Prema istraživanju Centra za edukaciju, informisanje i istraživanje Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) sindikalna potrošačka korpa za IV kvartal 2025. godine u Crnoj Gori iznosi 2.045 eura, što je za 195 eura više u odnosu na isti period prije dvije godine kada je objavljena prva sindikalna potrošačka korpa.
- U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda i troškova obrazovanja i kulture, a povećanja su zabilježena u kategoriji troškova stanovanja i komunalija, kao i troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja. Došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda za 15 eura u nominalnom iznosu ili 2,33 posto. Kod troškova stanovanja i komunalija došlo je do rasta od pet eura u nominalnom iznosu ili 1,96 odsto zbog pojačane sezone grijanja i većeg prosječnog računa za električnu energiju u četvrtom kvartalu. Kategorija troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja je korigovana za deset eura i sada iznosi 145 eura što je rast od 7,41 odsto. Rast troškova u ovoj kategoriji se dominantno dogodio zbog porasta cijena ljekova. Kod kategorije troškova za obrazovanje i kulturu zabilježen je drastičan pad troškova za 30 eura. U trećem kvartalu došlo je do rasta troškova ove kategorije za 30 eura jer smo imali pojačanu potrebu za opremanjem đaka za školu, u četvrtom kvartalu te potrebe nemamo, te se ova kategorija vraća na prvobitni nivo od 105 eura koliko je iznosila u drugom kvartalu 2025. godine. Ukupno gledano sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal je za 30 eura manja u odnosu na potrošačku korpu za treći kvartal- saopštio je Marko Subotić, Savjetnik za ekonomsku politiku Unije slobodnih sindikata.
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. godine ukupna sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal ove godine se povećala se 75 eura, odnosno 3,81 odsto za godinu dana.
- Prva sindikalna potrošačka korpa objavljena je 2023. godine i iznosila je 1.850 eura. U čak sedam kategorija troškova je dolazilo do promjena – troškovi prehrambenih proizvoda porasli su za 50 eura, troškovi imputirane rente su zabilježili povećanje od 40 eura, troškovi tekućeg održavanja deset eura, troškovi stanovanja i komunalija 40 eura, troškovi proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 15 eura, obrazovanja i kulture pet eura, a troškovi ljetovanja su porasli za 35 eura. Kada bismo poredili stanje danas i stanje prije dvije godine iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za 195 eura ili 10,54 odsto- naveo je Subotić.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović podsjetila je da je prema podacima Uprave za statistiku prosječna neto zarada za oktobar mjesec iznosila je 1.016 eura.
- Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori. Po zvaničnim podacima Poreske uprave oko 70 odsto zaposlenih primaju zaradu do iznosa prosječne zarade, dok oko 105.000 zaposlenih primaju zaradu od 800 eura koliko iznosi jedna od dvije minimalne zarade i to ona za šesti i viši stepen stručne spreme. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori ima gotovo 17.000 samohranih roditelja čija su djeca mlađa od 25 godina, od čega više od 11.000 njih čine samohrane majke. Stopa siromaštva iznosi 20 procenata, a ako iz dohotka isključimo socijalne transfere i penzije tada stopa rizika od siromaštva iznosi 40,5 odsto- podsjetila je Mihajlović.
Osvrnula se na pitanje koliko podaci iz sindikalne potrošačke korpe doprinose kreiranju javnih politika i koliko ih socijalni partneri i donosioci odluka uzimaju u obzir prilikom kreiranja javnih politika i tokom kolektivnog pregovaranja.
- Javne politike bi trebale da imaju za cilj oblikovanje života pojedinca i društva u cjelini. S obzirom na takav cilj u nekom idealnom svijetu kreatori politika bi trebali da vode računa o interesu građana i u skladu sa tim da kreiraju odgovarajuće politike koje su po mjeri čovjeka. U tranzicionim društvima, kakvo je i crnogorsko, obično su te mjere kreirane ad hoc pristupima i značile su „gašenje određenih socijalnih požara“, a ne sistemsko rješavanje problema- poručila je Mihajlović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđan Keković istakao je da je odluka da predstave sindikalnu potrošačku korpu proizašla iz želje da pokažu da potrošačka korpa koju je objavljivao MONSTAT ne odražava stvarno stanje potrebe.
- MONSTAT je negdje krajem 2023. godine najavio da on više neće pratiti potrošačku korpu i onda smo mi panično počeli da radimo na tome kako bismo nastavili da imamo jedno mjerilo koje će nam govoriti koliko nam je sredstava potrebno da imamo minimalne dostojanstvene uslove života za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori. Ta potrošačka korpa koju je MONSTAT po posljednji put objavio u decembru iznosila je oko 830 eura. MONSTAT je iz te potrošačke korpe izbacio takozvanu imputiranu rentu – troškove stanovanja. Nema tog građanina ili građanke Crne Gore koji nema neke troškove stanovanja, ali je to izbačeno iz potrošačke korpe. Tako da ste tad imali utisak da za jednu prosječnu zaradu od 800 eura možete da ispunite potrošačku korpu od 830 eura koje je MONSTAT naveo. Smatramo da su ti troškovi koje je MONSTAT objavljivao podrazumijevali stanje mirovanja ili totalne hibernacije svih četiri člana porodice- izjavio je Keković.
Na važnost uključivanja imputirane rente u potrošačku korpu ukazala je koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje Jelena Mitrović.
- Za nas je to veoma važna kategorija troškova zato što nekih deset posto stanovništva živi podstanarskim životom, a veliki je broj onih koji imaju stambeni ili neku drugu vrstu kredita tako da su dodatno opterećeni za taj iznos- navela je Mitrović.
Posebnu zahvalnost na pomoći pri izradi sindikalne potrošačke korpe Mitrović je uputila Institutu za javno zdravlje koji im je pomogao u izradi tablice nutritivnih vrijednosti za utrošak energije četvoročlanog domaćinstva.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Snežana Remiković podržala je obračun sindikalne potrošačke korpe i usaglasila se da su agregati između sindikalne potrošačke korpe i minimalne potrošačke korpe koju je proizvodio MONSTAT zaista različiti.
- Iza obje potrošačke korpe stoje potpuno različite metodologije, tako da je minimalna potrošačka korpa uz sve kritike koje smo čuli bila određeni proizvod metodologije koja je postojala kao određeni standard u nedostatku međunarodnog standarda. Standard koji je razvijen za minimalnu potrošačku korpu odnosio se na minimume ishrane i kalorija potrebnih da se zadovolji minimum energetskih potreba za obavljanje lakših fizičkih aktivnosti- pojasnila je Remiković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mihajlović: Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori

Sindikat zaposlenih preduzeća Putevi formiran je kao nova sindikalna organizacija, zbog rješavanja aktuelnih problema sa kojim se susrijeću zaposleni.&nbsp;
Ovaj sindikat član je granskog Sindikata saobraćajnih djelatnosti Crne Gore, a preko njega i Unije slobodnih sindikata (USSCG).
- Naš cilj je da u periodu koji je pred nama započnemo socijalni dijalog sa poslodavcem kako bi prvenstveno unutar društva na argumentovanim osnovama u konstruktivnom dijalogu rješavali pitanja od značaja za socio-ekonomski položaj naših članova i zaposlenih u Putevima - navodi se u saopštenju.
Poseban fokus staviće se na poštovanje radnog vremena, pravilnost u obračunu zarade i uvećanje zarade po osnovama prekovremenog, noćnog, nedjeljnog i prazničnog rada.
- Takođe, naš fokus će biti posebno usmjeren na uslove u kojima zaposleni rade, a koji su za određene poslove posebno zahtjevni sa aspekta zaštite i zdravlja na radu - zaključuje se u saopštenju.

Formiran Sindikat zaposlenih preduzeća Putevi

Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.&nbsp;
Zato ga, kako kaže, treba baštiniti kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada, a koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju.&nbsp;
Nedavno je završena javna rasprava o Zakonu o štrajku koji bi uskoro trebao da bude poslat na mišljenje Evropskoj komisiji, dok iz Ministarstva rada poručuju da novi zakon daje veću sigurnost i zaposlenima i poslodavcima, u USS su drugačijeg mišljenja.&nbsp;
Vođeni su intenzivni pregovori, kaže Mihajlović, na nivou socijalnih partnera i resornog ministarstva, ali, kako kaže i drugih zainteresovanih strana. Unija slobodnih sindikata je svo to vrijeme, podsjeća ona, pa i tokom same javne rasprave isticala svoje prijedloge i sugestije za unapređenje Nacrta zakona o štrajku.
- Ono čime smo prije svega nezadovoljni jeste činjenica da dobijamo jedan potpuno novi Zakon, umjesto izmjena i dopuna, kako su krenuli prethodni pregovori na nivou socijalnih partnera. Novi Zakon dobijamo zato što jesu neki neargumentovani, nepotrebni zahtjevi poslodavaca dovodili do prenormiranja odredbi koje imamo, a koje smo mi smatrali u USS da zapravo imaju za cilj zastrašivanja i obesmišljavanja prava na štrajk. Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima i zapravo trebamo da ga baštinimo kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada i koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju, a ne da se trudimo da ga ograničimo. Upravo je zato USS sve one primjere koje nijesu prošle na nivou socijalnog dijaloga, tokom javne rasprave iznijela i raduje nas da je jedan dio tih komentara u USS po završetku javne rasprave, makar koliko smo uspjeli da vidimo iz Izvještaja sa javne rasprave, usvojen, ali ostaje nekoliko zabrinjavajućih normi - rekla je Mihajlović.
Smatra da je posebno sporna norma koja se tiče štrajkova u privatnom sektoru, koji nijesu česti, ali USS je tražila da se u postojećem Zakonu o štrajku uvede norma koja bi onemogućila poslodavcu da tokom štrajka zaposlenih zapošljava, odnosno angažuje nova lica preko partnerskih, ili drugih firmi, koja bi, kako tvrdi, zamijenila učesnike u štrajku.
- Lica koja bi radila na istim, ili sličnim poslovima koja obavljaju oni zaposleni koji su u štrajku. Međutim, takva jedna odredba, uprkos našim brojnim argumentima i onome što je u korelaciji sa stavovima međunarodnih organizacija rada i međunarodnim standardima kad je u pitanju pravo na štrajk zapravo nije naišlo na odobravanje niti od strane predlagača Zakona, niti od poslodavaca - istakla je Mihajlović.
Kaže da je posebno sporno uvođenje Agencije za nacionalnu bezbjednost koja bi procjenjivala da li zbog dužine i obima trajanja štrajka u vojsci, policiji, državnim organima, dodaje ona, može doći do eventualnog problema sa očuvanje bezbjednosti zdravlja lica i opšteg interesa građana, zbog čega bi štrajk morao da prestane u tim organima.
- Insistiranje USS jeste da takvu procjenu ne može da vrši ANB, da to mora biti neki drugi organ, a po našem mišljenju to bi trebalo da bude Sud, u kratkom postupku, koji bi u skladu sa svojim ovlaštenjima i u toku svoga rada i donošenja takve odluke mogao da konsultuje i ANB, ako je potrebno. Upravo je isti takav stav zastupao i ekspert međunarodne organizacije rada koji je bio angažovan kao stručna i ekspertska pomoć za vrijeme pregovora koje smo na nivou socijalnih partnera vodili o ovom Zakonu, ali opet je izostalo razumijevanje, kako predlagača Zakona, tako i poslodavaca - zaključila je Mihajlović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1yzwT3sTTjs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihajlović: U Nacrtu zakona o štrajku su prenormirane neke odredbe koje imaju za cilj zastrašivanje i obesmišljavanje prava na štrajk

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je svojim nečinjenjem omogućio Vladi da, prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti, grubo prekrši imperativne odredbe Granskog kolektivnog ugovora (GKU), ocijenili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG). 
 
Iz USSCG su u otvorenom pismu zaštitnici imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojani Ćirović naveli da očekuju da, štiteći interes države, u skladu sa ovlašćenjima upozori resorna ministarstva da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU. 
 
- I da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u otvorenom pismu. 
 
Iz USSCG su u pismu Ćirović naveli da su duboko zabrinuti aktuelnim, višemjesečnim dešavanjima sa kojima se suočavaju zaposleni u prosvjeti, a o kojima se državni organ na čijem je čelu nije oglašavao sve do podnošenja Inicijative za ocjenu zakonitosti određenih odredaba GKU za oblast prosvjete. 
 
- Ovaj državni organ se ni nakon podnošenja Inicijative, kao organ javne vlasti kojem je povjerena zaštita prava javnopravnih subjekata, odnosno države, uprkos svojim nadležnostima, nije oglasio niti preduzeo konkretne aktivnosti usmjerene na eliminisanje štetnih posljedica koje, samovoljom određenih resora, mogu nastupiti po javni interes i budžet Crne Gore - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da je za njih neshvatljivo, zabrinjavajuće i krajnje neprihvatljivo da odmah nakon podnošenja inicijative taj državni organ nije savjetovao ministarstva finansija i prosvjete, nauke i inovacija da odustanu od jednostranog tumačenja i kršenja GKU, kako bi se preduprijedile sve očekivane posljedice do donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi. 
 
- Ovakvim nečinjenjem, državni organ koji štiti javni interes omogućio je jednoj strani potpisnici GKU za oblast prosvjete da prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti (i to dijelu zaposlenih, budući da se izmijenjeni obračun odnosio samo na osnovno obrazovanje) grubo prekrši imperativne odredbe GKU, uskraćujući zaposlenima prava koja im pripadaju i koja su godinama unazad uživali - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su podsjetili da su GKU, sa svim izmjenama i dopunama, potpisali svi dosadašnji ministri i ministarke prosvjete, kao i da je prije potpisivanja ugovor dobijao saglasnost od Ministarstva finansija. 
 
- Ovo tim prije što je članom 45 Zakona o zaradama u javnom sektoru propisano da svi granski kolektivni ugovori, pa i predmetni GKU, nijesu mogli proizvoditi pravno dejstvo, a da prethodno nijesu bili usaglašeni sa pomenutim zakonom u ostavljenom roku - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je logično i pravno utemeljeno da resorna ministarstva, prije donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi, sami i jednostrano odlučuju o tome da li su određene odredbe GKU nezakonite. 
 
- Da li će bilo koji pojedinac odgovarati ukoliko usljed jednostranih, paušalnih i nezakonitih odluka, a zbog kršenja GKU, iz budžeta države budu odlivena sredstva za naknadu sudskih troškova, kamata i isplatu razlike zarade za zaposlene u prosvjeti (a ima ih preko 14 hiljada) koji putem sudskih postupaka budu ostvarili zakonsko pravo koje im je prilikom isplate julske zarade grubo prekršeno - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore iskoristio mogućnost da se, prije podnošenja inicijative, umiješa u nastali spor i doprinese sporazumnom rješavanju sporne situacije i tako doprinese vladavini prava i pravnoj sigurnosti. 
 
- Da li cijenite simptomatičnim da se Vlada, kao potpisnica GKU, povodom nastale dileme o tumačenju određenih odredaba GKU nije obratila paritetnoj Komisiji za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU kao tijelu koje je ugovorom prepoznato kao prvi institucionalni oblik rješavanja spornih pitanja u primjeni istog - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da su njihovi apeli na uspostavljanju socijalnog dijaloga, zaštiti interesa svih učesnika u kolektivnom pregovaranju, ali i javnog interesa, ostali bez odgovora. 
 
- Zato očekujemo da nakon ovog javnog obraćanja, štiteći interes države, u skladu sa svojim ovlašćenjima upozorite Vladu, odnosno resorna ministarstva, da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU, i da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su kazali da bi svako drugačije postupanje značilo namjerno istrajavanje u pogledu potencijalnih, a izvjesnih gubitaka koje bi budžet, odnosno građani pretrpjeli na račun tužbenih zahtjeva. 
 
- Koje će zaposleni u prosvjeti biti prinuđeni da podnesu radi zaštite svojih prava, odnosno važećih i imperativnih normi GKU, na čije poštovanje su se, podsjećanja radi, obavezali i Sindikat prosvjete i Vlada kao potpisnici - dodali su iz Unije. 
 
Oni su poručili da će, ukoliko do toga ne dođe, kao organizacija koja se od osnivanja zalaže za uvođenje instituta odgovornosti na svim nivoima, insistirati na procesuiranju i naknadi materijalne štete od svih onih koji istrajavaju na nezakonitom postupanju i grubom kršenju prava zaposlenih u prosvjeti.

USSCG: Prosvjetarima da se nadoknadi razlika manje isplaćene zarade za jul, Ćirović da zaštiti interes države i upozori Vladu

Radnici u Crnoj Gori 1. maj, Međunarodni praznik rada, dočekuju u atmosferi koja svakako nije za slavlje - ocijenio je predsjednik Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđan Keković.
On je u razgovoru za Portal Analitika kazao da se mora konstatovati da je na planu poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih i građana bilo više aktivnosti koje su doprinijele da se amortizuju inflatorni udari tokom prethodne godine.
- Ovdje u prvom redu ističem povećanje minimalne zarade, prosječne zarade i najniže penzije kroz programe evropa 1 i 2, ali i kroz još neka socijalna davanja kao što su dječji dodaci, naknade majkama, besplatni udžbenici i jenokratne naknade tzv. žrtvama tranzicije u pojedinim djelatnostima - istakao je Keković.
<h2>Nezadovoljavajući odnos vlasti</h2>
Povodom brojnih istupa sindikalnih organizacija tokom prethodne godine, sagovornik Analitike ističe da i on, ali i organizacija koju predstavlja, žele da se budi radnička i građanska svijest o nužnosti borbe za radnička prava.
- Svaki događaj na tom planu zdušno pozdravljamo i podržavamo, naravno ukoliko je utemeljen na argumentovanim i realnim zahtjevima. Dakle, protesti i štrajkovi su odraz demokratskog društva i oni pokazuju koliko smo spremni da se konfrontiramo u borbi za naše interese - rekao je Keković.
Naglašava i da nije zadovoljan odnosom vlasti prema zahtjevima radnika.
- Iskreno rečeno, očekivali smo da će, nakon političkih promjena 2020, naše inicijative na poboljšanju životnih i radnih uslova zaposlenih i građana/ki, upućene donosiocima odluka, imati veću prohodnost. Očekivali smo našu veću uključenost u kreiranju politika od važnosti za zaposlene i građane i snažniji socijalni dijalog - rekao je Keković.
Za očekivanja, kako je ustvrdio, nijesu ispunjena.
- USSCG se opet susrijeće sa ćutanjem administracije i ignorantskim odnosom Vlade i Skupštine prema našim inicijativama - ocijenio je Keković dodajući da ni solidarnost među radnicima i sindikatima nije na najboljem nivou, te da se na tom planu mora još puno uraditi.
<h2>Prvomajska sindikalna akademija novi način proslavljanja</h2>
I način obilježavanja praznika je, kako ukazuje, značajno izmijenjen u odnosu na period socijalističkog uređenja države.
- Ništa nije ostalo isto nakon promjene socijalističkog u kapitalističko uređenje naše države. Dok su u socijalizmu radnici upravljali fabrikama i društvenim dobrima, u kapitalizmu to čine vlasnici kapitala preko političkih poluga moći. U takvim uslovima promijenio se i koncept obilježavanja iliti proslavljanja Prvog maja kao praznika rada - naveo je &nbsp;Keković.
Kako ističe, dok je on u socijalističkom društvu proslavljan organizacijom svojevrsnih hepeninga pod nazivom prvomjaski uranak, takva tradicija se izgubila u uslovima kapitalizma.
- Trenutno se prilagođavamo tim novim shvatanjima kapitalističkog društvenog poretka, a mi u sindikalnom pokretu tražimo adekvatne forme kako da ovaj praznik i njegove poruke, koje su od posebne važnosti za svijet rada, sačuvamo od zaborava - navodi predsjednik USSCG.
Keković podsjeća da je USSCG za Međunarodni praznik rada uvijek upućivala svojevrsne poruke poslodavcima i Vladi, pa će, dodaje, tu tradiciju nastaviti i ove godine.
- Ovog 1. maja po prvi put organizujemo Prvomajsku sindikalnu akademiju, na kojoj ćemo dodijeliti prvomajsku sindikalnu nagradu najistaknutijem aktivisti/kinji i najsitakutijem sindikatu/sindikalnoj organizaciji za 2025. - saopštio je on.
Ovu manifestaciju žele, kako je rekao, da uspostave kao tradicionalnu.
- Sa ciljem da, pored očuvanja tekovina Prvog maja, crnogorskoj javnosti učinimo što vidljivijom sindikalnu borbu i žrtvu koju naši sindikalni aktivisti - volonteri daju za naše zajedničko bolje sjutra - poručuje Keković.

Keković: Očekivali smo veću uključenost Sindikata u kreiranje politika, odnos vlasti prema našim zahtjevima i dalje ignorantski

Aerodromi Crne Gore nijesu na prodaju, i o njihovoj eventualnoj koncesiji treba da odluče građani na referendumu, zaključak je sa današnje konferencije koju je organizovala Unija slobodnih sindikata.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore još od početka godine vodi određenu kampanju na implementaciji rezolucije koja je donijeta sa rada 350 delegata na Četvrtom kongresu Unije slobodnih sindikata Crne Gore, a koja je nosila radni naziv Rezolucija o zaštiti privrednih subjekata od posebnog nacionalnog interesa. Upravo se Aerodromi Crne Gore nalaze možda na prioritetnoj listi tih preduzeća, te u okviru kampanje koju sada vodimo pod nazivom Nije sve na prodaju, pokušavamo da prikupimo 55.000 potpisa punoljetnih građana i građanki, da iskoristimo pravo na građansku inicijativu koje nam daje Ustav Crne Gore i da u okviru toga obavežemo Skupštinu da raspiše državni referendum sa jednim referendumskim pitanjem: da li ste za to da Vlada Crne Gore i Skupština donesu Zakon kojim će se garantovati da određena preduzeća – koja smo naveli u predlogu za raspisivanje referenduma – ostanu trajno u većinskom vlasništvu države- kazao je predsjednik USSCG Srđa Keković.
On je istakao da nijesu protiv privatno-javnog partnerstva.
- Ali generalno smatramo da subjekti od nacionalnog interesa moraju uvijek, u interesu građana i građanki Crne Gore, kao i budućih generacija, ostati u vlasništvu naše države- naveo je on.
Keković je kazao da u samoj inicijativi za davanje aerodroma pod koncesiju nijesu ispoštovani principi transparentnosti ni inkluzivnosti.
Predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti Veselin Partović kazao je da zaista čudi i odluka i namjera Vlade Crne Gore da ovako značajne kapacitete, koje su izgradile ranije generacije, otuđi iz državnog vlasništva i da ih da na upravljanje drugim entitetima.
- Ovih dana mogli smo da čujemo izjavu aktuelnog ministra saobraćaja, gospodina Filipa Radulovića, da je podjela i prodaja dijela Luke Bar bila velika greška, i da će Vlada učiniti sve da tu grešku ispravi. Međutim, ta greška je nepopravljiva. Zato ne smijemo dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar saobraćaja u Vladi Crne Gore opet dođe do zaključka da je izdavanje Aerodroma pod koncesiju bila greška- istakao je on.
Predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović izrazio je veliko nezadovoljstvo načinom na koji su i taj sindikat, ali i Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore, tretirale i bivša i sadašnja vlast.
- U smislu toga da zaposleni, koje se ovo pitanje najdirektnije tiče, nijesu imali priliku da iskažu svoje mišljenje, da učestvuju u javnim raspravama, da budu pozvani i da u okviru jednog transparentnog procesa iznesu svoj stav- istakao je on.
Kazao je da je neophodno da se sadašnja vlast, kao i svaka buduća, odnosi prema tom pitanju sa dužnom pažnjom.
- I da, koliko sjutra, organizuje i uspostavi socijalni dijalog na tu temu, da pokaže odgovornost kako bismo došli do konsenzusa o pitanju – da li treba dati aerodromsku koncesiju ili ne. Kada pričamo o aerodromima, odnosno o modelima koncesije generalno, pitanje je šta se tačno predlaže i zbog čega se takvo rješenje nameće- dodao je on.
Pozvao je sve odgovorne političke subjekte u Crnoj Gori da se obrate sindikatu.
- I da pokušamo da nađemo zajednički jezik, da naše argumente – zbog kojih smatramo da Aerodromi ne treba da idu u koncesiju, jer smo savršeno sposobni da ih razvijamo iz sopstvenih resursa – još jednom izložimo kao naš zahtjev, i nadamo se da će neko pokazati volju za dogovor. U suprotnom, ako nam se niko ne odazove po ovom pitanju, to ćemo smatrati potpunom neodgovornošću i odnosom koji je u suprotnosti sa nacionalnim interesima Crne Gore. Tada ćemo, koristeći sve institucionalne i vaninstitucionalne mehanizme borbe, nastojati da to spriječimo- poručio je Radulović.

Keković: Aerodromi, kao subjekti od nacionalnog interesa, moraju ostati u vlasništvu države

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće sjutra na Cetinju tribinu i potpisivanje Prijedloga za raspisivanje referenduma na teme koje se tiču kampanja te radničke asocijacije.
Tribina će se održati u sali Skupštine Prijestonice Cetinje od 12 do 14 sati.
USSCG je pokrenula kampanje pod motom "Za miran san, socijalni stan" i "Nije sve na prodaju", koje su proistekle iz rezolucija usvojenih na Kongresu USSCG, i to rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.
Kampanja "Za miran san, socijalni stan" odnosi se na zahtjev prema državi da počne da vodi odgovornu stambenu politiku i da tretira pravo na stan kao osnovno ljudsko pravo.
- U tom smislu, USSCG se zalaže da država pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu i rentira ih građanima koji nijesu u mogućnosti da kupe stan po tržišnim uslovima - navodi se u saopštenju.
S druge strane, kampanja Nije sve na prodaju odnosi se na zahtjev da država ne privatizuje preduzeća već da sačuva većinsko vlasništvo u privrednim subjektima od nacionalnog interesa kao što su Aerodromi Crne Gore, Elektroprenosni sistem, Elektroprivreda, Rudnik uglja i Željeznička infrastruktura.
U cilju implementacije kampanja, USSCG je uputila inicijative na adrese predsjednika Skupštine i Vlade sa zahtjevom za prijem i razmjenu mišljenja o navedenim temama, na koje je odgovor izostao.
Nakon toga, USSCG je donijela odluku da pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana za podnošenje Prijedloga Skupštini za raspisivanje državnog referenduma.&nbsp;
Da bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da se prikupe potpisi od najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo u Crnoj Gori.
Tribine i prikupljanje potpisa organizovano je do sada u više gradova Crne Gore.

Kampanja "Za miran san": Sjutra potpisivanje peticije na Cetinju

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Crne Gore uputio je premijeru Milojku Spajiću dopis u kom ga mole da ih primi na razgovor kako bi ga upoznali sa aktuelnim stanjem zbog kog su zabrinuti, pitajući, pored ostalog, da li se "sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala", što je glasina koju, kako tvrde, sve češće čuju.
U pismu, koje potpisuju predsjednik i članovi Izvršnog odbora ovog sindikata Dragan Mitrović, Danilo Vuković, Pavle Đokvučić i Radovan Pestorić, navode da je za zaposlene Pošta ''druga kuća'' i osnovni izvor prihoda za njih i njihove porodice.
Ističu da je aktuelno stanje, posebno u dijelu pošte - carinjenja, neadekvatnog magacinskog prostora, loših kadrovsko-partijskih rješenja, nepotizma, protekcionizma i slično, dovoljan razlog za brigu.
- Kad se tome dodaju tri negativna mišljenja eksternog revizora za 2021, 2022. i 2023. godinu i negativno mišljenje Državne revizorske institucije za 2023. naš strah se čini dodatno opravdanim - ističu iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti.
Naglašavaju da je 5.800.000 eura preuzeto prilikom primopredaje između stare i nove uprave 2021. godine, ali da nema nikakvih vidljivih efekata utroška tih sredstava, kao i da su, i pored ovih sredstava, imali prvo istorijsko kreditno zaduženje Pošte u iznosu od 1.800.000 eura, a da su "kreditna sredstva vrlo sumnjivo utrošena".
Dodaju i da su "javne i neposredne nabavke pod velom sumnje", te da su i učestali otkazi i premještaji radnika.
&nbsp;- Posebno želimo da Vam ukažemo da su zaposleni, članovi Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti, prethodnih mjeseci konstantno izloženi osionom i nipodaštavajućem stavu od izvršnog direktora i menadžmenta, a sve zbog našeg principijelnog ukazivanja na nepravilnosti i anomalije koje nanose štetu našem Društvu. Odnos revanšizma posebno je došao do izražaja nakon opravdanog Štrajka zaposlenih 2. oktobra 2023, a kulminirao je tendencioznim i nezakonitim otkazom našem kolegi Jugoslavu Markoviću, članu Izvršnog odbora sindikata, koji je bio predsjednik Štrajkačkog odbora - ističu u pismu.
Pitaju da li je dobra poruka da zaposleni i Sindikat trebaju da ćute dok se, kako tvrde, arče sredstva koja svojim radom mukotrpno zarađuju.
- Da li je to taj evropski put vladavine prava koji treba da štiti one koji ukazuju na propuste i nezakonitosti, a da sankcioniše tlačitelje i, najblaže rečeno, rasipnike? Konačno, da li se sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala, koje glasine sve češće čujemo - upitali su u Sindikatu.
Pozivaju Spajića da svojim autoritetom stane u zaštitu zaposlenih u Pošti, a posebno kolege Jugoslava Markovića čiji je, kako navode, jedini grijeh što ne ćute, već se bore za bolji socio-ekonomski položaj i bolje uslove rada.&nbsp;
- Valjda je prošlo vrijeme podobnih, ulizica i ćutologa. Ne radimo mi to iz obijesti, nego da sačuvamo Poštu i naša radna mjesta, jer menadžeri prolaze, a zaposleni su ti koji ostaju i plaćaju ceh pogrešnih rukovođenja. Ne smijemo dozvoliti da kolega Jugoslav Marković i njegova porodica pate, samo zbog toga što je stao ispred svih nas da se izborimo za nasušnu koru hljeba. Naime, morali smo da štrajkujemo da bi platu poštara povećali sa 565 eura na 665 eura, zar je to taj grijeh - navode u pismu Spajiću.
Zahvalili su premijeru na zalaganju za bolja socijalna prava jer, kako dodaju, "bez 'Evrope sad' i 'Evrope sad 2' radnici Pošte, zajedno sa njihovim porodicama, bili bi socijalni slučajevi".
- Molimo Vas da primite na razgovor naše predstavnike kako bismo Vas bliže upoznali sa aktuelnim dešavanjima u Pošti i kako biste nam pomogli da, putem socijalnog dijaloga, riješimo ovu za nas veoma tešku situaciju - poručili su iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti Crne Gore.

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Spajiću: Zabrinuti smo stanjem, glasine o privatizaciji sve češće čujemo

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pokrenula je kampanje pod motom „Za miran san, socijalni stan“ i „Nije sve na prodaju“, koje su proistekle iz Rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i Rezolucije o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa, usvojenih na Kongresu USSCG.
- Imajući u vidu da povodom upućenih inicijativa i urgencija nije bilo odgovora od donosilaca odluka, Izvršni odbor USSCG odlučio je da u nastavku kampanje, u skladu sa članom 93 stav 3 Ustava Crne Gore, pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana/ki za podnošenje Predloga Skupštini Crne Gore za raspisivanje državnog referenduma - navodi se u saopštenju USSCG.
Kako su kazali, da bi obavezali Skupštinu Crne Gore da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da prikupe potpise najmanje 10 odsto građana/ki koji imaju biračko pravo odnosno 54.247 potpisa.
- Referendumska pitanja na koje bi se građani/ke izjašnjavali u slučaju raspisivanja državnog referenduma glase: Da li ste za to Skupština Crne Gore usvoji Zakon o izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se pod povoljnim uslovima izdavali u zakup građanima/kama Crne Gore koji nisu u mogućnosti da po tržišnim uslovima riješe stambeno pitanje? Da li ste za to da Skupština Crne Gore usvoji Zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države - saopštili su iz USSCG.
S tim u vezi, USSCG će, kažu, otpočeti terenski obilazak opština širom Crne Gore, radi sakupljanja potpisa građana, počevši od danas u Baru.
Naveli su da će javna tribina biti održana u Baru od 19 sati do 21 sat u sali Skupštine opštine Bar. Štand je otvoren od 17 sati ispred sale Skupštine opštine Bar.

Za miran san, socijalni stan: USS prikuplja potpise za raspisivanje referenduma

Kada sam saznala da sam dobila nagradu od 10.000 eura bila sam iznenađena i presrećna, jer mi je to pokazalo da se trud i posvećenost cijene - kaže jedna od nagrađenih radnica crnogorske kompanije "Okov" Sonja Čarapić za Radio Slobodna Evropa. Ta privatna trgovinska kompanija nagradila je Sonju i još 15 zaposlenih za dvadeset godina rada sa po 10.000 eura. Svim zaposlenima, kojih je oko 560, isplaćena je 13. plata. Čarapić, koja radi u sektoru špedicije, kaže da nagradu nije očekivala. - I ranije su nagrađivani zaposleni prigodnim poklonima, ali je ovo iznad svih očekivanja... i motivacija da nastavim sa zalaganjem - ističe ona. Čarapić kaže da su novac i priznanje došli u pravo vrijeme. - S obzirom na izazove inflacije, za moju djecu i mene to je dodatna sigurnost i mogućnost da pokrijemo troškove, ali i prilika da uložimo u nešto - navodi Čarapić Prema njenim riječima, i ukućani i rodbina su bili ponosni, a komšiluk je slao čestitke. Od 240.000 zaposlenih u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za kadrove, dvije trećine radi u privatnom sektoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Sonja Čarapić"> <figcaption>Sonja Čarapić, jedna od nagrađenih za 20 godina rada u kompaniji "Okov"(Photo: Courtesy Image)</figcaption> </figure>  <h2>Šta kažu zaposleni kod privatnika</h2> Da su stimulansi radnicima izuzetno rijetki kod privatnih poslodavaca smatraju građani Podgorice i Nikšića, koji za RSE ocjenjuju da su prve asocijacije na privatni sektor male plate i iskorišćavanje radnika. - Pročitala sam tekst koji mi je izmamio suze, znači da postoje časni ljudi koji cijene svoje radnike. Ja sam poslije 20 godina zahtjevnog rada i uspješnog poslovanja firme dobila otkaz i ostala bez primanja - kaže Vesna (58) iz Nikšića. Peđa tri decenije radi kod privatnika. - U vremenu kada često vidimo ili čujemo kako poslodavci izrabljuje radnike, ovakvi potezi vraćaju vjeru da Crna Gora može biti država u kojoj poslodavac cijeni vrijednog i vjernog radnika, koga će i ovako da nagradi - kaže za RSE. Ana ocjenjuje da je nagrada "samo novac koji je zakinut radnicima". - eka ih je samo po 30 eura zakidao od svake plate u prvih 10 godina, a drugih deset po 60 - a jes' toliko, to vam je to. Pohvalno je što se sjetio da im to vrati - navodi ona. Ekonomistkinja Olja (50) iz Podgorice kaže da je nagrada pravi primjer kako se motivišu zaposleni i čuva "kvalitetan kadar". - Radniku stavlja do znanja da cijeni lojalnost, rad i godine koje je potrošio u toj kompaniji. To je postupak osobe koja cijeni ljude koji su mu svojim radom pomogli da postigne to što je postigao - kaže ona. Podsjeća na slične primjere kada je poslodavac iz Bara radnike nagrađivao novim automobilima. - Mislim da ih je uz to čašćavao putovanjem na Bahame i Sejšele - rekla je Olja. <h2>Radnicima nova auta i krstarenja</h2> Praksu značajnijeg nagrađivanja zaposlenih u Crnoj Gori je pokrenuo, prije desetak godina, vlasnik trgovinskog lanca sportske opreme "Cakan sport" iz Bara Radomir Novaković Cakan. On je radnice sa najdužim stažem 2012. nagradio novim automobilima Golf 6 i Polo, a 2014. najbolje radnike, njih 14, krstarenjem po Mediteranu na luksuznom kruzeru. Novaković kaže da su nagrade i priznanja važan način da se zaposleni motivišu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec" data-rendition-name="original" width="805" height="452" loading="lazy" alt="Radomir Novaković Cakan"> <figcaption>Novaković: Nagrade i priznanja su važan način da se zaposleni motivišu(Photo: Public Domain)</figcaption> </figure>  - Da im se pokaže koliko cijenimo njihov trud i lojalnost. Kada poslodavac prepozna i nagradi doprinos svojih radnika, to utiče na njihovu motivaciju, zadovoljstvo i ukupnu produktivnost" -kaže Novaković za RSE. On vjeruje da nagrade od 10.000 eura ili automobili jačaju povjerenje između poslodavaca i zaposlenih, što je, kaže, ključno za dugoročan uspjeh kompanije. - Ukoliko dajemo kupcima nagrade za vjernost – još je logičnije da to radimo i prema onima od kojih zavisi uspjeh svake firme – njenih zaposlenih - navodi on. Novakovićeva kompanija sa 76 zaposlenih je u javnosti prepoznata kao donator sportskih i humanitarnih manifestacija. - Primjera radi, ponosni smo što smo podržali crnogorske paraolimpijce donacijom sportske opremu za nastupe na međunarodnim takmičenjima Feral - ističe. Novaković kaže da nije važna visina nagrade, već želja da najbolji i najvjerniji radnici znaju da se njihov trud cijeni. - Bitno je napomenuti da te nagrade moraju da dođu što naš narod kaže od srca i nikako drugačije. Tek tada imaju punu vrijednost - dodaje on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Gojko Bajović"> <figcaption>Gojko Bajović, vlasnik trgovinske kompanije "Okov", 25. jul 2024.(Photo: Facebook/Okov)</figcaption> </figure>  <h2>Trinaesta plata i 10.000 evra</h2> I direktor "Okova" Jakov Bajović za RSE kaže da su trinaesta zarada, koju je ta kompanija isplaćuje drugu godinu zaredom svim zaposlenima i nagrade za 20 godina rada značajno popravile raspoloženje radnicima. - Cilj ovog poteza bio je da glasno i od srca kažemo hvala kolegama koji su sebe i svoje živote ugradili u kompaniju. Nagrade su dobili ljudi koje pamtim od malih nogu, koji su sa mojim roditeljima i tetkama prodavali prve šarafe i šarke, istovarali prve kombije i udarali temelje firmi - navodi Bajović. On kaže da su ga obradovale reakcije zaposlenih nakon nagrada. - Pogledom sam tražio lica i svi su oduševljeni i zahvalni, svako na svoj način. Sjutra su nam se telefoni usijali, uz hiljade pozitivnih komentara na portalima i društvenim mrežama, sa najrazličitijih strana čestitke i pohvale - ističe. "Okov" je u vlasništvu njegovih roditelja Gojka i Stanke Bajović. Prema podacima dostupnim na sajtu Poreske uprave, kompanija je posljednje tri godine ostvarila dobit od oko 20 miliona eura. <h2>Poslodavci da podijele dio profita</h2> Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), kaže da se "polako širi krug poslodavaca" koji daju dio profita zaposlenima. - To jeste stimulans i za svaku pohvalu - kazao je Keković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Srđa Keković"> <figcaption>Keković: Poljuljano povjerenje treba vratiti(Photo: Unija slobodnih sindikata)</figcaption> </figure>  Smatra da je dugogodišnja obespravljenost radnika dovela je do nepovjerenja na relaciji poslodavac - zaposleni. - Poljuljano povjerenje treba vratiti. Ako imate profit, onda dio treba da date onima koji ga stvaraju, jer ga ne stvara sam poslodavac - ističe. Uprkos unaprijeđenim pravima u velikim trgovinskim lancima poslodavci moraju, kaže, da nađu način da zadrže radnike. - Došli smo do toga da poslodavac na tržištu ne može da nađe radnika kad to poželi. Sad uvozimo radnu snagu što je tragedija za državu - kaže Keković. Keković smatra da poslodavci moraju shvatiti da neće imati radne snage koliko god da im daju para. - To se sad dešava jer su ljudi radili na određeno, bez slobodnih dana i odmora, i sad idu gdje im je bolje. Došli smo u tu alarmantnu situaciju i sad je kasno - dodaje on. Keković podsjeća da se taj sindikat godinama zalaže da podjela dijela profita radnicima uđe u zakonsku normu.

Hiljade eura, krstarenja i automobili radnicima u Crnoj Gori za motivaciju i lojalnost

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: unija-slobodnih-sindikata