Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara u prva dva mjeseca dostigli su iznos od 5,89 miliona eura, što je 55,13 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopšteno je iz Uprava za igre na sreću.
- U navedenom periodu zabilježen je porast prihoda u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava 226,59 odsto, čiji je iznos 2,51 milion eura - navodi se u saopštenju.
Ukupni prihodi od kazinskih igara iznose 553,15 hiljada eura, pa je i taj segment ostvario rast od 31,93 odsto.
- Takođe, po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima prihodovano je 1,17 miliona eura, čime se i u tom dijelu bilježi povećanje od 13,86 odsto - rekli su iz Uprave.
Pored toga, ukupni prihodi od kladioničkih igara iznose 1,65 miliona eura, što predstavlja povećanje od 4,93 odsto.
- Ovaj trend rasta ostvaren je, prije svega, zahvaljujući unapređenju nadzora kroz implementaciju novog informacionog sistema koji doprinosi efikasnijoj kontroli i suzbijanju sivog tržišta u oblasti igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću svojim djelovanjem, kako su rekli, potvrđuje kontinuitet kvalitetnog rada, što se, pored ostalog, ogleda i kroz konstantan rast prihoda.
- Rad Uprave je u potpunosti usklađen sa zacrtanim ciljevima Vlade i Ministarstva finansija, naročito u pogledu stabilnog jačanja budžetskih prihoda - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Prihodi od igara na sreću 5,89 miliona eura

Uprava za igre na sreću najavila je blokadu onlajn platformi za klađenje koje posluju bez dozvole, piše Portal RTCG. Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić je, u razgovoru za Portal Jacnog servisa, kazao je da je nelegalno klađenje u Crnoj Gori veliki problem jer, između ostalog, donosi povećani rizik za pranje novca i finansiranje ilegalnih aktivnosti. Papić navodi da će u narednom periodu Uprava za igre na sreću upostaviti aktivnu komunikaciju sa organima koji izdaju licence za sajtove kako bi se ograničila dostupnost platformi koje posluju van zakonskih okvira. - Posebna pažnja biće usmjerena na blokadu nelegalnih onlajn platformi koje posluju bez dozvole, kroz blisku saradnju sa Agencijom za elektronske komunikacije. Dakle, tu postoje platforme koje često funkcionišu izvan domaćeg zakonodavstva, koristeći strane licence (.com tržišta poput Kurasaoa, Anzuana, Tobaga itd.) kako bi zaobišle zakone, poreze i odgovornost prema potrošačima. Tu su ključni izazovi jer nelegalni priređivači često ne podliježu zakonima države u kojoj posluju, što ugrožava lokalne licencirane priređivače i dovodi do gubitka prihoda za državni budžet, te ove platforme ne plaćaju poreze, naknade i druge troškove koji su obavezni za legalne priređivače, čime se stvara nelojalna konkurencija - objašnjava Papić. Kako bi se postigao ovaj cilj, neophodno je da se unaprijedi saradnja sa bankama, procesorima plaćanja i kripto-mjenjačnicama radi identifikovanja i onemogućavanja finansiranja nelegalnih platformi. <h2>Nelegalno klađenje ugrožava maloljetnike </h2> Uprava će, kaže Papić, insistirati na uvođenju visokih novčanih kazni i mogućnosti trajnog isključenja sa tržišta za pravna i fizička lica koja priređuju nelegalne igre na sreću putem interneta, te kroz zakonska rješenja obavezati provajdere internet usluga da implementiraju tehničke mjere za blokiranje nelegalnih platformi. Građani moraju biti informisani o rizicima klađenja na nelegalnim platformama. Takođe, ističe Papić, moraju im biti i dostupni alati za prijavu sumnjivih aktivnosti, a neophodno je uspostaviti transparentnu bazu podataka o blokiranim nelegalnim platformama. Nelegalno organizovanje igara na sreću u Crnoj Gori predstavlja značajan izazov, kaže Papić, jer pored toga što potencijalno može uticati na fiskalnu stabilnost putem izbjegavanja plaćanja poreza i naknada, donosi i povećani rizik od nezakonitih radnji poput pranja novca i finansiranja ilegalnih aktivnosti. - Posebnu opasnost predstavlja činjenica da navedene aktivnosti ne predstavljaju samo ekonomski problem, već direktno ugrožavaju najosjetljivije kategorije stanovništva, naročito maloljetnike - upozorava on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206070212_16a80b177e402aa780c3e1795cdfb59084bd6b9656c1eba8a3bd5b2c5841ece1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250206070212_16a80b177e402aa780c3e1795cdfb59084bd6b9656c1eba8a3bd5b2c5841ece1" data-rendition-name="original" width="730" height="701" loading="lazy" alt="Spasoje Papić"><figcaption>Spasoje Papić(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  <h2>Nedovoljna kontrola uzrasta igrača u ugostiteljskim objektima</h2> Jedan od problema koji izazivaju zabrinutost odnosi se i na nelegalno priređivanje igara na sreću putem terminala u ugostiteljskim objektima zbog izostanka kontrole uzrasta igrača. - Za razliku od legalnih priređivača u čijim objektima postoje mjere zaštite kroz provjeru uzrasta i zabrane pristupa maloljetnicima, u ugostiteljskim objektima se uglavnom ne primjenjuju mjere zaštite. Takav neodgovoran pristup kroz izlaganje rizičnom ponašanju može izazvati ozbiljne posljedice po maloljetnike, što dugoročno može proizvesti negativne efekte na njihovo mentalno zdravlje i društveni razvoj - ukazuje Papić. Sprovođenjem efikasnih mjera za suzbijanje ovog problema zaštitili bi se, kako kaže, najvažniji interesi društva i države, posebno na planu obezbjeđenja kvalitetnog razvoja i održive perspektive mladih u Crnoj Gori. Zato će inspekcijski nadzor igrati ključnu ulogu u eliminisanju nelojalne konkurencije i zaštiti legalnih priređivača. - Inspektori za igre na sreću će sprovesti značajno više inspekcijskih nadzora, sa ciljem identifikacije i sankcionisanja nelegalnih aktivnosti. Efikasnim procesuiranjem i sankcionisanjem nepravilnosti, obezbjeđujemo zaštitu integriteta tržišta, priliv sredstava u budžet i zaštitu učesnika. Dodatno, poseban akcenat će biti na suzbijanju nelegalnih onlajn priređivača, koji ugrožavaju legalne operatere i predstavljaju značajan izazov u regulatornom smislu - kazao je on. <h2>Novi sistem nadzora veliki korak, osnažen budžetski priliv </h2> Novi jedinstveni informacioni sistem za vršenje nadzora priređivača igara na sreću primjenjuje se od novembra prošle godine. To predstavlja ključan korak, kaže Papić, jer je unaprijeđena efikasnost nadzora nad priređivačima. - Ovaj sistem omogućio nam je bolju kontrolu nad tržištem i unaprijedio naplatu prihoda, čime smo dodatno osnažili budžetski priliv. On omogućava centralizovanu evidenciju i analizu podataka, što doprinosi efikasnijoj kontroli priređivača, značajnom povećanju budžetskih prihoda i suzbijanju sive ekonomije - istakao je on. Uprava za igre na sreću ostvarila je, kaže Papić, značajan progres u prethodnoj godini. - Prihodi od koncesionih naknada porasli su za 51,27 odsto u odnosu na 2023. godinu i ukupno su iznosili skoro 34 miliona eura, a implementacijom novog informacionog sistema unaprijedili smo efikasnost nadzora nad priređivačima - naglašava Papić. Prioriteti za ovu godinu, kako kaže Papić, usmjereni su na jačanje regulacije tržišta, borbu protiv sive ekonomije i modernizaciju nadzora nad priređivačima. Fokus će biti na boljoj saradnji sa inspektorima za igre na sreću i strožu kontrolu zakonitosti poslovanja, kako bi se suzbilo nelegalno priređivanje igara na sreću i osigurala transparentnost tržišta. Kroz podizanje svijesti o odgovornom klađenju, usklađivanje sa evropskim standardima i međunarodnu saradnju, obezbijediće se, smatra Papić, dugoročna održivost i integritet sektora igara na sreću. Papić u razgovoru za Portal RTCG zaključuje da će snažnim inspekcijskim nadzorom, striktnom primjenom zakona i transparentnim dijalogom sa priređivačima, ova godina biti prekretnica u regulaciji igara na sreću u Crnoj Gori.

500x500

1250x600

1084x550

Papić: Nelegalni sajtovi za klađenje biće blokirani

Na zajedničku inicijativu, juče je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta održan sastanak između predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića i vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću Spasoja Papića na kojem je dogovorena saradnja te dvije institucije kroz zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu maloljetnika, promociju zdravih stilova života i podizanje svijesti o štetnim posljedicama kockanja.&nbsp;
Ova saradnja biće, kako su poručili u saopštenju, formalizovana potpisivanjem sporazuma početkom naredne godine.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović izrazio je zadovoljstvo povodom buduće saradnje. 

- Drago mi je što smo danas postigli dogovor koji će omogućiti realizaciju konkretnih aktivnosti usmjerenih na zaštitu mladih generacija. Sport kao ključni segment društva ima potencijal da usmjerava mlade ka zdravim navikama, a saradnja sa Upravom za igre na sreću dodatno će osnažiti našu misiju - istakao je Simonović.&nbsp;
Papić je na to dodao važnost zajedničkog djelovanja.
- Uz zahvalnost predsjedniku Simonoviću, istakao bih da ovaj sastanak predstavlja početak jedne izuzetno značajne saradnje. Uprava za igre na sreću posvećena je odgovornom djelovanju, a kroz ovaj sporazum želimo dodatno podići svijest o negativnim posljedicama kockanja, posebno među maloljetnicima. Udruženi sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, imamo priliku da kroz edukativne panele i kampanje doprinesemo razvoju zdravog društva - rekao je on.&nbsp;
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo zbog inicijative i saglasili se da je zaštita maloljetnika prioritet od nacionalnog značaja.&nbsp;
Planirane aktivnosti, kako su naglasili u saopštenju, uključivaće organizaciju edukativnih panela u školama, javne kampanje o štetnosti kockanja, kao i promociju sporta kao zdravog izbora za mlade.&nbsp;
- Ovako definisana saradnja daje dodatni podsticaj da zajedničkim snagama radimo na kreiranju boljeg društva za buduće generacije - zaključili su sagovornici.
Zvanično potpisivanje sporazuma biće definisano odmah početkom naredne godine, a predstavnici obje institucije poručili su da se raduju uspješnoj realizaciji dogovorenih aktivnosti i jačanju partnerstva u narednom periodu.

Dogovorena saradnja COK-a i Uprave za igre na sreću

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara za jedanaest mjeseci 2024. godine iznose 30.264.230,86 eura, što predstavlja rast od 46,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću.
Kako su rekli u Upravi, ukupni prihodi u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 11.059.716,40 eura, zaključno sa novembrom 2024. godine.
U navedenom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 96,06 odsto, čiji je iznos 4.648.450,17 eura.
- Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 8.721.660,41 eura, čime je i taj segment naplate uvećan za 6,42 odsto. Pored toga, ostvaren je rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,95 odsto, čime je dostignut iznos od 5.764.960,62 eura. Ovakvi rezultati potvrđuju kontinuitet kvalitetnog rada Uprave za igre na sreću tokom 2024. godine, čemu u prilog ide i uspješno sprovedena implementacija novog jedinstvenog informacionog sistema za vršenje nadzora priređivača igara na sreću - navedeno je u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Kako kažu, uvođenjem novog sistema, čija primjena je započeta 1. novembra, značajno je unaprijeđen proces nadzora u ovoj oblasti.
- Samim tim, sistem će dati snažan doprinos na planu suzbijanja sive zone u oblasti priređivanja igara na sreću, što će dodatno doprinijeti jačanju budžetskih prihoda - zaključuju iz Uprave za igre na sreću.

Od nagradnih i igara na sreću 30,2 miliona eura

Ukupni prihodi od nagradnih i igara na sreću su u prvih deset mjeseci ove godine iznosili 27,24 miliona eura, što je 60,49 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Uprave za igre na sreću je saopšteno da je u istom periodu zabilježen i rast prihoda od kazinskih igara, 103,25 odsto, čiji je iznos 4,26 miliona eura.
- Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 7,92 miliona eura, pa je i taj segment naplate uvećan 5,53 odsto - navodi se u saopštenju.
Ovakav rezultat, kako su rekli iz Uprave, nedvosmisleno ukazuje da se nastavlja trend rasta naplate prihoda u ovoj oblasti, što je potvrda kvalitetnog rada te institucije u pravcu jačanja državne ekonomije.
Uprava za igre na sreću je 1. novembra ove godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom će biti unaprijeđen proces nadzora, što će doprinijeti povećanju obima evidencije priređivanja, a samim tim i efikasnijoj naplati i rastu prihoda od igara na sreću.
- Uprava za igre na sreću, kao jedan od svojih prioriteta, još jednom naglašava borbu protiv maloljetničkog klađenja. U tom pogledu, neophodno je kontinuirano sprovoditi aktivnosti na planu njegovog predupređenja i smanjivanja na najmanju moguću mjeru - dodaje se u saopštenju.
Razvijanje saradnje, kao i čvršća institucionalna i društvena kohezija, predstavljaju osnovni preduslov u cilju kreiranja instrumenata za efikasnu prevenciju stvaranja zavisnosti kod mladih.
U tom smislu, cilj Uprave je da se, kroz stručno osmišljene planove edukacije, obezbijedi prevencija različitih modela rizičnog ponašanja kod mladih, sa posebnim osvrtom na maloljetničko klađenje.
- U skladu sa navedenim, očekujemo da i sami priređivači daju doprinos kroz promociju odgovornog klađenja, sa akcentom na najranjivije društvene kategorije - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću, prema riječima njenih predstavnika, ostaje privržena jačanju djelatnosti igara na sreću, prateći sa posebnom pažnjom dalje korake na planu suzbijanja maloljetničkog klađenja.

Od igara na sreću 27,24 miliona eura

Iz Uprave za igre na sreću saopšteno je da danas je započeta primjena novog jedinstvenog informacionog sistema za vršenje nadzora priređivača igara na sreću.
U skladu sa Zakonom o igrama na sreću, Uprava je uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom će biti unaprijeđen proces nadzora, što će doprinijeti povećanju obima evidencije priređivanja, samim tim i efikasnijoj naplati i rastu prihoda od igara na sreću.
- Ciljevi uvođenja ovog sistema su obezbjeđivanje analitičke osnove za efikasnije donošenje odluka, čuvanje i obrada realnih podataka koji su od značaja za utvrđivanje izvornih javnih prihoda, kao i naplatu istih. Po tom osnovu, jedinstveni informacioni sistem će imati snažnu ulogu na planu suzbijanja sive zone u oblasti priređivanja igara na sreću, što će dodatno uticati na povećanje budžetskih prihoda. Želio bih istaći da je Uprava za igre na sreću tokom čitavog procesa implementacije imala podršku Ministarstva finansija, što je od naročitog značaja za razvoj i unapređenje sistema nadzora i efikasne kontrole rada priređivača - nkazao je VD direktora Uprave za igre na sreću, mr Spasoje Papić.
Kao što su već ranije saopštili iz uprave, u prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara dostigli su iznos od preko 24 miliona eura, pa se takav trend rasta naplate prihoda u ovoj oblasti očekuje i u narednom periodu.
Iz Uprave podsjećaju da svi priređivači obavezni da se povežu na novi informacioni sistem za onlajn nadzor.
- Njegovo uvođenje donosi kvalitetnu i bezbjednu razmjenu podataka, čime će se na cjelovit i organizovan način zaokružiti kompletan proces nadzora. Period tranzicije sa starog na novi informacioni sistem trajao je nekoliko mjeseci i Uprava za igre na sreću je sprovela sve neophodne aktivnosti u pravcu ispunjavanja uslova za uspješan početak njegove primjene - navedeno je u saopštenju.
Implementacija jedinstvenog informacionog sistema, prema njihovim riječima, omogućava formiranje centralizovanog skupa podataka, visok nivo pouzdanosti i sigurnosti prenosa, obrade i upotrebe podataka, kao i sveobuhvatno djelovanje Uprave za igre na sreću, koja je realizacijom ovog projekta značajno doprinijela izgradnji informatičkih kapaciteta.

Uprava za igre na sreću: Započeta primjena novog sistema za onlajn nadzor

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara, zaključno sa 30. septembrom 2024. godine dostigli su 24.239.733,53 eura.
To je saopšteno iz Uprave za igre na sreću. Oni su poručili da ovo predstavlja rast od 81,72 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
- Ovaj rezultat potvrđuje kontinuirani uspjeh i stabilno funkcionisanje sistema prihodovanja sredstava od ove oblasti - navodi se u saopštenju.
Kako su podsjetili, izmjenama Zakona o igrama na sreću od 1. 1. 2024. godine počela je primjena oporezivanja varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava, čime ukupni prihodi samo u ovom segmentu iznose 8.632.760,82 eura, zaključno sa septembrom 2024. godine.
- U istom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 107,88 odsto, čiji je iznos 3.868.135,78 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 7.118.231,07 eura, čime je i taj segment naplate uvećan za 5,91 odsto - naveli su u Upravi za igre na sreću.
Prema navedenim podacima, kako su kazali, zadržan je kontinuitet rasta prihoda po osnovu naplate zakonom propisanih obaveza priređivača prema državi, što je, dodaju, potvrda postojanja održivih funkcionalnih mehanizama Vlade Crne Gore koji rezultiraju značajnim unapređenjem prihodne strane državnog budžeta.
- Pored navedenog, Uprava za igre na sreću preduzima odlučne korake na suzbijanju maloljetničkog klađenja, kroz strogu kontrolu primjene zakona, blisku saradnju sa relevantnim institucijama kao i intenzivne preventivne kampanje koje se planiraju za naredni period, a sve u cilju snaženja institucionalnih mehanizama zaštite mladih -navodi se u saopštenju.
U planu je, dodaju, i potpisivanje memoranduma o saradnji sa više značajnih institucija kojima će, pored unapređenja efikasnosti izvršavanja obaveza i zadataka iz domena Uprave, biti predviđena i bliža saradnja institucija na edukaciji mladih i promociji svih aktivnosti koje su od značaja za njihov kvalitetan razvoj .
- Uprava ostaje čvrsto posvećena ostvarivanju svojih definisanih ciljeva, kroz kontinuiranu saradnju sa svim relevantnim akterima, kako bi osigurala odgovorno poslovanje i zaštitila najosjetljivije društvene grupe u oblasti priređivanja igara na sreću - zaključili su u saopštenju.

Uprava za igre na sreću: Za devet mjeseci skoro 25 miliona eura prihoda

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara, zaključno sa 31. avgustom iznose 20.892.133,67 eura, što predstavlja povećanje od 82,46 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću.
Izmjenama Zakona o igrama na sreću od 1. januara ove godine počela je primjena oporezivanja varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava.
Po tom osnovu je, kako su rekli iz Uprave za igre na sreću, dodatno naplaćeno 5.720.052,43 eura.
- Shodno tome ukupni prihodi u ovom segmentu iznose 7.454.891,14 eura, zaključno sa avgustom 2024. godine. U istom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 122,04 odsto, čiji je iznos 3.126.527.40 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 6.322,487.94 eura, čime je i taj segment naplate uvećan za 6,13 odsto - saopšteno je iz Uprave.
Prema evidenciji Uprave trenutni broj registrovanih priređivača je 38.
Uprava za igre na sreću planira da u narednom periodu usmjeri svoje aktivnosti na kampanje koje će imati za cilj informisanje javnosti o rizicima stvaranja zavisnosti od kockanja sa posebnim akcentom na maloljetničko kockanje.&nbsp;
- Rad na suzbijanju ovog izuzetno važnog problema zahtijeva sveobuhvatno angažovanje vladinih institucija, nevladinog sektora, roditelja, kao i samih priređivača igara na sreću - saopštili iz Uprave.
Smatraju neophodnim zajedničko djelovanje svih relevantnih aktera u društvu, a sve u cilju pomoći i edukacije mladih ljudi, naročito maloljetnika, kako bi im se predočile sve opasnosti stvaranja zavisnosti od kockanja.
- U tom smislu potrebno je usredsrediti se na afirmaciju onih hobija i aktivnosti kojima se promovišu zdravi stilovi života. Takođe, naglašavamo potrebu da i priređivači igara na sreću rade na promociji odgovornog kockanja kroz jasne poruke upućene mladima, kao i korišćenje mehanizama pomoći svima koji potencijalno imaju problem sa kockanjem. Uprava za igre na sreću će u tom smjeru dati puni doprinos ostvarenju pozitivnog uticaja na mlade naraštaje - zaključeno je u saopštenju.

Prihod od nagradnih i igara na sreću skoro 21 milion eura

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Danas su se u Poljskoj održali predsjedničlki izbori, a u drugi krug idu Rafal Tšaskovski iz Građanske inicijative Donalda Tuska, inače aktuelni gradonačelnik Varšave, kao i Karol Navrocki iz desničarske partije Pravo i pravda, istoričar i direktor Insituta narodnog pamćenja.
Prve izlazne ankete kažu da je Tšaskovski osvojio 30,8 odsto, a Navrocki 29,1.
Daleko iza su ostali drugi kandidati. Lider ultradesničarske Konfederacije Slavomir Mencen dobio je oko 15 odsto glasova.
Drugi krug izbora u Poljskoj biće održan prvog juna.

Poljska bira predsjednika: Prednost ima kandidat proevropski kandidat iz Tuskove koalicije

U Hrvatskoj su se danas održavali lokalni izbori z svim gradovima, a glasanje je završeno u 19 sati. Već su počeli da pristižu prvi rezultati, po kojima aktuelni gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević ispred koalicije Možemo ima značajnu većinu od 47% osvojenih glasova, pred drugi krug, u koji će ići sa Marijom Selak Raspudić, koja je osvojila 15%.
U Splitu u drugi krug vjerovatno idu gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) s osvojenih 36,25%i HDZ-ov Tomislav Šuta s 29,38%.
&nbsp;U Rijeci vodi Iva Rinčić (Akcija mladih i partnerskih stranaka) &nbsp;s osvojenih 39,85 %i aktuelni gradonačelnik Marko Filipović (nezavisni) s 19,89%.
Aktuelni gradonačelnik Osijeka Ivan Radić (HDZ) osvojio je 72,12% a slijedi kandidat SDP-a Vjeran Marijašević sa 17,33% glasova.
&nbsp;Prema izlaznim anketama, zajednička lista Možemo! i SDP-a na izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu osvojila je 47,29% glasova, što joj donosi 26 mjesta od mogućih 47 u Skupštini.
Sljedeća po osvojenim glasovima je koalicija HDZ-a, DP-a, HSU-a i HSS-a s osvojenih 14,07% glasova i sedam mjesta u Skupštini.
Treća je Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s osvojenih 12,94 % glasova, što bi značilo sedam gradskih zastupnika.
Četvrta je Nezavisna lista Davora Bernardića - Servus Zagreb sa 7,9 % glasova i četiri zastupnika.
U Skupštinu ulazi još Nezavisna lista Tomislava Jonjića - Jedino Hrvatska s osvojenih 6,57% glasova i tri mandata.

Aktuelni gradonačelnik Zagreba Tomašević sa 47% glasova ide u drugi krug lokalnih izbora

Finale puno neizvjesnosti do samog kraja. Budvanska rivijera osvojila je Kup Crne Gore po drugi put u istoriji pobjedom u tijesnom meču nad Mornarom 21:20.
Od samog starta susreta svjedočili smo pravoj rezultatskoj klackalici. Oba tima su pokušavala da se odvoje ali je najveća prednost na meču iznosila dva razlike, a odmah bi se u sljedećem napadu smanjila na gol zaostatka.
Poslije prvih 30 minuta igre Barani su imali jedan gol prednosti – 11:10. U drugom dijelu meča nastavila se igra “gol za golom” pa je utakmica ušla u veoma neizvjesnu završnicu.
Najbolji strijelac pobjednikog tima Aleksandar Gendža pogodio je na dva minuta do kraja i donio dva gola prednosti Budvanima i tada je djelovalo da je sve gotovo. Međutim, već u sljedećem napadu Aleksa Ražnatović je ponovo doveo Mornar na gol zaostatka.
Potom su se Barani odbranili, a upravo je Aleksa imao priliku u posljednjim sekundama susreta da odvede meč u produžetke ali je najbolji pojedinac utakmice, Vasilije Vukajlović, odbranio njegov šut i donio Budvanima Kup Crne Gore.
Najefikasnji u pobjedničkom sastavu bio je Aleksandar Gendža sa šest pogodaka dok ga je u stopu pratio Novak Bajčeta sa pet. Jovan Kapisoda je upisao tri gola, Luka Novaković dva dok su po jedan ubacili Vučić Martin, Lazaro Kordova, Ilija Rafailović, Aleksandar Mrvaljević i Vasilije Divanović.
Sa druge strane najviše golova postigao je Aleksa Ražnatović – šest. Božidar Nikočević, Sava Ražnatović i Aleksa Ražnatović pratili su ga sa po pet. U listu strijelaca upisali se i Boban Ašanin sa tri dok je Stefan Ražnatović doprinio sa jednim pogotkom.

Vukajlović odbranama vodio do trofeja

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: uprava-za-igre-na-srecu