansijska nadoknada od 24.000 eura bez PDV-a (29.040 sa PDV-om). Softverom će se kontrolisati pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori.
- Softver za kontrolu unijetih podataka popisa stanovništva je završen i isporučen u zakonski definisanom roku, koji je bio 16. avgusta ove godine – potvrđeno je Pobjedi iz Uprave za statistiku.
Iz kompanije „Codepixel“ za naš list su kazali da „imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli zaštitu privatnosti, kako prikupljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver.
- Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - pojasnili su ranije.
Kompanija „Secnora Ou“ iz Estonije izabrana je na drugom tenderu za izradu programskog rješenja kojim se provjeravala valjanost kontrolnog softvera za podatke date prilkom popisa. Za taj angažman biće plaćena 29.038,79 eura sa PDV-om (23.999 eura bez PDV-a). Oni su do 9. septembra zaokružili provjeru softvera za kontrolu prikupljenih informacija, te dali svoje sugestije koje su se najviše ticale bezbjednosti ličnih podataka. Nakon što je „Codepixel“ uradio potrebne izmjene, softver za kontrolu podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama je dobio „zeleno svjetlo“ za korišćenje.
Najduže je „tapkalo u mjestu“ uparivanje baza podataka, jer Monstat dugo nije imao pristup podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a time ni mogućnosti da kontroliše eventualne unose podataka nepostojećih građana.
Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović je sredinom jula o tome indirektno informisao pojedine poslanike Skupštine i poručio da će morati da objavi rezultate popisa u septembru, bez obzira da li će zakonska regulativa do tada biti izmijenjena. Posljednjeg radnog dana redovnog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore, 31. jula, poslanici su konačno odobrili izmjenu sedam zakona direktno vezanih za podatke prikupljene tokom popisa prošle godine.

Građani će svoje podatke provjeravati od 1. oktobra

Iz Uprave za statistiku (Monstat) reagovali su na tekst Portala ETV <a href="https://etv.me/vip/pumpa-li-crna-gora-bruto-drustveni-proizvod">"Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?"</a> poručujući da odbacuju bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“.
Oni tvrde da ti podaci predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je, kako su kazali, prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode.
Njihovo reagovanje prenosimo integralno:
Uprava za statistiku zvaničnu statistiku proizvodi na profesionalno nezavisan način bez spoljnih uticaja, uz poštovanje Kodeksa prakse evropske statistike i međunarodnih principa (nepristrasnosti i objektivnosti, povjerljivosti, stručnosti, tačnosti i pouzdanosti, i dr). Stoga su kvalitet i objektivnost ključne karakteristike kada je u pitanju zvanična statistika, a kontrolu statističkih podataka obavlja statistička kancelarija EK, odnosno EUROSTAT.
Obračun bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) je sveobuhvatan i konzistentan tokom čitave vremenske serije (od 2006. do drugog kvartala 2024. godine), i sprovodi se na osnovu detaljnih analiza svih raspoloživih indikatora, dakle, primjenom istih izvora podataka i međunarodno propisane metodologije.
Kompilacija podataka nacionalnih računa i BDP-a kao najvažnijeg agregata nacionalnih računa oslanja se na podatke iz redovnih istraživanja Uprave za statistiku, podatke u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike: Centralne banke Crne Gore, Ministarstva finansija i Fonda za zdravstveno osiguranje, kao i na administrativne izvore podataka iz nadležnosti Poreske uprave, Uprave carina, podataka javnih preduzeća jedinica lokalne samouprave i dr. Shodno navedenom, nacionalni računi se kompiliraju iz svih navedenih izvora, u zavisnosti od dostupnosti i blagovremenosti objavljivanja istih, primjenom međunarodno propisane metodologije Evropskog sistema nacionalnih računa (ESA 2010 metodologija), u godišnjoj i kvartalnoj dinamici.
Kao što je navedeno na sajtu Uprave za statistiku, obračun godišnjeg BDP-a sprovodi se po proizvodnoj, potrošnoj i prihodnoj metodi, dok se obračun kvartalnog BDP-a sprovodi po proizvodnoj i potrošnoj metodi.
Kada govorimo o obračunu godišnjeg BDP-a, pored prethodno navedenih izvora podataka, prevashodno se koriste godišnji podaci iz finansijskih iskaza pravnih lica (bilans stanja, bilans uspjeha i statistički aneks), odnosno administrativni podaci Poreske uprave na najdetaljnijem nivou. Zakon o računovodstvu ("Službeni list Crne Gore", br. 145/21 od 31.12.2021, 152/22 od 30.12.2022) detaljnije uređuje obaveznost sastavljanja, dostavljanja i objavljivanje finansijskih iskaza. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrše Ministarstvo finansija i Poreska uprava.
Finansijski iskazi pružaju detaljne informacije za obračun ekonomskih kategorija BDP-a, pa tako i informacije za obračun potrošne kategorije Promjene zaliha. Rast ove kategorije može biti rezultat različitih faktora, kao što su: stvaranje preduslova za investiranje u buduće projekte, unapređenje proizvodnih kapaciteta, obezbjeđivanje sigurnosti u slučaju neočekivanog poremećaja ponude i potražnje, optimizacija lanaca snabdijevanja i slično.
Pored navedenog izvora podataka prilikom obračuna BDP-a sagledavaju se i indikatori statističkih istraživanja Uprave za statistiku, koji odslikavaju kretanje privredne aktivnosti po sektorima djelatnosti. Neki od tih indikatora su:
• Indeksi proizvodnje i prometa u industriji;
• Vrijednost izvršenih građevinskih radova; 
• Indeksi prometa u uslugama; 
• Indeksi prometa u trgovini na malo i drugi.
Dodatno, rezultati ekonomske aktivnosti koji doprinose BDP-u iskazuju se i kroz indikatore u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike i administrativnih izvora podataka, kao što su:
• Naplaćeni porezi (PDV, akcize, carine);
• Ukupan promet na osnovu PDV prijava;
• Prihodi od kamata u bankarskom sektoru;
• Prihodi od bankarskih naknada i provizija i slično.
Bitno je napomenuti da se ocjena rezultata obračuna BDP-a ne može izvoditi samo na bazi informacija o jednoj potrošnoj kategoriji - promjene zaliha, već treba uzeti u obzir prikaz svih dostupnih podataka iz obračuna, između ostalog i podatke koje pruža proizvodna metoda obračuna BDP-a, po sektorima djelatnosti.
Navedenim argumentima odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“, već predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode.

Monstat: Odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“

U emisiji Srećan dan ugostićemo Igora Todorovića, jednog od najznačajnijih regionalnih modnih dizajnera, koji će novu klekciju predstaviti publici u Podgorici.&nbsp;
Igor kaže da moda ponovo mora postati lični izraz, a ne prolazni trend. Gledaocima Televizije E otkriva što danas znači autentičnost u modi i kako je vratiti u fokus.&nbsp;
O problemu alkoholizma, zašto se poriče i kako ga prepoznati, razgovaraćemo sa psihološkinjom Monikom Sekulović.&nbsp;
Za dobru energiju zadužen je Taško Ademović uz muziku koja budi raspoloženje.
&nbsp;Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E – jutro koje inspiriše.

''Srećan dan'' na TV E: O modi sa Igorom Todorovićem

U kordonu policije bilo je korektnih momaka koji su profesionalno radili posao i kojima su građani davali sirće i mlijeko kao pomoć u ispiranju očiju od velike količine suzavca koji su ispalili na njih njihovi nadređeni, što se vidi na snimcima kako ulijeću kao bijesni psi i prskaju sve redom , čak i ljude od 80 godina, pa bi zbog njihovih navoda da je povrijeđeno 6 policajaca nužno bi bilo da se vide te fotografije i dokumentacija o tim povredama - rekao je &nbsp;gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Njegovi inicijali se nalaze na spisku procesuiranih, kaže Đuričković, zbog protesta kod vila Gorica uoči dodjele Trinaestojulske nagrade, mada još uvijek nije zvanično obaviješten od policije.
- Očekujem da budem na toj listi, da dobijem zvaničnu potvrdu povodom toga. Ako je to tako to dovoljno govori o sposobnosti policije, imajući u vidu da jesam odbornik i bavim se manje - više javnim poslom, javni sam funkcioner i zabavno je to što policija ne može da identifikuje lica čije smo inicijale vidjeli na spisku, a manje - više je riječ o ljudima koji su poznati javnosti, dostupni i vrlo lako je doći do njih. Ovo što je policija danas izjavila je još jedna bezočna manipulacija, oni se &nbsp;bave nekim protokolarnim radnjama, &nbsp;jesu ili nijesu nešto podnijeli. U redu, time će se baviti advokati kad dođe vrijeme za to u sklopu suđenja, ali ono što je simptomatično je njihov odnos prema ovom slučaju u kom se vrh policije bavi manipulacijama i &nbsp;lažima. To je jednostavno tako, jer se vidi targetiranje ljudi koji su procesuirani od strane policije, načina na koji su oni dostavljali informacijama potpuna je laž da su ti ljudi dobili pozive, a oni su dobili pozive tek kad su u medijima pročitali svoje ime i prezime, i za to treba neko da odgovara- rekao je Đuričković.
Smatra da Uprava policije sa čelnikom moraju prestati da, kako kaže, bezočno lažu i da budu instrument političkog obračuna sa ljudima koji su iskazivali revolt toga i treba, ako ne ništa drugo, poručuje on, da podnesu ostavku za to.&nbsp;
- Već sada je jasno da je on instrument i nedopustivo je da se prvi čovjek policije bavi lažima. Ja mislim da učesnici protesta nijesu ništa zgriješili. Toga dana su u vili Gorica bili ljudi koji su u ovom međuvremenu dokazali da su nedostojni nagrade koju su dobili, da je zakon prekršen prilikom dodjele nagrada. Imate jednog dobitnika nagrade koji nije ništa drugo bez lupež telefona, imate i onoga drugoga koji nema nijednu kvalifikaciju da javno nastupa, a kamoli da dobije Trinaestojulsku nagradu i kad pogledate taj sastav ljudi sa druge strane kordona vrlo vam je jasno ko je na pravoj strani istorije- istakao je Đuričković.
Potrudiće se, poručuje on, da javnost upoznaju sa biografijama procesuiranih ljudi, jer su to ljudi koji bi trebalo da budu zvanice, smatra on, na dodjeli te &nbsp;nagrade, a neki da je čak i dobiju.
- Na ceremoniji &nbsp;prilikom dodjele nagrade imali ste priliku da vidite da je tu sastav poprilično problematičan, da su to opskurni likovi i likovi koji ne baštine vrijednosti imena te nagrade koju nose, to su ljudi koji su negatori ove države i ljudi koji krše zakon i koji nijesu dostojni da uđu u taj objekat, a kamoli da dobiju neke nagrade i ono što je simptomatično da ni nakon 5 mjeseci, iako imate građane koji su procesuirani i koje policija lažima i manipulacijama proganja, sa druge strane vi imate lopove, kriminalce i ostale koji imaju apanaže od strane države i uživaju sve moguće privilegije- naglasio je Đuričković.
Smatra da ima elemenata organizovane kriminalne grupe, jer ta čitava ,,ergela” ljudi na čelu sa predsjednikom Skupštine, ministarkom kulture, članovima žirija koji su sticajem okolnosti, kako tvrdi, članovi nekih političkih partija jasno je da je to bila organizovana akcija.
- O toj akciji, o tom činu šta su oni napravili toga dana i koliko je njima u stvari želja bila i cilj da ponize Crnu Goru, da ponize upravo tu nagradu koja je simbol nekih tekovina u Crnoj Gori govori podatak da &nbsp;se od tog događaja i te dodjele ogradio čitav pristojni, civilizovani svijet. Od njih se ogradio i jedan od kandidata za dodjelu nagrade Miloš Karadaglić, od njih se ogradio maltene i čitav diplomatski kor koji ih je tog dana ignorisao prilikom dodjele nagrade, a uobičajeno je da bude prisutan. Koliko je to bilo ispod nivoa, koliko je to bilo nedopustivo dovoljno govori podatak da čak ni dio njihovih koalicionih partnera, koji za njih dižu ruke i omogućavaju im da rade sve ovo što rade zarad ličnog interesa i fotelja, čak ni oni nijesu imali želudac da se pojave na takvom skupu &nbsp;i da aplaudiraju takvoj dodjeli nagrada, čak jedan značajan dio njih- podsjetio je Đuričković.
Dodaje da je toga dana među &nbsp;policajcima koja je obezbjeđivala događaj, što u uniformi, što u civilu bilo osoba koje su izazvali nerede, kako kaže, očajnom reakcijom.
- Po svim principima je opravdan revolt građana na koji je policija reagovala na način tako što se ponašali kao grupa huligana sa druge strane koja je tu došla da se obračuna sa nekom grupom građana- zaključio je Đuričković.

Đuričković: Uprava policije i njen čelnik bezočno manipulišu

Mnogi zdravstveni savjeti naglašavaju važnost uzimanja vitamina, ali način i vrijeme uzimanja mogu uticati na apsorpciju.
Primjer je kombinacija gvožđa i kalcijuma, koja zbog međusobnog „takmičenja“ može povećati rizik od bolova i preloma. Stručnjaci objašnjavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može uticati na metabolizam i povezane bolesti poput visokog holesterola, dijabetesa i gojaznosti.
Upravo zbog toga ljekari i savjetnici za ishranu naglašavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može „poremetiti metabolizam“. Dakle, vitamin D najbolje se apsorbuje uz obrok sa zdravim mastima.
„Iako se vitamin D može apsorbovati i bez prehrambenih masti, efektnije se apsorbuje kada se uzima s mastima“, kaže dijetetičarka Vanessa Imus za Parade.
Ljekar dr Raj Dasgupta dodaje: „Mast nije nužna, ali može povećati količinu vitamina D koju tijelo apsorbuje“.
Ljekarka dr Brynna Connor napominje da nije presudno uzima li se ujutro ili uveče, već da se uzme uz obrok koji sadrži masti.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena.
Vitamin D utiče i na metaboličko zdravlje. Ljekarka dr Beth Oller navodi da su niski nivoi vitamina D povezani s gojaznošću, a druga istraživanja spominju povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.
Dr Dasgupta dodaje da nizak nivo vitamina D mogu oslabiti imunitet i povećati rizik od povreda, što posredno može pogoršati metaboličko stanje.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena, prenosi Index.hr.
- Bilo koja količina masti, čak i mala, će pomoći da se poboljša apsorpcija - naglašava Imus.
Ljekarka upozorava koje vitamine nikada ne treba da pijete zajedno: „Umjesto da budete zdravi bićete još bolesniji“
Dr Connor preporučuje unos zdravih masnoća tokom dana i navodi da je masna riba prirodan izvor vitamina D i omega-3 masnih kiselina.
Dr Oller kaže da je „najznačajniji faktor u padu vitamina D nedovoljno izlaganje suncu“, a mogu uticati i medicinska stanja, godine i određeni ljekovi.

Vitamin D može da poremeti metabolizam ako ga pogrešno uzimate

Tokom prve sedmice decembra, registrovane su 32 infekcije gripom, dok je infekcija sličnih gripu bilo 25, podaci su Instituta za javno zdravlje. Od početka sezone potvrđeno je 70 slučajeva gripa, a zdravstvene službe bilježe primjetan rast u protekloj sedmici.
Prema podacima IJZCG, do sada je zabilježeno i 111 potvrđenih RSV infekcija, naročito među djecom mlađom od pet godina, što je epidemiološki očekivano u zimskim mjesecima. Tokom sedmice registrovana su i dva slučaja COVID-19, što ukazuje na trend opadanja.
RSV infekcija je infekcija disajnih puteva koju izaziva respiratorni sincicijalni virus (RSV). Najčešće pogađa malu djecu, posebno bebe i djecu mlađu od pet godina, i izaziva prehladu ili bronhitis, a u težim slučajevima i upalu pluća. Kod odraslih i starije djece RSV obično izaziva blage simptome, slične prehladi, ali kod beba, prijevremeno rođene djece i djece sa hroničnim bolestima može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem.
- Na nivou primarne zdravstvene zaštite, u izvještajnom periodu od 1. do 7. decembra registrovana je sirova stopa incidencije bolesti sličnih gripu (ILI) od 35,1 na 100.000 stanovnika, što ukazuje na postepeni porast aktivnosti virusa gripa, iako je ona i dalje niskog intenziteta, ali sa širokom geografskom rasprostranjenošću - ističu iz Instituta.
Od početka decembra zabilježen je i jedan smrtni slučaj izazvan infekcijom virusom gripa tipa A, a preminuli pacijent bio je star 67 godina i nije bio vakcinisan.
- Od početka intenzivnog nadzora, zaključno sa 7. decembrom, testiran je 571 uzorak na prisustvo virusa gripa, od čega je 71 bio pozitivan, što čini 12,4 odsto. Svi potvrđeni slučajevi pripadaju tipu A. Suptipizacija je urađena za 61 uzorak: podtip A/H1 otkriven je u 36 odsto uzoraka, dok je A/H3 potvrđen u 64 odsto slučajeva, što ga čini dominantnim - navodi se u izvještaju Instituta.
Prema analizi Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), cirkulacija virusa gripa širom Evrope se povećava, a većina zemalja prijavljuje široko rasprostranjenu aktivnost niskog do srednjeg intenziteta.
Iz Instituta kažu i da je ove godine sezona gripa počela tri do četiri sedmice ranije nego prethodnih godina. Dominira podtip A(H3N2), a najveća učestalost registrovana je kod djece uzrasta od pet do 14 godina.
- U nekim državama raste broj hospitalizacija, posebno kod osoba starijih od 65 godina. Cirkulacija RSV-a takođe je u porastu, prvenstveno među djecom mlađom od pet godina, dok se aktivnost SARS-CoV-2 smanjuje u svim starosnim grupama - objašnjeno je u izvještaju Instituta.
Ističu da su tokom prethodnih sedmica, kako je navedeno u izvještaju, uputili više dopisa zdravstvenim ustanovama, kao i domovima za starije, ustanovama socijalne i dječje zaštite i drugim nadležnim institucijama, preporučujući dodatne mjere opreza.
Vakcinacija protiv sezonskog gripa za sezonu 2025/26 počela je 20. oktobra i sprovodi se u svim domovima zdravlja. Do 10. decembra vakcinisano je 18.641 građanin.
Institut podsjeća da vakcinacija znatno smanjuje rizik od teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Za osobe iz rizičnih grupa koje razviju simptome gripa važna je pravovremena primjena antivirusnih ljekova iz grupe inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira, koji se koriste isključivo uz ljekarski nalog - upozoreno je u izvještaju.
Iz IJZCG pojašnjavaju da se najugroženija djeca od RSV infekcije štite preventivnom terapijom monoklonskim antitijelima palivizumabom, u skladu sa Programom imunizacije.

Rastu aktivnost gripa i RSV infekcija

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: uprava-za-statistiku