Firma u vlasništvu BC Partners LLP pristala je da isplati osporeni bonus od 250 miliona eura (295 miliona dolara) smenjenom osnivaču United Group BV, prema odluci britanskog suda, objavio je Blumberg.
Kompanija u vlasništvu osnivača Dragana Šolaka tužila je u Londonu firmu pod kontrolom BC Partners, tvrdeći da mu je uskraćen bonus od ukupno 250 miliona eura, koji mu je bio obećan prilikom djelimične prodaje imovine evropske telekomunikacione i medijske kompanije.
Britanski sud je presudio da je firma u vlasništvu BC Partners dužna da isplati novac Šolaku, navodi se u nalogu objavljenom u četvrtak, uz saglasnost svih strana. 
- Postupak se obustavlja osim u svrhu sprovođenja ovog sporazuma - naveo je sudija iz Londona u potpisanom sudskom aktu, prenosi Blumberg.
<h2>Signal mogućeg primirja</h2>
Odluka o isplati mogla bi, kako se navodi u tekstu, da nagovijesti otopljavanje dugotrajnog sukoba između Šolaka i londonskog investicionog fonda, nakon prodaje određenih poslovnih djelova. Šolak je takođe <a href="https://n1info.rs/biznis/solak-bc-partners-je-odgovoran-za-ozbiljnu-krizu-upravljanja-u-velikom-evropskom-medijskom-i-telekomunikacionom-operateru-kaze-osnivac-u-novoj-tuzbi/">podnio tužbu u Holandiji</a> zbog neosnovane smjene sa mjesta savjetnika u upravnom odboru. Suđenje je zakazano za oktobar.
- Ovo predstavlja potpunu i konačnu pobjedu našeg klijenta u pogledu davno dospjelih obaveza - izjavio je Simon Valš, advokat koji zastupa Šolaka u londonskom postupku.
Kada mu u junu nije produžen ugovor o savjetničkoj funkciji u odboru, Šolaku je kompanija saopštila da će bonus, vezan za prodaju djelova poslovanja vrijednih oko 1,5 milijardi eura, biti isplaćen, rekli su ranije upućeni izvori.
<h2>Šolakova pozadina</h2>
Šolak, koji je i vlasnik engleskog fudbalskog kluba Southampton FC, osnovao je kompaniju u svom rodnom gradu u Srbiji 2000. godine i, uz pomoć private equity fondova, pretvorio je u preduzeće sa poslovnim jedinicama u Grčkoj, Bugarskoj i većini drugih balkanskih zemalja. Bio je predsjednik savetodavnog odbora do svoje smjene u junu, navodi Blumberg.
<h2>Detalji isplate</h2>
Prema nalogu suda, BC Partners će izvršiti uplatu nakon odbitka svih poreza koji dospevaju luksemburškim poreskim vlastima. Iz BC Partners-a nisu željeli da komentarišu, navodi Blumberg.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prva pobjeda Šolaka na suđenju sa United Grupom: Firma u vlasništvu BC Partners isplatiće osporeni bonus od 250 miliona eura

Novi direktor United Grupe Sten Miler i direktor državnog Telekoma Srbija Vladimir Lučić razgovarali su o slabljenju televizije N1 i ostalih medija u okviru kompanije United Media, posljednjeg nezavisnog emitera u Srbiji, otkriva Projekat za istraživanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) pozivajući se na izvor upoznat sa internim razgovorima, ali i na fotografije i procurjele interne prepiske.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić suočava se već devet mjeseci sa masovnim protestima protiv korupcije i autoritarizma, pri čemu su demonstranti u više navrata dolazili u sukob sa policijom u opremi za razbijanje demonstracija i nasilnim provladinim grupama.
Međutim, većina srpskih medija izvještava u skladu sa narativom vlasti, prikazujući studente i druge demonstrante, kao i novinare, kao „teroriste“ koji navodno žele da destabilizuju zemlju.
Jedna medijska grupa izdvaja se od takve prakse. United Media, medijsko krilo kompanije United Grupe, holandskog telekomunikacionog i medijskog konglomerata, upravlja brojnim medijima u Srbiji, uključujući i njen najuticajniji kanal, N1. Televizija je direktno prenosila proteste, istraživala korupciju i davala prostor opozicionim glasovima.
Međutim, ta uređivačka nezavisnost sada je pod prijetnjom, piše OCCRP.
<h2>Najjasniji dokazi do sada da vlast pokušava da ućutka N1</h2>
Glasine da vlast pokušava da neutrališe N1, kao i još pet drugih medija u vlasništvu United Media u Srbiji, kruže među novinarima, opozicionim ličnostima i širom javnošću već neko vrijeme. Ali novi dokazi koje je pribavio OCCRP predstavljaju najjasniju potvrdu do sada da su Vučićevi saveznici u posljednjim mjesecima nastojali da ućutkaju ovu televiziju.
Prema izvoru upoznatom sa internim razgovorima, kao i na osnovu fotografija i procurjele interne prepiske koju je pregledao OCCRP, novi direktor United Grupe Sten Miler doletio je početkom mjeseca u Beograd da se sastane sa Vladimirom Lučićem, direktorom državnog Telekoma Srbije i bliskim Vučićevim saradnikom. Njih dvojica su se nedjelju dana kasnije ponovo čuli i razgovarali o Milerovim planovima za poslovanje United Grupe u Srbiji — uključujući i obećanje da će otpustiti Aleksandru Subotić, izvršnu direktorku United Media, koja je godinama održavala nezavisnost medija uprkos snažnim političkim i tržišnim pritiscima.
Miler je imenovan za direktora United Grupe u junu od strane njenog većinskog vlasnika, britanskog investicionog fonda BC Partners.
On je rekao Lučiću da zna da predsjednik Srbije nije zadovoljan što Subotić još nije otpuštena, kako je obećano, ali da mu je potrebno više vremena da je smijeni jer su prethodno neophodne i druge promjene, prema izvoru upoznatom sa sadržajem razgovora.
OCCRP nije vidio dokaze da je Vučić dao nalog Lučiću ili bilo kome drugom da izvrši promjene na N1. Ipak, komentari koje je Vučić dao u februaru ove godine u intervjuu za provladinu televiziju Pink sugerišu da je znao da predstoji smjena. Vučić je tada rekao da će pojedini zaposleni na N1 biti otpušteni u novembru.
Portparol predsjednika Srbije u kratkom odgovoru na pitanja OCCRP-a izjavio je da Vučić „nije uticao na uređivačku politiku medija, niti ga ona interesuje“.
U pisanom odgovoru OCCRP-u, direktor Telekoma Srbije Lučić negirao je da je sa Milerom razgovarao o smjeni Subotić.
- Mi se ne miješamo u kadrovske odluke drugih kompanija - rekao je Lučić, dodavši da su njegovi razgovori sa direktorom United Grupe bili o „tehničkim i regulatornim pitanjima [...] Ništa u vezi sa kadrovskim promjenama nije pomenuto.“
Svoj odnos sa predsjednikom Srbije opisao je kao „isključivo profesionalan i institucionalan, u skladu sa upravljanjem velikom nacionalnom infrastrukturnom kompanijom“.
Miler nije odgovorio na pitanja OCCRP-a. Portparol United Grupe, međutim, rekao je: „United Grup negira da sa bilo kim radi na kampanji čiji je cilj da "osakati" ili utiče na uređivačku nezavisnost televizije N1.“
Na pitanja o saznanjima novinara, Subotić, koja je na čelu United Media skoro 15 godina, izjavila je da je „neprihvatljivo da menadžer koga je imenovao investicioni fond BC Partners razgovara o njenoj smjeni sa direktorom konkurentske kompanije, posebno Telekomom Srbija.“
Ona je ocijenila da takvi razgovori pokazuju namjeru vlasti da oslabi medijske slobode u Srbiji. Subotić je naglasila da neće dozvoliti da politički ili ekonomski pritisci utiču na uređivačku politiku medija pod njenim rukovodstvom.
Portparol BC Partnersa, većinskog vlasnika United Grupe, izjavio je: „Nikada nije bilo, niti će ikada biti, neprimjerenog uticaja političkih pritisaka u bilo kojoj zemlji u kojoj investiramo ili poslujemo. Kompanija djeluje u najboljem interesu firme i svojih investitora. (…) United Media je uvijek garantovala i nastaviće da garantuje nezavisnost svog uređivačkog i novinarskog osoblja. To je već javno potvrđivano u više navrata.”
<h2>Nakon prodaje dijela imovine Telekomu uslijedile smjene u rukovodstvu</h2>
Britanski investicioni fond BC Partners kupio je većinski udio u United Grupi prije šest godina od njenog osnivača, srpskog biznismena Dragana Šolaka, ali nije počeo sa većim promjenama sve do februara ove godine, kada su BC Partners i United Grupa pristali da prodaju dio imovine United Grupe na Balkanu.
U aprilu 2025. United Grupa je prodala kompaniju SBB (Serbian Broadband), provajdera kablovske televizije i interneta, telekomunikacionom gigantu e&amp; PPF Telecom Grup, koji posluje u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi. Otprilike u isto vrijeme, Telekom Srbija kupio je NetTV Plus, Total TV i prava na regionalne sportske prenose od United Grupe u poslu vrijednom više od 650 miliona eura.
Kupovine Telekoma Srbije predstavljale su pobjedu u njegovom dugogodišnjem rivalstvu sa United Grupom. Lučić je godinama optuživao Šolaka da koristi državne resurse za razvoj svoje kompanije. Počevši od male firme u Kragujevcu, Šolak je izgradio United Grupu u međunarodni konglomerat.
Situacija se posljednjih godina dramatično promijenila. United Grupa se više puta žalila na nepovoljnu tržišnu klimu, tvrdeći da država onemogućava njegovo širenje i uskraćuje dozvole za ulazak u nove oblasti, poput razvoja 5G mreže.
Dok su BC Partners i United Grupa prodali dio balkanske imovine Telekomu Srbija, United Grupa je zadržala United Media, koja posjeduje N1, Novu S, TV Vijesti i druge medije u regionu. Ipak, ove prodaje su ubrzo bile praćene velikim kadrovskim promjenama u United Grupi, koje je nadgledao predsjednik BC Partnersa Nikos Statopulos. Šolak i tadašnja izvršna direktorka Viktorija Boklag naglo su smijenjeni, a Miler je u junu postavljen za izvršnog direktora.
Šolak je u međuvremenu pokrenuo pravne postupke protiv BC Partnersa, tužeći ih zbog bonusa od 200 miliona eura koji mu navodno duguju, i zvanično zatražio da Holandska privredna komora istraži ono što naziva „ozbiljnom krizom upravljanja“ u United Grupi. Takođe je ponudio da otkupi udeo BC Partnersa u United Grupi, ali je ponuda navodno odbijena.
Statopulos nije odgovorio na pitanja koja su mu upućena preko BC Partnersa i United Grupe.
<h2>Telekom u centru napora da se mediji dovedu pod uređivačku kontrolu blisku vlasti</h2>
Telekom Srbija je u posljednjih nekoliko godina bio u centru napora da se uticajni mediji u zemlji dovedu pod vlasništvo i uređivačku kontrolu blisku vlasti.
Pod rukovodstvom Lučića, koji je imenovan za direktora Telekoma Srbije 2020. godine, državna kompanija sprovodi agresivnu strategiju širenja.
Pored akvizicija od United Grupe, Telekom Srbija je kupio ili pokrenuo nekoliko televizijskih stanica, uključujući Euronews Srbija, Bloomberg Adria i Newsmax Balkans, a postao je i jedan od najvećih oglašivača u zemlji, posebno u provladinim novinama.
Ova kupovina nije bila jeftina: godišnji izvještaj za 2024. pokazuje da je Telekom Srbija opterećen sa više od tri milijarde eura duga, uglavnom nastalog uslijed finansiranja ovih akvizicija i povezanih ulaganja. Međutim, medijski analitičari smatraju da su takve akvizicije dobro poslužile vlasti, jer su koncentrisale veći broj medija pod vlasničke strukture naklonjene državi, ostavljajući zemlju sa gotovo bez ijednog zaista nezavisnog medija.
Sada, procurjeli mejlovi iz United Grupe pokazuju da se zaposleni plaše da bi njihovi mediji mogli biti sljedeći.
Regionalni menadžment i urednici izražavali su zabrinutost za uređivačku nezavisnost od kada su nastupile promjene na vrhu kompanije.
- Stalna neizvjesnost u vezi sa našim strateškim pravcem — uvećana glasinama o novim političkim dogovorima ili mogućem gašenju medija koji su više od decenije služili javnom interesu — duboko destabilizuje naše zaposlene - napisali su Subotić i drugi direktori u mejlu upućenom BC Partnersu.
Subotić je rekla da nikada nisu dobili suštinski odgovor.
BC Partners nije odgovorio na zahtjev za komentar povodom tvrdnji Aleksandre Subotić.
Na pitanje zašto su N1 i ostali mediji United Media važni i zašto je ona pod pritiskom, Subotić je istakla njihovu uređivačku nezavisnost. N1, rekla je, „predstavlja simbol javnog interesa — jedan od rijetkih kanala koji posluje nezavisno od političkih i ekonomskih centara moći.“
<h2>„Ne razumijem… ove pokušaje da me pritisnu“</h2>
Postoje i znaci turbulencija unutar poslovanja United Grup-a u Srbiji. Dana 20. avgusta, Bojana Mijailović, direktorka United Grup RS, naglo je smijenjena i zamijenjena Vladicom Tintorom, bivšim direktorom Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge Srbije. (United Grup RS se ne bavi upravljanjem medijima. Njena uloga je da zapošljava lokalno osoblje u Srbiji koje pruža profesionalne usluge, poput finansija, IT-ja, marketinga, u podršci poslovanju United Grup-a).
Tintor je stigao u beogradsku kancelariju United Grup RS kasno popodne, u pratnji advokata iz kancelarije Gečić — koja je ranije bila glavni pravni savjetnik Telekoma Srbije u poslovima sa ovom kompanijom — kako bi preuzeo kontrolu. Mijailović u tom trenutku nije bila prisutna. Primopredaja je bila toliko iznenadna da je Tintor navodno pozvao policiju nakon što mu obezbjeđenje zgrade, neobaviješteno o promjeni, u početku nije dozvolilo ulazak.
- Ne razumijem ovakvo ponašanje, niti ove pokušaje da se izvrši pritisak na mene i zaposlene United Grup-a u Srbiji - rekla je Mijailović za N1 nakon svoje smjene.
Ona je priznala da BC Partners ima pravo da je zamijeni, ali je dodala: „U civilizovanom svijetu, i u kompanijama sa pravilnim upravljanjem kakvo je United Grup imala do sada, nema razloga da se stvari rade tako grubo i iznenada.“
U pisanom odgovoru OCCRP-u, Tintor je rekao da je promena rukovodstva sprovedena u skladu sa politikom kompanije, najboljim praksama i zakonom.
<h2>Odakle BC Partners-u novac?</h2>
BC Partners je investicioni fond koji prikuplja sredstva od investitora radi akvizicija. Prema javno dostupnim dokumentima njegove savjetodavne kompanije, između 2011. i 2025. veliki dio kapitala poticao je iz američkih javnih penzionih fondova i lokalnih penzionih sistema, uključujući Kalifornijski penzioni fond za prosvjetne radnike i Njujorški gradski penzioni sistem.
Ove institucije nemaju nikakvu ulogu u upravljanju poslovima BC Partners-a, ali njihov kapital posredno finansira kompanije u koje fond ulaže.

OCCRP: Direktor Telekoma i izvršni direktor United Grupe u pregovorima o slabljenju N1 u Srbiji

Za sudbinu medija United medije građani Beograda su iskazali zabrinutost, a dio njih odlučio je da podrži N1 skupom ispred zgrade te televizije.
Oko 19 sati građani okupljeni u zborove došli su do zgrade N1 kako bi pružili podršku zaposlenima.
- Mi smo ovdje kako bismo se zahvalili za sve što radite u prethodnih devet mjeseci, što stavljate glavu gdje neko drugi ne bi stavio nogu i zbog postavljanja novog direktora Junajted grupe, jeste da je Junajted medija odvojena ali nam je to indikativan aspekt da može doći do nekih pritisaka, iako je on na dnu vertikale. Tu smo da podržimo N1 u svemu što radi - kazao je Voja Ostojić iz Zbora građana Konjarnik.
On je istakao da je "ovo pitanje od opšteg interesa".
- Bitno je da svaki čovjek koji je ovde iz srca podržava N1 i ono što radite i trpite prijetnje i proživljavate sa nama prethodnih devet mjeseci. Naglasio bih da ste bili uvijek tu da se odazovete na naš poziv, kao što je bio pokušaj paljenja cvjećare Imela na Konjarniku - naveo je.
"N1ko nije sam", pisalo je na jednom od transparenata.
Programski direktor N1 Igor Božić zahvalio se okupljenima na podršci i poručio da će N1 da nastavi da radi svoj posao do kraja.
- Borićemo se i opstati. Tu smo za građane i bićemo za građane tu dok god radimo ovaj posao jer želimo da ga radimo profesionalno do kraja. Jedino tako može da se radi. Mogu da garantujem da zaposleni na N1 neće pristati na pritiske koje pokušavaju i pripremaju da nam naprave i na to ne želimo da pristanemo - dodao je Božić.
Novi direktor United grupe u Srbiji Vladica Tintor preuzeo je danas dužnost, u pratnji advokata koji inače zastupaju i Telekom Srbija.

1084x550

Skup podrške ispred N1, građani zabrinuti za sudbinu nezavisnih medija

Telekomunikaciona i medijska kompanija u Jugoistočnoj Evropi United Group B.V. (“Grupa”), koja je u većinskom vlasništvu BC Partners, saopštila je da je postignut dogovor o prodaji SBB, vodećeg alternativnog provajdera plaćene televizije, širokopojasnog interneta i fiksnih telefonskih usluga u Srbiji e&amp; PPF Telecom Group B.V. (“e&amp; PPF Telecom”).&nbsp;
Grupa je takođe postigla dogovor o prodaji Eon TV International Ltd (holding kompanija NetTV Plus biznisa), kao i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) kompaniji Telekom Srbija a.d. Beograd (“TS”).
- Ove transakcije, sa kombinovanom vrijednošću kompanija od 1,5 milijardi eura i impliciranoj EV/2024 EBITDAal (prije MSFI 16) multipli od 10x, potvrda su snažne reputacije i uspjeha United Grupe u razvoju vodećih operacija i brendova na tržištu širom regiona u posljednje dvije decenije. United Grupa će nastaviti da posjeduje i upravlja svojim ključnim medijskim kućama u Srbiji, uključujući N1 i Nova. Ovi kanali će ostati dostupni na fiksnoj mreži SBB-a, a biće ponuđeni i Yettel korisnicima - saopšteno je iz United Grupe.
Kako su rekli, ove transakcije podliježu uobičajenim regulatornim odobrenjima i očekuje se da će biti završene tokom prve polovine 2025. godine.
Pored toga, kako je ranije najavljeno 13. januara 2025. godine, United Grupa je potpisala neobavezujući memorandum o razumijevanju sa BH Telekom d.d. Sarajevo (“BHT”) u vezi sa potencijalnom prodajom Telemach BH d.o.o. Sarajevo i Telemach Crna Gora d.o.o. Podgorica.&nbsp;
- Nakon završetka transakcija sa e&amp; PPF Telecom, TS i BHT, United Grupa će ispuniti svoj strateški cilj uspješne monetizacije svojih telekomunikacijskih kompanija izvan Evropske unije. Nije planirana prodaja nijedne druge imovine United Grupe u bliskoj budućnosti - navodi se u saopštenju.
Viktorija Boklag, izvršna direktorka United Grupe, rekla je da su navedene transakcije u skladu sa strategijom orijentisanom na tržišta na kojima mogu da pruže pun spektar mobilnih i fiksnih telekomunikacionih usluga korisnicima.
- Što će nam omogućiti da ostvarimo najveći potencijal za rast i stvaranje dodatne vrijednosti. Usavršavanjem naših operacija i preusmjeravanjem na tržišta Evropske unije, poboljšavamo našu efikasnost i pozicioniramo United Grupu za dugoročni uspjeh - zaključila je Boklag.
&nbsp;

United Grupa prodaje EON i prava prenosa sportskih događaja Telekomu Srbije

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: united-grupa