<p>Demokratska parija socijalista podržava inicijativu Unije slobodnih sindikata za izgradnju stanova za one koji nijesu u mogućnosti da riješe stambeno pitanje i iniciraće formiranje ekspertske multidisciplinarne grupe koja će da utvdi da li postoje preduslovi da ovakva ideja zaživi i u Crnoj Gori, kazao je šef Poslaničkog kluba DPS-a<b> Andrija Nikolić </b>tokom razgovora sa generalnim sekretarom USSCG<b> Srđom Kekovićem</b>.</p>
<p>Povod za organizovanje sastanka upravo je bila inicijativa USSCG da se pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se izdavali u zakup građanima/kama koji nijesu u mogućnosti da svoje stambeno pitanje riješe kupovinom stana.</p>
<p>Prema riječima Nikolića, Klub poslanika DPS podržava projekte kojima se na optimalan način može riješiti problem više od 30 hiljada podstanarskih porodica u Crnoj Gori, i omogućava mladim ljudima da bez straha od visokih nameta za stanovanje započnu svoj samostalni život.</p>
<p>Realizacija ideje UCG, kaže Nikolić, svakako bi ublažila i demografske probleme na koje opominju rezultati popisa.&nbsp;</p>
<p>- Zato je važno da rješavanje stambenog pitanja građana, kao najvažnijeg pitanja životnog standarda, postavimo kao priorite - poručio je Nikolić.</p>
<p>Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je projektu „socijalno stanovanje“, koje grad Beč primjenjuje već duže od sto godina, a što je nedavno ova sindikalna organizacija uz goste iz austrijske prijestonice prezentovala crnogorskoj javnosti.&nbsp;</p>
<p>Keković je naveo da je model socijalnih stanova jedan od najuspješnijih projekata kojim se stanovnicima jednog grada omogućava stanovanje po veoma povoljnim cijenama.&nbsp;</p>
<p>- Ukoliko bi ovakav ili sličan projekat bio uspješno preslikan na naše uslove, to bi značilo da bi mnogi mladi ljudi, bračni parovi koji stvaraju porodicu, građani koji nemaju dovoljna lična primanja da bi plaćali visoke kirije ili kupili stan, zapravo dobili od grada ili države na korišćenje stanove koje bi koristili do kaja života, po veoma povoljnoj cijeni zakupnine - kazao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić sa Kekovićem: Podrška projektu socijalnog stanovanja

<p>Međunarodni dan dostojanstvenog rada jeste dan, ne za čestitku, već dan za podsjećanje &nbsp;da svi zajedno treba da radimo na tom konceptu koji je planetaran i koji je usvojen od Međunarodne organizacije rada, kojim teže sve produktivne i razvijene države svijeta, i naravno, Crna Gora koja teži da uđe u tu evropsku zajednicu, ima obavezu više da na tom konceptu radi - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata u Crnoj Gori Srđa Keković.</p>
<p>- Koncept se sastoji od četiri komponente, otprilike tako je konfigurisan. Ta prva komponenta jeste da vi imate mogućnost da se zaposlite i da imate mogućnost na neku pravičnu zaradu, za rad koji obavljate tokom mjeseca…Druga komponenta je adekvatna socijalna zaštita, ona podrazumijeva više komponenti, ali ajde da ovdje istaknemo tu komponentu koja se tiče zdravstvenih uslova, sigurnosti, da ja u trenutku kad ostanem bez posla ću imati podršku da nađem novi, i da ću za to vrijeme biti opskrbljen…Treća komponenta se tiče socijalnog dijaloga. Socijalni dijalog, inače, na kojem počiva Evropska unija, jeste jedan pojam o &nbsp;kom se najviše priča i u našoj državi, često ga spominju i političari, Vlada i svi ostali. Svi se kunu i hvale tim socijalnim dijalogom, ali, iskreno da vam kažem, on jeste pravi mehanizam kako poslodavci i sindikati treba da uređuju modele svojih odnosa, i isto tako, kako Vlada treba da zajedno sa nama učestvuje u kreiranju tog poslovnog i životnog ambijenta, kako za zaposlene, tako i za poslodavce…Konačno i ta četvrta komponenta, koja je izuzetno važna komponenta, kojoj mi, nažalost, u Crnoj Gori ne poklanjamo veliku pažnju, to je komponenta u okviru koje ja trebam da imam adekvatne uslove rada - rekao je Keković.</p>
<p>Radnici najviše trpe tamo gdje nemaju sindikalnu organizaciju, smatra Keković, jer je onda ostavljeno na svakom radniku, pojedinačno, da se izbori, dodaje on, za svoja prava.</p>
<p>- Koncept sindikalnog organizovanja podrazumijeva određena prava, ali i određenu zaštitu za sve one koleginice &nbsp;i kolege, koji su izabrani da nas predstavljaju u tom socijalnom dijalogu - naglasio je Keković.</p>
<p>U Crnoj Gori sindikalno organizovani nijesu bankari, mnoštvo malih i srednjih preduzeća, objašnjava Keković, ali zaštitarska profesija, dodaje on, jer je to segment u kom radi i do 6 000 radnika, koji nemaju nikakav vid sindikalne organizacije i, kako kaže, njihova prava se svakodnevno krše.</p>
<p>- Svaki radnik u Crnoj Gori, i svaki zaposleni u Crnoj Gori, može da se obrati nadležnim &nbsp;institucijama, za zaštitu svojih prava iz radnog odnosa i po osnovu rada. Međutim, tu postoje brojne barijere, prva barijera je što ta koleginica ili kolega moraju dobro da poznaju radno zakonodavstvo, moraju dobro da znaju koje korake trebaju da naprave prema tim institucijama - istakao je Keković.</p>
<p>Mladi ljudi, koji tek stupaju u radni odnos, cijeni Keković, su poprilično neinformisani, te ih je potrebno edukovati, koja prava imaju u odnosu na poslodavce, u sklopu, kako kaže, obrazovnog sistema.</p>
<p>- Unija slobodnih sindikata Crne Gore je pokušala da radi na tom konceptu, mislim da bi to bio dobar koncept, da u okviru završnih razreda, mature, informišemo te mlade ljude, prije nego krenu na tržište rada, oko tih modela, da uvedemo jedan alternativni čas industrijske demokratije - zaključio je Keković.</p>

Keković: Svi se kunu u socijalni dijalog

<p>Unija slobodnih sindikata (USSCG) pozvala je sve poslanike u Skupštini da glasaju za predložene izmjene Zakona o radu i time omoguće zaposlenima da, ukoliko to žele, ostanu na tržištu rada do navršenih 67 godina života.</p>
<p>- Povodom Predloga izmjena i dopuna Zakona o radu kojim je, pored ostalog, predloženo vraćanje starosne granice za prestanak radnog odnosa sa 66 na 67 godina života za zaposlene u realnom sektoru, USSCG upućuje javni apel svim poslanicima u Skupštini da glasaju za predloženu izmjenu i time iskažu odgovornost prema hiljadama građana koji žele da ostanu na tržištu rada do 67 godine života radi zaštite svog i ekonomsko-socijalnog položaja svojih porodica - rekli su iz Unije.<br/>
<br/>
Iz Unije su podsjetili da se u konkretnom slučaju ne radi o povećanju starosne granice za odlazak u penziju, sa čim se najviše špekuliše, jer se ta granica uređuje Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i trenutno iznosi 65 godina kako za žene, tako i za muškarce.<br/>
<br/>
- Zakon o radu, za čiju se izmjenu zalažemo, ne propisuje uslove za sticanje prava na starosnu penziju osiguranika. Odredba zakona o kojoj je u konkretnom slučaju riječ, isključivo, propisuje uslove kada zaposlenom, bez obzira na njegovu ili volju poslodavca, radni odnos mora prestati po sili zakona - dodali su iz Unije.<br/>
<br/>
Kako su objasnili, predloženom izmjenom Zakona o radu omogućava se zaposlenima da, isključivo ukoliko oni to žele, mogu ostati na tržištu rada do navršene 67 godine života.<br/>
<br/>
Ukoliko, pak, ne žele da ostanu na tržištu rada, zaposleni mogu prije navršenih 67 godina života, sticanjem potrebnih uslova, ostvariti Ustavom i zakonom garantovano pravo na penziju.<br/>
<br/>
- U cilju potpunog informisanja poslanika u Skupštini, naglašavamo da je predložena norma rezultat 100 odsto kompromisa socijalnih partnera postignutog kroz skorašnji proces izrade izmjena i dopuna Zakona o radu, i zapravo je potvrda kompromisa koji je postignut još 2020. godine kada je stupio na snagu novi Zakon o radu. Ova norma, koja je dakle i 2020. godine bila kompromis socijalnih partnera, izmijenjena je bez konsultacije sa istima od većine poslanika u Skupštini 2021. godine, kada je na hiljade naših kolega bilo prinuđeno da, bez prethodne najave i upozorenja, napusti tržište rada, uprkos svojim kreditnim zaduženjima, potrebama, ličnim i profesionalnim planovima - rekli su iz Unije.<br/>
<br/>
Istovremeno, kako su naveli, snižavanjem starosne granice za prestanak radnog odnosa po sili zakona sa 67 na 66 godina, na naprijed pomenuti način, napravljena je svojevrsna diskriminacija prema zaposlenima u realnom sektoru u odnosu na državne i lokalne službenike i namještenike koji u skladu sa posebnim zakonima mogu da, ukoliko to žele, rade do navršenih 67 godina života.<br/>
<br/>
- Osim toga, ukoliko se ne usvoji predložena izmjena Zakona o radu, hiljade naših kolega koji su uzeli dugoročne kredite planirajući da će da rade 67 godine, biće primorani da jednu godinu vraćaju te kredite od penzije, što podrazumijeva duplo manje primanje u odnosu na zaradu, pa samim tim i dovođenje u težak ekonomsko-socijalni položaj. Javna je tajna da je starosna granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona snižena sa 67 na 66 godina života iz političkih razloga, jer za takvo postupanje i nije bilo nijednog valjanog obrazloženja - rekli su iz Unije.<br/>
<br/>
Iz te sinikalne centrale su kazali da se svih prethodnih godina, pa i danas, brojne kolege obraćaju USSCG sa pitanjem kada će se ova norma vratiti u pređašnje stanje i zaista je krajnje vrijeme da se zaposlenima vrati alternativa koju su imali, a koja im je otvarala veće životne mogućnosti.<br/>
<br/>
Davanjem mogućnosti zaposlenima da sami biraju da li će otići u penziju sa sticanjem uslova koje propisuje Zakon o PIO, ili će nastaviti da rade do sticanja uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona, u skladu sa Zakonom o radu, trebalo bi cijeniti kao benefit, što jeste.<br/>
<br/>
Ovakvu mogućnost, kako su rekli iz Unije, ponajmanje bi trebalo vezivati za političke interese i namjeru da se određenim javnim funkcionerima, kako se to u javnosti prikazuje, omogući duži ostanak na funkcije.<br/>
<br/>
USSCG se, kako su kazali, preko jedne decenije zalaže za uvođenje sistema odgovornosti na svim nivoima koji bi, da su primjenjivani, svakog neodgovornog pojedinca koji radi na štetu društva i budžeta, sankcionisali i udaljili sa funkcije koju obavlja, bez obzira na uslove za sticanje prava na penziju i/ili uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona.<br/>
<br/>
- Sa druge strane ovu temu nikako ne bi trebalo povezivati sa nemogućnošću mladih da pristupe tržištu rada jer njihove starije kolege, kako se često navodi, ne žele da napuste svoje radno mjesto. Pristup mladima tržištu rada u Crnoj Gori ograničen je prvenstveno postojanjem nepotizma i kronizma što potvrđuju i brojna istraživanja rađena na temu zapošljavanja i zaposlenosti - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
U konačnom, izbor da ostanu na tržištu rada do 67 godine života biraju isključivo zaposleni koji su na to primorani, jer jedna godina duže na tržištu rada znači jednu godinu manje pukog preživljavanja sa penzijom koja bi ih sledovala.<br/>
<br/>
- Stoga, USSCG apeluje na sve poslanike u Skupštini da glasaju za predložene izmjene Zakona o radu i time omoguće zaposlenima da, ukoliko to žele, ostanu na tržištu rada do navršenih 67 godina života i time daju doprinos zaštiti ekonomsko-socijalnom položaju tih zaposlenih sa jedne, a sa druge strane pokažu odgovornost ka otklanjanju diskriminacije između zaposlenih u javnom i realnom sektoru koja se godinama unazad sve više produbljuje, kako u pogledu uslova za prestanak radnog odnosa, tako i u pogledu visine zarada i uslova rada. Očekujemo da oni to urade i zbog javnog deklarisanja da sve odluke koje donose, donose za dobrobit građana, a ovo je upravo jedna od njih - zaključuje se u saopštenju.</p>

Vratiti pravo zaposlenima da ukoliko to žele ostanu na tržištu rada do 67 godine

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore, <b>Milojko Spajić</b> čestitao je rukovodstvu i građanima Budve 22. novembar, Dan opštine i Dan oslobođenja Budve u Drugom svjetskom ratu.<br/>
 <br/>
 - Ogroman je značaj i vrijednost Budve koliko za nacionalni turizam i državni budžet, toliko i za sveukupnu sliku i ugled naše zemlje pred međunarodnim gostima, partnerima i prijateljima - navodi Spajić u čestitki.<br/>
 <br/>
 Kako je poručio, nada se da će Budva, vođena demokratskim principima i opštim interesom, uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti, kako bi i njeni stanovnici i gosti imali priliku da osjete sve benefite, kvalitete i vrijednosti materijalnog, prirodnog i duhovnog bogatstva koje pripada drevnom gradu.<br/>
 <br/>
 - Takođe, uvjerenja sam da ćemo nastupajući pripremni period za sljedeću ljetnju turističku sezonu iskoristiti na najbolji način, kako bi Budva bila primjer funkcionalne, uspješne i solidarne zajednice – perjanica crnogorskog turizma - zaključio je Spajić.</p>
<p>&nbsp;</p>

Spajić: Nadam se da će Budva uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti

<p>Glavni odbor Demokratske partije socijalista donio je odluku o raspisivanju redovnog desetog Kongresa partije za 25. januar naredne godine, saopšteno je iz te partije.</p>
<p>kako se navodi, deseti Kongres održava se u redovnom terminu nakon četiri godine i osim novog sastava Glavnog odbora na njemu će biti donešena kongresna dokumenta koja će – uz analizu rada partije u posljednjem četvorogodištu, trasirati politiku i program stranke u narednom peridou.</p>
<p>- Na sjednici je konstatovano zadovoljstvo ostvarenim izbornim rezultatima u ovoj godini koji su, od opštine do opštine, potvrdili povratak povjerenja u politiku Demokratske partije socijalista uz očekivanje da se takav trend nastavi i na narednim lokalnim izborima. Na sjednici je razmatrana i aktuelna politička situacija kao i tekuća pitanja - navodi se u saopštenju.</p>

GO DPS: Deseti Kongres 25. januara, trend rasta potvrda povratka povjerenja građana

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a pet lakše.<br/>
<br/>
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, a u Baru i Nikšiću po dvije.<br/>
<br/>
Po jedna nezgoda evidentirana je u Ulcinju, Tivtu, Plavu i Šavniku.<br/>
<br/>
Izdata su 224 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 18 prekršajnih prijava.<br/>
<br/>
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

<p>Prva od četiri dragocjene antologije crnogorske usmene proze „Vilina gora“, koje je priredio istaknuti montenegrista i antologičar <b>Radoje Radojević</b> u saradnji sa svojim bratom, poznatim naučnikom i istraživačem <b>Danilom Radojevićem</b>, objavljena je u izdanju Matice crnogorske, naveli su u saopštenju iz Matice.&nbsp;</p>
<p>Oni su saopštili da se ovom knjigom otvara nova biblioteka Matice crnogorske „Crnogorska narodna književnost“.&nbsp;</p>
<p>„Vilina gora“ je prvobitno objavljena 1971. godine u izdanju titogradskog Grafičkog zavoda u čuvenoj biblioteci „Luča“. Urednici tog izdanja bili su <b>Branko Banjević</b>, <b>Sreten Perović</b> i <b>Milorad Stojović</b>, a kao urednici novog izdanja potpisuju se <b>Milovan Radojević</b> i <b>Ivan Ivanović</b>.&nbsp;</p>
<p>Knjiga sadrži 130 legendi, studiozni predgovor Radoja Radojevića o crnogorskim legendama, njegov pogovor o karakteristikama, klasifikaciji i jeziku legendi objavljenih u ovom izdanju, te popis izvora i zapis o ličnostima koje su legende prenosili.&nbsp;</p>
<p>- Ova antologija je pripremljena da bi se čitaocima predstavio izbor legendi kao književne vrste narodnog stvaralaštva - navodi se u Predgovoru Radoja Radojevića.&nbsp;</p>
<p>U Predgovoru je istakao da zbog toga u okvir ove knjige ne ulaze komparativna, etnografska, folkloristička i bibliografska proučavanja, kakva bi zahtijevalo jedno izdanje za naučne potrebe.</p>
<p>- A književna vrijednost ovih legendi je, uvjeren sam, nesporna. One po motivima, načinu kazivanja, jeziku i drugim osobinama, predstavljaju imanentni umjetnički izraz života i duha crnogorskog naroda – zapisao je Radojević u Predgovoru.&nbsp;</p>
<p>Radojević u svom Pogovoru ističe principe kojih se pridržavao pri izboru legendi za „Vilinu goru“.&nbsp;</p>
<p>– Prije svega, težio sam da izabrana legenda što jače djeluje kao umjetnička cjelina. Kod sasvim kratkih legendi birao sam one koje „imaju sve“ što i „velika djela“. Nastojao sam, u granicama mogućnosti, da budu zastupljeni različiti motivi, razni krajevi Crne Gore i razne epohe. Uzimao sam legende koje nesumnjivo pripadaju crnogorskoj narodnoj književnosti – navodi Radojević.&nbsp;</p>
<p>On se osvrnuo i na problem jezičke neujednačenosti legendi za koji kaže da je nerješiv.&nbsp;</p>
<p>– U njima ima puno odstupanja u odnosu na izvorni narodni govor. Još je Vuk Karadžić, kao što je poznato, intervenisao trudeći se da jezik i crnogorske usmene književnosti prilagodi književnom jeziku koji je stvaran. Vuk Vrčević se uglavnom povodio za njim. Legende koje su objavljene u periodici od 1871. do 1912. godine takođe su ponekad udaljene od izvornog jezika. Tako se, na primjer, piše: pčela, ptica, sav, iako se i danas u govoru Crnogoraca čuvaju oblici čela, tica, vas i tako dalje. Ovo je svakako posljedica redaktorskih intervencija „izvanjaca“ i nekih Crnogoraca koji su htjeli da jezik legendi učine što više „književnim“ – istakao je Radojević.&nbsp;</p>
<p>U legendama koje su objavljene u raznim publikacijama između dva svjetska rata, još veća su odstupanja, ne samo u oblicim, &nbsp;već i u leksici – navodi Radojević, između ostalog, u Predgovoru.&nbsp;</p>
<p>Iz Matice crnogorske su saopštili da će se u njihovom izdanju uskoro pojaviti crnogorske narodne basne u knjizi pod nazivom „Kad je sve zborilo“ (prvobitno objavljene 1979. godine), zatim crnogorske narodne bajke pod nazivom „Vatra samotvora“ (prvobitno objavljene 1976. u izdanju NIP „Pobjeda“), i na kraju crnogorske narodne priče u knjizi „Potopno vrijeme“ (objavljeno 1982. godine).</p>
<p>- Projekat će biti nastavljen izabranim ilustrovanim crnogorskim bajkama namijenjenim najmlađim čitaocima, a planirano je da se priredi i audio izdanje, kao i izbor na engleskom jeziku. Cilj navedenog izdavačkog poduhvata je da se ovaj dio crnogorske književnosti i narodnog stvaralaštva približi novim generacijama čitalaca – naveli su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Radoje Radojević (1922–1978) smatra se rodonačelnikom montenegristike, koji je od 60-ih godina prošlog vijeka pa sve do 1978. godine, kontinuirano svojim diskusijama, ogledima, polemičkim tekstovima i studijama doprinosio očuvanju temeljnih vrijednosti crnogorskog identiteta, a ponajviše crnogorskog jezika i nacionalne kulture.</p>

Imanentni izraz duha crnogorskog naroda

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: unija-slobodnih-sindikata