Prema istraživanju Centra za edukaciju, informisanje i istraživanje Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) sindikalna potrošačka korpa za IV kvartal 2025. godine u Crnoj Gori iznosi 2.045 eura, što je za 195 eura više u odnosu na isti period prije dvije godine kada je objavljena prva sindikalna potrošačka korpa.
- U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda i troškova obrazovanja i kulture, a povećanja su zabilježena u kategoriji troškova stanovanja i komunalija, kao i troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja. Došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda za 15 eura u nominalnom iznosu ili 2,33 posto. Kod troškova stanovanja i komunalija došlo je do rasta od pet eura u nominalnom iznosu ili 1,96 odsto zbog pojačane sezone grijanja i većeg prosječnog računa za električnu energiju u četvrtom kvartalu. Kategorija troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja je korigovana za deset eura i sada iznosi 145 eura što je rast od 7,41 odsto. Rast troškova u ovoj kategoriji se dominantno dogodio zbog porasta cijena ljekova. Kod kategorije troškova za obrazovanje i kulturu zabilježen je drastičan pad troškova za 30 eura. U trećem kvartalu došlo je do rasta troškova ove kategorije za 30 eura jer smo imali pojačanu potrebu za opremanjem đaka za školu, u četvrtom kvartalu te potrebe nemamo, te se ova kategorija vraća na prvobitni nivo od 105 eura koliko je iznosila u drugom kvartalu 2025. godine. Ukupno gledano sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal je za 30 eura manja u odnosu na potrošačku korpu za treći kvartal- saopštio je Marko Subotić, Savjetnik za ekonomsku politiku Unije slobodnih sindikata.
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. godine ukupna sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal ove godine se povećala se 75 eura, odnosno 3,81 odsto za godinu dana.
- Prva sindikalna potrošačka korpa objavljena je 2023. godine i iznosila je 1.850 eura. U čak sedam kategorija troškova je dolazilo do promjena – troškovi prehrambenih proizvoda porasli su za 50 eura, troškovi imputirane rente su zabilježili povećanje od 40 eura, troškovi tekućeg održavanja deset eura, troškovi stanovanja i komunalija 40 eura, troškovi proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 15 eura, obrazovanja i kulture pet eura, a troškovi ljetovanja su porasli za 35 eura. Kada bismo poredili stanje danas i stanje prije dvije godine iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za 195 eura ili 10,54 odsto- naveo je Subotić.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović podsjetila je da je prema podacima Uprave za statistiku prosječna neto zarada za oktobar mjesec iznosila je 1.016 eura.
- Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori. Po zvaničnim podacima Poreske uprave oko 70 odsto zaposlenih primaju zaradu do iznosa prosječne zarade, dok oko 105.000 zaposlenih primaju zaradu od 800 eura koliko iznosi jedna od dvije minimalne zarade i to ona za šesti i viši stepen stručne spreme. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori ima gotovo 17.000 samohranih roditelja čija su djeca mlađa od 25 godina, od čega više od 11.000 njih čine samohrane majke. Stopa siromaštva iznosi 20 procenata, a ako iz dohotka isključimo socijalne transfere i penzije tada stopa rizika od siromaštva iznosi 40,5 odsto- podsjetila je Mihajlović.
Osvrnula se na pitanje koliko podaci iz sindikalne potrošačke korpe doprinose kreiranju javnih politika i koliko ih socijalni partneri i donosioci odluka uzimaju u obzir prilikom kreiranja javnih politika i tokom kolektivnog pregovaranja.
- Javne politike bi trebale da imaju za cilj oblikovanje života pojedinca i društva u cjelini. S obzirom na takav cilj u nekom idealnom svijetu kreatori politika bi trebali da vode računa o interesu građana i u skladu sa tim da kreiraju odgovarajuće politike koje su po mjeri čovjeka. U tranzicionim društvima, kakvo je i crnogorsko, obično su te mjere kreirane ad hoc pristupima i značile su „gašenje određenih socijalnih požara“, a ne sistemsko rješavanje problema- poručila je Mihajlović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđan Keković istakao je da je odluka da predstave sindikalnu potrošačku korpu proizašla iz želje da pokažu da potrošačka korpa koju je objavljivao MONSTAT ne odražava stvarno stanje potrebe.
- MONSTAT je negdje krajem 2023. godine najavio da on više neće pratiti potrošačku korpu i onda smo mi panično počeli da radimo na tome kako bismo nastavili da imamo jedno mjerilo koje će nam govoriti koliko nam je sredstava potrebno da imamo minimalne dostojanstvene uslove života za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori. Ta potrošačka korpa koju je MONSTAT po posljednji put objavio u decembru iznosila je oko 830 eura. MONSTAT je iz te potrošačke korpe izbacio takozvanu imputiranu rentu – troškove stanovanja. Nema tog građanina ili građanke Crne Gore koji nema neke troškove stanovanja, ali je to izbačeno iz potrošačke korpe. Tako da ste tad imali utisak da za jednu prosječnu zaradu od 800 eura možete da ispunite potrošačku korpu od 830 eura koje je MONSTAT naveo. Smatramo da su ti troškovi koje je MONSTAT objavljivao podrazumijevali stanje mirovanja ili totalne hibernacije svih četiri člana porodice- izjavio je Keković.
Na važnost uključivanja imputirane rente u potrošačku korpu ukazala je koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje Jelena Mitrović.
- Za nas je to veoma važna kategorija troškova zato što nekih deset posto stanovništva živi podstanarskim životom, a veliki je broj onih koji imaju stambeni ili neku drugu vrstu kredita tako da su dodatno opterećeni za taj iznos- navela je Mitrović.
Posebnu zahvalnost na pomoći pri izradi sindikalne potrošačke korpe Mitrović je uputila Institutu za javno zdravlje koji im je pomogao u izradi tablice nutritivnih vrijednosti za utrošak energije četvoročlanog domaćinstva.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Snežana Remiković podržala je obračun sindikalne potrošačke korpe i usaglasila se da su agregati između sindikalne potrošačke korpe i minimalne potrošačke korpe koju je proizvodio MONSTAT zaista različiti.
- Iza obje potrošačke korpe stoje potpuno različite metodologije, tako da je minimalna potrošačka korpa uz sve kritike koje smo čuli bila određeni proizvod metodologije koja je postojala kao određeni standard u nedostatku međunarodnog standarda. Standard koji je razvijen za minimalnu potrošačku korpu odnosio se na minimume ishrane i kalorija potrebnih da se zadovolji minimum energetskih potreba za obavljanje lakših fizičkih aktivnosti- pojasnila je Remiković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mihajlović: Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori

Sindikat zaposlenih preduzeća Putevi formiran je kao nova sindikalna organizacija, zbog rješavanja aktuelnih problema sa kojim se susrijeću zaposleni.&nbsp;
Ovaj sindikat član je granskog Sindikata saobraćajnih djelatnosti Crne Gore, a preko njega i Unije slobodnih sindikata (USSCG).
- Naš cilj je da u periodu koji je pred nama započnemo socijalni dijalog sa poslodavcem kako bi prvenstveno unutar društva na argumentovanim osnovama u konstruktivnom dijalogu rješavali pitanja od značaja za socio-ekonomski položaj naših članova i zaposlenih u Putevima - navodi se u saopštenju.
Poseban fokus staviće se na poštovanje radnog vremena, pravilnost u obračunu zarade i uvećanje zarade po osnovama prekovremenog, noćnog, nedjeljnog i prazničnog rada.
- Takođe, naš fokus će biti posebno usmjeren na uslove u kojima zaposleni rade, a koji su za određene poslove posebno zahtjevni sa aspekta zaštite i zdravlja na radu - zaključuje se u saopštenju.

Formiran Sindikat zaposlenih preduzeća Putevi

Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.&nbsp;
Zato ga, kako kaže, treba baštiniti kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada, a koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju.&nbsp;
Nedavno je završena javna rasprava o Zakonu o štrajku koji bi uskoro trebao da bude poslat na mišljenje Evropskoj komisiji, dok iz Ministarstva rada poručuju da novi zakon daje veću sigurnost i zaposlenima i poslodavcima, u USS su drugačijeg mišljenja.&nbsp;
Vođeni su intenzivni pregovori, kaže Mihajlović, na nivou socijalnih partnera i resornog ministarstva, ali, kako kaže i drugih zainteresovanih strana. Unija slobodnih sindikata je svo to vrijeme, podsjeća ona, pa i tokom same javne rasprave isticala svoje prijedloge i sugestije za unapređenje Nacrta zakona o štrajku.
- Ono čime smo prije svega nezadovoljni jeste činjenica da dobijamo jedan potpuno novi Zakon, umjesto izmjena i dopuna, kako su krenuli prethodni pregovori na nivou socijalnih partnera. Novi Zakon dobijamo zato što jesu neki neargumentovani, nepotrebni zahtjevi poslodavaca dovodili do prenormiranja odredbi koje imamo, a koje smo mi smatrali u USS da zapravo imaju za cilj zastrašivanja i obesmišljavanja prava na štrajk. Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima i zapravo trebamo da ga baštinimo kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada i koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju, a ne da se trudimo da ga ograničimo. Upravo je zato USS sve one primjere koje nijesu prošle na nivou socijalnog dijaloga, tokom javne rasprave iznijela i raduje nas da je jedan dio tih komentara u USS po završetku javne rasprave, makar koliko smo uspjeli da vidimo iz Izvještaja sa javne rasprave, usvojen, ali ostaje nekoliko zabrinjavajućih normi - rekla je Mihajlović.
Smatra da je posebno sporna norma koja se tiče štrajkova u privatnom sektoru, koji nijesu česti, ali USS je tražila da se u postojećem Zakonu o štrajku uvede norma koja bi onemogućila poslodavcu da tokom štrajka zaposlenih zapošljava, odnosno angažuje nova lica preko partnerskih, ili drugih firmi, koja bi, kako tvrdi, zamijenila učesnike u štrajku.
- Lica koja bi radila na istim, ili sličnim poslovima koja obavljaju oni zaposleni koji su u štrajku. Međutim, takva jedna odredba, uprkos našim brojnim argumentima i onome što je u korelaciji sa stavovima međunarodnih organizacija rada i međunarodnim standardima kad je u pitanju pravo na štrajk zapravo nije naišlo na odobravanje niti od strane predlagača Zakona, niti od poslodavaca - istakla je Mihajlović.
Kaže da je posebno sporno uvođenje Agencije za nacionalnu bezbjednost koja bi procjenjivala da li zbog dužine i obima trajanja štrajka u vojsci, policiji, državnim organima, dodaje ona, može doći do eventualnog problema sa očuvanje bezbjednosti zdravlja lica i opšteg interesa građana, zbog čega bi štrajk morao da prestane u tim organima.
- Insistiranje USS jeste da takvu procjenu ne može da vrši ANB, da to mora biti neki drugi organ, a po našem mišljenju to bi trebalo da bude Sud, u kratkom postupku, koji bi u skladu sa svojim ovlaštenjima i u toku svoga rada i donošenja takve odluke mogao da konsultuje i ANB, ako je potrebno. Upravo je isti takav stav zastupao i ekspert međunarodne organizacije rada koji je bio angažovan kao stručna i ekspertska pomoć za vrijeme pregovora koje smo na nivou socijalnih partnera vodili o ovom Zakonu, ali opet je izostalo razumijevanje, kako predlagača Zakona, tako i poslodavaca - zaključila je Mihajlović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1yzwT3sTTjs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihajlović: U Nacrtu zakona o štrajku su prenormirane neke odredbe koje imaju za cilj zastrašivanje i obesmišljavanje prava na štrajk

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je svojim nečinjenjem omogućio Vladi da, prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti, grubo prekrši imperativne odredbe Granskog kolektivnog ugovora (GKU), ocijenili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG). 
 
Iz USSCG su u otvorenom pismu zaštitnici imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojani Ćirović naveli da očekuju da, štiteći interes države, u skladu sa ovlašćenjima upozori resorna ministarstva da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU. 
 
- I da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u otvorenom pismu. 
 
Iz USSCG su u pismu Ćirović naveli da su duboko zabrinuti aktuelnim, višemjesečnim dešavanjima sa kojima se suočavaju zaposleni u prosvjeti, a o kojima se državni organ na čijem je čelu nije oglašavao sve do podnošenja Inicijative za ocjenu zakonitosti određenih odredaba GKU za oblast prosvjete. 
 
- Ovaj državni organ se ni nakon podnošenja Inicijative, kao organ javne vlasti kojem je povjerena zaštita prava javnopravnih subjekata, odnosno države, uprkos svojim nadležnostima, nije oglasio niti preduzeo konkretne aktivnosti usmjerene na eliminisanje štetnih posljedica koje, samovoljom određenih resora, mogu nastupiti po javni interes i budžet Crne Gore - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da je za njih neshvatljivo, zabrinjavajuće i krajnje neprihvatljivo da odmah nakon podnošenja inicijative taj državni organ nije savjetovao ministarstva finansija i prosvjete, nauke i inovacija da odustanu od jednostranog tumačenja i kršenja GKU, kako bi se preduprijedile sve očekivane posljedice do donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi. 
 
- Ovakvim nečinjenjem, državni organ koji štiti javni interes omogućio je jednoj strani potpisnici GKU za oblast prosvjete da prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti (i to dijelu zaposlenih, budući da se izmijenjeni obračun odnosio samo na osnovno obrazovanje) grubo prekrši imperativne odredbe GKU, uskraćujući zaposlenima prava koja im pripadaju i koja su godinama unazad uživali - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su podsjetili da su GKU, sa svim izmjenama i dopunama, potpisali svi dosadašnji ministri i ministarke prosvjete, kao i da je prije potpisivanja ugovor dobijao saglasnost od Ministarstva finansija. 
 
- Ovo tim prije što je članom 45 Zakona o zaradama u javnom sektoru propisano da svi granski kolektivni ugovori, pa i predmetni GKU, nijesu mogli proizvoditi pravno dejstvo, a da prethodno nijesu bili usaglašeni sa pomenutim zakonom u ostavljenom roku - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je logično i pravno utemeljeno da resorna ministarstva, prije donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi, sami i jednostrano odlučuju o tome da li su određene odredbe GKU nezakonite. 
 
- Da li će bilo koji pojedinac odgovarati ukoliko usljed jednostranih, paušalnih i nezakonitih odluka, a zbog kršenja GKU, iz budžeta države budu odlivena sredstva za naknadu sudskih troškova, kamata i isplatu razlike zarade za zaposlene u prosvjeti (a ima ih preko 14 hiljada) koji putem sudskih postupaka budu ostvarili zakonsko pravo koje im je prilikom isplate julske zarade grubo prekršeno - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore iskoristio mogućnost da se, prije podnošenja inicijative, umiješa u nastali spor i doprinese sporazumnom rješavanju sporne situacije i tako doprinese vladavini prava i pravnoj sigurnosti. 
 
- Da li cijenite simptomatičnim da se Vlada, kao potpisnica GKU, povodom nastale dileme o tumačenju određenih odredaba GKU nije obratila paritetnoj Komisiji za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU kao tijelu koje je ugovorom prepoznato kao prvi institucionalni oblik rješavanja spornih pitanja u primjeni istog - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da su njihovi apeli na uspostavljanju socijalnog dijaloga, zaštiti interesa svih učesnika u kolektivnom pregovaranju, ali i javnog interesa, ostali bez odgovora. 
 
- Zato očekujemo da nakon ovog javnog obraćanja, štiteći interes države, u skladu sa svojim ovlašćenjima upozorite Vladu, odnosno resorna ministarstva, da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU, i da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su kazali da bi svako drugačije postupanje značilo namjerno istrajavanje u pogledu potencijalnih, a izvjesnih gubitaka koje bi budžet, odnosno građani pretrpjeli na račun tužbenih zahtjeva. 
 
- Koje će zaposleni u prosvjeti biti prinuđeni da podnesu radi zaštite svojih prava, odnosno važećih i imperativnih normi GKU, na čije poštovanje su se, podsjećanja radi, obavezali i Sindikat prosvjete i Vlada kao potpisnici - dodali su iz Unije. 
 
Oni su poručili da će, ukoliko do toga ne dođe, kao organizacija koja se od osnivanja zalaže za uvođenje instituta odgovornosti na svim nivoima, insistirati na procesuiranju i naknadi materijalne štete od svih onih koji istrajavaju na nezakonitom postupanju i grubom kršenju prava zaposlenih u prosvjeti.

USSCG: Prosvjetarima da se nadoknadi razlika manje isplaćene zarade za jul, Ćirović da zaštiti interes države i upozori Vladu

Radnici u Crnoj Gori 1. maj, Međunarodni praznik rada, dočekuju u atmosferi koja svakako nije za slavlje - ocijenio je predsjednik Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđan Keković.
On je u razgovoru za Portal Analitika kazao da se mora konstatovati da je na planu poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih i građana bilo više aktivnosti koje su doprinijele da se amortizuju inflatorni udari tokom prethodne godine.
- Ovdje u prvom redu ističem povećanje minimalne zarade, prosječne zarade i najniže penzije kroz programe evropa 1 i 2, ali i kroz još neka socijalna davanja kao što su dječji dodaci, naknade majkama, besplatni udžbenici i jenokratne naknade tzv. žrtvama tranzicije u pojedinim djelatnostima - istakao je Keković.
<h2>Nezadovoljavajući odnos vlasti</h2>
Povodom brojnih istupa sindikalnih organizacija tokom prethodne godine, sagovornik Analitike ističe da i on, ali i organizacija koju predstavlja, žele da se budi radnička i građanska svijest o nužnosti borbe za radnička prava.
- Svaki događaj na tom planu zdušno pozdravljamo i podržavamo, naravno ukoliko je utemeljen na argumentovanim i realnim zahtjevima. Dakle, protesti i štrajkovi su odraz demokratskog društva i oni pokazuju koliko smo spremni da se konfrontiramo u borbi za naše interese - rekao je Keković.
Naglašava i da nije zadovoljan odnosom vlasti prema zahtjevima radnika.
- Iskreno rečeno, očekivali smo da će, nakon političkih promjena 2020, naše inicijative na poboljšanju životnih i radnih uslova zaposlenih i građana/ki, upućene donosiocima odluka, imati veću prohodnost. Očekivali smo našu veću uključenost u kreiranju politika od važnosti za zaposlene i građane i snažniji socijalni dijalog - rekao je Keković.
Za očekivanja, kako je ustvrdio, nijesu ispunjena.
- USSCG se opet susrijeće sa ćutanjem administracije i ignorantskim odnosom Vlade i Skupštine prema našim inicijativama - ocijenio je Keković dodajući da ni solidarnost među radnicima i sindikatima nije na najboljem nivou, te da se na tom planu mora još puno uraditi.
<h2>Prvomajska sindikalna akademija novi način proslavljanja</h2>
I način obilježavanja praznika je, kako ukazuje, značajno izmijenjen u odnosu na period socijalističkog uređenja države.
- Ništa nije ostalo isto nakon promjene socijalističkog u kapitalističko uređenje naše države. Dok su u socijalizmu radnici upravljali fabrikama i društvenim dobrima, u kapitalizmu to čine vlasnici kapitala preko političkih poluga moći. U takvim uslovima promijenio se i koncept obilježavanja iliti proslavljanja Prvog maja kao praznika rada - naveo je &nbsp;Keković.
Kako ističe, dok je on u socijalističkom društvu proslavljan organizacijom svojevrsnih hepeninga pod nazivom prvomjaski uranak, takva tradicija se izgubila u uslovima kapitalizma.
- Trenutno se prilagođavamo tim novim shvatanjima kapitalističkog društvenog poretka, a mi u sindikalnom pokretu tražimo adekvatne forme kako da ovaj praznik i njegove poruke, koje su od posebne važnosti za svijet rada, sačuvamo od zaborava - navodi predsjednik USSCG.
Keković podsjeća da je USSCG za Međunarodni praznik rada uvijek upućivala svojevrsne poruke poslodavcima i Vladi, pa će, dodaje, tu tradiciju nastaviti i ove godine.
- Ovog 1. maja po prvi put organizujemo Prvomajsku sindikalnu akademiju, na kojoj ćemo dodijeliti prvomajsku sindikalnu nagradu najistaknutijem aktivisti/kinji i najsitakutijem sindikatu/sindikalnoj organizaciji za 2025. - saopštio je on.
Ovu manifestaciju žele, kako je rekao, da uspostave kao tradicionalnu.
- Sa ciljem da, pored očuvanja tekovina Prvog maja, crnogorskoj javnosti učinimo što vidljivijom sindikalnu borbu i žrtvu koju naši sindikalni aktivisti - volonteri daju za naše zajedničko bolje sjutra - poručuje Keković.

Keković: Očekivali smo veću uključenost Sindikata u kreiranje politika, odnos vlasti prema našim zahtjevima i dalje ignorantski

Aerodromi Crne Gore nijesu na prodaju, i o njihovoj eventualnoj koncesiji treba da odluče građani na referendumu, zaključak je sa današnje konferencije koju je organizovala Unija slobodnih sindikata.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore još od početka godine vodi određenu kampanju na implementaciji rezolucije koja je donijeta sa rada 350 delegata na Četvrtom kongresu Unije slobodnih sindikata Crne Gore, a koja je nosila radni naziv Rezolucija o zaštiti privrednih subjekata od posebnog nacionalnog interesa. Upravo se Aerodromi Crne Gore nalaze možda na prioritetnoj listi tih preduzeća, te u okviru kampanje koju sada vodimo pod nazivom Nije sve na prodaju, pokušavamo da prikupimo 55.000 potpisa punoljetnih građana i građanki, da iskoristimo pravo na građansku inicijativu koje nam daje Ustav Crne Gore i da u okviru toga obavežemo Skupštinu da raspiše državni referendum sa jednim referendumskim pitanjem: da li ste za to da Vlada Crne Gore i Skupština donesu Zakon kojim će se garantovati da određena preduzeća – koja smo naveli u predlogu za raspisivanje referenduma – ostanu trajno u većinskom vlasništvu države- kazao je predsjednik USSCG Srđa Keković.
On je istakao da nijesu protiv privatno-javnog partnerstva.
- Ali generalno smatramo da subjekti od nacionalnog interesa moraju uvijek, u interesu građana i građanki Crne Gore, kao i budućih generacija, ostati u vlasništvu naše države- naveo je on.
Keković je kazao da u samoj inicijativi za davanje aerodroma pod koncesiju nijesu ispoštovani principi transparentnosti ni inkluzivnosti.
Predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti Veselin Partović kazao je da zaista čudi i odluka i namjera Vlade Crne Gore da ovako značajne kapacitete, koje su izgradile ranije generacije, otuđi iz državnog vlasništva i da ih da na upravljanje drugim entitetima.
- Ovih dana mogli smo da čujemo izjavu aktuelnog ministra saobraćaja, gospodina Filipa Radulovića, da je podjela i prodaja dijela Luke Bar bila velika greška, i da će Vlada učiniti sve da tu grešku ispravi. Međutim, ta greška je nepopravljiva. Zato ne smijemo dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar saobraćaja u Vladi Crne Gore opet dođe do zaključka da je izdavanje Aerodroma pod koncesiju bila greška- istakao je on.
Predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović izrazio je veliko nezadovoljstvo načinom na koji su i taj sindikat, ali i Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore, tretirale i bivša i sadašnja vlast.
- U smislu toga da zaposleni, koje se ovo pitanje najdirektnije tiče, nijesu imali priliku da iskažu svoje mišljenje, da učestvuju u javnim raspravama, da budu pozvani i da u okviru jednog transparentnog procesa iznesu svoj stav- istakao je on.
Kazao je da je neophodno da se sadašnja vlast, kao i svaka buduća, odnosi prema tom pitanju sa dužnom pažnjom.
- I da, koliko sjutra, organizuje i uspostavi socijalni dijalog na tu temu, da pokaže odgovornost kako bismo došli do konsenzusa o pitanju – da li treba dati aerodromsku koncesiju ili ne. Kada pričamo o aerodromima, odnosno o modelima koncesije generalno, pitanje je šta se tačno predlaže i zbog čega se takvo rješenje nameće- dodao je on.
Pozvao je sve odgovorne političke subjekte u Crnoj Gori da se obrate sindikatu.
- I da pokušamo da nađemo zajednički jezik, da naše argumente – zbog kojih smatramo da Aerodromi ne treba da idu u koncesiju, jer smo savršeno sposobni da ih razvijamo iz sopstvenih resursa – još jednom izložimo kao naš zahtjev, i nadamo se da će neko pokazati volju za dogovor. U suprotnom, ako nam se niko ne odazove po ovom pitanju, to ćemo smatrati potpunom neodgovornošću i odnosom koji je u suprotnosti sa nacionalnim interesima Crne Gore. Tada ćemo, koristeći sve institucionalne i vaninstitucionalne mehanizme borbe, nastojati da to spriječimo- poručio je Radulović.

Keković: Aerodromi, kao subjekti od nacionalnog interesa, moraju ostati u vlasništvu države

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće sjutra na Cetinju tribinu i potpisivanje Prijedloga za raspisivanje referenduma na teme koje se tiču kampanja te radničke asocijacije.
Tribina će se održati u sali Skupštine Prijestonice Cetinje od 12 do 14 sati.
USSCG je pokrenula kampanje pod motom "Za miran san, socijalni stan" i "Nije sve na prodaju", koje su proistekle iz rezolucija usvojenih na Kongresu USSCG, i to rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.
Kampanja "Za miran san, socijalni stan" odnosi se na zahtjev prema državi da počne da vodi odgovornu stambenu politiku i da tretira pravo na stan kao osnovno ljudsko pravo.
- U tom smislu, USSCG se zalaže da država pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu i rentira ih građanima koji nijesu u mogućnosti da kupe stan po tržišnim uslovima - navodi se u saopštenju.
S druge strane, kampanja Nije sve na prodaju odnosi se na zahtjev da država ne privatizuje preduzeća već da sačuva većinsko vlasništvo u privrednim subjektima od nacionalnog interesa kao što su Aerodromi Crne Gore, Elektroprenosni sistem, Elektroprivreda, Rudnik uglja i Željeznička infrastruktura.
U cilju implementacije kampanja, USSCG je uputila inicijative na adrese predsjednika Skupštine i Vlade sa zahtjevom za prijem i razmjenu mišljenja o navedenim temama, na koje je odgovor izostao.
Nakon toga, USSCG je donijela odluku da pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana za podnošenje Prijedloga Skupštini za raspisivanje državnog referenduma.&nbsp;
Da bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da se prikupe potpisi od najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo u Crnoj Gori.
Tribine i prikupljanje potpisa organizovano je do sada u više gradova Crne Gore.

Kampanja "Za miran san": Sjutra potpisivanje peticije na Cetinju

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Crne Gore uputio je premijeru Milojku Spajiću dopis u kom ga mole da ih primi na razgovor kako bi ga upoznali sa aktuelnim stanjem zbog kog su zabrinuti, pitajući, pored ostalog, da li se "sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala", što je glasina koju, kako tvrde, sve češće čuju.
U pismu, koje potpisuju predsjednik i članovi Izvršnog odbora ovog sindikata Dragan Mitrović, Danilo Vuković, Pavle Đokvučić i Radovan Pestorić, navode da je za zaposlene Pošta ''druga kuća'' i osnovni izvor prihoda za njih i njihove porodice.
Ističu da je aktuelno stanje, posebno u dijelu pošte - carinjenja, neadekvatnog magacinskog prostora, loših kadrovsko-partijskih rješenja, nepotizma, protekcionizma i slično, dovoljan razlog za brigu.
- Kad se tome dodaju tri negativna mišljenja eksternog revizora za 2021, 2022. i 2023. godinu i negativno mišljenje Državne revizorske institucije za 2023. naš strah se čini dodatno opravdanim - ističu iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti.
Naglašavaju da je 5.800.000 eura preuzeto prilikom primopredaje između stare i nove uprave 2021. godine, ali da nema nikakvih vidljivih efekata utroška tih sredstava, kao i da su, i pored ovih sredstava, imali prvo istorijsko kreditno zaduženje Pošte u iznosu od 1.800.000 eura, a da su "kreditna sredstva vrlo sumnjivo utrošena".
Dodaju i da su "javne i neposredne nabavke pod velom sumnje", te da su i učestali otkazi i premještaji radnika.
&nbsp;- Posebno želimo da Vam ukažemo da su zaposleni, članovi Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti, prethodnih mjeseci konstantno izloženi osionom i nipodaštavajućem stavu od izvršnog direktora i menadžmenta, a sve zbog našeg principijelnog ukazivanja na nepravilnosti i anomalije koje nanose štetu našem Društvu. Odnos revanšizma posebno je došao do izražaja nakon opravdanog Štrajka zaposlenih 2. oktobra 2023, a kulminirao je tendencioznim i nezakonitim otkazom našem kolegi Jugoslavu Markoviću, članu Izvršnog odbora sindikata, koji je bio predsjednik Štrajkačkog odbora - ističu u pismu.
Pitaju da li je dobra poruka da zaposleni i Sindikat trebaju da ćute dok se, kako tvrde, arče sredstva koja svojim radom mukotrpno zarađuju.
- Da li je to taj evropski put vladavine prava koji treba da štiti one koji ukazuju na propuste i nezakonitosti, a da sankcioniše tlačitelje i, najblaže rečeno, rasipnike? Konačno, da li se sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala, koje glasine sve češće čujemo - upitali su u Sindikatu.
Pozivaju Spajića da svojim autoritetom stane u zaštitu zaposlenih u Pošti, a posebno kolege Jugoslava Markovića čiji je, kako navode, jedini grijeh što ne ćute, već se bore za bolji socio-ekonomski položaj i bolje uslove rada.&nbsp;
- Valjda je prošlo vrijeme podobnih, ulizica i ćutologa. Ne radimo mi to iz obijesti, nego da sačuvamo Poštu i naša radna mjesta, jer menadžeri prolaze, a zaposleni su ti koji ostaju i plaćaju ceh pogrešnih rukovođenja. Ne smijemo dozvoliti da kolega Jugoslav Marković i njegova porodica pate, samo zbog toga što je stao ispred svih nas da se izborimo za nasušnu koru hljeba. Naime, morali smo da štrajkujemo da bi platu poštara povećali sa 565 eura na 665 eura, zar je to taj grijeh - navode u pismu Spajiću.
Zahvalili su premijeru na zalaganju za bolja socijalna prava jer, kako dodaju, "bez 'Evrope sad' i 'Evrope sad 2' radnici Pošte, zajedno sa njihovim porodicama, bili bi socijalni slučajevi".
- Molimo Vas da primite na razgovor naše predstavnike kako bismo Vas bliže upoznali sa aktuelnim dešavanjima u Pošti i kako biste nam pomogli da, putem socijalnog dijaloga, riješimo ovu za nas veoma tešku situaciju - poručili su iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti Crne Gore.

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Spajiću: Zabrinuti smo stanjem, glasine o privatizaciji sve češće čujemo

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pokrenula je kampanje pod motom „Za miran san, socijalni stan“ i „Nije sve na prodaju“, koje su proistekle iz Rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i Rezolucije o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa, usvojenih na Kongresu USSCG.
- Imajući u vidu da povodom upućenih inicijativa i urgencija nije bilo odgovora od donosilaca odluka, Izvršni odbor USSCG odlučio je da u nastavku kampanje, u skladu sa članom 93 stav 3 Ustava Crne Gore, pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana/ki za podnošenje Predloga Skupštini Crne Gore za raspisivanje državnog referenduma - navodi se u saopštenju USSCG.
Kako su kazali, da bi obavezali Skupštinu Crne Gore da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da prikupe potpise najmanje 10 odsto građana/ki koji imaju biračko pravo odnosno 54.247 potpisa.
- Referendumska pitanja na koje bi se građani/ke izjašnjavali u slučaju raspisivanja državnog referenduma glase: Da li ste za to Skupština Crne Gore usvoji Zakon o izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se pod povoljnim uslovima izdavali u zakup građanima/kama Crne Gore koji nisu u mogućnosti da po tržišnim uslovima riješe stambeno pitanje? Da li ste za to da Skupština Crne Gore usvoji Zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države - saopštili su iz USSCG.
S tim u vezi, USSCG će, kažu, otpočeti terenski obilazak opština širom Crne Gore, radi sakupljanja potpisa građana, počevši od danas u Baru.
Naveli su da će javna tribina biti održana u Baru od 19 sati do 21 sat u sali Skupštine opštine Bar. Štand je otvoren od 17 sati ispred sale Skupštine opštine Bar.

Za miran san, socijalni stan: USS prikuplja potpise za raspisivanje referenduma

Kada sam saznala da sam dobila nagradu od 10.000 eura bila sam iznenađena i presrećna, jer mi je to pokazalo da se trud i posvećenost cijene - kaže jedna od nagrađenih radnica crnogorske kompanije "Okov" Sonja Čarapić za Radio Slobodna Evropa. Ta privatna trgovinska kompanija nagradila je Sonju i još 15 zaposlenih za dvadeset godina rada sa po 10.000 eura. Svim zaposlenima, kojih je oko 560, isplaćena je 13. plata. Čarapić, koja radi u sektoru špedicije, kaže da nagradu nije očekivala. - I ranije su nagrađivani zaposleni prigodnim poklonima, ali je ovo iznad svih očekivanja... i motivacija da nastavim sa zalaganjem - ističe ona. Čarapić kaže da su novac i priznanje došli u pravo vrijeme. - S obzirom na izazove inflacije, za moju djecu i mene to je dodatna sigurnost i mogućnost da pokrijemo troškove, ali i prilika da uložimo u nešto - navodi Čarapić Prema njenim riječima, i ukućani i rodbina su bili ponosni, a komšiluk je slao čestitke. Od 240.000 zaposlenih u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za kadrove, dvije trećine radi u privatnom sektoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Sonja Čarapić"> <figcaption>Sonja Čarapić, jedna od nagrađenih za 20 godina rada u kompaniji "Okov"(Photo: Courtesy Image)</figcaption> </figure>  <h2>Šta kažu zaposleni kod privatnika</h2> Da su stimulansi radnicima izuzetno rijetki kod privatnih poslodavaca smatraju građani Podgorice i Nikšića, koji za RSE ocjenjuju da su prve asocijacije na privatni sektor male plate i iskorišćavanje radnika. - Pročitala sam tekst koji mi je izmamio suze, znači da postoje časni ljudi koji cijene svoje radnike. Ja sam poslije 20 godina zahtjevnog rada i uspješnog poslovanja firme dobila otkaz i ostala bez primanja - kaže Vesna (58) iz Nikšića. Peđa tri decenije radi kod privatnika. - U vremenu kada često vidimo ili čujemo kako poslodavci izrabljuje radnike, ovakvi potezi vraćaju vjeru da Crna Gora može biti država u kojoj poslodavac cijeni vrijednog i vjernog radnika, koga će i ovako da nagradi - kaže za RSE. Ana ocjenjuje da je nagrada "samo novac koji je zakinut radnicima". - eka ih je samo po 30 eura zakidao od svake plate u prvih 10 godina, a drugih deset po 60 - a jes' toliko, to vam je to. Pohvalno je što se sjetio da im to vrati - navodi ona. Ekonomistkinja Olja (50) iz Podgorice kaže da je nagrada pravi primjer kako se motivišu zaposleni i čuva "kvalitetan kadar". - Radniku stavlja do znanja da cijeni lojalnost, rad i godine koje je potrošio u toj kompaniji. To je postupak osobe koja cijeni ljude koji su mu svojim radom pomogli da postigne to što je postigao - kaže ona. Podsjeća na slične primjere kada je poslodavac iz Bara radnike nagrađivao novim automobilima. - Mislim da ih je uz to čašćavao putovanjem na Bahame i Sejšele - rekla je Olja. <h2>Radnicima nova auta i krstarenja</h2> Praksu značajnijeg nagrađivanja zaposlenih u Crnoj Gori je pokrenuo, prije desetak godina, vlasnik trgovinskog lanca sportske opreme "Cakan sport" iz Bara Radomir Novaković Cakan. On je radnice sa najdužim stažem 2012. nagradio novim automobilima Golf 6 i Polo, a 2014. najbolje radnike, njih 14, krstarenjem po Mediteranu na luksuznom kruzeru. Novaković kaže da su nagrade i priznanja važan način da se zaposleni motivišu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec" data-rendition-name="original" width="805" height="452" loading="lazy" alt="Radomir Novaković Cakan"> <figcaption>Novaković: Nagrade i priznanja su važan način da se zaposleni motivišu(Photo: Public Domain)</figcaption> </figure>  - Da im se pokaže koliko cijenimo njihov trud i lojalnost. Kada poslodavac prepozna i nagradi doprinos svojih radnika, to utiče na njihovu motivaciju, zadovoljstvo i ukupnu produktivnost" -kaže Novaković za RSE. On vjeruje da nagrade od 10.000 eura ili automobili jačaju povjerenje između poslodavaca i zaposlenih, što je, kaže, ključno za dugoročan uspjeh kompanije. - Ukoliko dajemo kupcima nagrade za vjernost – još je logičnije da to radimo i prema onima od kojih zavisi uspjeh svake firme – njenih zaposlenih - navodi on. Novakovićeva kompanija sa 76 zaposlenih je u javnosti prepoznata kao donator sportskih i humanitarnih manifestacija. - Primjera radi, ponosni smo što smo podržali crnogorske paraolimpijce donacijom sportske opremu za nastupe na međunarodnim takmičenjima Feral - ističe. Novaković kaže da nije važna visina nagrade, već želja da najbolji i najvjerniji radnici znaju da se njihov trud cijeni. - Bitno je napomenuti da te nagrade moraju da dođu što naš narod kaže od srca i nikako drugačije. Tek tada imaju punu vrijednost - dodaje on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Gojko Bajović"> <figcaption>Gojko Bajović, vlasnik trgovinske kompanije "Okov", 25. jul 2024.(Photo: Facebook/Okov)</figcaption> </figure>  <h2>Trinaesta plata i 10.000 evra</h2> I direktor "Okova" Jakov Bajović za RSE kaže da su trinaesta zarada, koju je ta kompanija isplaćuje drugu godinu zaredom svim zaposlenima i nagrade za 20 godina rada značajno popravile raspoloženje radnicima. - Cilj ovog poteza bio je da glasno i od srca kažemo hvala kolegama koji su sebe i svoje živote ugradili u kompaniju. Nagrade su dobili ljudi koje pamtim od malih nogu, koji su sa mojim roditeljima i tetkama prodavali prve šarafe i šarke, istovarali prve kombije i udarali temelje firmi - navodi Bajović. On kaže da su ga obradovale reakcije zaposlenih nakon nagrada. - Pogledom sam tražio lica i svi su oduševljeni i zahvalni, svako na svoj način. Sjutra su nam se telefoni usijali, uz hiljade pozitivnih komentara na portalima i društvenim mrežama, sa najrazličitijih strana čestitke i pohvale - ističe. "Okov" je u vlasništvu njegovih roditelja Gojka i Stanke Bajović. Prema podacima dostupnim na sajtu Poreske uprave, kompanija je posljednje tri godine ostvarila dobit od oko 20 miliona eura. <h2>Poslodavci da podijele dio profita</h2> Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), kaže da se "polako širi krug poslodavaca" koji daju dio profita zaposlenima. - To jeste stimulans i za svaku pohvalu - kazao je Keković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Srđa Keković"> <figcaption>Keković: Poljuljano povjerenje treba vratiti(Photo: Unija slobodnih sindikata)</figcaption> </figure>  Smatra da je dugogodišnja obespravljenost radnika dovela je do nepovjerenja na relaciji poslodavac - zaposleni. - Poljuljano povjerenje treba vratiti. Ako imate profit, onda dio treba da date onima koji ga stvaraju, jer ga ne stvara sam poslodavac - ističe. Uprkos unaprijeđenim pravima u velikim trgovinskim lancima poslodavci moraju, kaže, da nađu način da zadrže radnike. - Došli smo do toga da poslodavac na tržištu ne može da nađe radnika kad to poželi. Sad uvozimo radnu snagu što je tragedija za državu - kaže Keković. Keković smatra da poslodavci moraju shvatiti da neće imati radne snage koliko god da im daju para. - To se sad dešava jer su ljudi radili na određeno, bez slobodnih dana i odmora, i sad idu gdje im je bolje. Došli smo u tu alarmantnu situaciju i sad je kasno - dodaje on. Keković podsjeća da se taj sindikat godinama zalaže da podjela dijela profita radnicima uđe u zakonsku normu.

Hiljade eura, krstarenja i automobili radnicima u Crnoj Gori za motivaciju i lojalnost

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upriličio je sinoć na Cetinju, u Vladinom domu, treći svečani prijem za diplomatski kor u Crnoj Gori, koji je okupio preko 100 ambasadora i diplomatskih predstavnika, saopšteno je iz kabineta Milatovića.
&nbsp;- Okupljanjem na ovom mjestu odajemo poštovanje korijenima naše diplomatije, ali i trajnim vrijednostima dijaloga, uvažavanja i partnerstva koje povezuju naše države- kazao je predsjednik, podsjetivši da su prve ambasade u Crnoj Gori otvorene upravo na Cetinju.
Predsjednik je kazao da je strateški cilj Crne Gore članstvo u Evropskoj uniji i jačanje saradnje u okviru na NATO-a.
&nbsp;- Iako je podrška partnera od neprocjenjive vrijednosti, najveća odgovornost je na nama, našim institucijama, političkim predstavnicima i društvu u cjelini- kazao je Milatović, dodajući da je Crna Gora „u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza Alijanse i jačanju bezbjednosti evroatlantskog prostora“.
Govoreći o globalnim izazovima, predsjednik je istakao opredijeljenost Crne Gore međunarodnoj saradnji.
- Posvećenost Crne Gore multilateralizmu ostaje neupitna. Naš glas je možda skroman, ali nepokolebljiv u principima- kazao je, u kontekstu 80 godina Ujedinjenih nacija i podrške poretku zasnovanom na pravilima, ljudskim pravima i mirnom rješavanju sporova.
Milatović je podsjetio na intenzivnu diplomatsku godinu: susrete sa šefovima država i najvišim evropskim zvaničnicima, jačanje veza sa saveznicima i prisustvo Crne Gore na ključnim međunarodnim forumima.
Najavio je da će 2026. biti „test zrelosti“: domaćinstvo Samita EU – Zapadni Balkan u Crnoj Gori, Samita Berlinskog procesa, kao i predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope i Fondom za Zapadni Balkan.
- Kašnjenje, podjele ili pasivnost su luksuz koji ne možemo priuštiti- kazao je predsjednik, pozvavši na odgovornu saradnju institucija i političkih aktera radi jačanja vladavine prava, stabilnosti i ekonomskog napretka „u interesu naših građana i zajedničke evropske budućnostii''.

Milatović okupio diplomatski kor: Sljedeća godina biće „test zrelosti'' za Crnu Goru

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 18 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da se da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Baru četiri, Budvi i Nikšiću po tri i u Herceg Novom jedna.
&nbsp;Izdato je 359 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 32 prekršajne prijave.
&nbsp;&nbsp;Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda

Pas Sparta je bila ključna za pronalazak osumnjičenog za dvostruko ubistvo u Nikšiću. Takođe je učestvovala u mnogim uspješnim policijskim akcijama. U Centru za obuku službenih pasa u Zagoriču nalaze se oni koji, rame uz rame, sa policajcima svakodnevno učestvuju u najzahtjevnijim akcijama – među njima i petogodišnja Sparta, koja je pratila trag osumnjičenog dva kilometra kroz gustu šumu i rastinje. - Sparta je locirala jednan objekat, jednu kuću gdje je ona nama dala signal da se pronalazi to pomenuto lice. Mi smo odmah obavjestili načelnika OB Bar i posebne jedinice policije koji su bili za nama da nas prate i čuvaju naše živote. Ušli su u objekat i lice su stavili pod kontrolu- kazao je Zoran Prelević iz sektora granične policije. Tokom Godina, Sparta je učestvovala u brojnim rizičnim akcijama, kao što je bila i višesatna potraga za masovnim ubicom Aleksandrom Martinovićem, 1. januara ove godine u Prijestonici. - Izdvojila bih svakako situaciju na Cetinju koja se dogodila to je bilo najopasnije. Najneprijatnija situacija koja je mogla da nas zadesi- navodi Jovana Dačević. Osim potrage za osumnjičenima, Sparta je više puta bila ključna i u pronalasku nestalih lica. - 2023. godine kada smo pronašli senilno lice iznemoglo lutalo je šumom i pronašli smo je nadomak Cetinja, Proganovići selo, među brda Releze i Komana, uspješno je akcija urađena što se tiče Sparte. Imali smo jednu vježbu zajedno sa kolegama, nedavno na policijskoj akademiji, gdje je pas za nepuno 30 sekundi pronašao narkotik koji su ljudi tražili 20 minuta- zaključuje Dačević. U centru koji skoro sedam decenija ima tradiciju najpouzdanijih partnera crnogorske policije — Sparta nastavlja misiju zaštite i bezbjednosti građana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081236_a3d5150efa93d2b0065e35a20772ca1dbc5dbe6ac794c2b27ca85ee131e79a17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212081236_a3d5150efa93d2b0065e35a20772ca1dbc5dbe6ac794c2b27ca85ee131e79a17" data-rendition-name="original" width="1536" height="727" loading="lazy" alt="Policijski službenici sa Spartom"></figure>

Ovo je Sparta: Pas koji je je pomogao u hvatanju osumnjičenog za dvostruko ubistvo

Državljanin Srbije D.K (62) poginuo je jutros u saobraćajnoj nesreći na putu Podgorica - Bar.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da se nesreća dogodila kada je vozilo stetjelo sa puta. &nbsp; 

Nesreća se dogodila jutros u sedam sati i 40 minuta u mjestu Bistrice.
Uvidjaj &nbsp;je u toku.

Nesreća na putu Podgorica- Bar: Poginuo državljanin Srbije

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: unija-slobodnih-sindikata