Carinski i policijski službenici spriječili su, na graničnim prelazima Božaj i Dračenovac, pokušaje nezakonitog unosa mobilnih telefona i odjevnih predmeta u Crnu Goru, saopšteno je iz Uprave carina.&nbsp;
Navodi se da su službenici Uprave carina i granične policije, na Graničnom prelazu Božaj, pregledali autobus marke Volvo, kotorskih registarskih oznaka, koji je stigao iz Albanije saobraćajući na relaciji Drač - Kotor.
- Prilikom kontrole, kod vozača Z.M. (55) iz Podgorice pronađeno je i oduzeto 15 mobilnih telefona marke iPhone i Samsung, ukupne procijenjene vrijednosti skoro 20 hiljada eura - naveli su u saopštenju.
Dodaje se da je, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, Z.M. uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Kako se navodi u saopštenju, službenici Uprave carina spriječili su na prelazu Dračenovac nezakonit unos različitih odjevnih i tekstilnih predmeta, ukupne procijenjene vrijednosti oko 2,5 hiljada eura, koje je V.M. iz Plava pokušao da unese u Crnu Goru.&nbsp;
- Uprava carina će i dalje, u saradnji sa Upravom policije, preduzimati mjere i aktivnosti na suzbijanju svih oblika krijumčarenja, u cilju zaštite finansijskih interesa države i sigurnosti građana - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zapljena na GP Božaj i Dračenovac: Oduzeti mobilni telefoni vrijednosti skoro 20.000 eura i garderoba

Uprava carina, u saradnji sa kompanijom ZZI, uspješno je završila projekat “Podrška Upravi carina Crne Gore u nadogradnji Carinskog informacionog sistema“, koji je finansiran sredstvima Evropske unije kroz program IPA II. Realizacijom ovog projekta ostvaren je značajan napredak u modernizaciji carinskih procedura i digitalizaciji carinskog poslovanja, saopšteno je iz Uprave carina.
Kako su kazali, uvođenjem elektronskog procesa obrade deklaracija značajno se smanjuju prostorni i logistički kapaciteti potrebni za arhiviranje velike količine dokumentacije, čime se direktno umanjuju troškovi čuvanja, izlučivanja i uništenja arhivske građe. Istovremeno, dodaju, ukinut je fizički kontakt sa podnosiocima deklaracija – dokumentacija se ne predaje i ne preuzima na carinskim ispostavama, a kompletna komunikacija između carinske službe i podnosioca deklaracije odvija se isključivo elektronski.
- Ovaj projekt predstavlja dalju automatizaciju uvozno/izvoznih procedura zasnovanih na elektronskoj komunikaciji privrednih subjekata i carinskih organa. Potpuno elektronsko poslovanje u carinskim postupcima omogućava brže, preglednije, preciznije i troškovno efikasnije sprovođenje postupaka za sve uključene strane, a istovremeno podržava usklađenost sa zakonodavstvom i međunarodnim standardima. Svi procesi od podnošenja, prihvatanja, odbijanja, poništenja, kontrole i puštanja uvozno/izvozne deklaracije odvijaju se putem elektronske komunikacije, koja se odvija kroz razmjenu poruka u XML formatu - navodi se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, digitalizacija donosi značajne benefite i špediterima – ubrzava se unos i izmjena podataka, smanjuju se administrativne prepreke i vrijeme čekanja, eliminiše se potreba za kopiranjem i fizičkom dostavom dokumentacije i ukida obaveza fizičkog dolaska u CI radi podnošenja i preuzimanja dokumentacije što im u znatnoj mjeri smanjuje troškove u vidu nabavke kancelarijskog materijala, goriva, manjeg broja izvršilaca.
Takođe, JCI će se ubuduće privrednim subjektima dostavljati elektronskim putem, što dodatno olakšava poslovanje i snižava operativne troškove.
- Ovaj projekat doprinosi jačanju povjerenja u institucije, smanjenju administrativnih barijera i ubrzanju međunarodne trgovine. Usklađivanje sa evropskim standardima značajan je korak u modernizaciji javne uprave i potvrđuje posvećenost Crne Gore uvođenju savremenih, efikasnih i transparentnih digitalnih servisa - istakli su.
Kako su zaključili, Uprava carina Crne Gore izražava zahvalnost Evropskoj uniji na finansijskoj podršci, kompaniji ZZI Ljubljana u konzorcijumu sa ZZI Podgorica na profesionalnoj realizaciji projekta, kao i svim partnerima na konstruktivnoj i uspješnoj saradnji tokom njegove implementacije.

Uprava carina Crne Gore okončala projekat nadogradnje Carinskog informacionog sistema

Protiv Lj.I. (64) i R.R. (64) iz Nikšića podnijete su krivične prijave nakon što su u akciji policije i Uprave carina oduzeta 34 kilograma rezanog duvana i &nbsp;481 paklica cigareta različitih proizvođača, bez akciznih markica i sa kosovskim akciznim markicama.
Oni su kontrolisali šest trgovinskih objekata, pretrsi jedan stan i druge prostorija i sedam vozila – četiri putnička i tri teretna motorna vozila.
- Po okončanju kriminalističke obrade, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeli krivične prijave protiv Lj.I. (64) iz Nikšića i R.R. (64) iz Nikšića zbog sumnje da su počinili krivična djela nedozvoljena trgovina - saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Uprave policije i Uprave carina nastavljaju, poručuju oni, sa sprovođenjem intenzivnih aktivnosti usmjerenih na otkrivanje i suzbijanje sive ekonomije, kao i na sprečavanje krijumčarenja i svih oblika prekograničnog kriminala.

Zaplijenjene cigarete i duvan, krivične podnijete prijave protiv dvoje Nikšićana

Službenici Uprave carina su tokom redovne kontrole 31. oktobra u putničkom motornom vozilu marke "Bentley" pronašli i oduzeli veliku količinu neprijavljenog novca u iznosu od 110.000 eura.
Kako se navodi u saopštenju, ovo putničko vozilo kojim je upravljao J. D, a suvozač bio V. G, kontrolisan je na izlaznoj traci graničnog prelaza Dobrakovo.
&nbsp;Tokom kontrole vozača J. D. i suvozača V. G. u akt-tašni je pronađena velika količina neprijavljenog novca u iznosu od 110.000 eura. O slučaju su odmah obaviještene nadležne službe Uprave policije, te je u saradnji sa Specijalnim policijskim odjeljenjem novac preuzet radi daljeg postupanja, u skladu sa zakonskim procedurama - navodi se u saopštenju.
Uprava carina, u saradnji sa Upravom policije, nastavlja dosljedno da sprovodi zakonom propisane mjere sa ciljem sprečavanja nezakonitog prenosa novca i zaštite finansijskog sistema.

1250x600

1084x550

Carinski službenici na GP Dobrakovo pronašli 110.000 eura neprijavljenog novca

Službenici Uprave carina, izvršili su redovnu carinsku kontrolu putničkog motornog vozila marke Bentley i tom prilikom pronašli veliku količinu neprijavljenog novca, saopšteno je iz Uprave carina.
- Tokom kontrole, koja je izvršena nad vozačem J.D. i suvozačem V.G., u akt-tašni je pronađena velika količina neprijavljenog novca u iznosu od 110.000 eura. O slučaju su odmah obaviještene nadležne službe Uprave policije, te je u saradnji sa Specijalnim policijskim odjeljenjem novac preuzet radi daljeg postupanja, u skladu sa zakonskim procedurama- saopšteno je iz Uprava carina.

GP Dobrakovo: Carinski službenici u Bentliju pronašli 110.000 eura neprijavljenog novca

Uprava carina je u tri odvojena slučaja u oktobru spriječila unos narkotika, od čega su dvije zapljene na Carini Pošta Podgorica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025103115104_2f5b645f8669acc931b1d1a3de392d2d5584465f24dd02d0d4c9ab7d96ad0cc6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025103115104_2f5b645f8669acc931b1d1a3de392d2d5584465f24dd02d0d4c9ab7d96ad0cc6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Oduzeta droga i metamifin"> </figure>  &nbsp;Kako je saopšteno, u dvije akcije zaplijenjeno je 3,6 i 1,8 kilograma marihuane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025103115104_bed2c7041d6491f5acb601c97ddc09e2b9a51db69d335aedf00a201c6e30cde8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025103115104_bed2c7041d6491f5acb601c97ddc09e2b9a51db69d335aedf00a201c6e30cde8" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Oduzeta droga i metamifin"> </figure>  Takođe, 27. oktobra, na Carini Aerodrom Podgorica carinici su spriječili unos oko 500 grama DL – Metamfetamina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025103115104_96fd1032c57e076f440fee45349fd68a7f620d80cccac20922ed7e77e0d06275.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025103115104_96fd1032c57e076f440fee45349fd68a7f620d80cccac20922ed7e77e0d06275" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Oduzeta droga i metamifin"> </figure>

FOTO: Zaplijenjeno 5,4 kg marinuane i 500 grama metamfetamina

Agencija za sprečavanje korupcije, Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije i Uprava carina danas su na graničnom prelazu Božaj simbolično započeli kampanju „Granica bez korupcije“, koju će ove tri institucije partnerski sprovoditi tokom narednih mjeseci.
Otvarajući kampanju, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić istakao je da je institucionalni odgovor ono na čemu državne institucije moraju zajednički da insistiraju.
- Šaljemo jasnu poruku da želimo društvo jednakih šansi. Samo kroz koordinisan rad i razmjenu podataka možemo otkloniti korupcijske rizike, ojačati integritet institucija i vratiti povjerenje u njihov rad. Ova kampanja je poziv građanima da prijave nepravilnosti i da znaju da mogu očekivati brz i adekvatan odgovor nadležnih organa - poručio je Drakić.
V.d. direktorice Uprave carina Maja Vučinić naglasila je da je integritet službenika temelj povjerenja u rad institucija i pošten odnos prema građanima i privredi.
- Na granici svaka odluka mora biti čista, svaka procedura jasna, a svaka odgovornost vidljiva. Zajedno sa Agencijom za sprečavanje korupcije i Upravom policije gradimo sistem koji funkcioniše, komunicira i reaguje. Mijenjamo praksu jačanjem integriteta službenika, uvođenjem digitalnog traga i obezbjeđivanjem da svaka prijava dobije institucionalni odgovor - kazala je Vučinić.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović podsjetio je da su granice prva linija bezbjednosti i ključ sigurnosti svakog građanina.
- Uprava policije dosljedno primjenjuje zakon – to je imperativ i obaveza svakog policijskog službenika. Svaka kontrola mora biti zasnovana na zakonu, svako postupanje pravično, a svaka odgovornost jasna. Moramo imati brzu reakciju na svaki oblik korupcije – da bude prepoznata i sankcionisana. Bezbjednost bez kompromisa i nulta tolerancija na korupciju - poručio je Šćepanović.
Kampanja „Granica bez korupcije“ predstavlja prvu aktivnost u okviru nacionalne kampanje „Crna Gora bez korupcije“, koju Agencija za sprečavanje korupcije sprovodi uz podršku Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije.
Tokom narednih mjeseci kampanja će biti proširena na druge ključne sektore – zdravstvo, obrazovanje i lokalne usluge – oblasti koje neposredno utiču na svakodnevni život građana i u kojima povjerenje u institucije mora biti potpuno.
- Gradimo društvo odgovornih institucija i jednakih prava za sve – društvo u kojem korupcija više nije prihvatljiva, jer je to osnovni preduslov za razvoj, prosperitet i vladavinu prava - poručili su iz Agencije za sprečavanje korupcije.

ASK, MUP i Uprava carina zajedno u borbi protiv korupcije na graničnim prelazima

Crna Gora od 1. novembra 2025. godine postaje punopravna članica Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku (NCTS), saopšteno je iz Uprave carina.
Kako su naveli, to znači da će se međunarodni tranzit robe između Crne Gore i ostalih zemalja članica Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku (uključujući zemlje Evropske unije, EFTA-e, Ujedinjeno Kraljevstvo, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Tursku, Ukrajinu i Gruziju) od sada obavljati preko elektronskog sistema NCTS.
- Podsjećamo da uvođenje zajedničkog tranzita donosi niz pogodnosti za privredne subjekte, uključujući: brži i efikasniji carinski postupak, smanjenje papirologije – svi podaci se razmjenjuju elektronski, manji troškovi i kraće vrijeme zadržavanja na granicama - dodaje se u saopštenju.
Pozivaju sve privredne subjekte koji obavljaju međunarodni promet robe da se blagovremeno upoznaju sa novim pravilima i tehničkim uslovima za korišćenje NCTS sistema.
- Takođe, podsjećamo na obavezu registracije u sistem i pribavljanje potrebnih odobrenja za obavljanje zajedničkog tranzita. Privredne subjekte koji već koriste zajedničko obezbjeđenje u tranzitnom postupku podsjećamo da moraju dostaviti nove garancije koje važe u državama članicama zajedničkog tranzita preko čijih teritorija će pošiljke tranzitirati. Takođe, neophodno je da informišete poslovne partnere da svoje garancije prilagode početku primjene zajedničkog tranzita u Crnoj Gori, odnosno da u svojim garancijama dodaju kontakte u Crnoj Gori, kako bi bile validne u Crnoj Gori i time tranzitni postupci započeti u drugim državama članicama CTC mogli imati odredišnu carinsku ispostavu u Crnoj Gori - pojasnili su iz Uprave carina.
Takođe podsjećaju da je popunjavanje tranzitnih deklaracija propisano Pravilnikom o sadržaju i načinu podnošenja carinske deklaracije, vrsti, obliku, strukturi i šiframa podataka u vezi deklaracija, zahtjeva ili odluka koje se upotrebljavaju za sprovođenje carinskih formalnosti.
- U skladu sa članom 12 Carinskog zakona (“Službeni list Crne Gore”, br. 086/22), osim podataka propisanih Pravilnikom, pri podnošenju tranzitne deklaracije podnosilac je obavezan, na zahtjev carinskog organa, dostaviti i sve dodatne informacije, u roku koji odredi carinski organ. Ukoliko podnosilac deklaracije u roku, određenom od strane polazne carinske ispostave, ne dostavi tražene informacije, carinski organ neće prihvatiti tranzitnu deklaraciju - saopštili su iz Uprave carina.
Ističu da će se arhiviranje prateće dokumentacije, osim u polaznoj, incidentnoj i odredišnoj carinskoj ispostavi, od 01. novembra 2025.godine vršiti i u tranzitnoj carinskoj ispostavi.
Web klijent, koji je obezbijeđen za privredne subjekte koji imaju manje deklaracija, se može koristiti besplatno, link je objavljen na <a href="https://ecarina.me/ncts" target="_blank">https://ecarina.me/ncts .</a>
Privredni subjekti koji koriste svoj softver moraju isti prilagoditi zajedničkom tranzitu po DDNTA 6.4.1 opt-out.
- U cilju bolje pripreme za primjenu zajedničkog tranzita Uprava carina, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, organizuje 24. oktobra 2025.godine, sa početkom u 12h sastanak sa predstavnicima špeditera i banaka, na kojem korisnici tranzita mogu dobiti odgovore za eventualne nedoumice/nejasnoće u primjeni istog - zaključuje se u saopštenju Uprave carina.

Uprava carina: Crna Gora ulazi u zajednički tranzit od 1. novembra

Uprava carina juče je na zvaničnom Instagram profilu, putem storija, narušila osnovni princip političke neutralnosti jedne državne uprave podijelivši objavu vladajuće partije Pokret Evropa sad (PES) u kojoj je istaknuta fotografija premijera Milojka Spajića uz partijski logo, a povodom uništavanja zaplijenjenih cigareta u Luci Bar. - Crna Gora najzad raskrstila sa švercerskom prošlošću, uništenjem zaplijenjenog duvana izbjegnuta šteta od skoro 200 miliona eura - piše u objavi Pokreta Evropa sad koji je podijelila Uprava carina, a na čijoj je pozadini istaknut logo partije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917160944_9f0176b779eb4ec207497b547ac3bcbfba7444c4b58a0915022ccd36954576ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917160944_9f0176b779eb4ec207497b547ac3bcbfba7444c4b58a0915022ccd36954576ea" data-rendition-name="original" width="740" height="1261" loading="lazy" alt="Objava"> <figcaption>Stori Uprave carina(Photo: Instagram - skrinšot)</figcaption> </figure>  Ovakvo postupanje jasno je zabranjeno četvrtim članom Zakona o državnoj upravi koji propisuje da „organi državne uprave poslove obavljaju po pravilima struke, nepristrasno i politički neutralno“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917160944_41f97b77dc7a84e7e56ccff91067fab9eeea2ef1d0326365e4dcb46b72ddaf9b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917160944_41f97b77dc7a84e7e56ccff91067fab9eeea2ef1d0326365e4dcb46b72ddaf9b" data-rendition-name="original" width="947" height="222" loading="lazy" alt="Zakon"> </figure>  Član 4 ovog Zakona, pored toga, brani i političko djelovanje i organizovanje u državnim organima.

Anja Ivanović

Uprava carina u službi PES-a: Stranačka objava o spaljivanju cigareta osvanula na „storiju“ državne uprave

Da je potrebno jačati carinsku saradnju između Crne Gore i Sjeverne Makedonije ocijenjeno je na sastanku v.d. direktorice Uprave carina Crne Gore Maje Vučinić i direktora Carinske uprave Sjeverne Makedonije, Bobana Nikolovskog u Podgorici, a u kojem su učestvovali i ekspertski timovi iz najvišeg rukovodstva obje institucije.
Kako je saopšteno iz Uprave carina, glavne teme sastanka bile su razmjena iskustava na putu ka integraciji u Evropsku uniju, jačanje carinske saradnje između Crne Gore i Sjeverne Makedonije, unapređenje komunikacije i razmjene podataka u realnom vremenu, kao i olakšavanje međunarodne trgovine uz povećanu bezbjednost u regionu.
Direktorica Vučinić naglasila je zajedničke ciljeve carinskih uprava i istakla značaj međusobne podrške u procesu pristupanja EU.
U okviru posjete održano je više tehničkih sastanaka na ekspertskom nivou, na kojima su dogovoreni budući konkretni koraci.
- Produbljivanje saradnje na osnovu potpisanog Protokola o elektronskoj razmjeni podataka putem sistema SEED+, koji omogućava razmjenu informacija o robi prije njenog dolaska na granicu, čime se povećava efikasnost kontrola, sprečavanje prevara i ubrzanje legalne trgovine; uspostavljanje direktnih kontakt tačaka između sektora za kontrolu i istrage obje uprave u cilju razmjene informacija u realnom vremenu; razmatranje i poređenje postupaka za sprovođenje carinskih procedura, u cilju njihovog unapređenja i olakšavanja trgovine - naveli su u saopštenju.
Direktor Nikolovski je poručio da sastanak doprinosi razmjeni iskustava i budućoj saradnji u oblasti carina, s ciljem veće regionalne bezbjednosti i konkurentnije ekonomije.
Obje strane potvrdile su, kako su kazali u Upravi carina, spremnost za dalji razvoj bilateralne i regionalne saradnje i snažnu posvećenost realizaciji strateških prioriteta koji vode ka ekonomskom razvoju i integraciji regiona.

Vučinić - Nikolovski: Jačati carinsku saradnju između Crne Gore i Sjeverne Makedonije

Tajland je izveo vazdušne napade na susjednu Kambodžu 8. decembra, saopštila je tajlandska vojska, dok su obje strane razmijenile optužbe za posljednje izbijanje sukoba na spornom graničnom području, u kojem je poginuo jedan tajlandski vojnik.
Nakon što su kambodžanske trupe otvorile vatru na tajlandske snage u ponedjeljak ujutro u provinciji Ubon Ratčatani "vojska je primila izvještaje da su tajlandski vojnici napadnuti podrškom vatrenog oružja, što je rezultiralo smrću jednog vojnika i ranjavanjem četvorice", rekao je portparol tajlandske vojske Vintai Suvare u saopštenju.
Vintai je dodao da je Tajland počeo "upotrebu aviona za gađanje vojnih ciljeva u nekoliko područja" kako bi suzbio napade kambodžanskih snaga.
Portparolka Ministarstva odbrane Kambodže Mali Sočeata izjavila je da su tajlandske snage pokrenule napad na kambodžanske trupe u pograničnim provincijama Preah Viear i Odar Meançej u ponedjeljak ujutro, optužujući Tajland "da je pucao iz tenkova na hram Tamone Tom" i na područja blizu hrama Preah Viear.
Dodala je da Kambodža nije uzvratila na ove napade.
Portparol administracije provincije Odar Meançej Met Mespekdi rekao je da su prijavljene pucnjave u područjima hramova Tamone Tom i Ta Krabei, dodajući da "određeni broj stanovnika koji žive blizu granice napušta svoje domove".
Tajlandska vojska je saopštila da je oko 35.000 ljudi u Tajlandu evakuisano iz područja duž granice s Kambodžom od ponovnog izbijanja sukoba.
Tajlandska vojska takođe je optužila kambodžanske snage da su ispalile rakete na područja naseljena civilima u provinciji Buri Ram, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.
Obje strane su izvijestile o sukobima i u nedjelju, dok je tajlandska vojska prijavila ranjavanje dvojice vojnika.
Pet dana borbi između Tajlanda i Kambodže ovog ljeta ostavilo je 43 mrtvih i oko 300.000 raseljenih prije nego što je primirje stupilo na snagu.
Primirje je dijelom dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Malezije.
U oktobru je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zajedničku naknadnu deklaraciju između Tajlanda i Kambodže, promovirajući nove trgovinske sporazume s ove dvije države nakon što su se složile da produže primirje.
Međutim, Tajland je suspendovao sporazum prošlog mjeseca, nakon sumnjivog eksplozivnog incidenta s minom koji je ranio nekoliko vojnika.
Nakon toga, obje strane su razmijenile optužbe za nove sukobe.
Sporovi između dvije države fokusirani su na višedecenijski spor oko granica nacrtanih tokom kolonijalne vladavine Francuske u regionu, pri čemu obje zemlje tvrde da im pripada nekoliko hramova duž granične linije.

Tajland izvodi vazdušne napade na Kambodžu nakon sukoba na granici

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: uprava-carina