Službenici Sektora granične policije zaplijenili su juče na graničnom prelazu Zatrijebačka Cijeva - Grabon blizu 130.000 eura i više od 6.000 dolara, a sa događajem je upoznato nadležno tužilaštvo, kazali su iz Uprave policije.
A akciji, koja je izvedena u saradnji sa službenicima Uprave carina, službenici policije su prilikom ulaska u Crnu Goru kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Audi A8”, crnogorskih registarskih oznaka, kojim je upravljao H. K. (18), dok se kao suvozač u vozilu nalazio J. K. (18).
- Detaljnom graničnom kontrolom vozila, kojim je upravljao H. K, na II liniji graničnih provjera pronađen je novac u iznosu od 127.850 eura i 6.260 američkih dolara koji je bio sakriven na više mjesta u vozilu. Pronađeni novac je privremeno oduzet radi dalje kriminalističke obrade i utvrđivanja porijekla, a H. K. i J. K. su predati na dalju nadležnost službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja i Sektora za finansijsko-obavještajne poslove - ističu iz Uprave policije.
Dodaju da je sa događajem upoznato nadležno tužilaštvo.
- Službenici Sektora granične policije nastavljaju sa sprovođenjem prioritetnih aktivnosti na podizanju nivoa granične bezbjednosti, suzbijanju prekograničnog kriminala, otkrivanju i sprečavanju krivičnih djela i kreiranju stabilnog ambijenta - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zaplijenjeno blizu 130.000 eura i više od 6.000 dolara na graničnom prelazu sa Albanijom

Službenici Uprave carina su od 1. januara do 21. februara izvršili 17.733 detaljne kontrole vozila i robe, pri čemu je utvrđeno 58 nepravilnosti, izdato 57 prekršajnih naloga, naplaćeno 37.000 eura, podnijet jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i oduzeta krijumčarena roba u vrijednosti od 186.754 eura. Od vrijednih zaplijena izdvajaju se dva skupocjena ručna sata marke – Cartier procijenjene vrijednosti oko 23.000 eura i Rolex procijenjene vrijednosti 6.500 eura”, navode iz Uprave carina. U istom periodu, privremeno je oduzeto 20.500 eura i 54.550 američkih dolara. Uprava carina je samostalno i u saradnji sa drugim državnim organima podnijela pet krivičnih prijava nadležnom tužiocu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221150224_3b1640fb5462695c437eb09bbe030c6820327606e9e61f08d564228968a25a98.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250221150224_3b1640fb5462695c437eb09bbe030c6820327606e9e61f08d564228968a25a98" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="zaplijenjena roba"> </figure>  - Takođe, tokom navedenog perioda oduzeto je 3.600 komada cigareta (vrijednost 557 eura) i 2.860 komada cigarilosa i tompusa (94.338 eura), 53 litra raznih alkoholnih pića (530 eura) i 160 litara gaziranog pića (168 eura) - navedeno je u saopštenju Uprave carina. Na osnovu navedenih zapljena akciznih proizvoda, izdato je sedam prekršajnih naloga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221150224_a499efccbbfb5851133677e97f0948d6fdb1688e6dfd9e6667857a2509a93f3a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250221150224_a499efccbbfb5851133677e97f0948d6fdb1688e6dfd9e6667857a2509a93f3a" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="zaplijenjena roba"> </figure>  Kada je u pitanju krijumčarenje oružja zabilježene su dvije zapljene, uključujući dva pištolja, dvije vazdušne puške, 1.084 komada metka za pištolj i 2.000 komada municije za vazdušnu pušku. Službenici Uprave carina su, po osnovu povrede prava intelektualne svojine, zadržali 1.440 komada robe, fakturne vrijednosti 43.200 eura.

Zaplijenjeni skupocjeni satovi, novac, oružje...

Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda u januaru iznosila je 87.250.451,75 eura što je u odnosu na isti period prošle godine više za 13.220.137,47 eura, odnosno 17,86 odsto, saopšteno je iz Uprave carina. Prema strukturi naplaćenih prihoda PDV pri uvozu naplaćen je u iznosu od 52.608.615,32 eura, što je, kažu u Upravi carina, više za 5.343.747,35 eura, odnosno 11,31 odsto, u odnosu na januar mjesec prethodne godine. Po osnovu akcize naplaćeno je 30.682.285.51 eura, što je više za 7.289.298.72 eura, ili 31,16 odsto, u odnosu na prethodnu godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213120240_3bb8d2327b557f7c56b49788b8a1679810bf78f64677581287fb9229b8ed448b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250213120240_3bb8d2327b557f7c56b49788b8a1679810bf78f64677581287fb9229b8ed448b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="podaci"></figure>  - Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 3.748.055,05 eura, što je više za 591.884,45 eura, ili 18,75 odsto, dok je naplata poreza na kafu iznosila 185.422,96 eura, a ostali prihodi naplaćeni su u iznosu od 26.072,91 eura - podaci su Uprave carina. Poručuju da će njihove aktivnosti u narednom periodu biti usmjerene na povećanje naplate carinskh prihoda i stvaranju povoljnog ambijenta za privredno poslovanje, uz punu primjenu carinskih propisa.

Naplata carinskih prihoda veća 13 miliona eura u odnosu na januar prošle godine

Protiv službenika Uprave carina M.P. (48) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da primio mito od N.P. (54) sa Kosova.
To se desilo na graničnom prelazu Božaj u avgustu prošle godine.
- Sumnja se da je M.P. krivično djelo koje mu se stavlja na teret počinio na način što je u svojstvu službenog lica-samostalnog carinika na graničnom prelazu Božaj u avgustu 2024. godine neposredno od drugog osumnjičenog N.P. zahtijevao i primio mito za sebe u vidu novca, kako bi izvršio službenu radnju ovjere zahtjeva za povraćaj PDV-a u putničkom prometu, a koju radnju je morao da izvrši, što je utvrđeno nakon višemjesečnog prikupljanja dokaznog materijala - saopšteno je iz Uprave policije.

Cariniku krivična prijava jer je primio mito od državljanina Kosova

Armin Čalaković i Jelena Đukić postavljeni su za vršioce dužnosti pomoćnika direktora Uprave carina.
Čalaković će biti rukovodilac Sektora za upravljanje i razvoj ljudskih resursa, a Đukić rukovoditeljka Sektora za akcize, poreze i naplatu prihoda.
To je odlučeno na današnjoj telefonskoj sjednici Vlade Crne Gore.

Čalaković i Đukić v.d. pomoćnika direktora Uprave carina

Globalno popularni kineski Temu osvojio je i crnogorsko tržište, a građani već četiri mjeseca uveliko pazare putem ove aplikacije. Iz Temu-a i Uprave carina nijesu mogli da kažu za portal ETV koliko je bilo porudžbina i u kojoj vrijednosti iz Crne Gore od 1. oktobra prošle godine kada je omogućena dostava dostava porizvoda sa ove platforme i u našu zemlju.&nbsp; Prema odgovorima dostavljenim našem portalu, može se zaključiti da su u kineskoj kompaniji zadovoljni interesovanjem korisnika, a u Upravi carina ističu pojačan promet pošiljki putem ove aplikacije. - Kako u svijetu tako i kod nas trend kupovine putem interneta je stalno u porastu. U ovom trenutku, promet ovih pošiljki je povećan, što zbog pojave pomenute platforme za kupovinu, što zbog dostupnosti različitih brendova i proizvoda kojih nema u našoj zemlji, često su u pitanju i niža cijena proizvoda, visoki popusti koje mogu ostvariti, a ne možemo zanemariti ni komfor koji takva kupovina pruža. Svi ovi razlozi su uslovili povećan obim broja ove vrste pošiljki – rekli su za Portal ETV iz Uprave carina. Uprava carina ne raspolaže konkretnim podacima o uvozu pošiljki naručenih putem interneta preko regionalnih i međunarodnih platformi, jer se, kako objašnjavaju, kroz carinski informacioni sistem evidentira ukupan broj robe, bez obzira na pošiljaoca ili primaoca.&nbsp; - Stoga, ne vodi se posebna evidencija za pošiljke naručene putem internet trgovine, zbog čega Vam ne možemo pružiti tačne informacije o broju takvih pošiljki, njihovoj vrijednosti, broju korisnika internet trgovine ili naplati carinskih dažbina po tom osnovu – pojašnjavaju u odgovorima. <h2>POVOLJNI PROIZVODI MAMAC</h2> Aplikacija Temu lansirana je u septembru 2022. godine ka SAD-u, a već 2023. proširila se na &nbsp;Evropu. Kako su nam rekli iz te kompanije, opslužuju više od 80 tržišta širom Amerike, Evrope, svih 27 zemalja članica EU, Bliskog istoka, Afrike, Azije i Okeanije. - Od našeg dolaska u Evropu u aprilu 2023, dobili smo pozitivne povratne informacije od potrošača koji pozdravljaju širok izbor povoljne robe. Sviđa im se to što imaju mogućnost izbora - da plate manje za kvalitetne proizvode, što je od pomoći u vrijeme rastućih pritisaka na troškove života – kažu iz Temu-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250111120132_82323a04195fac78d2fb2f20fd9180b961a4fc6f903ffa53b09c8a26aee4e379.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250111120132_82323a04195fac78d2fb2f20fd9180b961a4fc6f903ffa53b09c8a26aee4e379" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Temu"> </figure>  Povoljne cijene i, do prije nekoliko dana besplatna dostava, magnet su i za crnogorske građane koji su se priključili globalnom trendu, a tome u prilog govori i "poplava" objava na društvenim mrežama sa čuvenim "Temu haul" otvaranjem pristiglih paketa. Kao dio PDD Holdings Inc, Temu ne otkriva finansijske ili poslovne brojke, pa nam nijesu mogli dati konkretne podatke o porudžbinama iz naše države. - Od našeg lansiranja u Crnoj Gori posvećeni smo kontinuiranom unapređenju naših lokalnih logističkih sposobnosti kako bismo bolje odgovorili na rastuće potrebe i očekivanja naših kupaca. Temu trenutno sarađuje sa ECSC-om na pružanju lokalnih logističkih usluga – navedeno je u odgovorima. <h2>POVRAĆAJ ROBE</h2> Bez obzira na povećan broj porudžbina putem plaformi za e-trgovinu, u Upravi carina kažu da nijesu imali bilo kakvih komplikacija sa pristiglim pošiljkama. - Dio pošiljki koje su određene za pregled je zadržavano na carini u cilju vršenja carinskih pregleda uslijed procjene lokalne analize rizika, utvrđivanja stvarne vrijednosti za obračun carinskog duga ili pravilnog svrstavanja robe u odgovarajuće grupe podnešenih e-Manifest-a – kazali su nam iz Uprave carina, naglašavajući da do sada nije bilo povrata paketa u inostranstvo. Rok za reklamaciju robe je uobičajena praksa u industriji koje se pridržava i Temu, pa u toj kompaniji daju kupcu period od 90 dana od datuma porudžbine za povraćaj novca za skoro sve artikle.&nbsp; - Kupci imaju pravo na potpuni povraćaj novca u ovom roku ako njihov artikal ne može da se isporuči, stigne oštećen ili ne odgovara opisu. Ova politika je dio Temu-ovog programa zaštite kupovine, koji obezbeđuje sveobuhvatne mjere zaštite za kupce nakon slanja porudžbina. Klijenti mogu da pristupe podršci za povrat u bilo kom trenutku preko naših 24/7 kanala za korisničku podršku, dostupnih preko naše aplikacije ili veb lokacije – zaključuju iz Temu-a za Portal ETV. Podsjećamo, 1. januara prestala je da važi odredba po kojoj pošiljka vrijednosti do 75 eura nije podlijegala oporezivanju. Stoga, primjenom novog propisa o obračunu punog poreza na sve kupovine preko interneta, građani od početka godine moraju plaćati PDV na svaku pošiljku koji, zavisno od naručene robe, iznosi sedam, 15 ili 21 odsto njene vrijednosti.

Tamara Klikovac

Temu groznica drma i Crnu Goru, iz kompanije za Portal ETV: Na rastuća očekivanja kupaca odgovaramo unapređenjem lokalne logistike

Pripadnici Uprave carina su na Aerodromu Podgorica zaplijenili preko 8,5 hiljada komada tompusa, vrijednosti oko 38.000 eura. - Tokom redovne kotrole putnika na Aerodromu Podgorica, kod državljanina Srbije R.B. koji je stigao letom iz Istanbula, otkriveni su tompusi, koje je on pokušao da unese u Crnu Goru izbjegavajući plaćanje zakonom propisanih dažbina - saopšteno je iz Uprave carina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122908124_f14b32d83964db5144132d96d43b3bc04eb0a6fa5094c785744b6b3b760f6c8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122908124_f14b32d83964db5144132d96d43b3bc04eb0a6fa5094c785744b6b3b760f6c8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Zaplijenjeni tompusi"> </figure>  Tom prilikom, zaplijenjeno je čak 8.573 komada tompusa, čija je tržišna vrijednost procijenjena na 38.334 eura. - Sva roba je trajno oduzeta, dok će nadležne policijske službe preduzeti dalje mjere i radnje u skladu sa zakonom - zaključeno je u saopštenju.

Na Aerodromu Podgorica zaplijenjeno preko 8,5 hiljada komada tompusa vrijednih oko 38.000 eura

V.d. direktorice Uprave carina Maja Vučinić dodijelila je još dva statusa ovlašćenog privrednog subjekta za carinska pojednostavljenja (AEOC), i to kompanijama „RIBNICA COMMERCE ” DOO iz Podgorice i „POPOVIĆ“ DOO iz Nikšića.
- Zahvaljujući tome, kompanije „RIBNICA COMMERCE ” DOO iz Podgorice i „POPOVIĆ“ DOO iz Nikšića su sada priznate kao sigurni partneri &nbsp;na carinskom području Crne Gore, čime su stekli pravo na korišćenje većeg broja pogodnosti u carinskom postupku - saopšteno je iz Uprave carina.
Osnovne prednosti koje donosi sistem ovlašćenog privrednog subjekta ogledaju se u mogućnosti sprovođenja jednostavnije carinske procedure, manje kontrola, prednost pri carinjenju, izbor mjesta kontrole, kao i bolje pozicioniranje kompanije na tržištu.
Ukupan broj kompanija koje imaju status ovlašćenog privrednog subjekta je trinaest.
U Upravi carina Crne Gore u razmatranju su još četiri zahtjeva za sticanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta.
- Status ovlašćenog privrednog subjekta dodjeljuje se kompaniji koja je prošla stroge kontrole svih segmenata poslovanja i za koju je utvrđeno da zadovoljava kriterijume utvrđene carinskim zakonodavstvom - navedeno je u saopštenju Uprave carina.

„RIBNICA COMMERCE ” i „POPOVIĆ“ DOO dobili status ovlašćenog privrednog subjekta

Službenici Uprave carina, Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja, su tokom posljednjih mjesec dana, izvršili više od 6.400 kontrola. Oduzeta je krijumčarena roba u vrijednosti od 185.000 eura, a izdati su prekršajni nalozi u vrijednosti od 65.000 eura, saoptšeno je iz Uprave carina. Kako je navedeno, krijumčarenu robu su činili tekstilni proizvodi, razne vrste akciznih roba, cigarete, žestoka alkoholna pića, telefoni i kamere za video nadzor. - Takođe, u tri slučaja zadržan je neprijavljeni novac od oko 1.000.000 eura, gdje se posebno ističe rezultat na graničnom prelazu Božaj gdje je pronađeno 950.000 eura, kojom prilikom je u saradnji sa službenicima SPO-a i FOJ-a procesuiran albanski državljanin - navedeno je u saopštenju Uprave carina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214111240_244dc5083c01f62a35b204a42ec9b365ce44d05daa45109f01b9af153c24ef7b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214111240_244dc5083c01f62a35b204a42ec9b365ce44d05daa45109f01b9af153c24ef7b" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="oduzeti novac"> </figure>  Samostalno i u saradnji sa drugim državnim organima podnešeno je osam krivičnih prijava.&nbsp; - Uprava carina će i u narednom periodu biti u potpunosti posvećena suzbijanju svih vidova sive ekonomije, što će direktno doprinijeti smanjenju štete po budžet Crne Gore - poručuju iz te institucije.

Za mjesec oduzeta roba vrijedna 185.000 eura

Specifična akciza na cigarete će od 1. januara biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza uvećava se sa 52 na 53,5 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
U skladu sa članom 36a, stav 1 Zakona o akcizama, u slučaju promjene visine akcize, u konkretnom slučaju na cigarete, proizvodači, uvoznici kao i ostali koji obavljaju trgovinu na veliko, a koji na dan prije promjene visine akcize imaju na zalihama navedeni akcizni proizvod, dužni su da naprave popis zaliha i da urade obračun i uplatu razlike akcize prema iznosima i stopama propisanim Zakonom.
- U skladu sa izuzećem propisanim članom 36a stav 2 Zakona, oni koji obavljaju trgovinu na malo duvanskih proizvoda, nijesu u obavezi da obave popis zaliha u slučaju promjene visine akcize - objasnili su iz Uprave carina.
Obračun razlike akcize podnosi se nadležnoj organizacionoj jedinici Uprave carina putem informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka o akcizama, u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je došlo do promjene visine akcize, odnosno do 15. februara.
Iz Uprave carina su napomenuli da je Zakonom o akcizama propisana prekršajna odgovornost i novčane kazne, ako se ne obavi popis zaliha, obračun i uplata akcize.

Od 1. januara veće specifične akcize na cigarete

Azra Vuković iz ekološke organizacije Green Home oštro je kritikovala planove o dugoročnoj privatizaciji Velike plaže, nazivajući ih „suludim“ i u suprotnosti s principima na kojima se, kako je podsjetila, Crna Gora proklamovala kao ekološka država još prije tri decenije.
U emisiji „E uživo“ na Televiziji E, Vuković je poručila da je neophodno završiti proces revizije zaštite Velike plaže i Ade Bojane, te obnoviti njihov status kao zaštićenih područja, prije nego što se dozvoli bilo kakva planska ili investiciona aktivnost.
– Dužni smo iz ugla Zakona o zaštiti prirode da se ovaj proces dovede do kraja, i da se prije bilo kakvih drugih intervencija i planiranja ponovi status zaštićenog područja, kako za Veliku plažu, tako i za Adu Bojanu. Tek tada možemo planirati i raditi druge aktivnosti na ovom prostoru – istakla je Vuković.
Ekološki aktivisti pokrenuli su peticiju pod nazivom „Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese“, kao prvi korak u borbi protiv, kako navode, netransparentne i destruktivne privatizacije 12 kilometara Velike plaže, koja bi privatnim interesima bila data na čak 99 godina.
Vuković naglašava da je predloženi projekat direktno suprotan naporima koje Crna Gora ulaže u cilju pristupanja evropskoj mreži zaštićenih područja Natura 2000.
– U procesu smo pristupa Evropskoj uniji. Uložen je veliki napor u istraživanje područja, promovišu se održivi razvoj, transparentnost i inkluzivnost. Onda dobijemo projekat koji je sušta suprotnost svemu tome. Ne može se izbjeći osjećaj razočaranja – poručila je.
Velika plaža je 1986. godine proglašena Spomenikom prirode, a prema važećem Zakonu o zaštiti prirode, takva područja ne smiju mijenjati svoje osnovne karakteristike.
– Projekat koji je predložen mijenja osobine područja i samim tim je u suprotnosti sa zakonom. Iako je bilo neophodno uraditi reviziju zaštite, taj proces nije završen. Vjerovatno jer je neko u pozadini već planirao sve ovo o čemu danas govorimo – upozorila je Vuković.
Ona je podsjetila i na nelegalne aktivnosti, uzurpacije i gradnju u zaleđu plaže, što dodatno ukazuje na potrebu da se zaštita obnovi i poštuje u skladu sa zakonskim normama.

Vuković: Velika plaža mora ostati zaštićeno prirodno dobro

Pregovori su uspjeli, saradnja je dogovorena, čeka se samo zvanična potvrda – proslavljeni crnogorski fudbalski as Dejan Boske Damjanović biće novi sportski direktor Budućnosti.
Klasni napadač, koji je ostavio trag u nacionalnom timu i obilježio jednu eru u Aziji, u društvu čelnika ,,plavih“ Novaka Novakovića, gledao je utakmice protiv Jedinstva pod Goricom i posljednji derbi sa Petrovcem u pod Malim brdom.
Boske je prihvatio ponudu i uskoro će preuzeti jednu od najprestižnijih funkcija u domaćem fudbalu.
Na tom mjestu naslijediće prijatelja i saigrača iz reprezentacije Andriju Delibašića, kojeg je nedavno u Nikšiću ispratio na vječni počinak nakon što je u 44. godini izgubio bitku sa najtežom bolešću.
Damjanović je rođen u Mostaru, 27. jula 1981, a igračku karijeru kao senior počeo je da gradi u Sinđeliću. Nastupao je za Železnik, Srem iz Jakova, beogradski Radnički, da bi pažnju skrenuo poslije zapaženih partija u Bežaniji.
Od 2006. otisnuo se u Aziju – i proslavio u Južnoj Koreji.
Krenulo je dobro u Al Ahliju iz Saudijske Arabije, još bolje u Inčonu, a najbolje u Seulu.
Boske je postao ikona kluba. Sa ,,crno-crvenima“ je tri puta osvajao prvenstvo, a po jednom Kup i Liga kup. Bio je i akter finala Azijske Lige šamiona u kojem je njegova ekipa poražena.
U tri navrata je bio prvi strijelac šampionata, a 2012. godine je dobio laskavo individualno priznanje – MVP u K 1 Ligi. Uvažen je i od igrača čijim glasovima je 2010. proglašen za najboljeg fudbalera u Koreji. Rekorder je sa 42 egzekucije u najjačem klupskom takmičenju na najvećem kontinentu.
Bilo je još ličnih priznanja u Seulu čiji dres je nosio u dva navrata - od 2008. do 2013. i u sezoni 2016-2017. U Koreji je igrao i za Suvon i Daegu.
Bio je u kineskom Đangsuu, a odličnu rolu imao je u Pekingu za koji je upisao 26 ligaških golova na 45 utakmica u vrijeme kada je tamošnji fudbal bio u strašnoj ekspanziji.
Karijeru je završio u ljeto 2023. kao golgeter Kičija iz Hong Konga, sa kojim je takođe podizao šampionski trofej (dva puta) i onaj namijenjen osvajaču FA Kupa.
Damjanović je među crnogorskim navijačima jedan od omiljenijih igrača iz reprezentacije. Majicu sa državnim grbom oblačio je na 30 mečeva, a osam puta pogađao je protivničku mrežu – po dva komada spakovao je Englezima i Kipranima, a po jedan Poljskoj, Gani, Ukrajini i Švedskoj.
Nijedan domaći klub nije igrao grupnu fazu međunarodnog takmičenja. Možda Boske pomjeri granice – i napravi evropsku Budućnost.

Boske novi sportski direktor Budućnosti

Odgovor sekretara MUP-a, Petra Koprivice, koji je u službenom svojstvu potpisao partijsko saopštenje Demokrata, nastavak je partijske zloupotrebe Ministarstva unutrašnjih poslova i potvrda da su državni organi aktivno i nezakonito stavljeni u funkciju ostvarenja interesa parlamentarne većine, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista.
U saopštenju se ističe da je MUP, umjesto da po službenoj dužnosti provjeri sumnje u vezi sa navodima o oko 200 osoba koje, kako tvrde, nezakonito ostvaruju biračko pravo u Trebinju i Nikšiću, reagovao „politikantskim izjavama“ i unaprijed odbacio sumnje kao špekulacije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkoprivica-nikolic-spisak-predao-nakon-zakljucenja-birackog-i-pred-kraj-radnog-vremena-da-se-ne-bi-moglo-intervenisati&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Koprivica svojom izjavom direktno potvrđuje da navedena lica nezakonito ostvaruju biračko pravo i pravda se izjavom kako ta nezakonitost traje već duže vrijeme i konstatuje da – iako je zakonski nadležan, tim povodom neće uraditi ništa - navodi se u saopštenju DPS-a.
Ova partija upozorava da je bezbjednosni sektor u Crnoj Gori, kako tvrde, u potpunosti podređen interesima parlamentarne većine, te najavljuju da će i dalje dostavljati institucijama podatke o osobama koje su, prema njihovim saznanjima, nezakonito upisane u birački spisak.
- Na kraju, pošto nas vlast uvjerava kako su nikad bolji odnosi i sa Srbijom i sa Republikom Srpskom, evo im divne prilike da putem međunarodne razmjene pribave sve potrebne informacije, a onda pokrenu postupak brisanja ljudi koji su nelegalno upisani u birački spisak Crne Gore – poručili su iz DPS-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-predao-mup-u-niksic-spisak-od-206-lica-za-koja-osnovano-sumnjaju-da-su-upisani-u-biracki-spisak-bih-i-crne-gore&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DPS: Koprivičin odgovor politički, MUP se miješa u izborni proces

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, oduzeli su oružje i vozilo u okviru akcije usmjerene na sprečavanje krivičnih djela i zaplijenu vatrenog oružja u ilegalnom posjedu građana,saopštila je Uprava policije.
Policija je reagovala po dobijenoj informaciji da se na lokaciji Rudo Polje nalazi više naoružanih lica. Na terenu su u mjestu Pisana Jela kontrolisali teretno vozilo marke Mazda, sive boje, bjelopoljskih registarskih oznaka. U vozilu su se nalazila dva lica iz Bijelog Polja – Đ.Š. (29), koji je upravljao vozilom, i B.R. (23), koji je bio na mjestu suvozača.
Pregledom vozila pronađena je dvocijevna lovačka puška nepoznate marke i kalibra, kao i šest patrona. Lica nijesu posjedovala odobrenje niti bilo kakvu dokumentaciju o porijeklu oružja.
Policija je oružje, municiju i vozilo privremeno oduzela uz potvrdu.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji će se o kvalifikaciji djela izjasniti nakon što budu obavljena potrebna vještačenja u Forenzičkom centru u Danilovgradu.

Policija kod Bjelopoljaca pronašla pušku i municiju – oduzeto i vozilo

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: uprava-carina