<p>Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove <b>Vladimir Đaković </b>kazao je Portalu ETV da na crnogorskom tržištu nema žutog kukuruznog brašna iz Srbije koje je Švajcarska povukla iz prodaje zbog visoke koncentracije aflatoksina.</p> <p>Informacija o spornom brašnu objavljena je 7. novembra na sajtu platforme evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF). Upravo je RASFF, kako je Đaković kazao Portalu ETV, jedan od alata koji koriste inspektori prilikom kontrola hrane.</p> <p>- Navode o RASFF notifikaciji može da provjeri svaki građanin Crne Gore na veb stranici RASFF portala koji je otvoren za javnost: <a href="https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277">https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277 </a>i može se uvjeriti u činjenice da: predmetna notifikacija datira od dana uzorkovanja žitarica i pekarskih proizvoda (žutog kukuruznog brašna) u Švajcarskoj odnosno 10. jula 2024. godine. Navedi proizvod se ne može naći na tržištu Crne Gore, ali je, ne ova, nego bilo koja RASFF notifikacija razlog za pojačane kontrole – istakao je Đaković.</p> <p>Podvukao je da je Uprava reagovala - i to ne, kako je kazao, samo zbog RASFF notifikacije i pisanja novinara - već u skladu sa analizom rizika, planom službenih kontrola i podataka o ranije utvrđenim nepravilnostima i periodom godine.</p> <p>- Praćenje mikotoksina u hrani i hrani za životinje je obavezujuće postupanje inspektora i sve podatke već godinama objavljujemo na veb stranici Uprave. Godišnji podaci se mogu pronaći u rubrici „Izvještaji o radu fitosanitarnog Sektora“, dok se mjesečni objavljuju u rubrici „Fitosanitarna inspekcija“ – dodao je Đaković uz napomenu da su žitarice i proizvodi od žitarica na našem tržištu pod konstantnim monitoringom.</p> <h2>Unutrašnja i granična kontrola</h2> <p>Crna Gora je neto uvoznik ovih proizvoda i čitav sistem se, napominje on, zasniva na kontroli uvoza.</p> <p>- Procenat uzorkovanja je generalno visok i zavisi navedenih faktora rizika koji se uzimaju u obzir – istakao je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.</p> <p>Nebezbjedne pošiljke hrane, žitarica i proizvoda od žitarica su, kaže, vraćene pošiljaocu ili uništene.</p> <p>- Mimo granične kontrole, kontrolišu se i proizvodi, kako iz domaće proizvodnje, tako i uvozni proizvodi u samom lancu trgovine i domaće proizvodnje – tj kroz unutrašnju kontrolu, što je još jedan štit za krajnje potrošače – kazao je Đaković Portalu ETV.</p> <p>Pored toga razvli su, kaže, princip praćenja „sledljivosti“.</p> <p>- I ukoliko se za neki proizvod u toku unutrašnje kontrole utvrdi da je neusaglašen može se povući sa tržišta u najkraćem mogućem roku – dodao je Đaković.</p> <h2>Uništene i vraćene pošiljke</h2> <p>On je Portalu ETV dostavio i tabelu sa podacima o vraćenim ili uništenim pošiljkama u prethodne četiri godine.</p> <p>Prema tim podacima vraćeno ili uništeno je ukupno 664.341 kilograma pošiljki.</p> <p>- Dakle kako iz tabele vidi evidentno je da možda mnogo više radimo nego što pričamo, ali zar nije u tome poenta? – naveo je Đaković.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319" data-rendition-name="original" width="1001" height="641" loading="lazy" alt="Tabela"></figure>  <h2>Potencijalno ozbiljan rizik</h2> <p>Na mogućnost da se na tržištu Crne Gore može naći sporno brašno juče je ukazao nacionalni ekspert za zaštitu potrošača <b>Jovo Rabrenović</b>. On je i pozvao Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da hitno reaguju ovim povodom.</p> <p>U izvještaju Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) se navodi, da je u predmetnom kukuruznom</p> <p>brašnu prisutan aflatoksin (aflatoksin B1 – mikotoksini), što je utvrđeno zvaničnom kontrolom na tržištu.</p> <p>- U sistemu je rizik po zdravlje ljudi označen kao „potencijalno ozbiljan“. Kako stoji na sajtu, razlog za to je prekoračeno prisustvo aflatoksina - mikotoksina. Navodi se da je u uzorku, primijećeno prisustvo micotoksina u količnama 11.4 µg/kg dok je dozvoljeno 2 µg/kg - istakao je juče Rabrenović.</p> <p>Ovo, kako je ukazao, nije prvi put da Švajcarska povlači sa svog tržišta srpsko kukuruzno brašno jer je sličan primjer zabilježen i početkom jula kada je Švajcarska povukla s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno, porijeklom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina fumonizim.</p> <p>- Tada je otkriveno prisustvo mikotoksina fumonizim u većoj količini od dozvoljene: u bijelom brašnu bilo ga je 1388 µg/kg, a u žutom 1585 µg/kg, što predstavlja 38 odsto, odnosno 58 odsto više od dozvoljene količine - naveo je Rabrenović.</p> <p>Aflatoksini, kako je rekao, predstavljaju grupu prirodnih toksičnih metaboličkih produkata gljivica Aspergilus Flavus, koja stvara toksine pod povoljnim uslovima vlage i toplote, razmnožavajući se primarno u biljnim kulturama, poput pšenice, kukuruza, soje, oraha, kikirikija, pistacija i drugog jezgrastog voća.</p> <p>- Zbog specifičnog djelovanja, mikotoksine nazivaju još i „tihim ubicama“ i njihov negativni uticaj na ljudsko zdravlje i poljoprivredu su ogromni. Toksično djelovanje mikotoksina se razlikuje od ostalih toksikoza. Bolest je izazvana hranom i sezonskog je karaktera, nije infektivna. Djelovanje može biti</p> <p>akutno, hronično i specifično što zavisi od doze, vrste mikotoksina, dužine izlaganja i otpornosti organizma navodi se na sajtu Zavoda za javno zdravlje Subotica - naglasio je Rabrenović.</p> <h2> Problem i krastavci i cimet</h2> <p>On je podsjetio i da je početkom prošlog mjeseca RASFF objavo da krastavci iz Srbije predviđeni za tržište Hrvatske nijesu prešli granicu jer je u njima tada pronađen hlorpirifos, a tovar iz Srbije je označen kao potencijalno rizičan.</p> <p>- Sličan problem se tokom oktobra ponovio kada su u cimetu porijelom iz Srbije u isporuci za EU tržište takođe detektovane nedozvoljene materije te je kao takav vraćen zemlji izvoznici - dodao je Rabrenović.</p> <p>Na sajtu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore posljednje objavljeno saopštenje na ovu temu je, kako je rekao, još iz februara, odnosno marta ove godine.</p> <p>- I prosto je teško povjerovati da od tada do danas na našem tržištu nije bilo potencijalno rizične hrane ili proizvoda koji mogu biti kontaminirani različitim opasnim supstancama – ocijenio je Rabrenović.</p> <h2>Neophodna komunikacija</h2> <p>Evidentno je, kako je istakao, da je iz aspekta zaštite potrošača i njihovog zdravlja neophodno da nadležna Uprava ima intezivniju komunikaciju sa javnošću i da redovno informiše potrošače o eventualnim problematičnim proizvodima na tržištu Crne Gore.</p> <p>- Zaista je i pored sve dobre volje, teško vjerovati da se na prostoru tržišta Evrope svakodnevno javlja o proizvodima koji se povlače sa tržišta jer su opasni po zdravlje ljudi a da na crnogorskom tržištu takvih problema nema. Zaključujem da ili naš sistem funkcioniše bolje od sistema država EU ili nam je sistem u potpunosti zakazao i ne sprovodi svoje obavezne aktivnosti - zaključio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača.</p> <h2>„Gugl istraživanja“</h2> <p>U odgovoru na reagovanje Rabrenovića, Đaković je poručio da ne bi da komentariše funkcioniše li naš sistem bolje ili gore od evropskog.</p> <p>- Reći ću da su naše aktivnosti usmjerene ka tome da funkcioniše kao evropski jer je Evropska unija zajednički cilj svih nas – poručio je Đaković.</p> <p>On je ocijenio i da je Rabrenović „drži predavanja“ na osnovu „gugl istraživanja“.</p> <p>- Zahvaljujemo se „nacionalnom“ ekspertu na brizi za potrošače u Crnoj Gori, ali se i divim njegovoj slobodi i profesionalnoj hrabrosti da sa stanovišta ekonomskog eksperta, naučnika iz oblasti ekonomije i kako sam pročitao „brendologa“ javnom mnjenju drži predavanje o mikotoksinima, a na bazi gugl istraživanja. Svaka čast na samopouzdanju – naveo je Đaković.</p>

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đaković: U Crnoj Gori nema spornog kukuruznog brašna

<p>Menadžment Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i grupa aktivista i članova nevladinog sektora dogovorili su danas da se iduće sedmice sastanu kako bi ih direktor Vladimir Đaković informisao o dosadašnjim rezultatima na osnovu njihovih ranijih zahtjeva koji se tiču uslova u kojima žive životinje u Crnoj Gori.</p>
<p>Drugi u nizu performans poslužio je, kažu u Upravi, da grupa aktivista, nevladinih organizacija i građana dostave arhivi Uprave zahtjeve koje su sedmicu ranije dostavili i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;</p>
<p>- Ja mogu da tvrdim da ćete dobiti sve odgovore koje ste tražili na osnovu zahtjeva koje ste podnijeli, a koje budu u skladu sa zakonima. Veći dio zahtjeva koje ste ranije predali Ministarstvu mi realizujemo već mjesecima - rekao je Đaković.</p>
<p>Preduzeto je, tvrdi, dosta aktivnosti.</p>
<p>- A o svima njima ćemo razgovarati i razmotriti ih na dogovorenom sastanku. I o svakoj stavci u tim zahtjevima. Iskreno se nadamo da ćemo u narednom periodu biti partneri, jer smo na istoj strani - poručio je okupljenim građanima Đaković.</p>

Portal ETV

1250x600

1084x550

Đaković grupi građana i NVO aktivistima: Sastanak iduće sedmice, preduzeto je dosta aktivnosti

<p>U Crnoj Gori je potvrđen prvi slučaj obolijevanja riba od virusne encefalopatije i retinopatije, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.<br/>
<br/>
Infekcija je, kako se navodi, potvrđena kod dvije kernje koje je dostavio Institut za biologiju mora (IBM).<br/>
<br/>
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su kazali da se bolest ne prenosi na ljude i ne predstavlja nikakav rizik ljudskom zdravlju.<br/>
<br/>
U saopštenju se navodi da bolest kod riba izaziva Betanodavirus iz familije Nodaviridae.<br/>
<br/>
- Bolest se prenosi sa oboljele na zdravu ribu kontaktom, kontaminiranom vodom i alatom, a prenosi se i vertikalno - navedeno je u saopštenju.<br/>
<br/>
Kako se dodaje, oboljeva veliki broj vrsta riba.<br/>
<br/>
- Bolest je utvrđena kod riba u moru i za sada nema nikakvih simptoma na ribama koje se uzgajaju u kavezima - kazali su iz Uprave.<br/>
<br/>
Oni su podsjetili da je bolest u prethodnom periodu detektovana i u drugim zemljama Mediterana.<br/>
<br/>
- Simptomi bolesti su nepravilno plivanje (vrtložno ili poput igle), sljepilo inficiranih riba, tamnjenje kože, anoreksija - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Dodaje se da može doći do visokog mortaliteta, naročito kod mlađi.<br/>
<br/>
- Jako je bitno na kaveznim sistemima pojačati sanitarne mjere, kako se bolest ne bi prenijela na njih, pošto je riba brancin veoma osjetljiva na ovu bolest - naveli su iz Uprave.<br/>
<br/>
Oni su apelovali na uzgajivače riba da se u slučaju značajnijeg mortaliteta na kavezima ili promjena u zdravstvenom stanju što prije obrate nadležnoj veterinarskoj službi.</p>

Potvrđen prvi slučaj virusne infekcije kod riba

<p>Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove poziva Udruženje stočara Danilovgrad, zajedno sa svim ostalim organizacijama i pojedincima koji prijete protestima i blokadama povodom Kju groznice, da, kako su kazali, "doprinesu rješavanju nastale situacije kroz proaktivno djelovanje u vidu suzdržavanja od širenja panike, ulaganja napora da u saradnji sa lokalnom samoupravom pronađu adekvatnu lokaciju za neškodljivo uklanjanje leševa i sprovođenje mjera".</p>
<p>Uprkos, kako su naveli u saopštenju, pritiscima, prijetnjama i ultimatumima koji se pred njih postavljaju, ostaju dosljedni donesenim i propisanim mjerama i protokolima postupanja, te da će se uzorkovanje i testiranje samo određenih farmi vršiti kao i do sada.</p>
<p>- Uprava apeluje na lokalne samouprave da se prema nastaloj situaciji, u kojoj držaoci životinja odbijaju saradnju za zakopavanje leševa na vlastitom zemljištu ophode u skladu sa svojim zakonskim obavezama i zaključcima Vlade, bez odlaganja odrede lokaciju za neškodljivo uklanjanje, čiji su kriterijumi dostavljeni lokalnim samoupravama - naveli su u saooštenju.</p>
<p>Apeluje i na građanstvo da, kako su kazali, svojim činjenjem ne utiče direktno na širenje zaraze, odnosno odlaganje izvršenja mjera, što umnogome znači produžavanje situacije u kojoj se nalazimo.&nbsp;</p>
<p>- Kada su svi kriterijumi propisani za mjesto zakopavanja ispoštovani od strane lokalne samouprave, ne postoji bojazan po ekološke posledice, raznošenje zaraze, ili bilo koji drugi vid ugrožavanja javnog zdravlja - navode u saopštenju.</p>
<p>Zakopavanje usmrćenih životinja je, kako dodaju, jedan od glavnih načina njihovog neškodljivog uklanjanja i kada se ispoštuju svi principi ne predstavlja opasnost.&nbsp;</p>
<p>- Suprotno, spriječavanje zakopavanja leševa eutanaziranih životinja ili njihovo otkopavanje direktno doprinosi bržem širenju zarazne bolesti - navode iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.</p>
<p>Uzorkovanja i testiranja na Kju groznicu će se, kako su kazali, vršiti isključivo na farmama na kojima su farmeri i veterinari primijetili "određenu patologija u datom momentu (pobačaji, višednevne povišene temperature, bronhopneumonije)".&nbsp;</p>
<p>- Na tim gazdinstvima, ukoliko se potvrdi Kju groznica, sprovodiće se sve mjere u skladu sa važećom naredbom za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti Kju groznica kod goveda. Uprava će organizovati epizootiološko ispitivanje na kontaktnim gazdinstvima, a na osnovu individualnih uviđaja razmatraće i predlagaće se mjere na svakom konkretnom gazdinstvu. Dalje mjere, potencijalna uzorkovanja, testiranja i preporuke će se donositi u skladu sa kliničkim indikacijama i epizootiološkom situacijom na terenu - navode u saopštenju.</p>
<p>Od Uprave se, kako dodaju, očekuju i zahtijevaju "određene odluke koje su u neskladu sa stručnim saznanjima, dobrom veterinarskom praksom i generalno praksom u svijetu".</p>
<p>- Kju groznica nije naročito opasna zarazna bolest, nije bolest sa A liste evropskog zakonodavstva, niti je isto prepoznaje, i nije stručno utemeljeno testirati gazdinstva na kojima se nije javila patologija ili klinička slika koja se može vezati za Kju groznicu. S obzirom na njenu ubikvitarnost, prisustvo u okolini decenijama, te zastupljenost na ovim prostorima, kao i u cijelom svijetu, takav korak u ovom trenutku nije opravdan - smatraju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.</p>
<p>Na onim gazdinstvima na kojima Kju groznica, kako su rekli, pravi određenu problematiku, sprovode se redovno mjere sa ciljem njenog suzbijanja i kontrole.</p>
<p>- Još jednom naglašavamo da su se propisane mjere pravovremeno poštovale i sprovodile od onih koji sada vrše pritiske, kao i lokalnih samouprava, svi napori suzbijanja ove zarazne bolesti do sada bi dali pozitivne rezultate. Uprava apeluje na sve da uz pridržavanje svih tačaka naredbe, koje uključuju i sprovođenje biosigurnosnih mjera na gazdinstvu, te uz sprovođenje redovne dijagnostike i uklanjanja pozitivnih jedinki iz zapata, mora dovesti do smanjenja prevalence oboljenja i stavljanja pod kontrolu situacije na zaraženim gazdinstvima - navode u saopštenju.</p>
<p>Proritet je, kako ističu, rješavanje inficiranih gazdinstava na kojima životinje borave već duže vrijeme, bez mogućnosti da se neškodljivo uklone i na taj način doprinese smanjenju, odnosno gašenju žarišta.</p>

"Udruženje stočara Danilovgrad i ostale organizacije da doprinesu rješavanju situacije sa Kju groznicom"

<p>Nakon „spektakularne najave odgovora iz Demokrata“, Poslanik Socijaldemokrata <b>Nikola Zirojević </b>očekivao je, kako kaže, da će ga Ministarstvo odbrane „razvaliti argumentima“ do te mjere da će se narednih nekoliko dana oporavljati od tog političkog šamara.</p>
<p>- Pa ipak, u nedostatku hrabrosti da u potpisu još jednog tragi-komičnog saopštenja stavi svoje ime i prezime, ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b> potpisao je nekog anonimnog, potpuno nebitnog lika, sa kojim zbilja nemam namjeru da polemišem – saopštio je Zirojević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmarkovic-zirojevicu-tragican-dogadaj-koji-je-i-uzrokovao-angazman-vojske-i-policije-ne-treba-da-bude-razlog-za-politicku-promociju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Umjesto toga, kako kaže, ponavlja ono što je od Ministarstva već tražio.</p>
<p>- Objavite službenu zabilješku povodom oštećenja navedene letjelice. Sva druga naglabanja su potpuno suvišna i nepotrebna. Ako se ispostavi da informacija koju sam dobio nije tačna, ja ću se izviniti i vama i cjelokupnoj javnosti. A, što se „političkog lešinarenja“ i promocije tiče, ipak mislim da ono pripada onima koji svaku moguću priliku iskoriste kako bi, služeći se resursima bezbjednosnog sektora, glumili Džejms Bondove po Crnoj Gori. I, ne miješajte časne pripadnike VCG i policije u ovo, jer oni nijesu krivi što su dobili vas takve za rukovodioce – zaključio je Zirojević.</p>

Objavite službenu zabilješku povodom oštećenja letjelice, nemam namjeru da polemišem sa nebitnim likovima

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže.<br/>
<br/>
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u saobraćajnim nezgodama lakše povrijeđene takođe tri osobe.<br/>
<br/>
U Podgorici se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, Baru četiri, a u Herceg Novom, Kotoru i Bijelom Polju po jedna.<br/>
<br/>
Izdato je 160 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete su 34 prekršajne prijave.<br/>
<br/>
Policija je oduzela jedan par registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

<p>Udruženje podstanara uputilo je niz kritika na račun projekta Velje brdo.&nbsp;</p>
<p>Kako tvrde, izlaganja premijera <b>Milojka Spajića </b>o projektu Velje brdo, posebno u vezi s njegovom tvrdnjom da je projekat “prevashodno namijenjen podstanarima”, otkriva ključni paradoks u realizaciji i namjeni ovog projekta.</p>
<p>Saopštenje Udruženja podstanara prenosimo u cjelosti.</p>
<p><b>1. Finansijska (ne)pristupačnost za podstanare</b></p>
<p>Premijer je naveo da će se stanovi moći plaćati kroz rate koje počinju ili od dana apliciranja ili od useljenja. Međutim, za većinu podstanara ovo predstavlja značajan problem. Dok čekaju završetak gradnje i mogućnost useljenja, podstanari će biti prinuđeni da plaćaju istovremeno i kiriju za trenutni smještaj i rate za budući stan. Za mnoge, posebno one sa skromnim prihodima, ovo je finansijski neodrživo.</p>
<p>Ključno pitanje: Ako su podstanari primarna ciljna grupa, kako se očekuje da finansiraju dvostruki trošak?</p>
<p>Posljedica: Ova situacija može obeshrabriti podstanare da se uključe u projekat, što je u suprotnosti s njegovom deklarisanom svrhom.</p>
<p><b>2. Nedostatak konkretnih subvencija ili pomoći</b></p>
<p>Premijer nije ponudio konkretne mjere koje bi olakšale finansijski teret za podstanare. Na primjer:</p>
<p>Da li će biti državnih subvencija za prve uplate ili za otplatu rata?</p>
<p>Da li će se osigurati privremeni smještaj za podstanare kako bi se smanjio pritisak tokom perioda gradnje?</p>
<p>Bez jasnih odgovora, tvrdnja da je projekat namijenjen podstanarima djeluje više kao politička poruka nego kao realan plan.</p>
<p><b>3. Kredibilitet tvrdnje o prioritizaciji podstanara</b></p>
<p>Premijer je istakao da će “prioritet imati ljudi koji nemaju riješeno stambeno pitanje”, ali je u istom izlaganju naveo da će dodatnih 5.000 stanova biti prodavano po tržišnim cijenama. Ovo otvara pitanja:</p>
<p>Koliki će dio stanova zaista biti pristupačan podstanarima?</p>
<p>Hoće li stanove po povlašćenim cijenama zaista kupiti podstanari, ili će ih preprodati na tržištu za profit?</p>
<p>Bez rigoroznih mehanizama za verifikaciju i kontrolu, postoji rizik da ciljna grupa bude marginalizovana.</p>
<p><b>4. Paradoks promjene mentaliteta</b></p>
<p>Premijerova izjava o “promjeni mentaliteta” i stvaranju bogatstva kroz vlasništvo nad stanovima implicira optimističnu viziju. Međutim, ona ne uzima u obzir realnost finansijskih kapaciteta podstanara.</p>
<p>Stvaranje bogatstva je privilegija onih koji imaju početni kapital ili stabilne prihode, što većina podstanara nema. Umjesto stvaranja bogatstva, mnogi podstanari bi se mogli naći u još težem finansijskom položaju.</p>
<p><b>5. Zaključak i preporuke</b></p>
<p>Iako je projekat Velje brdo ambiciozan i potencijalno značajan za stambenu politiku u Crnoj Gori, njegova tvrdnja da je “prevashodno namijenjen podstanarima” djeluje neuvjerljivo u sadašnjem obliku. Da bi projekat zaista bio fokusiran na ovu grupu, Vlada bi morala:</p>
<p>Osigurati subvencije ili olakšice za podstanare tokom perioda gradnje.</p>
<p>Razviti modele socijalnog stanovanja za one koji ne mogu priuštiti ni subvencionisane rate.</p>
<p>Uvesti stroge kriterijume za alokaciju stanova kako bi se spriječila zloupotreba.</p>
<p>Bez ovih koraka, projekat će vjerovatno više koristiti tržišno orijentisanim kupcima, dok će podstanari ostati u pozadini političkih obećanja.</p>
<p>&nbsp;</p>

Udruženje podstanara: Paradoksi projekta Velje brdo

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv okrivljenih, predsjednika i članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore <b>Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića </b>i <b>Predraga Miranovića, </b>zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom izbora &nbsp;generalnog direktora RTCG <b>Borisa Raonića </b>1. juna<b> </b>2023. godine.</p> <p>Boris Raonić je za tri godine čak četiri puta imenovan od Savjeta RTCG za generalnog direktora Javnog servisa.</p> <p>Viši sud u Podgorici, odlučujući po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici po tužbi Nikole Markovića, utvrdio je da je Savjet nezakonito imenovao Raonića za direktora.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138" data-rendition-name="original" width="980" height="740" loading="lazy" alt="Kopija dopisa Osnovnog državnog tužilaštva"> </figure>  <p><br/></p> <p>Drugi put je Savjet RTCG u junu prošle godine nezakonito imenovao Raonića, i to nakon pravosnažne presude takođe po tužbi Markovića, a sud je tada utvrdio da Raonić nije ispunjavao uslove iz konkursa iz 2021. godine, ali i da je bio u sukobu interesa jer je u vrijeme kandidature za generalnog direktora bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM).</p> <p>Veći dio članova Savjeta tada je odlučio da postupi po presudi, ali nijesu diskvalifikovali Raonića, već ponovo glasali za njega, ignorišući upozorenja potpredsjednice tog upravljačkog tijela <b>Marijane Camović Veličković</b> da ,,ulaze u zonu krivične odgovornosti”.</p> <p>U izjavi za crnogorske medije Camović Veličković je istakla da je riječ o ,,ukupno sedmoj presudi koja isto kažli da se članovi Savjeta, uporno glasajući za Raonića, ponašaju kao korumpirane osobe“.&nbsp;</p> <p>Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ljetos je vratilo podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu spise predmeta koji se odnose na prošlogodišnje ponovno imenovanje Raonića na funkciju generalnog direktora.&nbsp;</p> <p>Današnje saopštenje je objava prvog konkretnog koraka prema sankcionisanju nezakonitog ponašanja članova Savjeta Javnog servisa.&nbsp;</p>

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Drljevića i ekipe iz Savjeta

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: uprava-za-bezbjednost-hrane-veterinu-i-fitosanitarne-poslove