Pošto je preostalo još da nas strijeljaju, nećemo dozvoliti da budemo žrtvena jagnjad iako nas niko ne čuje, jer je na snazi nasilje nad pravom na koje sve institucije ćute i pordžavaju kako bi sačuvali svoje funkcije, a žrtvovali nas i naše porodice - poručili su pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spuž.&nbsp;
U saopštenju za javnost, koje su dostavili medijima posredstvom advokata Nikole Tomkovića, upozorili su i ukazali na ponižavajući odnos institucija koje se oglušuju na njihove apele i zahtjeve, ne sprečavajući kršenje osnovnih ljudskih prava, pošto je veliki broj pritvorenika mnogo duže u UIKS-u nego što je realna kazna koju mogu dobiti u slučaju osude.&nbsp;
Kako je istaknuto, štrajk glađu više od 100 pritvorenika u istražnom zatvoru u Spužu, opozivanje punomoćja njihovim braniocima, te protest nihovih porodica ispred Višeg suda u Podgorici nijesu dali rezultate, jer je izostala reakcija nadležnih.
Štrajk je, kako se podsjeća, dvije sedmice organizovan zbog prenatrpanosti i izuzetno loših higijenskih uslova, kao i dugih sudskih procesa što je za posljedicu imalo značajan broj odloženih suđenja. Zbog izostanka reakcije i nepoštovanja dogovora koji je ranije bio postignut sa predsjednikom Višeg suda i predstavnicima Ministarstva pravde obratili su se javnosti.
- Prinuđeni smo da otkazujemo punomoćje svojim advokatima, jer je iz dosadašnjeg iskustva u postupcima pred crnogorskim sudovima jasno da nam nisu potrebni branioci, jer nemaju nikakvu svrhu u sudnici. Ne aludiramo na njihovo znanje, volju i pravne vještine, već na stanje u crnogorskom pravosuđu. Smatramo da su nam uskraćena sva elementarna prava na život, kao i pravo na pravično i fer suđenje zakonom zagarantovano - ističu pritvorenici.&nbsp;
Pozivaju sve advokate da javno kažu šta je na snazi u Crnoj Gori i kakva je njihova uloga u sudnicama.&nbsp;
- Da li su sudovi postali servis tužilaštva nečijom samovoljom ili ucjenama Specijalnog državnog tužilaštva sa Skaj i vajber porukama, mi to ne znamo, ali nećemo pristati nezakonjem da se igraju sa našim životima, isti oni koji su unazad nekoliko godina kršili zakon. Jedino šta je uspjelo crnogorsko pravosuđe jeste da rasturi mnoge porodice, napravi im pakao od života, mnoge ostavi bez posla, razboli članove porodica, da ne pričamo kroz šta sve prolaze porodice u crnogorskom društvu - naveli su u saopštenju.
Pravosuđe se, kako dodaju, ponaša kao da oni nemaju pravo na život.
- A sve uz političku podršku subjekata koje sad ne zanimaju ni mi ni naše porodice, jer se sjete samo oko izbora kad su im potrebni glasovi, a sada znajući naše problema, glasno ćute i pod izgovorom vetinga vrše pritisak na sudove - kazali su pritvorenici u Istražnom zatvoru.&nbsp;
Traže poštovanje zakona i Ustava Crne Gore.
- A ne samo poštovanje "Malteške deklaracije", da nas puste da dostojanstveno umremo. Ministar pravde da obezbijedi uslove dostojne čovjeka, što mu je posao, a ne da vrši pritisak i daje smjernice sudovima kako bi ispunili njegove želje. To nisu javno radili njegovi prethodnici, koje sada krivite za sve. Zbog nepravde smo prinuđeni da otkazujemo usluge advokata iz razloga što su u crnogorskim sudovima nepotrebni jer ih ne poštuju. A zakon važi samo za one koje su na vlasti, kako prije tako i sad - selektivna pravda je gora od nepravde - zaključili su pritvorenici Istražnog zatvora u Spužu u otvorenom pismu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pritvorenici u Spužu upozoravaju: Preostalo još da nas strijeljaju, nećemo dozvoliti da budemo žrtvena jagnjad

U Istražnom zatvoru Podgorica 6. oktobra od 68 pritvorenika koji izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke njih 40 to čini štrajkom glađu, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Pritvorenicima koji učestvuju u štrajku glađu je, kako navode u saopštenju, obezbijeđena sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita.&nbsp;
- Medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Svi koji učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom i njihovo trenutno zdravstveno stanje je stabilno - ističu iz UIKS-a.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija nastavlja sa sprovođenjem svih neophodnih mjera sa ciljem zaštite zdravlja pritvorenika, kao i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi

U Istražnom zatvoru glađu štrajkuje 40 zatvorenika, njihovo zdravstveno stanje stabilno

U Istražnom zatvoru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija od 117 pritvorenika njih 89 štrajkuje glađu.
Pritvorenima, koji štrajkuju zbog neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita.&nbsp;
- Medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Svi pritvorenici koji učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom i njihovo trenutno zdravstveno stanje je stabilno - navodi se u saopštenju UIKS-a.
Nastavljaju, kako dodaju, sa realizacijom svih neophodnih mjera sa ciljem zaštite zdravlja pritvorenika, te očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

U UIKS-u 89 pritvorenika štrajkuje glađu, njihovo zdravstveno stanje stabilno

Zdravstveno stanje svih pritvorenika koji učestvuju u štrajku glađu su stabilno, kazali su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Kako su precizirali u saopštenju, od 111 pritvorenika koji izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 92 to čini štrajkom glađu.
- Svi koji učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom, a njihovo zdravstveno stanje se kontinuirano prati Sektor za zdravstvenu zaštitu - podsjetili su iz UIKS-a.&nbsp;
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će, kako dodaju, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere sa ciljem zaštite zdravlja pritvorenih, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

UIKS: Svi pritvorenici koji štrajkuju glađu stabilnog stanja

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da danas ukupno 79 pritvorenika učestvuje u štrajku, od čega njih 60 odbija i hranu.
- Kao što je i ranije saopšteno, sva lica koja učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom, a njihovo zdravstveno stanje se kontinuirano prati od strane Sektora za zdravstvenu zaštitu - naveli su u UIKS-u.
Oni su kategorični da je trenutno stabilno zdravstveno stanje svih pritvorenika koji štrajkuju.
- U odnosu na navedeno, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi - zaključili su u UIKS-u.
<a href="https://etv.me/drustvo/uiks-od-66-pritvorenika-koji-strajkuju-48-stupilo-i-u-strajk-gladu">Juče</a> je štrajkovalo ukupno 66 pritvorenika, od čega 48 glađu.

500x500

1250x600

1084x550

Ukupno 79 pritvorenika štrajkuje, njih 60 odbija hranu

Pritvorenici Istražnog zatvora Uprave za izvršenje krivičnih sankcija stupiće u podne 15. septembra u štrajk, navodi se u saopštenju koje je dostavljeno Televiziji E.
Kako su istakli u saopštenju uz 10 razloga zbog kojih stupaju u štrajk, odlučni neće uzimati hranu, kantinu, hranu od kuće i odbijaju svaki vid pravdne pomoći, advokate po službenoj dužnosti.
- Molimo da ne ulaze u predmete i ne igraju se sa našim i životima naših porodica - poručili su pritvorenici Istražnog zatvora.&nbsp;
Kao prvi razlog za štrajk navode uslove u UIKS-u - šetnje, posjete, dječije posjete, posjete advokata, te prenatrpanost u sobama, dok je drugi razlog dužina pritvora, ističući da pritvor postaje kazna.
Treći razlog su nanogice, odnosno takozvani električni nadzor, četvrti je njihov zahtjev da se odredi veličina jemstva po težini djela, dok kao peti razlog zahtijevaju poštovanje Ustava i zakona Crne Gore.
Kao šesti razlog stupanja u štrajk navode zahtjev da se poštuju odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Suda pravde u Luksemburgu, a sedmi su domaća načela i opšteprihvaćeno međunarodno pravo, kao i pravo na pravično suđenje i odbranu.
Osmi razlog iz saopštenja je pravna zaštita iz člana 31 Direktive 2014/41 koja štiti i pojedinca i državu, dok je deveti zahtjev spajanje predmeta gdje su isti ljudi, isti vremenski period, iste poruke u jednu organizaciju u produženom trajanju.
Deseti razlog, odnosno zahtjev je ne potvrđivati optužnice po automatizmu i istragu voditi na glavnom pretresu.
- Pozivamo sve nosioce visokih funkcija u Crnoj Gori, kao i političke aktere ukoliko žele pravnu državu da javno odgovore da li se mora poštovati zakon i Ustav Crne Gore i odluke Evropskog suda za ljudska prava, kao i pravna zaštita iz člana 31 EU Direktive 2014/41 - navodi se u saopštenju

Pritvorenici Istražnog zatvora 15. septembra stupaju u štrajk glađu: Pritvor postaje kazna

Advokat Danilo Mićović za Portal ETV otkriva da, prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT), koji će u okviru svoje misije posjetiti i Istražni zatvor.&nbsp; Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.&nbsp; Mićović upozorava da je stanje sada znatno gore nego tada, te da će novo mišljenje CPT-a imati ozbiljan uticaj, uključujući i na proces zatvaranja poglavlja 23. i 24. Posebno ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što doprinosi pogoršanju već alarmantne situacije u istražnim jedinicama. <h2>ŠTRAJK KAO ODGOCOR NA NEISPUNJENA OBEĆANJA</h2> Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja data prije nekoliko mjeseci kada su im prilikom posjete obećali, između ostalog i bolje uslove boravka. To se navodi u pismu koje su dostavili medijima preko advokata Nikole Tomkovića. U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahteve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk. - Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni. Advokat Danilo Mićović je, govoreći u svoje ime, kazao da kao advokat podržava sve ono što njegove kolege iniciraju u postupcima vezano za stanje u Istražnom zatvoru ističući koje jeste alarmantno. - Svi mi advokati koji postupamo u tim pritvorskim predmetima upoznati smo sa situacijom, sa problemom pretrpanosti pritvorskih soba u kojima čak boravi i po 14, 15 osoba što predstavlja tri puta veći broj od planiranog smjestaj ih kapaciteta. Zbog prenatrpanosti pritvorskoh jedinica, ne trpe samo pritvorenici već ono u velikoj mjeri otežava posao službenicima zatvora i samim advokatima, jer se ne dešava tako rijetko da advokati podu do zatvora s namjeri da posjete više svojih klijenata da bi na kraju mogli da obave razgovor sa samo dva, tri od recimo planiranih pet, šest ili više - pojašnjava advokat Mićović.&nbsp; To se dalje odražava i na ostvarivanje njihovog prava na nesmetanu komunikaciju sa braniocem, te u konačnom i na njihovo pravo na odbranu koju je u tim uslovima nemoguće pripremiti na adekvatan način. On je ukazao i na problem o kojem mjesecima javnost obavještavaju pritvorena lica - neadekvatna medicinska zaštitu, ali i loši higijenski uslovi što je pruzrokovalo izbijanje i širenje zaraznih bolesti poput šuge. Broj samoubistava izvršenih u posljednje vrijeme je zabrinjavajući, i to takođe ukazuje da ne postoje uslovi ni za adekvatnu psihološku podršku licima koji imaju određenih problema u pritvorskim uslovima. Takođe zabrinjava i veliki broj smrtnih slučajeva u pritvorskim jedinicama o kojima javnost nije obaviještena kako je do smrti došlo i da li postoji nečija odgovornost za to. Mićović zaključuje da bi problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica, kojim bi se donekle riješili i ostali problemi sa kojima su pritvorenici suočeni, mogao riješiti kada bi Sud počeo sa primjenom alternativnih mjera pritvaranja, koje su propisane zakonom, a koje su već godinama za sudije član zakona koji olako preskaču i sa jednakom lakoćom određuju pritvore. - Svjedoci smo da se od starne crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. I pored takvog stanja država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora čime bi se svakako poboljšalo stanje tamo odnosno smanjio broj pritvorenika, jer bi dio njih mogao biti u kućnom pritvoru - objašnjava Mićović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Mićović"> </figure>  On ističe da problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici kada je riječ o uslovima boravka i finkcionisanja u Istražnom zatvoru predstavlja grubo kršenje svih njihovih prava, zbog čega je krajnje vrijeme da se nadležni državni organi ozbiljno pozabave njihovim problemima i naprave radiklane promjene koje bi doprinjele rasterećenju pritvorskih jedinica, zatvorskog sistema koji je trenutno nefukniconalan jer pored prostornih kapaciteta nema dovoljno ni zaposlenih. <h2>CPT PONOVO TU</h2> Mićović dodaje da ima saznanja da u Crnoj Goru trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope koji će u okviru svojih aktivnosti posjeteti i Istražni zatvor. - Predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope zadnji put Istražni zatvor su posetili prije par godina. CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe su naveli da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uzastopno, uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Oni su tada zaključili i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja - podsjeća Mićović i dodaje da je stanje u istražnjim zatvorima znatno gore sada nego prije četiri godine i da će upravo njihovo mišljenje koje će dati nakon posjete znatno uticati na mnoge stvari pa čak i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.&nbsp; Ono što predstavnici pravosuđa često prenebregnu, je i činjenica da je CPT u poslednjem izvještaju naveo da je jedan od ključnih problema koji stvara sve ove ostale sistemske probleme o kojima pričamo, upravo postupanje sudova koji nikako ne koriste alternativne mjere pritvoru. U preporukama iz izvještaja CPTa je posebno naglašeno da sudovi moraju da počnu da primjenjuju alternativne mjere pritvoru uvijek kada je to moguće. <h2>PORODICE ČEKAJU I PO 4 SATA DA VIDE PRITVORENIKE</h2> Svi problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici, dodaje Mićović, su rješivi, i advokati su spremni da uzmu učešće i pruže svoju podršku, ali je nephodno sistemsko djelovanje svih. Podsjetimo, pritvorenici su u pismu dostavljenom medijima naveli da je situacija još teža i gora nego prije nekoliko mjeseci kada su od štrajka odustali nakon razgovora sa predsjednikom suda Zoranom Radovićem i predstavnicima ministarstva pravde. - Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svežem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni. Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni. - Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu. <h2>NEMA LJEKOVA</h2> Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi. - A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko nijeste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu. Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više. - U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici. Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu. Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava. - Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.

Svetlana Đokić

Istražni zatvori ponovo pod lupom Savjeta Evrope; Mićović: Uslovi značajno gori nego prije četiri godine, pritvorenici prijete štrajkom

Uprkos prebukiranosti i drugim brojnim teškoćama s kojima se suočavaju, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kako je saopšteno "Danu", uspijevaju da se izbore sa bezbjednosnim izazovima.
- U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija kontinuirano se sprovode mjere i radnje iz nadležnosti ovog organa, kako u cilju održavanja reda i bezbjednosti u zatvoru, tako i u cilju preventivnog suzbijanja potencijalnih rizika i izazova. Tokom godine zabilježeni su povremeni incidenti među licima lišenim slobode, u vidu verbalnih i fizičkih sukoba, a koji su u granicama očekivanog za ovakvu vrstu kolektiva i nijesu ugrozili opštu bezbjednost ustanove. Činjenica je da trenutno imamo veći broj pritvorenih lica za koja postoji saznanja da su članovi OKG. S tim u vezi, u znatnoj mjeri je otežan i sami dnevni raspored, a uzimajući u obzir da se članovi suprotstavljenih kriminalnih struktura ne smiju sastavljati, kao ni lica za koja postoji osnovana sumnja da su učestvovala u izvršenju istog krivičnog djela. S tim u vezi, ističemo da se izuzetnim naporima menadžmenta i službenika obezbjeđenja, pored svih navedenih poteškoća, svakodnevne aktivnosti realizuju bez značajnijih incidentnih situacija – kazali su iz UIKS-a.
Kako su dodali, kao odgovor na rastuće izazove tokom prethodne godine, smještajni kapaciteti Istražnog zatvora Podgorica povećani su za 60 mjesta.
- Takođe, čitav smještajni kapacitet Zatvora za kratke kazne stavljen je na raspolaganje za potrebe pritvorenih lica. Osim toga, povećan je i smještajni kapacitet u Zatvoru Bijelo Polje, gdje je prebačen određeni broj pritvorenih lica - istakli su iz UIKS-a.

UIKS: Gužva u pritvoru dodatni bezbjednosni rizik

Podgoričanin Aris Turković već uveliko izdržava šestomjesečnu kaznu na koju je osuđen presudom Osnovnog suda zbog nasilničkog ponašanja, ali sud to još ne zna, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.
Branilac Turkovića, advokat Damir Lekić saopštio je za ovaj dnevni list da se Turković već izvjesno vrijeme nalazi na izdržavanju kazne, čime je potvrđeno ranije pisanje Pobjede da je poslat u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija radi izdržavanja kazne, samo desetak dana nakon što ga je ranio Danilo Mandić, bratanić predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Kako je kazao, odlukom sutkinje Ivane Becić, njegov branjenik je pravosnažno osuđen.
<h3>SUD NEOBAVIJEŠTEN</h3>
Međutim, iz Osnovnog suda, samo dan nakon pisanja Pobjede, tvrde da se on ne nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, ali da jeste osuđen na šest mjeseci zatvora.
- Za lice Aris Turković utvrđeno je da je pred ovim sudom, protiv ovog i još jednog okrivljenog lica, vođen krivični postupak zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu. Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je ova lica osudio na kaznu zatvora u trajanju od po šest mjeseci, koja presuda je potvrđena presudom Višeg suda u Podgorici, dok lice Aris Turković nije otpočeo s izdržavanjem kazne zatvora po navedenoj presudi, naveli su iz Osnovnog suda u Podgorici za Pobjedu.
Ovim odgovorom, prema mišljenju naših izvora, može se konstatovati da ne postoji adekvatna komunikacija između dvije državne institucije.
- Nevjerovatno je da nadležni sud ne zna da je lice koje je pravosnažno osuđeno već u zatvoru na izdržavanju kazne. To znači da je kompletan državni aparat, a naročito bezbjednosni sektor u veoma lošem stanju i da ne razmjenjuju ni osnovne informacije jedni sa drugima. U svakoj zemlji besprijekorna komunikacija i saradnja među pravosudnim organima je imperativ, ali u Crnoj Gori svjedočimo nerealnim situacijama gotovo svakodnevno, smatra naš sagovornik.
<h2>Kontroverze</h2>
Prema ranijem pisanju, naprasni poziv za izdržavanje kazne dolazi nakon brojnih kontroverzi koje su pratile ranjavanje Turkovića i njegovog sugrađanina Darka Perovića. Turković je ranjen u noći između 18. i 19. aprila, a poziv od suda mu je uručen nekoliko dana kasnije.
Podsjetimo, Turković je u iskazu pred Višim državnim tužilaštvom kazao da se ne sjeća nijednog detalja događaja od 19. aprila u zoru kada je ranjen i da je povredu vidio tek kada se probudio kod kuće, ali da ne zna kako je nastala.
– U super sam odnosima i sa Darkom Perovićem i Danilom Mandićem. Popili smo veliku količinu alkohola i meni je u jednom momentu pozlilo. Znam da je neko uzeo ključ od auta i da sam izašao iz lokala, a od tog trenutka se više ničega ne sjećam. Naredno čega se sjećam jeste da sam se probudio kod kuće i osjetio bol u nozi – rekao je on pred tužiteljkom Jelenom Protić.
<h2>Ne zna se motiv pokušaja ubistva</h2>
Istražitelji još uvijek utvrđuju zbog čega je Mandić pucao na Darka Perovića i Arisa Turkovića u noći između subote i nedjelje u blizini raskrsnice Bulevara Ivana Crnojevića i Ulice Marka Miljanova i ispituju da li su imali sukob od ranije.
Kako je Pobjeda ranije pisala, Mandić i Perović su u istom periodu bili u zatvoru na izdržavanju kazni i tada nijesu bili u dobrim odnosima.
Perović najprije nije prijavio policiji napad, pa inspektori sumnjaju da su akteri incidenta pokušali sve da zataškaju.
Međutim, kako se radi o povratniku i prvom čovjeku zaduženom za bezbjednost predsjednika Skupštine i njegovom sinovcu, to im nije pošlo za rukom.
Danilo Mandić je, inače, zaposlen u Skupštini Crne Gore po ugovoru o djelu i to kao savjetnik.
Tek četiri sata nakon događaja, Više državno tužilaštvo u Podgorici obaviješteno je o pokušaju ubistva Perovića i Turkovića, a onda se i sam Mandić pojavio u pratnji svog branioca, advokata Miroja Jovanovića u stanici policije i predao se.
Mandiću je zbog ovog incidenta, koji se dogodio 20. aprila oko 3.40 časova, odlukom sudije za istragu Višeg suda, određen pritvor do 30 dana i poslat je u Istražni zatvor.
Interesantno je da je Danilo Mandić izašao iz zatvora početkom januara 2024. godine, gdje je služio kaznu za napad na službeno lice u vršenju službene radnje, a odmah nakon toga dobio je posao kod strica, kao lično obezbjeđenje.
Kako je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva pravde, Mandić je trebalo da napusti zatvor 2. februara 2024. godine, ali je mjesec ranije dobio pozitivno mišljenje jer je bio radno angažovan u Upravi za izvršenje sankcija zbog čega je pušten na slobodu.
On je prilikom pokušaja ubistva koristio službeno vozilo Skupštine Crne Gore i to džip „rendž rover“.
<h2>Sukob</h2>
Kako Pobjeda saznaje, do sukoba je navodno došlo u lokalu, a nakon toga Mandić je čekao Perovića i Turkovića da izađu i pucao im u noge.
Policija je obaviještena o događaju i zatekla je Perovića koji je odbio da se legitimiše, da bi potom pobjegao i udario u betonske stubiće.
Inspektori su uočili povredu u predjelu desne potkoljenice i Perovića uputili na ukazivanje ljekarske pomoći u Klinički centar Crne Gore, gdje je testiranjem utvrđeno da je pozitivan na alkohol u koncentraciji od 0,66 g/kg, kao i na kokain.
Nakon testiranja, Perović je uhapšen zbog više počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakona o javnom redu i miru i kažnjen 3.450 eura.
<h2>Podnijeli prijavu protiv Perovića</h2>
Podgorička policija podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Darka Perovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo lažno prijavljivanje, sa namjerom da diskredituje policijske službenike i pokuša abolirati od krivične odgovornosti Mandića, koji je osumnjičen za teško ubistvo u pokušaju.
– Osumnjičeni D. P. je u svojstvu oštećenog lica u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica nedvosmisleno ukazao na izvršioca krivičnog djela D. M. da je isti kritičnom prilikom upotrijebio vatreno oružje u pravcu D. P., a usljed čega je zadobio tjelesne povrede, takođe navodeći činjenice i detalje iz samog događaja koji su jedino mogli biti poznati licu D. P – navode iz policije.
Oni dodaju da se osnovano sumnja da je Perović lažno prijavio policijske službenike u izjavi datoj pred tužiteljkom u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koja se, dodaju, u bitnom razlikovala od izjave koju je dao pred službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, a kako bi motivisano i sračunato diskreditovao policijske službenike, lažno ih optužujući da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da optuži lice D. M. za ranjavanje, dok je sa druge strane na ovaj način pokušao da abolira od krivične odgovornosti osumnjičeno lice na koje je prethodno ukazao.
– Takođe, osnovano se sumnja u istinitost datih navoda koje je D. P. u izjavi naveo pred Višim državnim tužilaštvom jer isti ne korespondiraju sa činjeničnim stanjem i realnim događajem sa lica mjesta i preduzetom radnjom izvršenja – naveli su ranije u saopštenju.
<h2>VDT traži produženje pritvora Mandiću</h2>
Više tužilaštvo zatražilo je prekjuče da se Danilu Mandiću, brataniću predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, produži pritvor zbog pokušaja ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića 19. aprila ove godine.
Odluka o ovom prijedlogu tužilaštva biće poznata za nekoliko dana, kazali su nam iz Višeg suda u Podgorici potvrđujući da je zahtjev stigao i da čeka razmatranje vanraspravnog vijeća ovog suda.
Danilo Mandić se pored pokušaja ubistva dvojice sugrađana tereti i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja.&nbsp;

Turković na izdržavanju kazne, ali sud o tome ne zna ništa

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Petru Ivanoviću ukinut je pritvor i on je juče napustio Istražni zatvor u Spužu, potvrđeno je Portalu ETV.
Samostalna savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda u Podgorici Ivana Vukmirović rekla je da je Ivanoviću, na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva, ukinut pritvor rješenjem sudije za istragu.
Ivanoviću je, podsjeća ona, određen pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 2 Zakona o krivičnom postupku, odnosno uticaj na svjedoke. Ovaj pritvorski osnov prihvatili su i Viši i Vrhovni sud. Vukmirović dodaje da, kako su svi svjedoci saslušani, prestali su razlozi za pritvor, te je sudija za istragu prihvatio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva.
Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje je 13. decembra prošle godine uhapsilo ministre poljoprivrede i ruralnog razvoja Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg državnog sekretara u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Nemanju Katnića i tadašnju načelnicu Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Ministarstva Vukici Perović.
Protiv njih, kao i protiv bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Budimira Mugoše, SDT je podnijelo krivičnu prijavu, zbog, kako se navodi, postojanja osnova sumnje da su učinili tri produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Predmet krivične prijave i postupka je, navelo je Tužilaštvo, dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike - Agrobudžetu za konkretne godine, čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura.
Ivanović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu tada negirao navode iz prijave, nakon čega mu je određeno zadržavanje. Nakon što ga je saslušao specijalni tužilac Jovan Vukotić Simović je 14. decembra prošle godine pušten da se brani sa slobode, kao i Katnić i Perović.
J. B.&nbsp;

Petru Ivanoviću ukinut pritvor, napustio Istražni zatvor

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: uprava-za-izvrsenje-krivicnih-sanckija