Firma u vlasništvu BC Partners LLP pristala je da isplati osporeni bonus od 250 miliona eura (295 miliona dolara) smenjenom osnivaču United Group BV, prema odluci britanskog suda, objavio je Blumberg.
Kompanija u vlasništvu osnivača Dragana Šolaka tužila je u Londonu firmu pod kontrolom BC Partners, tvrdeći da mu je uskraćen bonus od ukupno 250 miliona eura, koji mu je bio obećan prilikom djelimične prodaje imovine evropske telekomunikacione i medijske kompanije.
Britanski sud je presudio da je firma u vlasništvu BC Partners dužna da isplati novac Šolaku, navodi se u nalogu objavljenom u četvrtak, uz saglasnost svih strana. 
- Postupak se obustavlja osim u svrhu sprovođenja ovog sporazuma - naveo je sudija iz Londona u potpisanom sudskom aktu, prenosi Blumberg.
<h2>Signal mogućeg primirja</h2>
Odluka o isplati mogla bi, kako se navodi u tekstu, da nagovijesti otopljavanje dugotrajnog sukoba između Šolaka i londonskog investicionog fonda, nakon prodaje određenih poslovnih djelova. Šolak je takođe <a href="https://n1info.rs/biznis/solak-bc-partners-je-odgovoran-za-ozbiljnu-krizu-upravljanja-u-velikom-evropskom-medijskom-i-telekomunikacionom-operateru-kaze-osnivac-u-novoj-tuzbi/">podnio tužbu u Holandiji</a> zbog neosnovane smjene sa mjesta savjetnika u upravnom odboru. Suđenje je zakazano za oktobar.
- Ovo predstavlja potpunu i konačnu pobjedu našeg klijenta u pogledu davno dospjelih obaveza - izjavio je Simon Valš, advokat koji zastupa Šolaka u londonskom postupku.
Kada mu u junu nije produžen ugovor o savjetničkoj funkciji u odboru, Šolaku je kompanija saopštila da će bonus, vezan za prodaju djelova poslovanja vrijednih oko 1,5 milijardi eura, biti isplaćen, rekli su ranije upućeni izvori.
<h2>Šolakova pozadina</h2>
Šolak, koji je i vlasnik engleskog fudbalskog kluba Southampton FC, osnovao je kompaniju u svom rodnom gradu u Srbiji 2000. godine i, uz pomoć private equity fondova, pretvorio je u preduzeće sa poslovnim jedinicama u Grčkoj, Bugarskoj i većini drugih balkanskih zemalja. Bio je predsjednik savetodavnog odbora do svoje smjene u junu, navodi Blumberg.
<h2>Detalji isplate</h2>
Prema nalogu suda, BC Partners će izvršiti uplatu nakon odbitka svih poreza koji dospevaju luksemburškim poreskim vlastima. Iz BC Partners-a nisu željeli da komentarišu, navodi Blumberg.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prva pobjeda Šolaka na suđenju sa United Grupom: Firma u vlasništvu BC Partners isplatiće osporeni bonus od 250 miliona eura

Novi direktor United Grupe Sten Miler i direktor državnog Telekoma Srbija Vladimir Lučić razgovarali su o slabljenju televizije N1 i ostalih medija u okviru kompanije United Media, posljednjeg nezavisnog emitera u Srbiji, otkriva Projekat za istraživanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) pozivajući se na izvor upoznat sa internim razgovorima, ali i na fotografije i procurjele interne prepiske.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić suočava se već devet mjeseci sa masovnim protestima protiv korupcije i autoritarizma, pri čemu su demonstranti u više navrata dolazili u sukob sa policijom u opremi za razbijanje demonstracija i nasilnim provladinim grupama.
Međutim, većina srpskih medija izvještava u skladu sa narativom vlasti, prikazujući studente i druge demonstrante, kao i novinare, kao „teroriste“ koji navodno žele da destabilizuju zemlju.
Jedna medijska grupa izdvaja se od takve prakse. United Media, medijsko krilo kompanije United Grupe, holandskog telekomunikacionog i medijskog konglomerata, upravlja brojnim medijima u Srbiji, uključujući i njen najuticajniji kanal, N1. Televizija je direktno prenosila proteste, istraživala korupciju i davala prostor opozicionim glasovima.
Međutim, ta uređivačka nezavisnost sada je pod prijetnjom, piše OCCRP.
<h2>Najjasniji dokazi do sada da vlast pokušava da ućutka N1</h2>
Glasine da vlast pokušava da neutrališe N1, kao i još pet drugih medija u vlasništvu United Media u Srbiji, kruže među novinarima, opozicionim ličnostima i širom javnošću već neko vrijeme. Ali novi dokazi koje je pribavio OCCRP predstavljaju najjasniju potvrdu do sada da su Vučićevi saveznici u posljednjim mjesecima nastojali da ućutkaju ovu televiziju.
Prema izvoru upoznatom sa internim razgovorima, kao i na osnovu fotografija i procurjele interne prepiske koju je pregledao OCCRP, novi direktor United Grupe Sten Miler doletio je početkom mjeseca u Beograd da se sastane sa Vladimirom Lučićem, direktorom državnog Telekoma Srbije i bliskim Vučićevim saradnikom. Njih dvojica su se nedjelju dana kasnije ponovo čuli i razgovarali o Milerovim planovima za poslovanje United Grupe u Srbiji — uključujući i obećanje da će otpustiti Aleksandru Subotić, izvršnu direktorku United Media, koja je godinama održavala nezavisnost medija uprkos snažnim političkim i tržišnim pritiscima.
Miler je imenovan za direktora United Grupe u junu od strane njenog većinskog vlasnika, britanskog investicionog fonda BC Partners.
On je rekao Lučiću da zna da predsjednik Srbije nije zadovoljan što Subotić još nije otpuštena, kako je obećano, ali da mu je potrebno više vremena da je smijeni jer su prethodno neophodne i druge promjene, prema izvoru upoznatom sa sadržajem razgovora.
OCCRP nije vidio dokaze da je Vučić dao nalog Lučiću ili bilo kome drugom da izvrši promjene na N1. Ipak, komentari koje je Vučić dao u februaru ove godine u intervjuu za provladinu televiziju Pink sugerišu da je znao da predstoji smjena. Vučić je tada rekao da će pojedini zaposleni na N1 biti otpušteni u novembru.
Portparol predsjednika Srbije u kratkom odgovoru na pitanja OCCRP-a izjavio je da Vučić „nije uticao na uređivačku politiku medija, niti ga ona interesuje“.
U pisanom odgovoru OCCRP-u, direktor Telekoma Srbije Lučić negirao je da je sa Milerom razgovarao o smjeni Subotić.
- Mi se ne miješamo u kadrovske odluke drugih kompanija - rekao je Lučić, dodavši da su njegovi razgovori sa direktorom United Grupe bili o „tehničkim i regulatornim pitanjima [...] Ništa u vezi sa kadrovskim promjenama nije pomenuto.“
Svoj odnos sa predsjednikom Srbije opisao je kao „isključivo profesionalan i institucionalan, u skladu sa upravljanjem velikom nacionalnom infrastrukturnom kompanijom“.
Miler nije odgovorio na pitanja OCCRP-a. Portparol United Grupe, međutim, rekao je: „United Grup negira da sa bilo kim radi na kampanji čiji je cilj da "osakati" ili utiče na uređivačku nezavisnost televizije N1.“
Na pitanja o saznanjima novinara, Subotić, koja je na čelu United Media skoro 15 godina, izjavila je da je „neprihvatljivo da menadžer koga je imenovao investicioni fond BC Partners razgovara o njenoj smjeni sa direktorom konkurentske kompanije, posebno Telekomom Srbija.“
Ona je ocijenila da takvi razgovori pokazuju namjeru vlasti da oslabi medijske slobode u Srbiji. Subotić je naglasila da neće dozvoliti da politički ili ekonomski pritisci utiču na uređivačku politiku medija pod njenim rukovodstvom.
Portparol BC Partnersa, većinskog vlasnika United Grupe, izjavio je: „Nikada nije bilo, niti će ikada biti, neprimjerenog uticaja političkih pritisaka u bilo kojoj zemlji u kojoj investiramo ili poslujemo. Kompanija djeluje u najboljem interesu firme i svojih investitora. (…) United Media je uvijek garantovala i nastaviće da garantuje nezavisnost svog uređivačkog i novinarskog osoblja. To je već javno potvrđivano u više navrata.”
<h2>Nakon prodaje dijela imovine Telekomu uslijedile smjene u rukovodstvu</h2>
Britanski investicioni fond BC Partners kupio je većinski udio u United Grupi prije šest godina od njenog osnivača, srpskog biznismena Dragana Šolaka, ali nije počeo sa većim promjenama sve do februara ove godine, kada su BC Partners i United Grupa pristali da prodaju dio imovine United Grupe na Balkanu.
U aprilu 2025. United Grupa je prodala kompaniju SBB (Serbian Broadband), provajdera kablovske televizije i interneta, telekomunikacionom gigantu e&amp; PPF Telecom Grup, koji posluje u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi. Otprilike u isto vrijeme, Telekom Srbija kupio je NetTV Plus, Total TV i prava na regionalne sportske prenose od United Grupe u poslu vrijednom više od 650 miliona eura.
Kupovine Telekoma Srbije predstavljale su pobjedu u njegovom dugogodišnjem rivalstvu sa United Grupom. Lučić je godinama optuživao Šolaka da koristi državne resurse za razvoj svoje kompanije. Počevši od male firme u Kragujevcu, Šolak je izgradio United Grupu u međunarodni konglomerat.
Situacija se posljednjih godina dramatično promijenila. United Grupa se više puta žalila na nepovoljnu tržišnu klimu, tvrdeći da država onemogućava njegovo širenje i uskraćuje dozvole za ulazak u nove oblasti, poput razvoja 5G mreže.
Dok su BC Partners i United Grupa prodali dio balkanske imovine Telekomu Srbija, United Grupa je zadržala United Media, koja posjeduje N1, Novu S, TV Vijesti i druge medije u regionu. Ipak, ove prodaje su ubrzo bile praćene velikim kadrovskim promjenama u United Grupi, koje je nadgledao predsjednik BC Partnersa Nikos Statopulos. Šolak i tadašnja izvršna direktorka Viktorija Boklag naglo su smijenjeni, a Miler je u junu postavljen za izvršnog direktora.
Šolak je u međuvremenu pokrenuo pravne postupke protiv BC Partnersa, tužeći ih zbog bonusa od 200 miliona eura koji mu navodno duguju, i zvanično zatražio da Holandska privredna komora istraži ono što naziva „ozbiljnom krizom upravljanja“ u United Grupi. Takođe je ponudio da otkupi udeo BC Partnersa u United Grupi, ali je ponuda navodno odbijena.
Statopulos nije odgovorio na pitanja koja su mu upućena preko BC Partnersa i United Grupe.
<h2>Telekom u centru napora da se mediji dovedu pod uređivačku kontrolu blisku vlasti</h2>
Telekom Srbija je u posljednjih nekoliko godina bio u centru napora da se uticajni mediji u zemlji dovedu pod vlasništvo i uređivačku kontrolu blisku vlasti.
Pod rukovodstvom Lučića, koji je imenovan za direktora Telekoma Srbije 2020. godine, državna kompanija sprovodi agresivnu strategiju širenja.
Pored akvizicija od United Grupe, Telekom Srbija je kupio ili pokrenuo nekoliko televizijskih stanica, uključujući Euronews Srbija, Bloomberg Adria i Newsmax Balkans, a postao je i jedan od najvećih oglašivača u zemlji, posebno u provladinim novinama.
Ova kupovina nije bila jeftina: godišnji izvještaj za 2024. pokazuje da je Telekom Srbija opterećen sa više od tri milijarde eura duga, uglavnom nastalog uslijed finansiranja ovih akvizicija i povezanih ulaganja. Međutim, medijski analitičari smatraju da su takve akvizicije dobro poslužile vlasti, jer su koncentrisale veći broj medija pod vlasničke strukture naklonjene državi, ostavljajući zemlju sa gotovo bez ijednog zaista nezavisnog medija.
Sada, procurjeli mejlovi iz United Grupe pokazuju da se zaposleni plaše da bi njihovi mediji mogli biti sljedeći.
Regionalni menadžment i urednici izražavali su zabrinutost za uređivačku nezavisnost od kada su nastupile promjene na vrhu kompanije.
- Stalna neizvjesnost u vezi sa našim strateškim pravcem — uvećana glasinama o novim političkim dogovorima ili mogućem gašenju medija koji su više od decenije služili javnom interesu — duboko destabilizuje naše zaposlene - napisali su Subotić i drugi direktori u mejlu upućenom BC Partnersu.
Subotić je rekla da nikada nisu dobili suštinski odgovor.
BC Partners nije odgovorio na zahtjev za komentar povodom tvrdnji Aleksandre Subotić.
Na pitanje zašto su N1 i ostali mediji United Media važni i zašto je ona pod pritiskom, Subotić je istakla njihovu uređivačku nezavisnost. N1, rekla je, „predstavlja simbol javnog interesa — jedan od rijetkih kanala koji posluje nezavisno od političkih i ekonomskih centara moći.“
<h2>„Ne razumijem… ove pokušaje da me pritisnu“</h2>
Postoje i znaci turbulencija unutar poslovanja United Grup-a u Srbiji. Dana 20. avgusta, Bojana Mijailović, direktorka United Grup RS, naglo je smijenjena i zamijenjena Vladicom Tintorom, bivšim direktorom Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge Srbije. (United Grup RS se ne bavi upravljanjem medijima. Njena uloga je da zapošljava lokalno osoblje u Srbiji koje pruža profesionalne usluge, poput finansija, IT-ja, marketinga, u podršci poslovanju United Grup-a).
Tintor je stigao u beogradsku kancelariju United Grup RS kasno popodne, u pratnji advokata iz kancelarije Gečić — koja je ranije bila glavni pravni savjetnik Telekoma Srbije u poslovima sa ovom kompanijom — kako bi preuzeo kontrolu. Mijailović u tom trenutku nije bila prisutna. Primopredaja je bila toliko iznenadna da je Tintor navodno pozvao policiju nakon što mu obezbjeđenje zgrade, neobaviješteno o promjeni, u početku nije dozvolilo ulazak.
- Ne razumijem ovakvo ponašanje, niti ove pokušaje da se izvrši pritisak na mene i zaposlene United Grup-a u Srbiji - rekla je Mijailović za N1 nakon svoje smjene.
Ona je priznala da BC Partners ima pravo da je zamijeni, ali je dodala: „U civilizovanom svijetu, i u kompanijama sa pravilnim upravljanjem kakvo je United Grup imala do sada, nema razloga da se stvari rade tako grubo i iznenada.“
U pisanom odgovoru OCCRP-u, Tintor je rekao da je promena rukovodstva sprovedena u skladu sa politikom kompanije, najboljim praksama i zakonom.
<h2>Odakle BC Partners-u novac?</h2>
BC Partners je investicioni fond koji prikuplja sredstva od investitora radi akvizicija. Prema javno dostupnim dokumentima njegove savjetodavne kompanije, između 2011. i 2025. veliki dio kapitala poticao je iz američkih javnih penzionih fondova i lokalnih penzionih sistema, uključujući Kalifornijski penzioni fond za prosvjetne radnike i Njujorški gradski penzioni sistem.
Ove institucije nemaju nikakvu ulogu u upravljanju poslovima BC Partners-a, ali njihov kapital posredno finansira kompanije u koje fond ulaže.

OCCRP: Direktor Telekoma i izvršni direktor United Grupe u pregovorima o slabljenju N1 u Srbiji

Za sudbinu medija United medije građani Beograda su iskazali zabrinutost, a dio njih odlučio je da podrži N1 skupom ispred zgrade te televizije.
Oko 19 sati građani okupljeni u zborove došli su do zgrade N1 kako bi pružili podršku zaposlenima.
- Mi smo ovdje kako bismo se zahvalili za sve što radite u prethodnih devet mjeseci, što stavljate glavu gdje neko drugi ne bi stavio nogu i zbog postavljanja novog direktora Junajted grupe, jeste da je Junajted medija odvojena ali nam je to indikativan aspekt da može doći do nekih pritisaka, iako je on na dnu vertikale. Tu smo da podržimo N1 u svemu što radi - kazao je Voja Ostojić iz Zbora građana Konjarnik.
On je istakao da je "ovo pitanje od opšteg interesa".
- Bitno je da svaki čovjek koji je ovde iz srca podržava N1 i ono što radite i trpite prijetnje i proživljavate sa nama prethodnih devet mjeseci. Naglasio bih da ste bili uvijek tu da se odazovete na naš poziv, kao što je bio pokušaj paljenja cvjećare Imela na Konjarniku - naveo je.
"N1ko nije sam", pisalo je na jednom od transparenata.
Programski direktor N1 Igor Božić zahvalio se okupljenima na podršci i poručio da će N1 da nastavi da radi svoj posao do kraja.
- Borićemo se i opstati. Tu smo za građane i bićemo za građane tu dok god radimo ovaj posao jer želimo da ga radimo profesionalno do kraja. Jedino tako može da se radi. Mogu da garantujem da zaposleni na N1 neće pristati na pritiske koje pokušavaju i pripremaju da nam naprave i na to ne želimo da pristanemo - dodao je Božić.
Novi direktor United grupe u Srbiji Vladica Tintor preuzeo je danas dužnost, u pratnji advokata koji inače zastupaju i Telekom Srbija.

1084x550

Skup podrške ispred N1, građani zabrinuti za sudbinu nezavisnih medija

Telekomunikaciona i medijska kompanija u Jugoistočnoj Evropi United Group B.V. (“Grupa”), koja je u većinskom vlasništvu BC Partners, saopštila je da je postignut dogovor o prodaji SBB, vodećeg alternativnog provajdera plaćene televizije, širokopojasnog interneta i fiksnih telefonskih usluga u Srbiji e&amp; PPF Telecom Group B.V. (“e&amp; PPF Telecom”).&nbsp;
Grupa je takođe postigla dogovor o prodaji Eon TV International Ltd (holding kompanija NetTV Plus biznisa), kao i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) kompaniji Telekom Srbija a.d. Beograd (“TS”).
- Ove transakcije, sa kombinovanom vrijednošću kompanija od 1,5 milijardi eura i impliciranoj EV/2024 EBITDAal (prije MSFI 16) multipli od 10x, potvrda su snažne reputacije i uspjeha United Grupe u razvoju vodećih operacija i brendova na tržištu širom regiona u posljednje dvije decenije. United Grupa će nastaviti da posjeduje i upravlja svojim ključnim medijskim kućama u Srbiji, uključujući N1 i Nova. Ovi kanali će ostati dostupni na fiksnoj mreži SBB-a, a biće ponuđeni i Yettel korisnicima - saopšteno je iz United Grupe.
Kako su rekli, ove transakcije podliježu uobičajenim regulatornim odobrenjima i očekuje se da će biti završene tokom prve polovine 2025. godine.
Pored toga, kako je ranije najavljeno 13. januara 2025. godine, United Grupa je potpisala neobavezujući memorandum o razumijevanju sa BH Telekom d.d. Sarajevo (“BHT”) u vezi sa potencijalnom prodajom Telemach BH d.o.o. Sarajevo i Telemach Crna Gora d.o.o. Podgorica.&nbsp;
- Nakon završetka transakcija sa e&amp; PPF Telecom, TS i BHT, United Grupa će ispuniti svoj strateški cilj uspješne monetizacije svojih telekomunikacijskih kompanija izvan Evropske unije. Nije planirana prodaja nijedne druge imovine United Grupe u bliskoj budućnosti - navodi se u saopštenju.
Viktorija Boklag, izvršna direktorka United Grupe, rekla je da su navedene transakcije u skladu sa strategijom orijentisanom na tržišta na kojima mogu da pruže pun spektar mobilnih i fiksnih telekomunikacionih usluga korisnicima.
- Što će nam omogućiti da ostvarimo najveći potencijal za rast i stvaranje dodatne vrijednosti. Usavršavanjem naših operacija i preusmjeravanjem na tržišta Evropske unije, poboljšavamo našu efikasnost i pozicioniramo United Grupu za dugoročni uspjeh - zaključila je Boklag.
&nbsp;

United Grupa prodaje EON i prava prenosa sportskih događaja Telekomu Srbije

Broj poginulih u stravičnom napadu na Bondi Beachu u Sidneju porastao je na 16, potvrdila je policija. Među žrtvama je i jedno dijete, saopštio &nbsp;je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
Prema posljednjim informacijama, među 16 smrtno stradalih je i napadač.
U međuvremenu, povećao se i broj povrijeđenih osoba koje su zbrinute u bolnicama. Njihov broj je sa 29 porastao na 40.

Sidnej: Broj žrtava porastao na 16, stradalo i dijete

Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, saopštio je da je lokalni referendum „u potpunosti uspio“ i da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja, dok je oko 1.6 odsto bilo za.
Kako je naveo, više od 8 hiljada Zećana iskoristilo je svoje biračko pravo i izjasnilo se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
- Pravo glasa danas je iskoristilo više građana Zete nego na posljednjim parlamentarnim izborima, kada je izlaznost bila 62%. Sada je 63,5%. Na jednom lokalnom referendumu, a u Evropi nikada ne izađe više od 50 procenata. Iako su govorili i pravili opstrukcije da nećemo uspjeti, da nećemo izvesti ljude, izašlo je 63,5 procenata, a to nam predstavlja zadovoljstvo- rekao je Asanović, prvi čovjek Opštine Zeta.
Podsjećamo, pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Asanović: 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja u Botunu

U Poljskoj je posljednjih mjeseci zabilježen značajan porast antiukrajinskog sadržaja na platformama društvenih medija, kako pokazuje novo izvještavanje koje je danas objavio TVP World. Između avgusta i novembra, na društvenim mrežama na poljskom jeziku zabilježeno je gotovo 186.000 diskriminatornih ili uvredljivih izjava usmjerenih protiv Ukrajine ili Ukrajinaca, piše Anadolu Agency.
Studija, koju su sproveli poljska organizacija za provjeru činjenica Udruženje Demagog i privatna kompanija za analizu medija Institut za praćenje medija, otkrila je porast od čak 98% u poređenju sa periodom od aprila do jula. Ukupan doseg publike takođe je porastao za 104%, premašivši 66 miliona kontakata tokom posmatranog perioda.
Platforma X kao glavno žarište
 
 Prema izvještaju, više od 92% ukupnog antiukrajinskog sadržaja objavljeno je na američkoj društvenoj mreži X, koja je takođe činila više od 60% svih interakcija korisnika s ovim materijalima. Iako autori izvještaja navode da precizan uzrok najnovijeg porasta ostaje nejasan, napominju da su se raniji skokovi diskriminatornih poruka podudarali sa ciljevima "ruskih kampanja dezinformisanja".
Nedavni vrhunci neprijateljskog sadržaja poklopili su se s nekoliko događaja, uključujući veto poljskog predsjednika Karola Nawrockog na zakon o proširenju prava na socijalnu pomoć za Ukrajince, masovno kršenje poljskog vazdušnog prostora od strane ruskih bespilotnih letjelica, te sabotažni napad na poljske željezničke pruge u novembru.
Poljska je, zajedno sa Njemačkom i Češkom, jedna od zemalja koje su primile najveći broj Ukrajinaca od početka rata, a trenutno ih ugošćuje oko 965.000.

U Poljskoj stoprocentan porast antiukrajinskog sadržaja, glavno žarište mreža X

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da je prema informacijama sa svih biračkih mjesta referendum u potpunosti uspio.&nbsp;
Biračka mjesta su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Više informacija sa svih biračkih mjesta očekuje se u 21 sat.
Asanović je saopštio da je preko 8.000 Zećana iskoristilo biračko pravo, što je, kako dodaje, više nego na posljednjim parlamentarnim izborima kada je izlasnot bila 62 odsto.
- Izlaznost je sada bila 63,5 odsto na jednom lokalnom referendumu gdje po Evropi nikad ne izađe preko 50 osto, iako su govorili i pravili optstrukcije da nećemo uspjeti i izvesti ljude- kazao je Asanović.
Asanović kaže da je siguran da će na raferendumu biti 90 odsto onih koji su protiv izradnje kolektora u Botunu.
- Referendum je uspio. Zeta je uspjela. Odbranićemo Botun, Zetu i kompletnu životnu sredinu- istakao je Asanović.

Asanović: Referendum uspio, Zeta je uspjela

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: united-grupa