<p>Nagrade najuspješnijim takmičarima iz osnovnih i srednjih škola u okviru 15. Olimpijade znanja dodijeljene su na svečanoj ceremoniji održanoj u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Oko 500 učenika osnovnih i srednjih škola iz cijele Crne Gore ove godine se takmičilo u oblastima matematike, fizike, hemije, biologije i programiranja.</p>
<p>Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr <b>Vladimir Božović,</b> uputio je riječi dobrodošlice mladim takmičarima, ističući otvorenost Univerziteta prema razvoju njihovih potencijala.</p>
<p>– Ova kuća je otvorena i spremna da razvija vaše talente koje ste neskriveno pokazali. Vaši talenti već pripadaju Crnoj Gori, ali sam siguran da posjedujete kapacitete da se dokažete i na mnogo široj i zahtjevnijoj sceni. Vašim znanjem i sposobnostima treba da se otvore nova vrata i ostvare nove pobjede – i na domaćem, i na međunarodnom planu. Za razliku od vremena kada sam ja učestvovao u sličnim takmičenjima i nosio lijepe uspomene sa ovakvih događaja, danas su vam dostupni mnogo veći resursi, znanja i mogućnosti za razvoj. Upravo zato, vaša je i veća obaveza – da, koristeći sve te prednosti, postignete uspjehe na koje ćemo biti ponosni: vi lično, vaše škole, Univerzitet Crne Gore i cijelo naše društvo - rekao je Božović.</p>
<p>On je istakao sve entuzijaste, ljude koji, kako je rekao, predstavljaju temelj naše nauke – mentore koji su uložili dobar dio sebe u takmičare da bi danas stigli do uspješnih rezultata.</p>
<p>Najbolje učesnike pozdravio je i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta, prof. dr <b>Miljan Bigović</b>. Istakao je da ovaj događaj slavi znanje, trud i istrajnost koje su pokazali mladi ljudi, čak i u vremenu brzih odgovora i površnih informacija.</p>
<p>– U tom duhu, podsjetio bih vas na riječi velikog hemičara Linusa Paulinga, dvostrukog Nobelovca, koji je rekao: "Nauka je način da se istina otkrije – i najmoćniji alat koji čovjek ima da bi poboljšao uslove života na Zemlji." Ove riječi nas podsjećaju zašto radimo ono što radimo – jer vjerujemo da znanje mijenja svijet, i da je ulaganje u mlade umove ulaganje u sigurniju, zdraviju i pametniju budućnost. Isti ishod ima samim tim i ulaganje u nauku i obrazovanje - kazao je Bigović.</p>
<p>Bigović je zahvalio mentorima i podršci mladim talentima, ističući da se ove godine prijavio veći broj učenika. Izrazio je uvjerenje da će nastavak saradnje doprinijeti još većoj motivaciji i uključivanju učenika.</p>
<p>Takođe, izrazio je duboku zahvalnost svim autorima i ocjenjivačima testova, koji su svoj posao obavili pro bono, sa izuzetnim kvalitetom i profesionalnošću. Zahvalio se i dekanima drugih fakulteta koji su pomogli u organizaciji, kao i rektoru Univerziteta, kompaniji doMEn, Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, Centru za ekotoksikološka ispitivanja, Institutu za ljekove i medicinska sredstva, te Matematičkom klubu „Diofant“, koji kontinuirano pružaju podršku ovoj manifestaciji.</p>
<p>Na svečanosti, najboljim takmičarima nagrade su uručili rektor prof. dr Vladimir Božović – za matematiku, dekan prof. dr Miljan Bigović – za hemiju, dr <b>Nikola Svrkota</b>, direktor Centra za ekotoksikološka istraživanja – za fiziku, prof. dr <b>Snežana Mugoša</b>, direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva – za biologiju, mr<b> Tatjana Stanišić</b>, stručnjakinja za informaciono-tehnološke nauke – za programiranje, kao i akademik prof. dr <b>Svjetlana Terzić</b>, članica CANU – za učenike koji su osvojili maksimalan broj bodova.</p>
<p>Najuspješniji takmičari iz matematike u kategorijama sedmog, osmog i devetog razreda dodatno su nagrađeni zahvaljujući saradnji sa Matematičkim klubom „Diofant“ i dr <b>Vojislavom Andrićem</b>, na inicijativu prof. dr <b>Nevene Mijajlović</b>.</p>
<p>Šest učenika dobiće popust od 50 odsto za učešće na Letnjoj školi mladih matematičara Divčibare 2025. godine. Takođe, klub „Diofant“ dodjeljuje godišnje školarine za online školu mladih matematičara, u vrijednosti od oko 250 eura po učeniku.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uručene nagrade najboljim učesnicima Olimpijade znanja

<p>Univerzitet Crne Gore, kao najveći stručni kadrovski resurs u državi, sačinio je kadrovsku bazu od, za sada, 630 pojedinaca koji su iskazali spremnost da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika države.&nbsp;</p>
<p>Ova baza biće ponuđena donosiocima odluka, s ciljem da upravo stručnjaci sa Univerziteta budu okosnica i aktivni učesnici na putu evropskih integracija, posebno u procesu oblikovanja razvojnih pravaca države.&nbsp;</p>
<p>To je poruka dr <b>Branke Bošnjak</b>, savjetnice Rektora za strateške politike i održivi razvoj, sa današnje konferencije za medije.</p>
<p>Kao mala država u smislu broja stanovnika, kazala je ona, ne bismo trebali dozvoliti da, u cilju razvoja države, ostane nedovoljno iskorišćena naučna i stručna kadrovska baza jedinog državnog univerziteta, već se ona, posebno u ovom trenutku, svim svojim kapacitetima mora staviti na raspolaganje razvojnim politikama naše države.</p>
<p>- Sigurni smo, da često nema potrebe za angažovanjem stranih eksperata ako imamo domaću pamet, koja osim stručnosti nosi i patriotsku dimenziju da doprinese svojoj zemlji, koju stranci nemaju - dodala je Bošnjak i kazala da je baza napravljena tako da administratori imaju jasan pregled po mnogim parametrima od njihovog statusa na Univerzitetu, zvanja, iskustva, uske specijalnosti do toga da li su spremni da javno prezentuju rezultate svog angažmana i učestvuju u javnim debatama.</p>
<p>Od 630 koji su se do ovog momenta odazvali da budu dio ove baze, kako je istakla, njih 411 su doktori nauka, a među njima je čak 169 onih sa najvećim zvanjem dakle zvanjem redovnog profesora ili adekvatnog zvanja u nauci naučnog savjetnika, a samim tim i sa velikim iskustvom što je ogroman resurs.&nbsp;</p>
<p>- Razvrstani su po, od Vlade usvojenoj, Fraskatijevoj klasifikaciji oblasti i podoblsti nauka, tako da u bazi je impozantan broj stručnjaka iz prirodnih, tehničko tehnoloških, medicinskih, poljoprivrednih do društvenih i humanističkih nauka, ali je ova podjela precizirana i na uske specijanosti tipa energetika, građevinarstvo, ekonomija a onda još preciznije tipa automatika, hidrotehnika, osiguranje itd. tako da maltene gotovo da nema najuže specijalnosti koje nema zastupljene u našoj bazi - objasnila je savjetnica Rektora.</p>
<p>Cijeneći vrijednost ovog ljudskog kapitala koji je raspoložen da uzme proaktivnu ulogu javno, kaže, apeluju na donosioce najvažnijih strateških i razvojnih odluka u državi, a i onih na lokalnom nivou da uvijek konsultuju Univerzitet Crne Gore i uključe ove kadrove u razne radne grupe i tijela koja se bave kreiranjem strateških politika, zakona, studija, rezolucija, odluka, rješenja itd.</p>
<p>Univerzitet će i sam za dobrobit društva raditi određene studije i analize koje se prepoznaju kao važne po dobrobit društva i razvoj, te ih predstaviti javnosti i donosiocima odluka, najavila je ona jer, kako kaže, Univerzitet ima namjeru da bude proaktivan učesnik društvenih tokova.</p>
<p>- Jer smatramo da nam to kao jedinom državnom univerzitetu i pripada. Apelujemo da se vrati značaj znanju, jer živimo u vremenu degradacije znanja što može imati dugoročno pogubne posljedice. Zato Univerzitet, u ovom istorijski važnom trenutku, zauzma ovu proaktivniju ulogu i nudi svoj stručni kapital državi Crnoj Gori. Iskreno se nadamo da će donosioci odluka, umjeti to da prepoznaju i iskoriste - zaključila Bošnjak.</p>

UCG napravio kadrovsku bazu za one koji su spremni da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika

<p>Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr <b>Vladimir Božović</b>, i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, <b>Ekaterina Paniklova</b>, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja strateški okvir za saradnju u ključnim oblastima – jačanje ljudskog kapitala, digitalna i zelena tranzicija, savremene vještine, nauka i inovacije.</p>
<p>Saradnja je usmjerena na zajedničke prioritete: stvaranje uslova za zadržavanje talenata u zemlji, jačanje inovacionog potencijala, razvoj infrastrukture kao podsticaja za mlade da ostanu i rade u Crnoj Gori, kao i promociju poslova budućnosti.</p>
<p>Univerzitet Crne Gore izražava punu spremnost da kroz svoje resurse i znanje aktivno doprinosi tim ciljevima.</p>
<p>- Univerzitet Crne Gore spreman je da bude partner u projektima koji jačaju vezu između nauke, društva i razvoja. Vjerujemo da kvalitetno obrazovanje, uz savremenu infrastrukturu, može biti ključni faktor u zaustavljanju odliva mozgova i izgradnji održive budućnosti - naglasio je Božović.</p>
<p>UNDP će pružiti ekspertsku podršku u oblasti javnih nabavki, finansijskog upravljanja, jačanja institucija i povezivanja nacionalnog naučnoistraživačkog potencijala sa razvojnim projektima. Saradnja takođe uključuje umrežavanje sa univerzitetima i partnerima širom svijeta.</p>
<p>- „Ovo partnerstvo povezuje snagu nauke sa razvojnim prioritetima Crne Gore. Zajedno doprinosimo zelenoj i digitalnoj tranziciji, osnaživanju mladih i žena u obrazovanju i povezivanju sa globalnim tokovima znanja i inovacija - poručila je Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a.</p>

1250x600

1084x550

Univerzitet Crne Gore i UNDP: Partnerstvo za razvoj ljudskog kapitala, inovacija i zelenu budućnost

<p>Adaptacija objekata, kojom Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, počela je danas, a radovi su vrijedni 2,21 milion eura - saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore (UCG).<br/>
<br/>
Navodi se da je to jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata.<br/>
<br/>
Kako se dodaje, ta investicija ima za cilj prilagođavanje prostora savremenim standardima nastave, rada i energetske efikasnosti, čime se stvaraju optimalni uslovi za studente i zaposlene.<br/>
<br/>
Rektor UCG Vladimir Božović kazao je da je adaptacija objekta Filozofskog i Filološkog fakulteta konkretan nastavak šireg plana modernizacije univerzitetske infrastrukture.<br/>
<br/>
On je rekao da su nažalost, brojni univerzitetski objekti godinama bili zapušteni zbog nedostatka ulaganja.<br/>
<br/>
- Zato smo aktivnosti usmjerili ka tri pravca - analizi stvarnih potreba, saradnji sa Vladom, posebno kroz Ministarstvo javnih radova (MJR) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), te jačanju partnerstava sa donatorima i privredom - dodao je Božović.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, zahvaljujući tom pristupu, danas realizuju projekte koji značajno poboljšavaju uslove studiranja i rada.<br/>
<br/>
- Time gradimo savremeni i konkurentan Univerzitet, uporediv sa institucijama iz regiona i Evropske unije - kazao je Božović.<br/>
<br/>
U saopštenju se navodi da će adaptacijom biti riješeni dugogodišnji problemi grijanja, hlađenja i izolacije, čime se obezbjeđuju stabilni uslovi za nesmetano odvijanje nastave tokom cijele godine.<br/>
<br/>
- Ugradnjom savremenog VRF sistema obezbijediće se efikasna kontrola temperature u svim prostorijama, dok nova termoizolaciona fasada i aluminijumska stolarija sa troslojnim staklom donose značajne uštede energije i unapređuju svakodnevni komfor - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Poseban značaj, kako se dodaje, ima i vizuelno i funkcionalno unapređenje učionica, amfiteatara i kabineta, koji će sada u potpunosti odgovarati savremenim obrazovnim standardima.<br/>
<br/>
- Pored poboljšanja ambijenta, projektom se produžava vijek trajanja objekta, smanjuju troškovi održavanja i podiže ukupni kvalitet boravka i rada studenata i zaposlenih - ističe se u saopštenju.<br/>
<br/>
Dekanka Filozofskog fakulteta Tatjana Novović kazala je da je ovo dugo očekivan trenutak za fakultet kojim rukovodi.<br/>
<br/>
- Godinama smo radili u uslovima koji nisu pratili potrebe savremenog obrazovnog procesa. Sada konačno možemo govoriti o prostoru i ambijentu koji će biti funkcionalni, energetski efikasni i dostojni institucije kakva je UCG - rekla je Novović.<br/>
<br/>
Projekat je podržalo i MPNI, čiji je predstavnik, državni sekretar Dragan Marković, prisustvovao uvodnom sastanku.<br/>
<br/>
- Zadovoljstvo nam je što možemo podržati realizaciju ovako važnog projekta koji unapređuje visoko obrazovanje u Crnoj Gori. Vjerujemo da će studenti i nastavnici u novom ambijentu imati daleko bolje uslove za rad i učenje - kazao je Marković.<br/>
<br/>
Državni sekretar u MJR Rusmir Džudžević kazao je da taj resor nastoji da kroz strateške infrastrukturne projekte doprinese unapređenju uslova rada i učenja u svim djelovima javnog sistema, a ulaganje u obrazovne ustanove ima posebno mjesto.<br/>
<br/>
- Saradnja sa UCG, kao najznačajnijom visokoškolskom institucijom u zemlji, primjer je odgovornog i planskog pristupa - projekti poput ovog u Nikšiću nijesu samo građevinski zahvati, već ulaganja u znanje, ljude i budućnost države - naveo je Džudžović.<br/>
<br/>
Navodi se da će se radovi biti izvođeni pod stručnim nadzorom, u skladu sa projektnom dokumentacijom i definisanom dinamikom, a završetak se očekuje u roku od šest mjeseci.<br/>
<br/>
Dodaje se da realizacijom ovog projekta, Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, usklađene sa evropskim standardima.<br/>
<br/>
- Ulaganje u infrastrukturu potvrđuje opredjeljenje UCG da sistemski unapređuje akademski ambijent i gradi održivu budućnost za studente i zaposlene - istakli su u saopštenju.</p>

Za adaptaciju Filozofskog i Filološkog fakulteta preko 2,2 miliona eura

<p>Univerzitet u Titogradu je osnovan 2. aprila 1974. godine, da bi na današnji dan, 6. maja 1975. godine promijenio naziv u Univerzitet ,,Veljko Vlahović“, i tako se zvao sve do marta 1992. godine, kada je preimenovan u Univerzitet Crne Gore.&nbsp;</p> <p>Odluku o novom imenu prve visokoškolske ustanove u Crnoj Gori, koji je postojao tek godinu dana, donijeli su studenti u čast Vlahovića koji je preminuo 7. marta 1975. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506210528_86083c86033d20c76cae273515b0049faa5e2cac7f65720e1d9c43c556127b3c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506210528_86083c86033d20c76cae273515b0049faa5e2cac7f65720e1d9c43c556127b3c" data-rendition-name="original" width="653" height="896" loading="lazy" alt="Polaganje kamena temeljca za Univerzitet ''Veljko Vlahović''"> <figcaption>Polaganje kamena temeljca za Univerzitet ''Veljko Vlahović''<span></span><span>UCG</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Nije slučajno Univerzitet (ali i Brodogradilište u Bijeloj) ponio baš Veljkovo ime.&nbsp;</p> <p>I Univerzitet i Brodogradilište ime su dobile po narodnom heroju, studentu tehnike, borcu za studentska prava, španskom borcu, političaru i diplomati, Veljku Vlahoviću, rođenom u Trmanju kraj Kolašina 1914.godine.&nbsp;</p> <p>Veljko je bio jedan od najistaknutijih boraca za antifašističke ideje, prava studenata i radnika i Slobodnu Jugoslaviju &nbsp;(kako se zvala radio stanica koju je vodio iz Moskve tokom Drugog svjetskog rata) u ratu i miru.&nbsp;</p> <p>Još 1936. godine, zajedno sa Ivom Lolom Ribarom i drugim mladim članovima Komunističke partije Jugoslavije, organizovao je borbu za autonomiju Univerziteta i bolje uslove studenata i radnika. Zbog svojih stavova, bio je jedno vrijeme zatvoren u logoru u Višegradu.&nbsp;</p> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506210556_3884830b49cffb9dc5e231c586eb3b8cda04b8cf8aed8acd75876e0c03f3a64b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506210556_3884830b49cffb9dc5e231c586eb3b8cda04b8cf8aed8acd75876e0c03f3a64b" data-rendition-name="original" width="786" height="1062" loading="lazy" alt="Veljko po izlasku iz Višegradskog logora 1936. godine"> <figcaption>Veljko po izlasku iz Višegradskog logora 1936. godine<span></span><span>NMCG</span></figcaption> </figure>  <p>Tada je Veljko sa protesta pozivao da Univerzitet bude slobodan i autonoman, u ''kome sveštenici nauke neće biti bankari, izvoznici i prišipetlje nenarodnog režima, već ljudi kojima su interesi nauke i naroda iznad svega''.</p> <p>Kada mu u Beogradu iz političkih razloga više nije bilo dozvoljeno da studira, prešao je u Prag, ali '' očajnički krik nevine djece i žena ubijanih fašističkim bombama'' u Španiji, odakle je fašizam prijetio da poklopi cijeli kontinent, opredijelio je Veljka da se priključi internacionalnim brigadama. U bici na Harami izgubio je nogu, a kada nije mogao da se bori na frontu, njegovo oružje postalo je olovka.&nbsp;</p> <p>Veljko je uređivao novine, vodio radio stanicu ''Slobodna Jugoslavija'', pisao tekstove i na taj način pokušavao da u svijetu proširi istinu o Narodnooslobodilačkom ratu i borbama partizana u Jugoslaviji.</p> <p>Cijenjeni političar u poslijeratnoj Jugoslaviji, bio je jedan od rijetkih koji su otvoreno stali uz studente i njihove zahtjeve 1968. godine u Beogradu.&nbsp;</p> <p>- A ja sam duboko uvjeren da će studenti naći način da dođu do izražaja najprogresivnija stremljenja, jer su naši studenti za socijalizam. Oni me danas pitaju: ''Imate li, druže Veljko, povjerenja u nas?'' Pa, ako ne bismo imali povjerenja u tu mladu generaciju, ne bismo imali povjerenja u budućnost- govorio je tada Vlahović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506210528_706446d5a824dfd6d63cece81dd17a1d5306dd9e7cb43b82fa019d4a655912d1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506210528_706446d5a824dfd6d63cece81dd17a1d5306dd9e7cb43b82fa019d4a655912d1" data-rendition-name="original" width="1502" height="1024" loading="lazy" alt="Veljko sa studentima u Beogradu 1968. godine"> <figcaption>Veljko sa studentima u Beogradu 1968. godine<span></span><span>arhiva lista Borba</span></figcaption> </figure>  <p>Međutim, promjene vlasti i promjene svijesti i od Veljka su napravile nepoželjno nasljeđe koje je podsjećalo na ideje jugoslovenstva i bratstva kojih te 1992. godine na našim prostorima više nije bilo.&nbsp;</p> <p>Prvi je javnu promjenu imena Univerziteta ''Veljko Vlahović'' tražio tadašnji profesor i kandidat za rektora, Novak Kilibarda.</p> <p><i>- </i>Vlahovićev moralni zastoj, koji je bio evidentan 1968. godine, ukazuje eo ipso na činjenicu da naš mladi i revolucionarni univerzitet nosi anahrono ime.... Eto zašto poštovani skupe, mislim da je ime Veljka Vlahovića anahrono za naš Univerzitet. Ja ne predlažem da ga mijenjamo, niti ću tu inicijativu preduzimati ako postanem rektor, ali imam moralnu obavezu da kažem danas ono što sam misilio kad se Univerzitetu davalo pomenuto ime- govorio je tada profesor Kilibarda.</p> <p>Ubrzo su se te ideje mogle čuti i među studentima, a inicijative su se pojavile i u studentskom časopisu ''Univerzitetska riječ.''</p> <p>Predstavnici studenata tada su isticali da promjena naziva ne dolazi iz ideoloških razloga, već ''težnji za njegovom dezideologizacijom, da moderan univerzitet, kakav crnogorski teži da bude, treba da prati evropske i svjetske tokove''.</p> <p>Promjena imena Univerziteta ''Veljko Vlahović'' u Univerzitet Crne Gore ozvaničena je Zakonom o Univerzitetu, objavljenom 1. avgusta 1992. godine u Podgorici, gdje je članom 3 određen naziv ustanove.</p> <p>Malo današnjih studenata zna kako se Univerzitet Crne Gore nekada zvao, ne znaju ni ko je bio čovjek pored čije biste svaki dan prolaze kada idu na predavanja u zgradu Tehničkih fakulteta i Univerzitetsku biblioteku.</p> <p>Crna Gora se nije obračunavala sa nasljeđem Veljka Vlahovića, ali ga jeste zanemarila. Ipak, ako išta možemo spoznati iz dešavanja koja su zadesila i Srbiju prethodnih mjeseci, ali i Crnu Goru, jasno je da su ideje za koje se Veljko borio i prije 90 godina, i prije 60, jednako aktuelne i vječne i danas, u 2025. godini, a problemi omladine istinske nauke, intelektualnog morala i autonomije Univerziteta, ideali su za koje će se nove generacije iznova boriti.</p> <p><br/></p>

Božena Miljić

Univerzitet ''Veljko Vlahović'': UCG prije pola vijeka ponio ime narodnog heroja i borca za studentska prava

<p>Univerzitet Crne Gore organizuje tribinu na temu<b> </b>„Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, koja će se održati u petak u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 11.00 časova.</p>
<p>Na tribini će govoriti ministar zdravlja Crne Gore, dr<b> Vojislav Šimun</b>, profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr <b>Mileta Golubović</b> i prof. dr<b> Milica Martinović</b>. Moderatorka tribine je savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, dr <b>Branka Bošnjak</b>.</p>
<p>- Ova tribina biće posvećena ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore. Imajući u vidu značaj Univerziteta Crne Gore u stvaranju kadrovskog potencijala za državni sistem, a posebno za zdravstveni sektor kao jedan od temelja savremenog društva, panel će okupiti istaknute stručnjake i donosioce odluka kako bi se sagledali aktuelni trendovi i definisale preporuke za dalji razvoj- navodi se u saopštenju Univerziteta.</p>
<p>Događaj je otvoren za javnost, a Univerzitet Crne Gore posebno poziva akademsku i stručnu zajednicu da prisustvuju diskusiji i doprinesu ovom važnom razgovoru o budućnosti medicinskog obrazovanja u Crnoj Gori.</p>

UCG: U petak o ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore

<p>Redovnoj profesorici Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju <b>Dubravki Drakić</b>, dodijeljeno je priznanje za poseban doprinos razvoju umjetničko-istraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Priznanje joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr <b>Vladimir Božović</b> na svečanoj sjednici Senata, održanoj krajem 2024. godine.</p>
<p>Kroz gotovo tri decenije predanog rada u obrazovanju, umjetničkom stvaranju i afirmaciji Univerziteta, prof. Drakić ostavila je dubok trag u visokoškolskom obrazovanju i scenskoj umjetnosti.&nbsp;</p>
<p>Njeno profesionalno i umjetničko djelovanje prepoznato je kao primjer kontinuirane posvećenosti razvoju univerzitetske zajednice i promociji umjetničkih vrijednosti na domaćem i međunarodnom planu.</p>
<p>Drakić je nagrađena na prijedlog Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje koje je prepoznalo višedecenijski doprinos prof. dr Drakić u oblasti scenske umjetnosti, njenu izuzetnu posvećenost obrazovanju studenata, kao i prepoznatljivost kroz brojne pozorišne i filmske uloge, nagrade i međunarodnu saradnju.</p>
<p>- Ova nagrada za mene predstavlja veliku čast, ali i odgovornost. Kada vas predlože kolege sa fakulteta, kada vas izglasa Vijeće na kojem radite, a priznanje dodijeli Univerzitet, onda sve godine provedene u radu sa studentima i u umjetničkom stvaranju dobiju dodatni smisao. Posebno mi je dirljivo što je ovo priznanje stiglo upravo u godini jubileja – 30 godina od osnivanja Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i 30 godina mog prisustva na Univerzitetu Crne Gore. Ovo priznanje za mene znači potvrdu da se trud i predanost prepoznaju i cijene - kazala je ovom prilikom profesorica Drakić.</p>
<p>Dubravka Drakić diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje 1999. godine sa ocjenom 10 i prosjekom 9,23. Od tada je neprekidno angažovana na Fakultetu, gdje danas predaje predmete Gluma i Govor kao redovna profesorka. Bila je direktorica Gradskog pozorišta u Podgorici, predsjednica Savjeta KIC-a „Budo Tomović“ i članica Odbora CANU za filmsku i pozorišnu umjetnost.</p>
<p>Tokom svoje karijere ostvarila je više od 45 pozorišnih uloga i preko 30 uloga u filmovima i televizijskim projektima, učestvujući i kao lektorka u brojnim međunarodnim produkcijama i radionicama.</p>
<p>Za svoj rad višestruko je nagrađivana, uključujući: Godišnju nagradu Udruženja dramskih umjetnika Crne Gore (2000), Nagradu grada Podgorice „19. decembar“ (2014), Gran Prix za najbolju žensku ulogu (Penelopijada, 2018), Nagradu „Vasilij Ivanovič Ščukin“ za izuzetna umjetnička ostvarenja (2022).</p>

Dubravki Drakić dodijeljeno priznanje za izuzetan doprinos razvoju i međunarodnom pozicioniranju UCG

<p>Rektor Univerziteta Crne Gore <b>Vladimir Božović</b> izabran je za novog predsjednika Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, a dužnosti će preuzeti od 1. oktobra ove godine do 30. septembra 2027, saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Njega su delegati izabrali, kako je precizirano, tokom regionalnog Foruma rektora i međunarodne konferencije umrežavanja "Ulysseus" 7. i 8. aprila u Podgorici, a dijelom putem glasanja poštom.</p>
<p>- Božović će biti peti predsjednik Foruma rektora, koji okuplja 34 ugledna univerziteta iz devet zemalja Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana. Na ovoj poziciji naslijediće aktuelnu predsjednicu<b> </b>prof. dr<b> Snježanu Prijić-Samaržiju </b>- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Božović je rekao da će kroz saradnju, energiju i viziju nastaviti da jačaju ulogu akademskih institucija u regionu i šire.</p>
<p>Rektorski forum, kako je precizirano, okuplja 34 univerziteta iz devet zemalja regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;</p>
<p>- Univerziteti se sastaju jednom do dva puta godišnje kako bi diskutovali o zajedničkim pitanjima i razvojnim izazovima regiona, unapređivali saradnju, razmatrali važne regionalne i evropske teme i postajali snažan glas akademskih institucija. U okviru Rektorskog foruma podstiče se i saradnja između evropskih univerzitetskih alijansi kroz organizaciju zajedničkih aktivnosti i događaja. Gotovo polovina članova Foruma su istovremeno i članovi evropskih univerzitetskih alijansi - ističu u saopštenju.</p>

Božović izabran za predsjednika Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana

<p>Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je na sjednici kojom je predsjedavao prof. dr<b> Milivoje Radović</b> pokrenuo postupak za izbor dekana Muzičke akademije, za mandatni period 2025–2028. godine.</p>
<p>Konkurs za izbor dekana biće objavljen u Biltenu Univerziteta Crne Gore i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori.</p>
<p>- Prijava na konkurs podnosi se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnom listu - saopšteno je iz Univerziteta.</p>
<p>Aktuelna dekanka Muzičke akademije UCG je vanredna profesorica mr <b>Tatjana Krkeljić</b>, čiji mandat ističe ove godine.</p>
<p>Na sjednici je takođe konstatovan prestanak mandata dekanke Pravnog fakulteta prof. dr<b> Anete Spaić</b>, usljed isteka mandata. Na jednoj od ranijih sjednica UO UCG je, podsjećamo, izabran prof. dr <b>Vladimir Savković</b> za dekana Pravnog fakulteta.   </p>
<p>Pored kadrovskih pitanja, Upravni odbor je razmatrao i normativne akte od značaja za akademsku zajednicu. Usvojen je Pravilnik o sprečavanju diskriminacije po osnovu pola i zaštiti od seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja. </p>
<p>- Pravilnik predviđa mjere prevencije, zaštite i edukacije, uključujući i savjetodavni postupak pred povjerenikom za ravnopravnost, čime se dodatno osnažuje institucionalna podrška licima koja smatraju da su bila izložena ovim oblicima zlostavljanja. Ovim aktom Univerzitet potvrđuje svoju opredijeljenost ka stvaranju bezbjednog, dostojanstvenog i inkluzivnog akademskog okruženja za sve članove zajednice - navedeno je u saopštenju.</p>

Pokrenut postupak za izbor dekana Muzičke akademije

<p>Univerziteti su pokretači promjena i njihova uloga je ključna ne samo u cjelokupnim društvenim procesima, već i u procesu evropskih integracija i zbog toga se budućnost Evrope neće graditi samo u Briselu, Parizu i Berlinu, već i u Crnoj Gori.</p>
<p>To je poruka sa Ulysseus međunarodne konferencije umrežavanja, u okviru drugog dana 10. Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji zajedno organizuju Univerzitet Crne Gore i Rektorski forum Jugoistične Evrope i Zapadnog Balkana.</p>
<p>Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, ocijenio je da se od evropskih univerziteta traži da budu brži, otvoreniji, inovativniji, a da ipak ostanu vjerni svojoj akademskoj suštini.</p>
<p>- Zahtjevan zadatak, čak i za institucije koje su navikle na dugoročno razmišljanje. Ono što mi uliva nadu jeste to što ovom zadatku ne pristupamo sami. Mi smo dio nečeg većeg- mreže, zajedničkog prostora ideja i inicijativa. Ulysseus je više od projekta. To je podsjetnik da saradnja nije izuzetak, već uslov za relevantnost - smatra Božović...</p>

Uloga univerziteta ključna u procesu evropskih integracija

<p>Beogradski duo koji stoji iza podkasta "Baci5" u novoj se epizodi poigrao s ChatGPT-jem i postavio pitanje koja je najljepša država bivše Jugoslavije.</p>
<p>Nagađali su kako je vještačka inteligencija rangirala zemlje.&nbsp;</p>
<p>- Vjerujem da će me zbog ove izjave dosta ljudi isprozivati, ali bićemo iskreni. Zbog primorja, ja bih rekao da je to Hrvatska - rekao je jedan od njih, što je tačan odgovor jer je vještačka inteligencija postavila Hrvatsku upravo na prvo mjesto liste najljepših zemalja bivše Juge, prenosi Index.hr.</p>
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Podcast Baci5 (@baci5_podcast)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
<p>- Realno, druga je Srbija - nastavio je, no ovoga puta je pogriješio.&nbsp;</p>
<p>"ChatGPT voli more", zaključili su dečki, jer je na drugom mjestu vještačka inteligencija postavila Crnu Goru, a na trećem Sloveniju, dok je Srbija na četvrtom mjestu.&nbsp;</p>
<p>Bosna i Hercegovina našla se na petom mjestu, a Makedonija na posljednjem.</p>
<h2>Lista izazvala rasprave</h2>
<p>Njihov video izazvao je brojne komentare. Mnogi su pisali kako je upravo njihova zemlja najljepša, dok su drugi pak raspravljali je li ChatGPT postavio listu prema kriterijumu koja zemlja ima izlaz na more. Međutim, našao se i jedan zanimljiv komentar.</p>
<p>- To se uopšte ne može realno rangirati. Ohridsko jezero, primjerice, jedno je od najljepših jezera u Evropi. Hvar i Brač su nevjerovatni. Boka kotorska je najljepši zaliv na svijetu. Tare i Drina ostavljaju bez daha. Rijeka Una je najljepša evropska rijeka uz Soču. To su takve ljepote, a ima ih još mnogo za nabrojati - glasi jedan od komentara.</p>

Beogradski duo pitao vještačku inteligenciju koja je najljepša zemlja bivše Juge, odgovor izazvao raspravu

<p>Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su <b>B. A. </b>(18) iz Sutomora zbog sumnje da je obio motocikl i putničko vozilo iz kog je ukrao torbu i novčanik sa dokumentima i novcem u iznosu od 420 eura i 3.000 dinara, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>On je, kako se sumnja, 13. juna na parking prostoru u neposrednoj blizini jedne plaže upotrebom podesnog sredstva prvo skinuo, a potom obio i odbacio kofer sa jednog motocikla, a zatim razbio staklo na jednom putničkom vozilu i iz njega ukrao torbu i novčanik sa dokumentima i novcem u iznosu od 420 eura i 3.000 dinara.</p>
<p>- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, B. A. je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu zbog sumnje da je izvršio dva krivična djela teška krađa - navodi se u saopštenju.</p>

U Sutomoru uhapšen mladić: Osumnjičen da je obio motocikl i auto, te ukrao oko 420 eura

<p>U Srbiji je za prvih pet mjeseci ove godine odobren samo jedan zahtjev za azil i to u obliku "supsidijarne zaštite" jedne osobe iz Burundija, rečeno je u Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila povodom Međunarodnog dana izbjeglica, 20. juna.</p>
<p>Direktor Centra <b>Radoš Đurović</b> je agenciji Beta kazao da je za prvih pet mjeseci ove godine 189 osoba izrazilo namjeru da traži azil, a da je podnijeto 59 zahtjeva i da je "odobren samo jedan azil u obliku supsidijarne zaštite jednom licu iz Burundija".&nbsp;</p>
<p>On je ocijenio da to govori i o otežanom pristupu azilnom postupku, jer izbjeglice ne mogu da osiguraju da im zahtjev bude razmotren i da postupak bude brz i efikasan.</p>
<p>Đurović je naveo da je, po podacima Centra, azil tražilo najviše ljudi iz Egipta, Avganistana, Sirije, Rusije, Palestine, Iraka, Maroka i Pakistana.</p>
<p>Dodao je i da su najviše kroz Srbiju prolazili ljudi iz Avganistana, Sirije i Turske, a potom iz Sjeverne Afrike i Pakistana.</p>
<p>Kazao je da je ove godine kroz Srbiju prošlo više od 9.000 osoba, te da će ih, ako se tako nastavi, do kraja godine, po procjenama centra, biti ukupno oko 30.000.</p>
<p>- Privremenu zaštitu je dobilo ili produžilo 881 lice koje dolazi iz ratom razorene Ukraijine, a u Srbiji boravi oko 21.000 Ukrajinaca - kazao je on.</p>
<p>Rekao je i da je u Srbiji iz Rusije sada, po podacima centra, 45.973 osoba, tako da, pored izbjeglica iz Azije i Afrike, ima izbjeglica iz Evrope, "i to su značajne brojke i raznovrsna populacija".</p>
<p>- Njihov položaj u vezi azilnog postupka je otežan, izbjeglice ne mogu same da osiguraju da im se razmotri zahtjev za azil i da imaju ubrzan i efikasan postupak i to ne mogu nikako bez stručne pravne pomoći koja je besplatna, ali je ima malo - napomenuo je Đurović.</p>
<p>Napomenuo je da, u kontekstu pristupu azila, u Vojvodini ljudi gotovo i da ne mogu da podnesu zahtjev za azil, jer "čekaju nedjeljama i mjesecima da im se podnese zahtjev pa da se razmotri...".</p>
<p>Naveo je i da "na taj način proces može da traje i godinama" pogotovu jer, Upravni sud veoma sporo odlučuje u trećoj instanci o zahtjevima.</p>
<p>- Tu je i trend zatvaranje kampova za migrante koji se nastavalja u Srbiji, a do kraja juna i Centar za azil u Krnjači biće zatvoren tako da ostajemo na četiri centar za prihvat: u Obrenovcu, Sjenici, Preševu i Bujanovcu, od 17 koliko ih je nekada bilo - kazao je Đurović.</p>
<p>Smatra da "to nije pametno" hzbog pogoršavanja stanja u svijetu, pogotovu novog rata Izraela i Irana i prvih naznaka novog izbjeglištva iz tog pravca.</p>
<p>- Kada govorimo o integracijama, možemo reći da prednost imaju izbjeglice iz Ukrajine koji imaju pravo na rad omah po dobijanju privreme zaštite, za razliku od izbjeglica iz Afrika i Azije koji to tek mogu nakon podnijetog zahtjeva za azil - kazao je Đurović.</p>
<p>Po njegovim riječima, prednost Ukrajinaca je bliskost jezika i kulture i njihovom boravku u gradovima.</p>
<p>- Potrebno je da privremena zaštita Ukrajinaca preraste u trajno rješenje, svjedoci smo da se privremena zaštita produžava iz godine u godinu i to je velika neizvjesnost za te ljude jer moraju da dobijaju nova rješenja... a tu je i problem sa poslodavcima - kazao je on.</p>
<p>Po riječima Đurovića, potrebno je da se ljudima iz Ukrajine omogući trajno rješenje - da im se odobri zaštita na mnogo duži period ili da im se da azil.</p>
<p>- Potrebno je povećati i kapacitete prihvatnih i centara za azil oko većnih urbanih centara, povećati i kadar Kancelarije za azil i omogućiti nesmetano podnosenje zahtjeva za azil, po smještaju ljudi u centrima za prihvat - kazao je on.</p>
<p>Đurović smatra i da je neophodno da Upravni sud unaprijedi kapacitete u vezi sa zahtjevima za azil i da formira posebno odjeljenje koje bi obrađivalo te zahtjeve i istraživalo informacije o zemljama odakle ti ljudi dolaze.</p>
<p>Ocijenio je i da bi Komesarijat za izbjeglice i migracije, koja sada funkcionoše samostalno, trebalo podvesti pod neko od ministarstva Vlade Srbije.</p>

U Srbiji za pet mjeseci odobren samo jedan zahtjev za azil

<p>Košarkaši Budućnost Volija i SC Derbija odigraće danas u Podgorici prvi meč finala plej-of prvenstva Crne Gore.</p>
<p>SC Derbi je ranije eliminisao Sutjesku, dok je Budućnost u dva meča bila bolja od Podgorice.</p>
<p>Duel u dvorani Morača počeće u 18 sati.</p>
<p>Za razliku od prethodnih sezona, na inicijativu oba kluba, odlučeno je da se finalna serija igra na dvije dobijene utakmice.</p>
<p>U istom terminu, u nedjelju, biće odigran i drugi meč. Termin eventualne treće utakmice biće nadoknadno određen.</p>
<p>Prethodne dvije sezone finale su igrali Budućnost Voli i SC Derbi, a osim 2018. godine, kada je Mornar bio šampion, Budućnost je osvajala trofej.</p>

Danas prvi meč finala plej-of prvenstva Crne Gore

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: univerzitet-crne-gore