Elektrotehnički fakultet obilježio je 63 godine postojanja i za to vrijeme prepoznat je kao stub razvoja nauke i privrede u državi, što potvrđuju uspjesi akademskog osoblja i uspjesi bivših studenata - sadašnjih inženjera - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore. &nbsp;Svečanost je, kako je precizirano, organizovana u zgradi tehničkih fakulteta, a na inicijativu dekana prof. dr Budimira Lutovca posvećena je studentima.&nbsp; - Studenti master i završne godine osnovnih studija, kao i studenti predstavnici studentskih organizacija EESTEC LC Podgorica, Saveza studenata Elektrotehničkog fakulteta i Studentske organizacija ETF-a su prisustvovali svečanom koktelu, zajedno sa profesorima i saradnicima - ističu iz Univerziteta Crne Gore. Centralni dio proslave bio je određen za dodjelu nagrada najboljim studentima sa sva tri studijska programa.&nbsp; - Za postignut uspjeh odlukom Vijeća Elektrotehničkog fakulteta nagrade su dodijeljene studentu studijskog programa Elektronika, telekomunikacije, računari Marku Boleviću (prosječna ocjena 9.87), studentu studijskog programa Energetika i automatika Vasiliju Tomiću (prosječna ocjena 9.69) i studentu studijskog programa Primijenjeno računarstvo Balši Mišuroviću (prosječna ocjena 9.65) - precizirano je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111619110_e6850bcef07e75009616c5bfb85cce640f68f06954df125a06aec8bf59856d5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111619110_e6850bcef07e75009616c5bfb85cce640f68f06954df125a06aec8bf59856d5f" data-rendition-name="original" width="2280" height="1000" loading="lazy" alt="Budimir Lutovac"> <figcaption>Budimir Lutovac(Photo: Univerzitet Crne Gore)</figcaption> </figure>  Lutovac je kazao da Elektrotehnički fakultet nije samo mjesto gdje se stiču znanja iz matematike, fizike, elektronike, teledkomunikacija, automatike, već je to mjesto gdje postaju dio zajednice koja podržava inspiriše i pokreće.&nbsp; - Zajedno stvaramo i njegujemo vrijednosti koje će nas pratiti kroz čitav život: Inovativnost, posvećenost i hrabrost da pomjeramo granice mogućeg - istakao je Lutovac.&nbsp; Danas, prema njegovim riječima, slave studente čiji trud i ambicija svakodnevno donose novu energiju koja pokreće sve njih zajedno.&nbsp; - Vaš uspjeh je naš ponos, a vaši izazovi naš podstrek za napredak. Vi ste ti koji čine našu budućnost svijetlom. Vjerujemo u vaše sposobnosti da oblikujete tehnologiju koja mijenja svijet - poručio je Lutovac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241116181156_abe5d63fbb626fd4938d6898c55fd1080bff6565e55be883ba319bae52a75d36.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241116181156_abe5d63fbb626fd4938d6898c55fd1080bff6565e55be883ba319bae52a75d36" data-rendition-name="original" width="2280" height="1000" loading="lazy" alt="Sa svečanosti"> </figure>  Kompanija CoreIT nagradila je najbolje studente za ovu godinu novčanim nagradama u iznosu od po 500 eura, a plakete fakulteta uručila je predstavnica kompanije Tijana Mugoša. Ispred nagrađenih studenta, prisutnima se obratio Marko Bolević koji je istakao značaj nagrade, svog truda i uspjeha. - Nagrada nije samo simbol mog individualnog rada, već odražava snagu naše zajednice, podršku profesora i fakulteta, kao i međusobnu inspiraciju koja nas pokreće naprijed. Činjenica da moj rad i predanost na kraju bivaju prepoznati, ne samo da me inspiriše, već mi pruža dodatni podsticaj da neprestano težim ka postizanju novih uspjeha. Shvativši da zrno znanja probija bolje od puščanog, odlučio sam da uvijek težim daljem napretku na tom putu, posvećeno radim na svom usavršavanju i dajem svoj doprinos zajednici i drustvu - rekao je on. Vasilije Tomić, sa studijskog programa Energetika i automatika, naveo je da nagrada dolazi kao podsjetnik da nekad nijesmo svjesni važnosti zalaganja, dok ga kolektiv ne prepozna. - Priznanje je dodatni podsticaj i uvjerava da rad ima značaj i inspiriše ka većem entuzijazmu za uspjehom. Zahvaljujem se fakultetu i profesorima na neizmjernoj podršci tokom studija. Nadam se da će moj uspjeh motivisati mlađe kolege da istraju u svojim ciljevima, jer sam siguran da će uloženi trud donijeti rezultate koji će oblikovati njihovu karijeru - poručio je on. Balša Mišurović je poručio budućim studentima da se bez dileme odluče za Elektrotehnički fakultet jer takav izbor smatra “odskočnom daskom” za najaktuelniji sektor na planeti, informaciono-komunikacione tehnologije.&nbsp; - Vremena za raznovrsne vannastavne aktivnosti nije falilo, te sam bio u mogućnosti da obogatim svoj društveni život, kao i da učestvujem na raznim kursevima, što je učinilo moje studentske dane dinamičnijim - zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

ETF proslavio 63 godine postojanja: Bolević, Tomić i Mišurović najbolji studenti

Novi potpredsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Srđa Aleksić, redovni profesor Građevinskog fakulteta, jednoglasno je izabran danas na sjednici UO UCG, na predlog predsjednika Upravnog odbora prof. dr Milivoja Radovića.
Potpredsjednik će obavljati ovu funkciju u trajanju od četiri godine, u skladu s mandatom šestog saziva Upravnog odbora Univerziteta. Prava i dužnosti potpredsjednika utvrđeni su Statutom Univerziteta Crne Gore i Poslovnikom o radu Upravnog odbora.
Kada je riječ o kadrovskim pitanjima, Upravni odbor je danas pokrenuo postupak za izbor dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje. Konkurs za izbor dekana biće objavljen u Biltenu UCG i u jednom od dnevnih listova Crne Gore, a prijave će biti otvorene 15 dana od dana objavljivanja konkursa.
- Svi rokovi vezani za izborne radnje, uključujući formiranje Izborne komisije i dostavljanje izvještaja o kandidatima, detaljno su utvrđeni na sjednici. Trenutno, vršilac dužnosti dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje je doc. dr Jovan Gardašević - saopšteno je iz Univerziteta.
Na današnjoj sjednici konstatovano je da prof. dr Veselinki Grudić prestaje funkcija dekana Metalurško-tehnološkog fakulteta, istekom mandata a prema ranijoj odluci, na dužnost dekana stupa prof. dr Irena Nikolić.

Srđa Aleksić potpredsjednik Upravnog odbora UCG

Etički odbor Univerziteta Crne Gore ocijenio je da u nastupu dr Aleksandra Stamatovića nema kršenja etičkog kodeksa, iako se Univerzitet Crne Gore ranije brzo i ispravno ogradio od Stamatovića zbog njegovog skandaloznog nastupa u emisiji “Neki to vole vruće” na TV Adria i najoštrije osudio, kako su sami naveli, “krajnje neprimjeren diskurs koji je Stamatović uputio urednici emisije Ireni Tatar” - saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje.
Iz ove nevladine organizacije su kazali da je Etički odbor UCG ocijenio da je Stamotović "iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar".
- Ne, nije riječ o šali. Tako je odlučio Etički odbor UCG, po prijavi Centra za građansko obrazovanje (CGO), čime nije samo relativizovao taj lascivan, mizogini, seksistički i uvrijedljiv nastup Stamatovića, na koji se javnost s pravom zgražavala, pa i UCG i njegov matični Filozofski fakultet, već postavio do sad neviđene “standarde” za ponašanje pripadnika akademske zajednice - ističu iz Centra za građansko obrazovanje.
I pored svih promjena, kako dodaju, jedan kontinuitet ostaje na UCG: "Podobnima se sve može".&nbsp;
- Imajući u vidu kakvu zaštitu Stamatović uživa od najužeg rukovodstva UCG ovo ukazuje i koje vrijednosti to rukovodstvo zastupa onda kada misle da su reflektori nad njihovim odlukama isključeni. CGO cijeni da navedeni nastup Stamatovića nesumnjivo predstavlja kršenje normi Etičkog kodeksa, a da ovakva odluka Etičkog odbora daje podsticaj za stvaranje nepovoljnog okruženja za žene u akademskoj zajednici - naveli su u saopštenju.
Sve, kako ističu, treba da nas brinu ponori u koje je pao Etički odbor "kako bi branio neodbranjivo i time urušavao ugled institucije umjesto da bude na braniku odbrane akademske časti i čestitosti".&nbsp;
- A još više treba da nas brine kakva se sve ponašanja prema ženama na UCG tolerišu kad ovakav javni incident ostaje bez sankcije - zaključili su u CGO.
Podsjećamo, Stamatović je urednici Tatar uputio vulgarne komentare u emisiji koja je išla uživo, navodeći da mu se veoma sviđa ono što je ispod i iznad majice koju je nosila.
– Ja sam sve vrijeme bio koncentrisan na to AX – rekao je Stamatović urednici Tatar.
– Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se – odgovorila je ona.
– Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje – rekao je profesor.
Na te seksističke komentare javnost je oštro reagovala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcgocce%2Fstatus%2F1846171636887663021%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Etički odbor UCG ocijenio da u skandaloznom nastupu Stamatovića nema kršenja kodeksa

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini. Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.
- Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15) - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.
Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra, a početak nastave je 4. novembar.

Naredna dva dana upis na doktorske studije UCG

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore (UCG) raspisaće u ponedjeljak, 14. oktobra, konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini, kojim je predviđeno 126 mjesta.
Konkurs će, kako je saopšteno iz Univerziteta Crne Gore, biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
- Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14.00 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka - navode iz UCG.
Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).
- Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita - ističu u UCG.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je, napominju, podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta. Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Konkurs za upis na doktorske studije biće raspisan u ponedjeljak

Centar za građansko obrazovanje (CGO) dobio je, nakon devet mjeseci, odluku Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) kojom se utvrđuje da je direktor Istorijskog instituta UCG dr Radenko Šćekić, prekršio načela akademskog pisanja tako što je bez navodnika preuzeo djelove tekstova tuđeg rada i da njegov objavljeni rad nije napisan u skladu sa principima akademskog pisanja. Etički odbor je utvrdio da je Šćekić plagirao rad “Bogatstvo različitosti: očuvanje kulturnog identiteta u vremenu globalizacije”, ali je neobično da u tome ne vidi razlog za izricanje sankcija - navela je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović.&nbsp;
Naprotiv, kako dodaje, Etički odbor ide i korak dalje navodeći da Šćekić nije stekao ocjene, nagrade, zvanja i titule na osnovu plagiranog rada, a čime neubjedljivo pokušavaju ublažiti i sopstvenu odluku da se radi o plagijatu.
&nbsp;- Podsjećanja radi, CGO je protiv Radenka Šćekića podnio Etičkom odboru UCG Inicijativu za preispitivanje kršenja akademskog integriteta krajem 2023. godine, a prije nego je Šćekić izabran na poziciju direktora Istorijskog instituta. CGO je tada apelovao i na Upravni odbor UCG da zastane sa njegovim izborom na tu poziciju do okončanja postupka za plagijarizam pred nadležnim tijelom UCG i na taj način zaštiti ustanovu od kompromitacije. Inicijativu CGO-a je pratila obimna i utemeljena dokumentacija kao dokazni materijal - ističe Kaluđerović.&nbsp;
Očekivali su, prema njenim riječima, da će kao predlagači biti pozvani i na raspravu pred Etičkim odborom "što je izaostalo iz neobjašnjivih razloga".
- Time je Etički odbor, osim što je nevoljno prišao ovom slučaju i odugovlačio sa njegovim procesuiranjem, prekršio proceduru jer je bio dužan da &nbsp;CGO kao predlagača pozove, &nbsp;odnosno dostavi poziv za raspravu u ovom predmetu.Etički kodeks UCG jasno propisuje da odsustvo predlagača nije smetnja za održavanje rasprave, ali samo ako je predlagač uredno pozvan. U propisima ne postoji odredba da se predlagač ne poziva na raspravu, a indikativno je da u donošenju ovakve odluke Etički odbor nije htio imati svjedoke niti one koji bi možda neke kolebljive mogli dovesti u situaciju da odluka bude stroža, odnosno u interesu pune zaštite UCG kao institucije - kazala je Kaluđerović.
&nbsp;CGO naglašava da je nadležnost Etičkog odbora da, u skladu sa zakonom, izriče mjere za kršenje akademskog integriteta koje se odnose na plagiranje, falsifikovanje, fabrikovanje, pozajmljeno autorstvo i citiranje izvan konteksta.&nbsp;
- U ovom slučaju, Etički odbor nije izrekao mjeru za povredu Etičkog kodeksa za neakademsko postupanje Šćekića, iako se radi o licu iz akademske zajednice koji je napravilo ozbiljan prekršaj načela akademske etike, pa ostaje pitanje ko je to na UCG dovoljno moćan da štiti u ovom slučaju Šćekića. Iako je odluku Etičkog odbora dobio i prije CGO-a Šćekić još nije podnio ostavku na mjesto direktora Istorijskog instituta što je nova ilustracija njegovog (ne)razumijevanja akademske čestitosti - ističe Kaluđerović.
&nbsp;Imajući u vidu da je, kako dodaje, šteta koja je ovim nanešena i institucionalna, odnosno da se ona preliva i na Istorijski institut dok god je na njegovom čelu Šćekić, CGO poziva rektora i Upravni odbor UCG da smijene Šćekića sa rukovodeće pozicije.
- Jer je on dokazanim neakademskim postupanjem diskreditovao UCG i Istorijski institut. U suprotnom se obesmišljava odluka Etičkog odbora, a javno šalje poruka da se nagrađuju oni koji se u akademskoj zajednici ponašaju suprotno akdemskim pravilima - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: Rektor i Upravni odbor UCG da smijene Šćekića sa rukovodeće pozicije u Istorijskom institutu

Šest istaknutih profesora Univerziteta Crne Gore našlo se među dva odsto najcitiranijih naučnika u svijetu, prema prestižnoj Stanford listi koju objavljuje Elsevier, jedan od najvažnijih svjetskih izdavača naučnih informacija, saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.&nbsp;
Ova međunarodno priznata rang lista, kako su naveli, ističe njihovu izuzetnu naučnu produktivnost i doprinos globalnoj naučnoj zajednici. Stanfordova lista se objavljuje u dvije kategorije - za kompletnu karijeru naučnika i godišnju listu.
Na rang-listi koja obuhvata karijerne doprinose naučnika, nalaze se profesor Elektrotehničkog fakulteta i predsjednik Crnogorske akademije nauka prof. dr Ljubiša Stanković, čiji dugogodišnji doprinos u oblasti tehničkih nauka potvrđuje njegovu visoku poziciju na listi.&nbsp;
Na ovoj listi je i akademik i profesor Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Igor Đurović, prepoznat po svom istraživačkom radu, dok je prof. dr Srđan Stanković dao značajan doprinos obrazovanju i istraživanjima na Elektrotehničkom fakultetu.
Prof. dr Gojko Joksimović, sa Elektrotehničkog fakulteta, takođe je priznat za svoj naučni rad, kao i prof. dr Vladimir Pešić sa Prirodno-matematičkog fakulteta, čiji su doprinosi u oblasti ekologije prepoznati na globalnoj sceni.&nbsp;
Na listi je i bivši profesor Univerziteta Crne Gore i akademik CANU Vlado Lubarda, čiji kontinuirani doprinos u oblasti materijalnih nauka dodatno potvrđuje njegovu međunarodnu relevantnost.
Na godišnjoj listi se pored Stankovića, Đurovića, Lubarde i Pešića, nalaze i prof. dr Martin Ćalasan sa Elektrotehničkog fakulteta, te prof. dr Aleksandra Klisić sa Medicinskog fakulteta.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju značajan naučni doprinos i kontinuiranu aktivnost naših profesora na međunarodnoj sceni - naglasili su iz UCG.
Stanford lista predstavlja globalnu ocjenu naučnika u svim oblastima istraživanja, sa akcentom na naučnu produktivnost i uticaj kroz citiranost.&nbsp;
- U konkurenciji stotina hiljada istraživača širom svijeta, profesori sa Univerziteta Crne Gore uspješno se pozicioniraju u prestižnom krugu najuticajnijih naučnika. Ovo izuzetno priznanje svjedoči o visokom nivou naučnog rada koji se realizuje Univerzitetu Crne Gore, a prisustvo naših naučnika na ovoj listi dodatno potvrđuje njihov međunarodni uticaj i značaj. Univerzitet Crne Gore nastavlja da doprinosi razvoju nauke i inovacija na globalnom nivou - poručili su u saopštenju.

UCG: Šest profesora na Stanford listi dva odsto najcitiranijih naučnika u svijetu

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG) donio je Odluku kojom je na doktorskim studijama, u ovoj studijskoj godini, predviđeno 126 mjesta, na 16 fakulteta. 
 
Kako su rekli iz UCG-a, odluka je donijeta na osnovu predloga Odbora za doktorske studije i Senata Univerziteta. 
 
Na Medicinskom fakultetu predviđeno je 20 mjesta za upis na doktorske studije, a na Elektrotehničkom fakultetu i Centru za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije po 15. 
 
Po deset mjesta predviđeno je za Građevinski fakultet, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje i Fililiški. 
 
Na Filizofskom fakultetu za doktorande ima osam mjesta, na Pomorskom šest, a po pet mjesta je predviđeno za Biotehnički, Mašinski i Ekonomski fakultet. 
 
Doktorske studije na Metalurško-tehnološkom i Pravnom fakultetu moći će da upišu po četiri studenta, a na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematičkom i Fakultetu političkih nauka po tri. 
 
Iz UCG su rekli da je donijeta odluka da školarina za studente doktorskih studija upisanih u studijsku 2023/2024. godinu ostaje na nivou prošlogodišnje i iznosi 750 eura po semestru. 
 
- Studenti koji su već platili naknadu za studiranje, stekli 180 ECTS kredita i položili sve ispite, oslobođeni su plaćanja dodatnih naknada prilikom regulisanja statusa za naredne faze studija - navedeno je u saopštenju. 
 
Iz UCG-a su istakli da ta odluka predstavlja važan korak u unapređenju doktorskih studija na Univerzitetu, a njena realizacija biće sprovedena putem Centra za doktorske studije.

Na doktorskim studijama 126 mjesta

Profesor dr Milivoje Radović danas je jednoglasno izabran za predsjednika Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, koji je na današnjoj sjednici konstituisan u novom sazivu. Radović se, kako se navodi u saopštenju, zahvalio na ukazanom povjerenju, te istakao da je velika obaveza i odgovornost biti na poziciji predsjednika Upravnog odbora UCG.&nbsp; Izrazio je nadu da će zajedno s novim sazivom nastaviti istom dinamikom koju je sa prethodnim sazivom započela prethodna predsjednica UO UCG prof. dr Rajka Glušica zajedno sa rektorom prof. dr Vladimirom Božovićem na čelu Univerziteta. - Ostajemo posvećeni zajedničkom cilju – povećanju prepoznatljivosti Univerziteta Crne Gore na međunarodnoj naučnoj mapi. Zajedno ćemo graditi mozaik uspjeha, na korist i Univerziteta i Crne Gore - poručio je Radović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919130920_2484b0432c56caafca3b1ae0982bd7eae4b136aa5c59c1d576d9069d61aa9b40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919130920_2484b0432c56caafca3b1ae0982bd7eae4b136aa5c59c1d576d9069d61aa9b40" data-rendition-name="original" width="1500" height="1000" loading="lazy" alt="Milivoje Radović"> </figure>  Na sjednici je konstituisan VI saziv Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, koji, u skladu sa Statutom Univerziteta Crne Gore, ima &nbsp;15 članova. Upravni odbor čine pet predstavnika osnivača (Vlade Crne Gore), šest predstavnika akademskog osoblja, jedan predstavnik saradnika, jedan predstavnik stručnog i neakademskog osoblja, te tri predstavnika studenata. Predstavnici osnivača, koje je imenovala Vlada Crne Gore, su prof. dr Milijana Novović - Burić, prof. dr Anđelka Šćepanović, doc. dr Milena Burić, mr Nikola Zečević i Saša Roćen. Predstavnici akademskog osoblja sa akademskim zvanjem, izabrani od strane Senata Univerziteta Crne Gore, su prof. dr Milivoje Radović, prof. dr Nevena Mijajlović, prof. dr Srđa Aleksić, prof. dr Drago Perović i prof. dr Vuk Vuković. Predstavnik saradnika je dr Jovana Janinović, dok je mr Sekule Raičević predstavnik stručnog i neakademskog osoblja. Studente u Upravnom odboru predstavljaju Vedran Vujisić, Ivana Popović i Aleksandar Banjević. - Na sjednici je potvrđeno da je istekao mandat članovima prethodnog, V saziva Upravnog odbora, te je zvanično otpočeo mandat VI saziva - navodi se u saopštenju. Kada je riječ o kadrovskim pitanjima, danas je pokrenut postupak za izbor novog dekana Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, zbog isteka mandata aktuelne dekanice prof. dr Marine Rakočević. &nbsp; Konkurs za izbor dekana objavljuje se u Biltenu Univerziteta Crne Gore i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori. Prijave na konkurs podnose se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori.

Konstituisan novi saziv Upravnog odbora UCG, za predsjednika izabran Radović

U Podgorici će 5. i 6. oktobra biti održano prvo izdanje NASA "Space Apps Challenge"-a, najvećeg globalnog hakatona, koju organizuju Univerzitet Crne Gore i Montenegro Space Research iz Podgorice.
Ovogodišnja tema hakatona, kako su saopštili iz Univerziteta Crne Gore, nosi naziv "The sun touches everything" (Sunce dopire do svega), a pozivaju sve studente, inovatore i strastvene istraživače na Univerzitezu Crne Gore, kao i sve zainteresovane građane da se prijave i pridruže ovoj prestižnoj i inspirativnoj misiji.
- NASA Space Apps Challenge je globalno takmičenje koje okuplja kreativne timove širom svijeta sa ciljem zajedničkog rješavanja globalnih prirodnih i društvenih problema koristeći podatke NASA-e. Takmičenje će se održati na Univerzitetu Crne Gore, a pobjednike očekuju vrijedne nagrade, ali najvažnije od svega - mogućnost da budu dio NASA-inog programa u istraživanju svemira - ističu iz Univerziteta Crne Gore.
Ovo je, kako dodaju, jedinstvena prilika za sve zaljubljenike u svemirsku tehnologiju i istraživanje da pokažu svoje vještine i doprinesu globalnoj zajednici. Zato se prijavite i pripremite za nezaboravno iskustvo istraživanja, učenja i timskog rada na NASA Space Apps Challenge-u u Podgorici.
Prijava i registracija mogu se izvršiti na ovom linku: <a href="https://www.spaceappschallenge.org/nasa-space-apps-2024/?fbclid=PAZXh0bgNhZW0CMTEAAaYxuN0paxIHKz_PG0EMlc15fXfp_Ayzz-YZWrpq905IQmc5bqUyFxfs-MI_aem_zB86DYjD39WIQuA3PAGItA">Space Apps Challenge</a>, a više informacija o takmičenju ili prijavi zainteresovani mogu dobiti putem mejla <a href="mailto:nasaspaceapps@spaceresearch.me">nasaspaceapps@spaceresearch.me</a> ili pozivom na broj telefona +38269876074.

Prvi NASA hakaton u Podgorici

Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina. 
 
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.
U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.
I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.
Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.
Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.
Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

Aliji Balijagiću, za kojim se tragalo 27 dana zbog ubistva brata i sestre u okolini Bijelog Polja, odlukom sudije za istragu Višeg suda u Užicu određen je pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti od ponavljanja krivičnog djela ali i zbog uznemirenja javnosti.
On je juče uhapšen tri sata poslije ponoći u selu Goleša kod Priboja.
Balijagiću je isprva određeno zadržavanje do 48 sati zbog nedozvoljenog držanja oružja koje je pronađeno pored njega u trenutku hapšenja.
- Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Užicu, na predlog Višeg javnog tužilaštva u Užicu, 22. novembra .2024. godine donio je rešenje o određivanju pritvora prema osumnjičenom B.A., državljaninu Crne Gore, koji može trajati najduže 30 dana - navodi se u saopštenju Višeg suda u Užicu.
Crna Gora danas je tražila od Srbije njegovo izručenje.

Viši sud u Užicu odredio Balijagiću pritvor do 30 dana

Premijer Milojko Spajić ima problem sa funkcionisanjem parlamentarne većine, pa potvrdu svog legitimiteta kroz platformu Barometar 26 traži od opozicije, ne bi li politički preživio naredni period, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, &nbsp;Miloš Đuričković iz Evropskog saveza.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić je pozvao sve da se okupe oko platforme Barometar, koju je predstavio kako bi Crna Gora za dvije godine zatvorila 30 poglavlja i što prije ušla u Evropsku uniju.&nbsp;
- Treba otići malo unazad, pogledati neke prethodne događaje i onda ćemo zaključiti šta je svrha Barometra, koji &nbsp;je predložio premijer Spajić. Prije svega, to je potvrda da je koalicioni sporazum o formiranju tadašnje parlamentarne većine, koji su potpisali u susret formiranju 44.Vlade, mrtvo slovo na papiru. Dakle, ta većina koja se tada okupila, navodno oko evropskog puta Crne Gore, oko stavljanja tih identitetskih pitanja po strani, očigledno da taj papir više ne važi i potrebno je donijeti neki novi dokument, koji bi Spajiću dao dalji legitimitet da vlada i da sprovodi svoju agendu - rekao je Đuričković.
Jedan značajan dio 44.Vlade, podsjeća, on, ne želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji, i učiniće sve što je u njihovoj moći da uspore ili zaustave taj put.&nbsp;
- Podsjetio bih građane na sve stvari se događale za proteklih godinu i po dana, to je Rezolucija o Srebrenici, to je, ako se sjećamo, poništavanje odluke o priznanju Kosova od strane opštine Zeta, odlazak predstavnika vlasti na proslavu neustavnog dana Republike Srpske, isticanje trobojke u kabinetu predsjednika Skupštine, posjeta Milorada Dodika predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, zahtjev za srpski jezik postane službeni jezik, zahtjev za promjenu Zakona o državljanstvu, izjava Marka Kovačevića da sa Crnogorcima treba postupati kao sa Turcima, glasanje o prijemu Kosova u savjetu Evrope, ponašanje rukovodioca Narodne biblioteke Radosav Ljumović, izjava poslanika PES-a o autohtonosti drugih poslanika, izjava ministra Krapovića o odnosima sa Hrvatskom i njegov sukob sa ministrom odbrane Hrvatske, incident vezan za naziv bazena u Kotoru, bojkot hrvatskih vaterpolo klubova da gostuju u Kotoru - navodi Đuričković.
Podsjeća i da su Milan Knežević i Andrija Mandić proglašeni za persone non grate u Hrvatskoj, ali I na izjave predstavnika vlasti o vraćanju kapele na Lovćenu, što, kako dodaje, potenciraju kao jedan od primarnih ciljeva, uz Zakon o državljanstvu.&nbsp;
- Zatim Dario Vranješ i njegovo organizovanje proslave Dana Srbije u Pljevljima i sve one uvrede koje smo imali prilike da slušamo od strane Aleksandra Vučića na račun države Crne Gore i njenih zvaničnika, pa i one zadnje koje smo imali prilike da čujemo, a to je za izborne procese u Budvi, to jest da će on da riješi izbore u Budvi - podsjetio je on.
Kada se pogleda, kako kaže, ovaj spisak, koji je zapravo samo mali dio onoga što se dešavalo, ali i kada se ima u vidu ogroman broj incidenata koji se dešavaju onda se postavlja pitanje kome se premijer Milojko Spajić obraća.&nbsp;
- Da li je to uopšte pošteno da se on obraća opoziciji, koja nijedno identitetsko pitanje nije branila, već je branila samo one stavke koje su zapisane u Ustavu. Ne treba nama nijedan Barometar da bi mi definisali na koji način i kako ćemo da pričamo o identitetu ove države i građana Crne Gore. Oni su zapisani mnogo davno u Ustavu, i ono na čemu je opozicija insistirala u proteklom periodu su stvari poštovanja Ustava, a naše reakcije su upravo bile samo prouzrokovane rušenjem temelja ove države, rušenjem koncepta građanske države, stoga nama Barometar nije potreban. Znamo ko smo, znamo koja je naša država, koji je naš identitet, nama Barometar nije potreban da bi to branili - naglasio je Đuričković.
Jedna od uloga Barometra je, smatra on, da se stavi flaster na usta građanima Crne Gore i svima onima koji žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji, te da se stavi flaster na usta i svim Crnogorcima, da moraju da ćute i trpe sva, kako je kazao, nepočinstva dijela parlamentarne većine.&nbsp;
Podsjetio je na otvorene probleme sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, i vjeruje da će ti problemi će svake godine eskalirati.
- Opet ćemo mi &nbsp;imati taj 9. januar, opet ćemo imati Mandića, Kneževića i jedan značajan dio Vlade Milojka Spajića, koji će na taj dan da barjači i da odstupa od onoga što je vanjska politika Crne Gore. Imaćemo opet i Dan sjećanja na Srebrenicu, i sve druge datume koji će potvrditi da ova većina ne može da funkcioniše i da ona nije dobronamjerna kad je riječ o Crnoj Gori. Tu je i pitanje Kosova, nije tu samo problem Demokratski front, nego je problem ponašanja samih poslanika &nbsp;Pokreta Evropa sad. Sjetićemo se glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope, nijesu samo tamo negativno glasali predstavnici Demokratskog fronta, nego su upravo glasali predstavnici Pokreta Evropa sad, koji su bili suzdržani, u tom sistemu glasanja uzdržanost maltene znači i neku vrstu protivljenja, prije nego prihvatanja neke odluke - kazao je Đuričković.
Kada se sve, kako je dodao, sagleda kako je Milojko Spajić i njegova Vlada, jedine odnose koje su uspjeli u nekoj mjeri da izgrade sa susjedima, to su oni sa Republikom Srbijom, a to su,smatra Đuričković, podanički odnosi, u kojem je crnogorska strana ta koja uvijek treba da zanemaruje svoje interese, koja treba uvijek da prećuti sve otrovne strelice koje stižu iz Beograda.
Platforma Barometar je jedan krajnje neozbiljan dokument, poručuje on. Ona, kako kaže, služi kao zamjena za, propali koalicioni sporazum I pokušaj vraćanja legitimiteta premijeru.
- Evropski savez potencira da treba da se proevropske stranke, ili subjekti u Crnoj Gori okupe. Stvarno imamo šansu da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju u jednom kratkom periodu, ali da bi to uradili moramo da okupimo i oformimo parlamentarnu većinu koja će biti sastavljena, ne od svega i svačega, nego koja će biti sastavljena od proevropskih partija, koje su iskreno posvećene evropskom putu Crne Gore. Ako to uspijemo da uradimo, onda imamo izgledne šanse da te procese maksimalno ubrzamo. Da bi to uradili, legitimno je da, prije svega, organizujemo prijevremene parlamentarne izbore, jer očigledno je da jedan dio političkih subjekata, uključujući i politički subjekat premijera, nema više legitimitet da upravlja Crnom Gorom - zaključio je Đuričković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đuričković: Barometar je Spajićev pokušaj da politički preživi

Košarkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Podgorici selekciju Bugarske 85:62, u utakmici trećeg kola D grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. 
 
Izabranici selektora Boška Radovića ubjedljivim trijumfom napravili su značajan korak ka Eurobasketu. 
 
Crnogorska selekcija je od početka vodila, samo jednom bila je u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla je u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23. 
 
Imala je Crna Gora na poluvremenu 17 poena prednosti (44:27), ali su gosti u trećoj i četvrtoj četvrtini u nekoliko navrata prilazili na minus devet. 
 
Posljednji put je bilo 67:58, a tada je kapiten Bojan Dubljević pogodio trojku, Crna Gora je povela 70:58, da bi tačku na utakmicu stavio Radončić kada je pogodio za 79:60. 
 
Poslije novih poena Simonovića, Crna Gora je imala plus 23 i slavlje je moglo da počne. 
 
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Kendrik Peri sa 18, Nikola Ivanović i Nemanja Radović dodali su po 12, a Marko Simonović deset poena. 
 
U drugom meču te grupe Švedska je u Stokholmu savladala Njemačku 73:72. 
 
Crna Gora i Bugarska biće rivali i u pondjeljak u Botevgradu.

Ubjedljiv trijumf naših košarkaša: Crna Gora pobjedila selekciju Bugarske

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: univerzitet-crne-gore