Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Uprava za statistiku potpisali su danas sporazum o saradnji, s ciljem jačanja institucionalne podrške kreiranju i praćenju demografskih, porodičnih i socijalnih politika u Crnoj Gori, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Sporazum su, u prostorijama Ministarstva, potpisali ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović.
Kako je saopšteno, saradnja dvije institucije obuhvatiće oblasti demografije, porodice, migracija i socijalne politike, a poseban fokus biće na podršci planiranju, izradi i praćenju sprovođenja Nacionalne demografske strategije Crne Gore za period 2027–2037. godine.
Sporazumom je predviđeno i zajedničko učešće u pripremi i objavljivanju analiza, publikacija, studija i izvještaja iz navedenih oblasti, uz razmjenu podataka i stručnih znanja. Dokument je zaključen na neodređeno vrijeme.
Ministar Damir Gutić ocijenio je da sporazum predstavlja važan korak ka odgovornijem oblikovanju javnih politika.
- Potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa Upravom za statistiku postavljamo čvrst institucionalni temelj za izradu i praćenje demografskih politika u Crnoj Gori. Ova saradnja omogućava kvalitetniju razmjenu podataka, zajedničke analize i snažniju podršku izradi Nacionalne demografske strategije 2027–2037. Pouzdani i uporedivi podaci su preduslov za odgovorne i efikasne politike- kazao je ministar Gutić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Gutić sa Pejovićem: Postavljamo čvrst institucionalni temelj za izradu i praćenje demografskih politika u Crnoj Gori

Povodom objava na društvenim mrežama koje izražavaju zabrinutost u vezi sa prikupljanjem podataka o članovima domaćinstava, posebno djece, saopšteno je iz Monstata da Uprava za statistiku, u saradnji sa UNICEF-om, trenutno sprovodi šesto po redu Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja djece i žena u Crnoj Gori (MICS – Multiple Indicator Cluster Survey).
Poručeno je da MICS predstavlja međunarodno priznatu i uporedivu metodologiju za prikupljanje podataka o položaju djece, žena i porodica u Crnoj Gori, uključujući posebno istraživanje nad romskom populacijom.
Prema navodima Monstata, trenutno je u toku pripremna faza istraživanja, koja obuhvata prikupljanje osnovnih podataka o broju djece u domaćinstvima i njihovom uzrastu. Saopšteno je da se ova faza sprovodi isključivo u statističke svrhe, u skladu sa najvišim standardima zaštite podataka, te da nijedan podatak o djetetu ili bilo kojem članu domaćinstva ne smije biti iznijet u javnost od strane anketara ili stručnjaka uključenih u istraživanje.
Navodi se da će sva domaćinstva identifikovana u pripremnoj fazi biti anketirana u glavnoj fazi istraživanja, koja počinje 20. oktobra 2025. godine.
Poručeno je da je učešće u istraživanju dobrovoljno, te da svi anketari prolaze stručnu obuku u oblasti međunarodnih standarda zaštite i sigurnosti djece. Oni su dužni da poštuju volju građana i da pokažu ovlašćenje Uprave za statistiku uz ličnu kartu.
Monstat navodi ključne informacije o MICS istraživanju:
Globalno priznata metodologija
Navodi se da je MICS istraživanje razvijeno od strane UNICEF-a i sprovodi se u više od 100 zemalja, a u Crnoj Gori od 1997. godine. Istraživanje omogućava pouzdano i međunarodno uporedivo mjerenje uslova života djece i porodica, uz stroge etičke standarde zaštite povjerljivosti i dobrovoljnosti učešća. Prethodno istraživanje sprovedeno je 2018. godine.
Podaci za razvoj javnih politika
Poručeno je da rezultati istraživanja služe za planiranje i unapređenje politika i programa u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i prava djece i žena, s ciljem poboljšanja kvaliteta života svih građana.
Sigurnost i povjerljivost podataka
Svi prikupljeni podaci, kako je saopšteno, koriste se isključivo u statističke svrhe, te da je privatnost građana apsolutno zaštićena zakonima Crne Gore i međunarodnim standardima.
Navodi se da Uprava za statistiku i UNICEF pozivaju građane da svojim učešćem doprinesu kreiranju pouzdanih podataka, koji predstavljaju osnovu za informisano i odgovorno donošenje odluka na nacionalnom nivou.
Za dodatne informacije, građani se mogu obratiti Upravi za statistiku putem mejla contact@monstat.org i mediji@monstat.org ili na telefon 020 230-811.

Monstat: Javnost obaviještena o prikupljanju podataka o članovima domaćinstava i djeci

Bez dobrih statističkih podataka se ne mogu voditi javne politike, niti opštinske, regionalne i državne politike, za što je primjer naglo pražnjenje sjevera Crne Gore, a nagli rast Podgorice - poručio je demograf Miroslav Doderović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da je po posljednjem popisu stanovništva bilo oko 633.000 stanovnika, dok je po evidenciji MUP-a - oko 780.000.
Ostalo je, ukazuje on, nepopisanih 114.000 stanovnika. U Centru za demografsku i statističku obradu su, kako kaže, koristili metode registra, popisa i evidenciju MUP-a.
- Nepopisanih je otprilike i 45.000 stranaca, a ono što je interesantno za 2024. godinu i dobar dio 2025. je da se dobar dio stranaca povećava, pa ćemo da vidimo da u zavisnosti od turističkih kretanja, godišnjih doba, političkih događaja, da se mijenja broj stranaca, a isto tako je povećan i broj stranih kompanija. Sredinom ove godine bilo je nešto oko 30.000 stranih kompanija i kad se uporedi sa krajem 2023. godine - to je povećanje od gotovo 6.000 kompanija. Pola tih firmi, nešto preko 51 odsto, ima samo jednog zaposlenog - što znači da je dosta fiktivnih firmi - rekao je Doderović.
Kaže da je prilikom popisa Monstat koristio proceduru koja je rezultat međunarodnog iskustva, procedura i političkog dogovora. Međutim, ističe on, veći broj u evidenciji MUP-a je izazvao sumnju da nijesu popisani svi stranci, ali ni crnogorski građani i stanovi.
On ističe i da je kretanje stanovništva najvažnija odlika neke države, te da se prema tome formiraju i ekonomski parametri, pa je vođenje javnih politika različito za zvaničnih 633.000 i MUP-ovih 780.000.
- Neophodno je da se vodi evidencija, da imamo kvalitetne registre i segmenti javne uprave da imaju svoju kvalitetnu administraciju i da svi ti podaci mogu da budu umreženi i da budu podloga za jedno uspješno planiranje - zaključio je Doderović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Doderović: Po popisu u Crnoj Gori živi 633.000 stanovnika, a po podacima MUP-a 780.000

Penzije za maj biće povećane 3,1 odsto, na osnovu obračuna rasta zarada i inflacije koje je uradila Uprava za statistiku Monstat, pišu Vijesti.
Upravni odbor će narednih dana saopštiti zvaničan podatak, dok se isplata majske penzije sa ovim uvećanjem očekuje od 18. do 20. juna.
Prosječna penzija za april iznosila je 525 eura, tako da će ovaj procenat usklađivanja na taj iznos vrijediti oko 16 eura.
Do sada je mjesečni iznos potreban za isplatu penzija iznosio 65,6 miliona eura, a nakon ovog povećanja ta suma će biti veća oko dva miliona eura.
Uvećanje neće važiti za penzionere koji imaju primanja na nivou minimalne penzije od 450 eura, jer je ona zamrznuta do početka naredne godine. Tih penzionera ima oko 60 odsto, tako da će uvećanje važiti za njih oko 40 odsto.
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, penzije se usklađuju tri puta godišnje 1. januara, 1. maja i 1. septembra, na osnovu četvoromjesečnih podataka o rastu prosječne bruto zarade i prosječnom rastu cijena u posljednjem periodu u odnosu na prethodna četiri mjeseca.
Veći broj od ova dva se prema formuli množi sa 0,75 a manji sa 0,25, pa zbir ta dva broja daje konačni procenat usklađivanja.
U januarskom usklađivanju penzije su povećane 6,85 odsto, zahvaljujući rastu bruto zarada u posljednja četiri mjeseca prošle godine usljed povećavanja granica minimalne neto zarade sa 450 na 600 eura. Tako da će sa majskim usklađivanjem, do kojeg je došlo većinom zbog rasta inflacije, ukupni akumulirani rast penzija iznositi deset odsto.
Naredno usklađivanje odnosi se na septembarsku penziju, koje će se izračunati početkom oktobra, a odnosiće se na rast bruto zarada i inflacije u periodu maj-avgust u odnosu na prethodni četveromjesečni period.
Račun Fonda PIO, koji je dio državnog budžeta, imao je prihode od doprinosa u periodu januar - april u iznosu od 99,8 miliona eura, dok su njegovi rashodi za isplatu penzija i ostalih prava iznosili 259,9 miliona. Njegov deficit za četiri mjeseca bio je 160 miliona eura, odnosno toliko novca je za isplatu penzija obezbijeđeno od drugih redovnih državnih poreza i dažbina.
Prema podacima Fonda PIO za april, crnogorskih penzionera ima ukupno 127,9 hiljada od čega u Crnoj Gori živi 117,2 hiljade, dok ih u inostranstvu ima još 10,6 hiljada. Postoji još tri i po hiljade korisnika drugih prava koji ih ostvaruju preko Fonda PIO, kao što su tjelesno obeštećenje 2,9 hiljada, tuđa njega i pomoć 506, invalida rada 93 i troje korisnika naknade sa spomenice iz Drugog svjetskog rata.

Majska penzija biće veća 3,1 odsto

Uprava za statistiku (Monstat) reagovala je povodom teksta objavljenog u medijima i saopštenja nevladine organizacije Društvo statističara i demografa (DSD), u kojem se od Monstata traži objavljivanje Akcionog plana i podataka o javnom dugu i deficitu, ocjenjujući da se radi o neosnovanom i neargumentovanom stavljanju institucije u negativan kontekst.
Iz Monstata poručuju da svoj posao obavljaju profesionalno i isključivo u skladu sa zakonom i principima zvanične statistike.
Navode da su, u skladu sa izmjenama Zakona o zvaničnoj statistici („Sl. list CG“, br. 023/25 od 11.03.2025), sve aktivnosti definisane Programom zvanične statistike 2024–2028 i Godišnjim planom za 2025. godinu, te da se u saradnji sa Ministarstvom finansija i Centralnom bankom Crne Gore (CBCG) kontinuirano radi na ispunjavanju završnih mjerila Poglavlja 18 – Statistika.
&nbsp;- Uvažavajući značaj implementacije ESA 2010 u oblasti statistike državnih finansija, Uprava za statistiku, Ministarstvo finansija i CBCG ulažu napore da uspostave sistem redovne proizvodnje podataka iz ove statističke oblasti, s obzirom na to da važnost ove statistike nije prepoznata u prethodnom desetogodišnjem periodu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Aktivnosti se sprovode uz podršku IPA 2022 projekta, u okviru kojeg je sa Eurostatom potpisan ugovor u trajanju od 2024. do 2027. godine, kojim je definisan Akcioni plan za postizanje ESA 2010 standarda. Međutim, iz Monstata ističu da se, po odredbama ugovora, on ne može dijeliti sa trećim licima.
U vezi sa zahtjevima DSD-a za pristup informacijama, Uprava navodi da su svi zahtjevi blagovremeno odgovoreni, ali podsjećaju da je ova statistika u fazi probnog istraživanja, pa podaci ne mogu biti publikovani dok ne budu verifikovani od strane Eurostata.
&nbsp;- Dakle, do uspostavljanja sistema redovne proizvodnje podataka statistike državnih finansija i njihove verifikacije od strane Eurostata, podaci koji se tokom tog vremena budu proizvodili ne mogu biti publikovani - ističu iz MONSTAT-a.&nbsp;
Naglašeno je i da interesovanje Evropske komisije za statistiku državnih finansija postoji od samog početka pregovora, te da se poboljšanja u ovoj oblasti realizuju uz smjernice EK i Eurostata.
Takođe, Uprava za statistiku je, prema sopstvenim navodima, iz tehničkih razloga pomjerila ranije planiranu reviziju BDP-a po ESA 2010 metodologiji sa 2026. na 2025. godinu, uvažavajući odluku Vlade da ubrza EU integracije.
&nbsp;- Dakle, nema prostora za zabrinutost da sprovedena revizija BDP-a može dovesti do neuporedivih ili potencijalno manipulativnih pokazatelja, s obzirom na to da će ista biti rezultat novih izvora podataka, metodoloških unapređenja i primjene nove klasifikacije individualne potrošnje prema namjeni - navodi se u saopštenju Monstat-a.&nbsp;
U tekstu se osvrću i na preliminarne ekonomske pokazatelje za prvi kvartal 2025. godine, ocjenjujući da usporavanje aktivnosti ne mora značiti pad BDP-a.
&nbsp;- Rast broja zaposlenih i rast zarada značajno determinišu ekonomsku aktivnost, uprkos zabilježenom padu u turizmu i industriji, što znači da mogu djelimično amortizovati slabljenje ekonomskih aktivnosti ili čak dovesti do blagog rasta, zavisno od drugih faktora - navode iz Monstat-a.&nbsp;
Na kraju reagovanja, iz Monstata se direktno obraćaju predsjednici DSD-a, nekadašnjoj direktorici Uprave za statistiku i bivšoj šefici pregovaračkog Poglavlja 18, postavljajući pitanje o njenom doprinosu dok je obavljala te funkcije.
&nbsp;- Za očekivati je da domaću javnost upozna sa konkretnim aktivnostima i rezultatima na kojima je radila po pitanju uspostavljanja, razvoja i unapređenja ovih statističkih oblasti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Posebno ističu da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja od 2006. do maja 2024. nije proizvela niti dostavila nijedan podatak Eurostatu iz oblasti statistike državnih finansija.
&nbsp;- Aktuelni menadžment Uprave za statistiku, uvažavajući proces evropskih integracija, u prethodne dvije godine sproveo je dvije najveće statističke akcije – Popis stanovništva 2023. i Popis poljoprivrede 2024. godine - ističu.&nbsp;
Uprava navodi i da su preduzete sve institucionalne i pravne mjere za uspostavljanje održivog sistema statistike državnih finansija – uključujući izmjene zakona, formiranje radnog tima i definisanje nadležnih institucija. Po prvi put, podaci iz te oblasti dostavljeni su Eurostatu u aprilu ove godine, na verifikaciju.
- Uprava za statistiku ostaje posvećena zatvaranju Poglavlja 18, a ostavljamo cjelokupnoj javnosti da mjeri rezultate rada u narednom periodu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Monstat: Podaci o dugu i deficitu u fazi probne statistike ne mogu biti objavljeni bez verifikacije Eurostata

Individualni podaci sa popisa stanovništva se ne mogu koristiti. Zainteresovana javnost, u koju spada i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović), može dobiti zbirne podatke, koji mogu poslužiti za neku zbirnu analizu.&nbsp;
To je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, kazala programska direktorica u Centru za demokratsku tranziciju Milica Kovačević komentarišući najavu ministra Danila Šaranovića da će formirati specijalizovani tim koji će analizirati rezultate popisa i na osnovu njih provjeriti birački spisak.
- Mislila da smo mi ovu temu raspravili 2011. godine, nakon popisa. I tada smo imali jednu dugotrajnu raspravu o tome da se upoređuju popis i birački spisak. Mislila sam da je stručna javnost do kraja objasnila da to jednostavno nijesu podaci koji se mogu direktno upoređivati. Imali smo i tada intencije i pritisak na Monstat da se individualni podaci, suprotno međunarodnim standardima statistike i suprotno našem Zakonu, ustupe uz različite namjene. Monstat je tad uspio da se odupre, mislim da je to čak prošlo jednu sudsku kontrolu i na to je stavljena tačka - rekla je Kovačević.
Druge vrste analiza, podsjeća Kovačević, koje isključuju individualne podatke, može da koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Postavlja se, kaže ona, pitanje čemu inicijativa ministra Šaranovića nakon popisa.
- Popis nije otkrio ništa novo u vezi sa biračkim spiskom. Mi smo ovih problema svjesni decenijama. Problem nije u biračkom spisku, problem je u registrima državljana, u registrima prebivališta i boravišta, koji su u nadležnosti Ministarstva. Taj Zakon treba da se mijenja. Specijalni tim je potreban i on je mogao prvog dana njegovog (Šaranovićevog) mandata da bude osnovan, nije morao popis da se čeka za to saznanje - naglasila je Kovačević.
CDT je u Izbornoj reformi iz 2014. godine, podsjeća Kovačević, zagovarao da se krene sa unaprjeđenjima Zakona o registrima boravišta i prebivališta crnogorskih građana, po uzoru na Hrvatsku.
- Ne znam da li bi danas problem bio kompletno riješen, jer je veliki, ali bismo imali prilično sređene registre. To se nije uradilo. Posljednja velika reforma je bila centralizacija biračkog spiska. Danas kad govorimo o problemima sa biračkim spiskom, on je samo izvedena baza koja se puni drugim bazama - navela je ona.
Kovačević smatra da je problem u našim osnovnim registrima.
- Problem je u tome što u našem registru državljana imamo i ljudi, koji nezakonito imaju i neko drugo državljanstvo, a nijesu izgubili posljedično crnogorsko, i nemamo mogućnost to da provjerimo kao država. Problem sa registrima prebivališta je i u tome što imamo ljude koji su se trajno odselili iz Crne Gore, i tamo gdje su se odselili uživaju druga građanska prava, a drže fiktivno prebivalište koje zloupotrebljavaju, pored ostalog, i za ostvarivanje prava glasa - istakla je Kovačević.
Promblema ima i sa drugim registima, poput registra umrlih, ističe Kovačević, i dodaje da uprkos tome što se deset godina zna kako problem treba da se riješi, ne postoji politička volja. Zakasnili smo za mnoge prethodne
<h2>Izborna reforma</h2>
Mnogo toga potrebno je za izbornu reformu, napominje Kovačević. Smatra da djelokrug Odbora za izbornu reformu treba proširiti zato što su to, kako kaže, sistemske stvari koje treba rješavati kroz različite dijelove zakonodavstva, a najneophodnija je profesionalizacija izborne administracije.
- Mi imamo politizovanu, politički kontrolisanu izbornu administraciju, gdje oni koji učestvuju na izborima o njima odlučuju. Nama treba ozbiljna reforma sistema finansiranja političkih partija, izbornih kampanja, nadzor nad tim finansiranjem. Nama treba ozbiljna reforma i medijskog zakonodavstva i zakona o finansiranju u skladu sa novim trendovima, novim kanalima komunikacije, tehnologija, malignim stranim uticajima, dezinformacijama. Nama treba oslobađenje političkog procesa od diktata partija, nama treba mogućnost individualnih kandidatura, nama trebaju otvorene liste, više uticaja građana na izbore, odrobljavanje tog procesa od uskih partijskih interesa - poručila je Kovačević.
<h2>Jezik</h2>
Komentarišući to što se od objave rezultata popisa najviše reakcija vlasti odnosilo na podatke o jeziku, kao i to da je, navodno, učinjena velika nepravda što srpski nije postao službeni onda kada je pisan Ustav, Kovačević objašnjava da bi izmjene najvišeg pravnog akt bile prilično izazovne.
- To je složen proces, posebno za jedan manji broj članova Ustava, među kojima je član 13 kojim je definisan jezik. Promjenu je potrebno da na referendumu podrže tri petine svih birača u Crnoj Gori - navela je ona.
Najvažnije stvari u Ustavu mogu, kaže Kovačević, da se mijenjaju tek ako postoji jedno prevladavajuće, apsolutno dominantno mišljenje u društvu da nešto treba da se mijenja.
- Prvo, tako nešto ne može da se promijeni u ovim političkim okolnostima, bez kršenja Ustava. Drugo, imam potrebu da podsjetim građane kako je tretiran srpski jezik. Srpski jezik jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Taj član Ustava kaže: službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski, albanski. Između službenog jezika i službene, suštinske, upotrebne razlike u svakodnevnom životu nema. Mi, inače, govorimo istim jezikom, koga zovemo različitim nazivima, ali lingvistički govorimo istim jezikom. Vi nemate nikakvu prepreku, nigdje, da komunicirate na jeziku kojeg zovete srpski. Dakle, ta cijela nepravda, i njeno otklanjanje, nema nikakve praktične konsekvence, jer se ništa neće promijeniti. Samo je pitanje te male prednosti, koju je ustavopisac dao jeziku koji nosi ime države, onda kad je pisan Ustav za tu državu - rekla je Kovačević.
<h2>Bič za vaspitanje nevladinog sektora</h2>
Sve je, kaže progrmaska direktorica u CDT-u, sporno u vezi sa inicijativom o Zakonu o agentima stranog uticaja, od same namjere, do komunikacije.
- Pojavila se ta inicijativa, istina da Zakon još nije napisan, ali smo u samoj najavi čuli šta bi trebalo da donese nevladinom sektoru, koji se označava kao agentura, kao strani plaćenici, kao ljudi koji kriju finansije, kao ljudi koji ne plaćaju poreze, kao ljudi koji su zauzeli neku ulogu koja im ne pripada - istakla je Kovačević.
To je, ukazuje, saopšteno jednom izuzetno agresivnom retorikom.
- Koja nama saopštava da je to bič za vaspitanje nevladinog sektora. Jedan autokratski potez, anti demokratski, anti evropski, koji bi trebalo da ućutka NVO i to naročito one NVO koje se bave stvarima koje su neprijatne vladajućim političarima, koje se bave javnim politikama, analiziraju i kritikuju. Čuli smo i od potpredsjednika Vlade da smo zečevi, da su svi zečevi istjerani iz grmova. U toj kampanji se pojavilo bezbroj netačnih informacija, dezinformacija, kojima ćemo se mi baviti u narednom periodu. Mi vjerujemo da ovdje nije pitanje samo toga da se Zakon ne usvoji, drago nam je što se većina većine izjasnila eksplicitno protiv tog zakona, nego da ova kampanja ne smije da posluži kao kampanja za ućutkivanje i targetiranje civilnog društva - zaključila je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNjBpG931VQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Popis i birački spisak se ne mogu upoređivati

Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima jer se ne koriste iste definicije - a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.&nbsp;
To je saopšteno Radiju Crne Gore iz Upravu za statistiku (Monstat) u odgovoru na pitanje mogu li se podaci iz popisa koristiti za reviziju biračkog spiska.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da će, imajući u vidu da su objavljeni rezultati popisa, formirati specijalizovani tim čiji će zadatak biti da u bliskoj saradnji sa Monstatom pristupi analizi podataka dobijenih sprovedenim popisom, a koje su od važnosti za birački spisak Crne Gore.
Sa druge strane, u odgovoru dostavljenom Radiju Crne Gore Monstat navodi da Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i svaki drugi korisnik, ima pravo pristupa rezultatima popisa u skladu sa odredbama koje su definisane Zakonima o zvaničnoj statistici i popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Napominju i da rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima, jer ne koriste iste definicije i nemaju istu namjenu, a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.

Monstat: Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskom

Državna revizorska institucija (DRI) je nakon sprovedenog postupka revizije uspjeha ocijenila da Uprava za statistiku (Monstat) nije obezbijedila u dovoljnoj mjeri efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori 2019-2023.
Kolegijum DRI u sastavu: dr Branislav Radulović (Rukovodilac Kologijuma) i dr Milan Dabović (član Kolegijuma), na sjednici Kolegijuma DRI održanoj 10.10.2024. godine, usvojio je Konačni izvještaj o reviziji uspjeha „Efikasnost razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori”.
- Revizijom je bio obuhvaćen postupak planiranja Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023 i usklađenost za zahtjevima i preporukama Evropske komisije (EUROSTA-a), Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine i zahtjevima korisnika statističkih istraživanja. Revizijom je bila obuhvaćena i realizacija indikatora učinka i aktivnosti (indikatora rezultata) koje je Uprava za statististiku utvrdila Strategijom kako bi &nbsp;ostvarila strateški cilj - obezbjeđivanje kvantitativnih i reprezentativnih informacija o ekonomskom, demografskom, socijalnom i stanju životne sredine u Crnoj Gori, svim korisnicima po međunarodno definisanoj metodologiji i najvišim profesionalnim standardima - naveli su u DRI.
<h2>Otežano praćenje</h2>
Dio aktivnosti utvrđen Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023 u akcionim planovima iskazan je, kažu, na način koji otežava njihovo praćenje - kao redovan tekući proces prikupljanja i analize podataka o postizanju ciljeva i rezultata u toku sprovođenja strateškog dokumenta (praćenje sprovođenja aktivnosti, poštovanje definisanih rokova, ispunjenost nivoa indikatora).
- Navedeni način iskazivanja aktivnosti nije u skladu sa Smjernicama za pripremu strateških dokumenata i Metodologijom razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata i može imati neposredan uticaj na izvještavanje o ostvarenim rezultatima - ocijenili su u DRI.
Postupkom revizije je utvrđeno da su indikatori i aktivnosti utvrđeni Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023. godine realizovani u malom procentu, odnosno utvrđeno je da je Uprava za statistiku od 22 Strategijom utvrđena &nbsp;indikatora učinka potpuno realizovala četiri odsto &nbsp;(ili 1 indikator).
- Uprava za statistiku od Strategijom utvrđenih 47 aktivnosti, potpuno realizovala 34 odsto (ili 16 aktivnosti), pri čemu je utvrđen značajan obim indikatora učinka i aktivnosti za koje državni revizor nije mogao utvrditi status realizacije dijelom zbog dokumentacija koja nije mogla biti smatrana odgovarajućim dokazom u postupku revizije - dodali su u DRI.
Uprava za statistiku nije obezbijedila, ističu, koordiniraciju saradnje institucija zaduženih za realizaciju indikatora i aktivnosti iz Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023. godine.
- Stoga, u postupku vršenja revizije nije postojala potpuna informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka (15 od ukupno 22), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni drugi proizvođači zvanične statistike i 55 odsto aktivnosti (26 od 47), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni Ministarstvo finansija i drugi proizvođači zvanične statistike - naveli su u DRI.
<h2>Vlada da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Monstata</h2>
Uprava za statistiku navodi, kažu u DRI, da je nedostatak kadrovskih i prostornih kapaciteta uticao da se određeni ciljevi djelimično ispune, te da je takođe važno istaći da je Strategija u značajnom dijelu realizovana u periodu trajanja pandemije izazvane kovidom - što je uslovilo drugačije načine njenog sprovođenja.
- Nedostatak objedinjavanja informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka i 55 odsto aktivnosti, za koje su kao nadležna institucija bili određeni proizvođači zvanične statistike i Ministarstvo finansija, prilikom utvrđivanja stepena realizacije nije prepoznat u Završnom izvještaju o sprovođenju Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023 i Izvještaju o evaluaciji Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023. Na osnovu sprovedene revizije, a u cilju daljeg razvoja sistema zvanične statistike i metodološkog pristupa izradi strateških dokumenata, DRI je dala Upravi za statistiku šest preporuka i jednu preporuku Vladi Crne Gore - navodi se u izvještaju DRI.
Monstatu je preporučeno da preduzme aktivnosti u oblasti politike zapošljavanja i zadržavanja kadrova i da prilikom planiranja strateških dokumenata obezbijede nezavisnu evaluaciju strateškog dokumenta iz prethodnog programskog perioda, kao i da planiranje i analizu resursa vrši u ranoj fazi izrade strateškog dokumenta kako bi se definisali jasni i dostižni ciljevi.
- Uprava za statistiku treba da obezbijedi saradnju nadležnih organa i usaglašen međuresorni pristup prilikom planiranja, sprovođenja i izvještavanja o realizaciji strateških dokumenata. Vladi Crne Gore je preporučeno da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Uprave za statistiku - dodali su u DRI.
Konačan izvještaj DRI dostavljen je Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore.

1250x600

DRI: Monstat nije obezbijedio dovoljno efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike

Uprava za statistiku aktiviraće 1. oktobra softver za provjeru podataka sa Popisa stanovništva sprovedenog krajem prošle godine, bez obzira na to da li će poseban tročlani tim za kontrolu završiti svoj zadatak do tada, rečeno je Pobjedi iz te državne institucije.
Oni su potvrdili najave direktora Miroslava Pejovića da će građani vlastite podatke moći da provjeravaju do 7. oktobra.
- Naši rokovi neće biti pomjereni niti promijenjeni, bez obzira na dalje aktivnosti skupštinskog odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa – precizirali su iz Uprave.
Tako će novi konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, sprovedenog od 3. do 28. decembra 2023. godine, biti poznati 15. oktobra.
<h2>ODBOR KONAČNO ZASIJEDA</h2>
Iz Skupštine je juče najavljeno da će deseta sjednica Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa, biti održana 1. oktobra, dakle, istog dana kada bude i pušten u rad program putem kojeg će građani kontrolisati svoje podatke. Kopredsjedavajući ovog tijela Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad i Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista usaglasili su dnevni red sa samo dvije tačke: Informisanje u vezi sa tokom sprovođenja popisa u 2023. godini i tekuća pitanja.
Najavljujući ovaj susret s kolegom iz opozicionih redova, Dragović je za Dan kazao da je sjednica ovog skupštinskog tijela „značajna zbog političke kontrole dosadašnjeg toka procesa popisa“, te „otklanjanja bilo kakve sumnje na mogućnost zloupotreba popisne građe“.
Monstat je u više navrata zahtijevao sjednicu ovog odbora, kako bi se u potpunosti zaokružile obaveze definisane Sporazumom o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa predstavnicima DPS-a kao najjače opozicione partije. Ovim dokumentom definisan je tročlani tim koji će kontrolisati vjerodostojnost podataka i rad softvera. Činiće ga predstavnici Uprave za statistiku, političke partije i vijeća manje brojnih naroda, gdje će se posljednja potpisom obavezati da će poštovati principe povjerljivosti.
- Kontrola ima za cilj da provjeri, na bazi uzorka, da li se odgovori na pitanja o nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori unose u bazu onako kako je napisano u upitniku – stoji u Sporazumu.
Do 1. oktobra Monstat će završiti sva potrebna uparivanja sa bazama podataka iz registara koji su u nadležnosti Ministrastva unutrašnjih poslova.
Prema informacijama koje smo dobili, svi detalji o načinu na koji će građani moći da provjeravaju podatke koji su od njih prikupljeni tokom popisa, biće poznati 30. septembra.
<h2>REZULTATI</h2>
Prvi, ujedno preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. objavljeni su 25. januara ove godine. Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa.
Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe.
Iz Monstata su kazali da su za ranije popise, nakon broja stanovnika, javnosti prezentovali podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama građana.
- Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci: pol i starost lica, bračno stanje, državljanstvo, znanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru, pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomska aktivnost stanovništva, te podaci o stanovima, domaćinstvima i porodicama – precizirali su iz Uprave.
Uz to, Zakon o popisu propisuje da će svi ovi podaci biti objavljeni kao konačni.
<h2>VIŠEMJESEČNA PROCEDURA</h2>
Procedura koja je pratila provjeru i objavljivanje podataka prikupljenih tokom popisa sprovedenog krajem prošle godine, trajala je skoro četiri mjeseca, a pratilo je ponavljanje tenderskih procedura i iščekivanje izmjena zakonske procedure kako bi Uprava za statistiku mogla da uveže i uporedi svoju bazu podataka sa registrima koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović, potpisala je 23. jula ugovor sa Monstatom o izradi softvera koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa prošlogodišnjeg popisa. Oni su izabrani na četvrtom tenderu kao jedina kompanija koja je dostavila kompletnu traženu dokumentaciju. Za njihov rad biće im isplaćena finansijska nadoknada od 24.000 eura bez PDV-a (29.040 sa PDV-om). Softverom će se kontrolisati pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori.
- Softver za kontrolu unijetih podataka popisa stanovništva je završen i isporučen u zakonski definisanom roku, koji je bio 16. avgusta ove godine – potvrđeno je Pobjedi iz Uprave za statistiku.
Iz kompanije „Codepixel“ za naš list su kazali da „imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli zaštitu privatnosti, kako prikupljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver.
- Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - pojasnili su ranije.
Kompanija „Secnora Ou“ iz Estonije izabrana je na drugom tenderu za izradu programskog rješenja kojim se provjeravala valjanost kontrolnog softvera za podatke date prilkom popisa. Za taj angažman biće plaćena 29.038,79 eura sa PDV-om (23.999 eura bez PDV-a). Oni su do 9. septembra zaokružili provjeru softvera za kontrolu prikupljenih informacija, te dali svoje sugestije koje su se najviše ticale bezbjednosti ličnih podataka. Nakon što je „Codepixel“ uradio potrebne izmjene, softver za kontrolu podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama je dobio „zeleno svjetlo“ za korišćenje.
Najduže je „tapkalo u mjestu“ uparivanje baza podataka, jer Monstat dugo nije imao pristup podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a time ni mogućnosti da kontroliše eventualne unose podataka nepostojećih građana.
Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović je sredinom jula o tome indirektno informisao pojedine poslanike Skupštine i poručio da će morati da objavi rezultate popisa u septembru, bez obzira da li će zakonska regulativa do tada biti izmijenjena. Posljednjeg radnog dana redovnog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore, 31. jula, poslanici su konačno odobrili izmjenu sedam zakona direktno vezanih za podatke prikupljene tokom popisa prošle godine.

Građani će svoje podatke provjeravati od 1. oktobra

Iz Uprave za statistiku (Monstat) reagovali su na tekst Portala ETV <a href="https://etv.me/vip/pumpa-li-crna-gora-bruto-drustveni-proizvod">"Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?"</a> poručujući da odbacuju bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“.
Oni tvrde da ti podaci predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je, kako su kazali, prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode.
Njihovo reagovanje prenosimo integralno:
Uprava za statistiku zvaničnu statistiku proizvodi na profesionalno nezavisan način bez spoljnih uticaja, uz poštovanje Kodeksa prakse evropske statistike i međunarodnih principa (nepristrasnosti i objektivnosti, povjerljivosti, stručnosti, tačnosti i pouzdanosti, i dr). Stoga su kvalitet i objektivnost ključne karakteristike kada je u pitanju zvanična statistika, a kontrolu statističkih podataka obavlja statistička kancelarija EK, odnosno EUROSTAT.
Obračun bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) je sveobuhvatan i konzistentan tokom čitave vremenske serije (od 2006. do drugog kvartala 2024. godine), i sprovodi se na osnovu detaljnih analiza svih raspoloživih indikatora, dakle, primjenom istih izvora podataka i međunarodno propisane metodologije.
Kompilacija podataka nacionalnih računa i BDP-a kao najvažnijeg agregata nacionalnih računa oslanja se na podatke iz redovnih istraživanja Uprave za statistiku, podatke u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike: Centralne banke Crne Gore, Ministarstva finansija i Fonda za zdravstveno osiguranje, kao i na administrativne izvore podataka iz nadležnosti Poreske uprave, Uprave carina, podataka javnih preduzeća jedinica lokalne samouprave i dr. Shodno navedenom, nacionalni računi se kompiliraju iz svih navedenih izvora, u zavisnosti od dostupnosti i blagovremenosti objavljivanja istih, primjenom međunarodno propisane metodologije Evropskog sistema nacionalnih računa (ESA 2010 metodologija), u godišnjoj i kvartalnoj dinamici.
Kao što je navedeno na sajtu Uprave za statistiku, obračun godišnjeg BDP-a sprovodi se po proizvodnoj, potrošnoj i prihodnoj metodi, dok se obračun kvartalnog BDP-a sprovodi po proizvodnoj i potrošnoj metodi.
Kada govorimo o obračunu godišnjeg BDP-a, pored prethodno navedenih izvora podataka, prevashodno se koriste godišnji podaci iz finansijskih iskaza pravnih lica (bilans stanja, bilans uspjeha i statistički aneks), odnosno administrativni podaci Poreske uprave na najdetaljnijem nivou. Zakon o računovodstvu ("Službeni list Crne Gore", br. 145/21 od 31.12.2021, 152/22 od 30.12.2022) detaljnije uređuje obaveznost sastavljanja, dostavljanja i objavljivanje finansijskih iskaza. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrše Ministarstvo finansija i Poreska uprava.
Finansijski iskazi pružaju detaljne informacije za obračun ekonomskih kategorija BDP-a, pa tako i informacije za obračun potrošne kategorije Promjene zaliha. Rast ove kategorije može biti rezultat različitih faktora, kao što su: stvaranje preduslova za investiranje u buduće projekte, unapređenje proizvodnih kapaciteta, obezbjeđivanje sigurnosti u slučaju neočekivanog poremećaja ponude i potražnje, optimizacija lanaca snabdijevanja i slično.
Pored navedenog izvora podataka prilikom obračuna BDP-a sagledavaju se i indikatori statističkih istraživanja Uprave za statistiku, koji odslikavaju kretanje privredne aktivnosti po sektorima djelatnosti. Neki od tih indikatora su:
• Indeksi proizvodnje i prometa u industriji;
• Vrijednost izvršenih građevinskih radova; 
• Indeksi prometa u uslugama; 
• Indeksi prometa u trgovini na malo i drugi.
Dodatno, rezultati ekonomske aktivnosti koji doprinose BDP-u iskazuju se i kroz indikatore u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike i administrativnih izvora podataka, kao što su:
• Naplaćeni porezi (PDV, akcize, carine);
• Ukupan promet na osnovu PDV prijava;
• Prihodi od kamata u bankarskom sektoru;
• Prihodi od bankarskih naknada i provizija i slično.
Bitno je napomenuti da se ocjena rezultata obračuna BDP-a ne može izvoditi samo na bazi informacija o jednoj potrošnoj kategoriji - promjene zaliha, već treba uzeti u obzir prikaz svih dostupnih podataka iz obračuna, između ostalog i podatke koje pruža proizvodna metoda obračuna BDP-a, po sektorima djelatnosti.
Navedenim argumentima odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“, već predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode.

Monstat: Odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta podsjeća da nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je, u najmračnijem trenutku ljudske istorije, dovelo do miliona nevino stradalih.
- Moje misli su danas danas sa vrhovnim rabinom Arijem Efelkopfom i mojim jevrejskim prijateljima u Crnoj Gori, Izraelu i šire - poručio je Vuković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2016154352612724746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je dovelo do miliona nevinih žrtava

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila je isporuku narudžbi robe koja je naručena iz regiona i inostranstva.
Tako je preduzeće za distribuciju kozmetike Avon iz Beograda obavijestilo svoje distributere i korisnike da roba koja je trebalo da bude distribuirana 30. januara neće biti poslata na željene adrese, zbog blokade graničnih prelaza Srbije i EU u regionu.
Kako smo obaviješteni iz preduzeća za distibuciju robe "Halo dostava" iz Podgorice, to preduzeće koje vrši distibuciju za modnu kuću "Zara" više ne dobila odjeću te modne kuće za isporuku.
Kako su nam rekli, radiće dostavu samo dok imaju naručene robe u magaciju, a zatim se dostava obustavlja do daljnjeg.

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila isporuku robe iz regiona i inostranstva

Evropska unija i Indija objavile su istorijski trgovinski sporazum nakon gotovo dvije decenije povremenih pregovora, dok obije strane nastoje da prodube odnose u uslovima rastućih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše BBC.
- Uspjeli smo, sačinili smo "majku" svih sporazuma - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Delhiju. Indijski premijer Narendra Modi nazvao je sporazum "istorijskim".
Sporazum će, kako piše BBC, omogućiti slobodnu trgovinu robom između bloka od 27 evropskih država i najmnogoljudnije zemlje svijeta, koje zajedno čine gotovo 25 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i tržište od dvije milijarde ljudi.
Dogovor predviđa velika smanjenja carina na širok spektar roba i usluga, kao i uspostavljanje zajedničkog bezbjednosnog partnerstva.
Fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta borave u Delhiju, gdje su se sastali sa Modijem na bilateralnom samitu.
<h2>Ukidanje i smanjenje carina</h2>
Evropska komisija saopštila je da će sporazum ukinuti carine na većinu izvoza hemikalija, mašina i električne opreme, kao i aviona i svemirskih letjelica, nakon postepenih smanjenja. Posebno je značajno što će carine na motorna vozila, koje trenutno dostižu i do 110 odsto, biti smanjene na 10 odsto u okviru kvote od 250.000 vozila. To je šest puta više od kvote od 37.000 vozila koju je Indija odobrila Ujedinjenom Kraljevstvu u sporazumu potpisanom prošlog jula, prenio je Blumberg.
Indija će takođe smanjiti carine na vino, pivo i maslinovo ulje iz EU. Brisel je naveo da će sporazum podržati investicione tokove, poboljšati pristup evropskim tržištima i produbiti integraciju lanaca snabdijevanja.
Delhi je saopštio da će gotovo sav njegov izvoz dobiti "povlašćen pristup" tržištu EU, pri čemu će tekstil, koža, morski proizvodi, rukotvorine, drago kamenje i nakit imati koristi od smanjenja ili ukidanja carina.
Iako će proizvodi poput čaja, kafe, začina i prerađene hrane imati koristi od sporazuma, Delhi je, kako se navodi, "razborito zaštitio osjetljive sektore, uključujući mliječne proizvode, žitarice, živinu, sojinu sačmu, određeno voće i povrće, balansirajući rast izvoza sa domaćim prioritetima".
Delhi i Brisel su se takođe dogovorili o okviru za mobilnost koji u kratkom roku olakšava putovanja stručnjaka između Indije i EU.
<h2>Odgovor Trampu</h2>
- Ovo je najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Indija ikada potpisala. On će indijskim farmerima i malim preduzećima olakšati pristup evropskim tržištima. Takođe će podstaći proizvodnju i sektor usluga, kao i inovativna partnerstva - rekao je Modi.
Trgovinski sporazum dolazi u trenutku kada se i Indija i EU suočavaju sa ekonomskim i geopolitičkim pritiscima iz SAD.
Delhi se bori sa carinama od 50 odsto koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp, dok pregovori o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD i dalje traju bez konkretnog ishoda.
Prošle nedjelje Tramp je zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je kasnije odustao.
Širi geopolitički kontekst bio je vidljiv i u izjavama lidera.
U utorak je Fon der Lajen rekla: „Ovo je priča o dva diva – drugoj i četvrtoj najvećoj ekonomiji na svijetu. Dva diva koja su izabrala partnerstvo u pravom "win-win" duhu. Snažna poruka da je saradnja najbolji odgovor na globalne izazove.“
Dan ranije Košta je, ne imenujući SAD, rekao da će sporazum poslati "važnu političku poruku svijetu da Indija i EU više vjeruju u trgovinske sporazume nego u carine".
<h2>Šta kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci navode da bi sporazum sa EU mogao da pomogne radno intenzivnim sektorima u Indiji, poput uzgoja škampa, tekstila, dragog kamenja i nakita, koji su bili teško pogođeni američkim carinama.
Međutim, pojedini analitičari predviđaju i izazove, posebno kada je riječ o usklađivanju sa propisima i standardima EU.&nbsp;
- EU ima veoma stroge regulative, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Ona je jedan od lidera kada je riječ o mehanizmima za kompenzaciju ugljenika - kaže ekonomistkinja Mitali Nikore.
Prema njenim riječima, indijski proizvodni sektor "možda nije u potpunosti spreman" za to i ključno je da preduzme korake kako bi se prilagodio.
- Ovo je više prilika nego izazov - dodaje ona.
Za EU, sporazum ima za cilj da obezbijedi određenu stabilnost, pa čak i sigurnost, u vremenu ekonomske prinude i globalnih turbulencija.
Njemačka i Francuska se ocjenjuju najvećim dobitnicima, čak i ako ovo nije "supermaksimalno ambiciozna" verzija sporazuma kakva je nekada bila zamišljena, kaže Endru Smol, direktor za Aziju u Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Ipak, on navodi da se sporazum posmatra kao temelj, a ne kao krajnji cilj, dok EU nastoji da se poveže sa ogromnom i brzo rastućom ekonomijom.
- On se zaista razumije kao minimum onoga što je moguće u bilateralnim odnosima - kazao je on.
<h2>Šta može da bude problem?</h2>
Formalno potpisivanje sporazuma vjerovatno će uslijediti tek kasnije ove godine, nakon što ga odobre Evropski parlament i države članice.
Moguće su određene zabrinutosti, s obzirom na to da je još jedan veliki trgovinski sporazum koji je EU postigla sa južnoameričkim blokom Merkosur nedavno blokiran u Evropskom parlamentu.
Ipak, sporazum sa Indijom se smatra manje spornim, jer "zaobilazi osjetljiva pitanja na obije strane“, kaže Smol.
Uporedo sa trgovinskim sporazumom, Indija i Evropska unija unapređuju i odvojene pregovore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i klimatskih akcija.
U utorak je indijski ministar odbrane Radžnat Sing izjavio da je sa potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas razgovarao o nizu bilateralnih bezbjednosnih i odbrambenih pitanja, uključujući mogućnosti integracije lanaca snabdijevanja radi izgradnje pouzdanih odbrambenih sistema i razvoja sposobnosti spremnih za budućnost.
Dvije strane rade na nacrtu bezbjednosnog i odbrambenog partnerstva koje obuhvata oblasti poput pomorske bezbjednosti, sajber prijetnji i odbrambenog dijaloga, prenijela je agencija Rojters.
<h2>EU najveći trgovinski partner Indije</h2>
EU je najveći trgovinski partner Indije u robnoj razmjeni, a bilateralna trgovina robom dostigla je 136 milijardi dolara u periodu 2024–2025, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
Pregovori o sporazumu započeli su 2007. godine, ali su zastali 2013. zbog prepreka u pristupu tržištu i regulatornih zahtjeva. Zvanično su obnovljeni u julu 2022.
Trampove carine pokazale su se kao "koristan vjetar u leđa u završnici" kako bi se sporazum priveo kraju, rekao je jedan diplomata EU za BBC.
U posljednjih sedam mjeseci Indija je potpisala velike trgovinske sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom, a sporazum iz 2024. godine sa četvoročlanim blokom Evropske asocijacije slobodne trgovine – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom – stupio je na snagu prošle godine. Trgovinski sporazum sa Australijom potpisan je 2022. godine.

"Majka svih sporazuma": Zbog čega je istorijski bitan dogovor Indije i EU

Upravna zgrada Glavnog grada i Skupštine Glavnog grada, kao i most Milenijum večeras su osvijetljeni žutom bojom u znak sjećanja na žrtve Holokausta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  Ovim simboličnim činom Podgorica se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust, odajući poštu milionima stradalih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  &nbsp;

Tag: uprava-za-statistiku