DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti, njihovu veću vidljivost, ali i vrednovanje kroz sticanje ECTS kredita kroz institucionalne mehanizme, kazala je koordinatorka projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, prof. dr Sanja Peković.
Na Univerzitetu Crne Gore održan je kick off sastanak Erasmus + projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, koji finansira Evropska komisija kroz Erasmus+ program jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju 2025.
Projekat okuplja partnere iz Španije, Hrvatske, Francuske i Crne Gore, a ima za cilj razvoj, praćenje, digitalizaciju i priznavanja ekstrakurikularnih aktivnosti studenata.
Sastanak je otvorio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, naglasivši da razvoj, digitalizacija i formalno priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti predstavljaju važan korak ka modernizaciji visokog obrazovanja.&nbsp;
On je istakao da nove generacije studenata zahtijevaju savremenije pristupe, kao i da će ovaj projekat značajno unaprijediti odnos Univerziteta prema studentskom angažmanu van tradicionalne nastave.
Koordinatorka projekta, prof. dr Sanja Peković, u uvodnom obraćanju predstavila je ključne ciljeve, očekivane rezultate i dugoročni uticaj projekta na sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Tokom sastanka partneri su razmatrali najvažnije projektne komponente, uključujući razvoj politika za priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti, jačanje postojećih i osnivanje novih studentskih klubova i izradu platforme koja će omogućiti praćenje i dokumentovanje studentskog angažmana.
Predstavnici Univerziteta Haen (Španija), Univerziteta u Zagrebu (Hrvatska), Univerziteta Côte d’Azur (Francuska) i NVO Centra za omladinsku edukaciju predstavili su svoje uloge, metodologije i planove za naredni period. Sastanak je završen diskusijom o daljim aktivnostima i usaglašavanju dinamike realizacije, uz zajednički dogovor o sljedećim koracima u sprovođenju projekta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti i njihovu veću vidljivost

Univerzitetu Crne Gore odobren je projekat „Studentski glas u Parlamentu“, u okviru EU programa „Građani, jednakost, prava i vrijednosti” (Citizens, Equality, Rights and Values – CERV).
Kako je saopšteno iz UCG-a, ovaj projekat predstavlja važan iskorak u osnaživanju učešća mladih u javnom životu, povezujući studente iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa nacionalnim parlamentima obje države, dajući im prostor za jasno i javno izražavanje stavova i predlaganje politika za mlade.
Projekat je osmišljen da podstakne aktivno učešće studenata u demokratskim procesima i pruži im praktično znanje o funkcionisanju parlamenata, evropskim vrijednostima, kreiranju javnih politika i odgovornom građanstvu. Poseban akcenat stavljen je na simulaciji rada Parlamenta kako bi studenti stekli iskustvo u vođenju parlamentarne debate u realnom okruženju; predlaganju javnih politika; pregovaranju o različitim temama i stavovima; i donošenju odluka u skladu sa demokratskim procedurama i principima opšteg dobra.
U okviru projekta će se razviti “Digitalna platforme za demokratsko učešće”, preko koje će studenti predlagati ideje, glasati o inicijativama i učestvovati u vođenim diskusijama na različite teme. Iz Univerziteta su rekli da će posebna pažnja biti posvećena kritičkom mišljenju, kako bi se kod mladih povećala otpornost na dezinformacije, manipulativne medijske forme i izraze i političku apatiju.&nbsp;
- Kroz projektne aktivnosti i redovan angažman Univerziteta želimo da podstaknemo mlade da grade odgovoran odnos prema sebi i drugima, budu oslonac u izgradji vrijednosnog sistema zajedništva, podrške i opšteg dobra i pomognu nam da iskoračimo iz kulture zasnovane na ličnim interesima, samopromociji i kultu ličnosti - dodaje se u saopštenju.
Navode da će više od dvije hiljade studenata biti direktno uključeno u projektne aktivnosti, dok će rezultati biti primjenjivi, a aktivnosti nastavljene i nakon završetka projekta.
- Odobrenje Evropske komisije potvrđuje relevantnost i kvalitet ove inicijative, a kroz kombinaciju praktičnog učenja, digitalnog angažmana i regionalne saradnje, projekat “Studentski glas u Parlamentu” predstavlja važan korak u održivom i trajnom jačanju demokratskog okruženja - zaključeno je u saopštenju Univerziteta.

Evropska komisija odobrila projekat UCG: Studentski glas u Parlamentu

Univerziteti će biti ključne institucije u odbrani i razvoju ljudske inteligencije - kazao je rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimir Božović na svečanosti povodom dodjele nagrada najboljim studentima za akademsku 2025/26. godinu.
&nbsp;Božović je, kako je saopšteno iz UCG, rekao da je privilegija naći se u društvu najboljih studenata UCG.
&nbsp;Kako se dodaje, Božović je ukazao na značaj znanja i obrazovanja u savremenom svijetu koji se velikom brzinom mijenja pod uticajem novih tehnologija i vještačke inteligencije.
&nbsp;- Vještačka inteligencija, sa svim svojim ubrzanjima i oblicima, dramatično brzo potiskuje značaj ljudske misli, odnosno nju samu - rekao je Božović.
&nbsp;On je naveo da vjeruje da će uloga i vrijednost univerziteta ubuduće rasti, jer će, kako je dodao, upravo oni biti ključne institucije odbrane i daljeg razvoja ljudske inteligencije.
&nbsp;- U skladu sa takvim očekivanjem, vi kao najbolja djeca univerziteta, pronicljive i misleće mlade osobe, imate posebnu odgovornost. Morate čuvati univerzitet, to posebno mjesto razvoja humane inteligencije - rekao je Božović.
&nbsp;On je savjetovao mlade da ne dozvole da ih sistem uvjeri da su virtueliteti ono što treba živjeti.
&nbsp;- Ne dozvolite da vas, u zavodljivom Matriksu današnjice, sistem uvjeri da su sve agresivniji virtualiteti ono što treba živjeti. Sumnjajte – s mjerom, ali dosljedno. Jer sumnja je početak dugog puta na čijem kraju možda stanuje istina. Isto tako, sanjajte i maštajte, jer je to ono što nas čini kreativnim bićima – drugačijim i neponovljivim - poručio je Božović.
&nbsp;On je istakao da vrijedni ljudi, kao što su nagrađeni studenti, brane ne samo svoju individualnost, već i samo dostojanstvo ljudske vrste.
&nbsp;Božović je rekao da je zemlja koju mladi nasljeđuju od starijih - ranjena.
&nbsp;- Ranili su je mentalitetnim manama i mnogi prije nas, a da budemo iskreni, nijesmo je ni mi, generacija vaših profesora, štedjeli. Zato je važno da baš vi, koji ste dokazali izuzetnost, pomognete da se ona oporavi - dodao je Božović.
&nbsp;Nagrade su dodijeljene u okviru obilježavanja 17. novembra - Međunarodnog dana studenata.

Univerziteti će biti ključne institucije u odbrani i razvoju ljudske inteligencije

Etički komitet Crne Gore, postupajući po prijedlogu Centra za građansko obrazovanje (CGO), donio je odluku kojom utvrđuje da je doc.dr Aleksandar Stamatović prekršio akademski integritet objavljivanjem identičnog naučnog rada u dva različita časopisa.
CGO je u martu 2025. godine podnio Etičkom odboru Univerziteta Crne Gore (UCG) prijedlog za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta od strane Stamatovića, koji je zapošljen na Filozofskom fakultetu UCG kao redovni profesor. Riječ je o istom članku koji je Stamatović objavio u dva naučna časopisa – Bulgarian Historical Review i Transylvanian Review.
- CGO smatra da ovakvo ponašanje nanosi štetu ugledu UCG-a i otežava poziciju njegovog akademskog osoblja, koje će imati mnogo teži put ka objavljivanju radova i biti pod lupom referentnih naučnih baza od značaja za referentnost i napredak istraživača - poručili su u toj nevladinog organizaciji.
Oni su naglasili da se nažalost, Etički odbor UCG, koji je i ranije u više navrata štitio Stamatovića, proglasio nenadležnim u konkretnom slučaju, uz obrazloženje da su sporni radovi objavljeni van Crne Gore (u Rumuniji i Bugarskoj). Predmet je, kako su ustvrdili, potom, po službenoj dužnosti, proslijeđen Etičkom komitetu Crne Gore.
- Nakon sedam mjeseci, Etički komitet je utvrdio da se radi o kršenju akademskog integriteta - plagijatu, u formi autoplagijarizma, iako je naveo „bez sticanja lične koristi“. Stamatović je prekršio i etička pravila časopisa u kojima je objavio radove, koja su u skladu sa standardima baze Web of Science i izričito zabranjuju duplo objavljivanje istih rezultata, čak i u izmijenjenom obliku - jasni su u CGO.
CGO sa žaljenjem konstatuje da, uprkos jasnim dokazima, organi koji odlučuju o etičkim pitanjima na UCG-u i dalje izbjegavaju donošenje principijelnih odluka koje bi imale i preventivni efekat, već kontinuirano relativizuju slučajeve kršenja akademske čestitosti.&nbsp;
- Ovaj slučaj još jednom potvrđuje potrebu dosljedne primjene standarda akademske etike i odgovornosti, koji su temelj kredibiliteta i razvoja naučne zajednice u Crnoj Gori - zaključili su u CGO.

Etički komitet utvrdio da je Stamatović prekršio akademski integritet objavljivanjem identičnog naučnog rada u dva različita časopisa

U srijedu 29. oktobra, sa početkom u 20.00 sati u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, odigraće se scensko-muzički performans "Chasing Harmony" - najavili su organizatori Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025.&nbsp;
Ovaj perfomans, kako je precizirano, izvešće studentkinje Fakulteta dramskih umjetnosti, a komad je nastao u sklopu nastavnog procesa studijskog programa Gluma, na predmetu Glas V, pod mentorskim rukovodstvom doc. dr Sare Vujošević Jovanović.
- Uloge tumače studentkinje treće godine osnovnih studija Glume: Marija Vujović (uloga Donna), Darija Pravilović (uloga Rosie), Iskra Zeković (uloga Tanya) i Kristina Mrkić (uloga Sophie), a uz klavirsku pratnju pijaniste Dmitrija Griniha - precizirano je u saopštenju.
Projekat proizlazi kao prirodan nastavak rada na muzičko-scenskoj etidi, kojom su pomenute studentkinje, u okviru ispitnog programa iz predmeta Glas IV , demonstrirale svoje izvanredne scenske sposobnosti i osvojile Prvu nagradu u disciplini “Vokalno-pozorišna vještina”, na Međunarodnom muzičkom takmičenju glumaca i operskih umjetnika „Canta Anima“ Moskva 2025.
- Predstava je inspirisana jednim od najpoznatijih svjetskih mjuzikla “Mamma Mia!” (po tekstu Ketrin Džonson, na muziku Benija Andersona i Berna Ulveusa) i predstavlja spoj vokalne interpretacije, scenskog izraza i ansambl-igre, te istražuje izražajnost kroz pjevanu riječ teatra, sklad između govora, glasa, pokreta i dramske radnje - istaknuto je u soapštenju.
U kontekstu crnogorskog kulturnog prostora, muzičko pozorište kao oblik umjetničkog izraza još je nedovoljno zastupljeno, a ovaj perfomans predstavlja iskorak u pravcu razvoja i afirmacije tog žanra i ujedno promoviše savremeno razumijevanje teatarskih formi.
- Realizacijom ove predstave Fakultet dramskih umjetnosti potvrđuje svoju posvećenost razvoju umjetničkog stvaralaštva zasnovanog na istraživačkom, pedagoškom i izvođačkom iskustvu, te afirmiše savremene evropske metode i pedagoške pristupe u obrazovanju budućih nosilaca kulturnog razvoja Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Scensko-muzički performans "Chasing Harmony" u okviru FUNK-a

Univerzitet Crne Gore od ove godine uvodi Indeks naučne produktivnosti i angažovanja (INPA) - novi instrument za vrednovanje naučno-istraživačke produktivnosti pojedinaca i organizacionih jedinica.
- INPA model predstavlja svojevrstan vid kvantitativne metrike za praćenje performansi i postignutog napretka, dominantno u oblasti nauke, ali i dijelom u oblasti pedagoške djelatnosti - kazali su sa UCG.
Cilj je, prema njihovim riječima, da se omogući kontinuirano i objektivno praćenje naučnog učinka, podsticanje izvrsnosti i pravednija raspodjelu podsticajnih sredstava za razvoj naučnih rezultata.
- INPA indeks je kvantitativni pokazatelj naučne produktivnosti i angažovanja članova akademske zajednice, dobijen primjenom specifične formule koja kombinuje više parametara. Naime, ovaj indeks obuhvata ključne oblasti naučno-istraživačkog rada kao što su: naučni radovi u časopisima, naučne monografije i poglavlja u monografijama, projekti, mentorstva i udžbenici, te međunarodne nagrade i priznanja. Svaka od ovih kategorija vrednuje se kroz numeričke podatke odnosno bodove, koji se zatim uračunavaju u konačan indeks pojedinca, dok se INPA indeks organizacione jedinice formira na osnovu zbirnih rezultata zaposlenih na toj jedinici, kao i dodatnih bonusa za izuzetnost - naveli su na UCG.
Kategorije naučnih doprinosa koje ulaze u obračun INPA indeksa dominantno se, kažu oni, odnose na publikacije u vrhunskim naučnim časopisima i publikacije koje su izdali renomirani izdavači naučne literature.
- Čime se u prvi plan stavlja izvrsnost u istraživanju. Dodatno se boduju pokazatelji naučnog uticaja istraživača, kao što su prisustvo na Stanfordovoj listi, Hiršov indeks (h-indeks) i slično - kazali su na UCG.
Na kraju svake kalendarske godine, pored već uspostavljene prakse izvještavanja o naučnim, stručnim i pedagoškim postignućima zaposlenih, UCG će, kažu, od sada raspolagati i INPA indeksom kao kvantitativnim pokazateljem rezultata rada tokom prethodne godine.&nbsp;
- Univerzitet Crne Gore ovim korakom nastavlja da unapređuje sistem kvaliteta u akademskoj zajednici, podstičući istraživače na izvrsnost, međunarodnu vidljivost i aktivan naučni doprinos - zaključili su na UCG.

1250x600

1084x550

UCG uvodi INPA model za vrednovanje naučne produktivnosti

Univerzitet Crne Gore i Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice organizuju zajednički naučno-kulturni trodnevni događaj povodom obilježavanja 135 godina od prvih arheoloških istraživanja antičke Duklje – jednog od najznačajnijih lokaliteta kulturne baštine u Crnoj Gori.
- Tim povodom, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore (FUNK), 23. oktobra u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 9.00 sati, organizuje se međunarodna trodnevna konferencija „DOKLEJA – Dioklecijanovo porijeklo, kulturno nasljeđe i ekonomski napredak“ (DOCLEA – Diocletian’s Origins, Cultural Legacy and Economic Advancement“)- saopšteno je sa Univeziteta Crne Gore,
Na svečanom otvaranju govoriće &nbsp;predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, direktorica Arheološkog muzeja u Beogradu Snežana Golubović, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Domagoj Tončić i v.d. direktora JU Muzeji i galerije Podgorice Dragan Radović.&nbsp;
Konferencija će okupiti istaknute domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti arheologije, istorije, kulturne baštine i srodnih disciplina, s ciljem afirmacije značaja Duklje u savremenom naučnom i društvenom kontekstu.
- Podsjećamo, Festival umjetnosti, nauke i kulture – FUNK, u okviru kojeg će biti održana međunarodna konferencija, pokrenut je prošle godine u oktobru, povodom obilježavanja 50 godina postojanja Univerziteta Crne Gore. Festival je osmišljen kao multidisciplinarna platforma koja promoviše umjetničku i naučnu produkciju studenata i akademskog osoblja, uz učešće renomiranih regionalnih i međunarodnih imena- poručili su organizatori.

UCG: Međunarodna konferencija o Duklji okupiće istaknute domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti arheologije, istorije i kulturne baštine

Nelson Mandela je rekao da je obrazovanje najmoćnije oružje koje možemo upotrijebiti da promijenimo svijet. Na svu žalost, šta raditi onda kada postoji disbalans izmedju zvanja i znanja.&nbsp;
Kada sam prvi put procitao proceduru upisa doktorskih studija na Univerzitetu Crne Gore, pomislio sam da je u pitanju greška. Da nedostaje par strana u uputstvu, da dokumentacija nije kompletna, da postoji nešto što nijesam razumio. Međutim, nije bilo greške. Nažalost, sistem je takav: obesmišljen.
Da biste u Crnoj Gori postali doktor nauka, potrebno je tek nekoliko papira: ovjerena kopija diplome o stečenom akademskom nazivu magistra ili mastera, uvjerenje o položenim ispitima, izvod iz matične knjige rođenih i dokaz o aktivnom znanju jednog svjetskog jezika. I to je sve. Bez ijednog pisma preporuke. Bez prijemnog ispita. Bez motivacionog pisma. Bez prijedloga istraživanja. Bez intervjua. Bez spiska objavljenih naučnih članaka. Bez ikakvog pokazivanja naučnog potencijala, ideje ili plana rada. Samo ti papiri, i vrata „nauke“ su otvorena. Da napomenem, ako mislite da je bitno gdje ste prije toga završili master studije (Harvard, Univerzitet Crne Gore, Univerzitet u Tutinu), grdno biste se prevarili. Nije bitno, svi ste izjednačeni.&nbsp;
A sada, hajde da uporedimo s jednom drugom procedurom: upisom djeteta u državni vrtić. Tu je spisak mnogo ozbiljniji: boravišna dozvola djeteta, izvod iz knjige rođenih, lična isprava roditelja, potvrda o zaposlenju, ljekarsko uvjerenje, potvrda o vakcinaciji i izjava o (ne)postojanju alergija ili hroničnih bolesti. Dakle, u Crnoj Gori je birokratski zahtjevnije smjestiti dijete u vrtić nego odraslu osobu u akademsku elitu.
To je slika našeg sistema obrazovanja, sistema koji se ponosi titulama, a ne znanjem. U zemlji u kojoj se akademske titule dijele lakše nego što se dijele knjige, doktorat više nije simbol istraživačkog doprinosa i intelektualne zrelosti, već administrativna formalnost. Dovoljno je imati prosjek. Nije važno da li ste master završili na Harvardu, na Kembridžu, u Tutinu ili na samom UCG-u, svi ste jednaki.
Ali to nije jednakost. To je izjednačavanje neizjednačenih.
U "srećnim zemljama", za upis na doktorske studije morate priložiti tri pisma preporuke, motivaciono pismo, istraživački prijedlog, biografiju, transkript ocjena, spisak publikacija, a često i dokaze o vannastavnim aktivnostima. Nakon toga slijedi intervju koji nije samo formalnost, već test ideje, znanja i sposobnosti da istražujete. A kod nas? Dovoljno je „dokaz o znanju jednog svjetskog jezika“. I to u 2025. godini.
Kada sistem ne postavlja kriterijume, on ne stvara izvrsnost. On stvara prosječnost. A prosječnost je, u društvu koje se kune u napredak i reforme, najveća prijetnja budućnosti. Naš sistem ne nagrađuje one koji znaju, već one koji ispunjavaju proceduralne formalnosti. I dok u razvijenim državama doktorat znači dokazano istraživanje i originalan doprinos nauci, kod nas znači da ste imali vremena da predate četiri papira.
U zemlji koja se hvali evropskim putem i digitalnim transformacijama, doktorat se danas može upisati lakše nego što dijete može biti upisano u vrtić. I to nije samo birokratska (samo)ironija, već duboka poruka o tome koliko smo potcijenili znanje. Možda je upravo to razlog zbog kojeg stagniramo, jer smo obrazovanje sveli na proceduru, a ne na vrijednost. Mada, najlakše se vlada neukima, zato se i ovakvim problemima ćuti. 
 
--&nbsp;
Marko Vulević 
M.A. Student in Political Science 
University of Cologne | Faculty of Management, Economics and Social Sciences (WiSo) 
DAAD Scholarship Holder

Lakše je upisati doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore nego dijete u vrtić

U okviru programa FUNK Govornica, segmenta Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore, u subotu 11. oktobra u 19 sati u holu tehničkih fakulteta biće održana debata na temu „Vještačka inteligencija – podrška ili prijetnja obrazovanju?“.
Učesnici debate biće prof. dr Vuk Vuković, prof. dr Dijana Vučković i dr Ljubiša Bojić koji će razmotriti uticaje i izazove koje razvoj vještačke inteligencije donosi obrazovanju.&nbsp;
- Poseban akcenat biće stavljen na promjene u procesima podučavanja i učenja, na primjenu alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u formalnom obrazovanju, te na implikacije koje ovi procesi imaju na autonomiju nastavnika i studenata, kao i na očuvanje akademskog integriteta - navodi se u najavi.
Festival umjetnosti, nauke i kulture – FUNK pokrenut je prošle godine u okviru obilježavanja jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, s ciljem da promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, kao i naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.&nbsp;
- Ove godine, od 1. oktobra do 1. novembra donosi 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke - navodi se u saopštenju.

Na FUNK govornici u subotu o vještačkoj inteligenciji - podrška ili prijetnja obrazovanju

Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.
Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Milena Đukanović istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.
- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.
Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.
Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;
Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.
- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.
Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.
- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.
Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.
Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.
Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

Bukurešt je na jučerašnjim lokalnim izborima izabrao liberalnog gradonačelnika, pokazali su djelimični rezultati, čime je premijer Ilije Boložan ojačao svoju poziciju unutar krhke proevropske vladajuće koalicije, dok je poraz doživio kandidat krajnje desnice koji je važio za favorita.
Uticajna funkcija bila je upražnjena od maja, kada je nezavisni centristički kandidat Nikušor Dan pobijedio na ponovljenim predsjedničkim izborima, godinu dana nakon što je započeo drugi mandat na mjestu gradonačelnika. Istraživanja su ranije pokazivala da Bukurešt prijeti da postane prva prijestonica Evropske unije koju vodi političar krajnje desnice.
Umjesto toga, Dana će zamijeniti Ciprijan Ćuku, blizak saveznik liberalnog premijera Boložana, koji je osvojio 35,4 odsto glasova, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima zasnovanim na prebrojanih 90 odsto glasova.
Anka Aleksandresku, koju je podržala opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), zauzela je drugo mjesto sa 22,35 odsto, što je i dalje značajan rezultat za najveći grad u zemlji koji ne važi za uporište krajnje desnice.
Stranka AUR, koja se prema anketama nalazi na prvom mjestu po popularnosti, protivi se vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritična je prema rukovodstvu Evropske unije i podržava politike američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući one u vezi sa energentima i imigracijom.
Naredni parlamentarni izbori u Rumuniji zakazani su za 2028. godinu.
Aleksandresku je tijesno nadmašila ljevičara Danijela Balutu, kandidata Socijaldemokratske partije, koja je najveća u vladajućoj koaliciji i koja je kritikovala Boložanove planove za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i budžetske potrošnje.
„Doći će do promjene odnosa snaga unutar vladajuće koalicije“, rekao je Sergiju Miškoj, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai. „Ova pobjeda… daje novi zamah Liberalnoj partiji i obezbjeđuje da vladajuća koalicija nastavi dalje svojim putem“.
Očekuje se da će vlada preživjeti glasanje o nepovjerenju kasnije ovog mjeseca povodom reforme sudijskih penzija, a pobjeda Ćukua dala je Boložanu dodatno oružje protiv budućih otpora.
- Osim ove pobjede, vjerujem da je dobro da se ova koalicija nastavi, jer je vlada obećala reforme i vrijeme je da se one sprovedu - rekao je Ćuku sinoć. „Sa svoje pozicije ću na političkom nivou pomoći da se te reforme ostvare“.
Jučerašnje glasanje održano je godinu nakon što je Rumunija poništila predsjedničke izbore zbog sumnje u rusko miješanje koje je išlo u korist krajnje desničarskom kandidatu.
Poništavanje izbora gurnulo je Rumuniju u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija, otkrilo njenu duboku ranjivost na hibridne napade i dezinformacije, podijelilo birače, uzdrmalo tržišta i ugrozilo kreditni rejting zemlje.
- Glasao sam da se stvari ne promijene na gore. Čini se da je talas ekstremizma veoma opasan i da moramo učiniti sve što je moguće da ga zaustavimo - , rekao je 46-godišnji turistički vodič Šerban Riga.

Liberal pobijedio kandidata krajnje desnice i postao gradonačelnik rumunske prijestonice

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najčešće sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura od nula do deset, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: univerzitet-crne-gore