UNICEF je danas objavio da je od početka primirja u oktobru u Gazi ubijeno više od 100 djece.
- Više od 100 djece ubijeno je u Gazi od početka primirja početkom oktobra - rekao je portparol UNICEF-a Džejms Elder novinarima na brifingu UN-a putem video veze iz Gaze.
Elder je rekao da su gotovo sva djeca, 60 dječaka i 40 djevojčica, umrli od posljedica vojnih napada, uključujući napade iz vazduha, napade dronovima, tenkovsko granatiranje i pucnjavu, prenose mediji.
- Preživljavanje i dalje zavisi od okolnosti, iako su se bombardovanja i pucnjave smanjili tokom primirja - nisu prestali - dodao je.
Takođe je naveo da je broj vjerovatno veći, jer se navedena brojka zasniva samo na smrtnim slučajevima za koje je bilo dostupno dovoljno informacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UNICEF: Više od 100 dece ubijeno u Gazi od početka primirja

Portparol UNICEF-a Rikardo Pires izjavio je danas da je od stupanja na snagu sporazuma o prekidu vatre 11. oktobra, izraelska vojska u Gazi svakog dana u prosjeku ubila dvoje djece.
Govoreći na redovnom sedmičnom brifingu za novinare u kancelariji Ujedinjenih nacija u Ženevi, Pires je rekao da je, uprkos prekidu vatre, jedna djevojčica ubijena u četvrtak u izraelskom vazdušnom napadu na Han Junis, dok je sedmoro djece ubijeno dan ranije u gradu Gazi.
Dodao je da je od stupanja na snagu primirja najmanje šezdeset sedmoro djece ubijeno u izraelskim napadima u Gazi, a mnogo više je povrijeđeno.
Pires je naveo da više stotina hiljada djece živi u šatorima i suočava se sa surovim zimskim uslovima, provodeći noći bez grijanja, pa čak i ćebadi.

UNICEF: Uprkos sporazumu o prekidu vatre u Gazi i dalje ginu djeca

Djeca u Crnoj Gori imaju ograničene mogućnosti za bezbjednu i kvalitetnu igru, poručili su iz UNICEF-a i pozvali državu na veća ulaganja i više prilika za kvalitetan i inkluzivan sport za svu djecu.&nbsp;
Iz UNICEF-a su, povodom Svjetskog dana djeteta, podsjetili na značaj sporta u izgradnji inkluzivnog društva.
Oni su kazali da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2021. godine, polovina djece uzrasta šest do devet godina nije uključena ni u jedan sportski ili plesni klub.&nbsp;
- Što dodatno smanjuje mogućnosti za razvoj motorike, kao i socijalnih i emocionalnih vještina - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, procjenjuje se da 75 odsto djece ne ispunjava preporuku SZO o najmanje 60 minuta intenzivne fizičke aktivnosti dnevno.
Prema podacima SZO i Izvještaju o fizičkoj aktivnosti djece i mladih u Crnoj Gori 2022-2023, fizička aktivnost djece opada sa godinama.
Iz UNICEF-a su naglasili da je pad najizraženiji između 12. i 15. godine, posebno među djevojčicama.&nbsp;
- UNICEF ističe da su djeca sa smetnjama u razvoju drastično manje zastupljena u svim vidovima slobodne i organizovane igre i sporta - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, iako preciznih nacionalnih podataka nema, procjene pokazuju da se učešće kreće između četiri i 25 odsto, što ukazuje na značajne barijere u pristupačnosti i inkluziji.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikele Servadei, poručio je da je pravo na igru osnovno pravo svakog djeteta.&nbsp;
- Sport, posebno, ima jedinstvenu ulogu u prihvatanju različitosti i inkluzije. Nažalost, u Crnoj Gori previše djece i dalje odrasta bez bezbjednih i pristupačnih prostora za igru i sport - rekao je Servandei.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ulaganje u školski sport, inkluzivne programe za djecu sa smetnjama u razvoju i za djevojčice i dječake iz manjinskih zajednica, kao i investicije u pristupačnu infrastrukturu, najisplativiji su načini da se poboljša fizičko i mentalno zdravlje djece.
Kako se navodi u saopštenju, UNICEF je podržao Ministarstvo sporta i mladih u izradi nove Strategije razvoja sporta 2024-2028, koja značajno više stavlja fokus na školski i inkluzivni sport u odnosu na ranije strateške dokumente.&nbsp;
Dodaje se da UNICEF sarađuje s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na primjeni Strategije reforme obrazovanja i unapređenju školske infrastrukture, kao i sa Specijalnom olimpijadom Crne Gore na jačanju inkluzivnih programa u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
Iz UNICEF-a su istakli da, prema Izvještaju o fizičkoj aktivnosti 2022-2023 Univerziteta Crne Gore, 60 odsto škola ima zatvoreni sportski prostor, dok 40 odsto koristi otvorene površine, a mnogi postojeći objekti i dalje su nepristupačni djeci sa smetnjama u razvoju.
- UNICEF poziva da se ubrzaju ulaganja u školsku infrastrukturu i pristupačnost, kako bi se obezbijedili jednaki uslovi za svu djecu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da je redovna fizička aktivnost jedan od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje adolescenata.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da 30-60 minuta aktivnosti tri do četiri puta sedmično smanjuje anksioznost za 20-30 odsto i rizik od depresije za 25 odsto među adolescentima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako su kazali iz UNICEF-a, s obzirom na to da jedan od šest adolescenata pokazuje simptome stresa ili anksioznosti, to je ključni argument za povećanje ulaganja u sport i igru.
Iz UNICEF-a su najavili da će, povodom Svjetskog dana djeteta, sjutra u Podgorici organizovati inkluzivni sportski događaj za djecu i mlade.
Događaj, koji će okupiti djecu, adolescente, sportiste, paraolimpijce, predstavnike Specijalne olimpijade i institucionalne partnere, počeće u deset sati u u Univerzitetskom sportskom i kulturnom centru.
Iz UNICEF-a su pozvali porodice, škole, lokalne zajednice i medije da se pridruže obilježavanju Svjetskog dana djeteta i podrže pravo svakog djeteta na igru.

UNICEF poziva na veća ulaganja i više prilika za inkluzivan sport za djecu

Povodom Svjetskog dana djeteta, UNICEF podsjeća na značaj sporta u izgradnji inkluzivnog društva i ukazuje da djeca u Crnoj Gori imaju ograničene mogućnosti za bezbjednu i kvalitetnu igru, saopšteno je iz ove organizacije.
- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2021. godine, polovina djece uzrasta 6-9 godina nije uključena ni u jedan sportski ili plesni klub, što dodatno smanjuje mogućnosti za razvoj motorike, kao i socijalnih i emocionalnih vještina. Istovremeno, procjenjuje se da 75% djece ne ispunjava preporuku SZO o najmanje 60 minuta intenzivne fizičke aktivnosti dnevno. Prema podacima SZO i Izvještaju o fizičkoj aktivnosti djece i mladih u Crnoj Gori 2022-2023, fizička aktivnost djece opada s godinama, uz najizraženiji pad između 12. i 15. godine, posebno među djevojčicama - navodi se u saopštenju.
UNICEF takođe ističe da su djeca sa smetnjama u razvoju drastično manje zastupljena u svim vidovima slobodne i organizovane igre i sporta. Iako preciznih nacionalnih podataka nema, procjene pokazuju da se učešće kreće između 4% i 25%, što ukazuje na značajne barijere u pristupačnosti i inkluziji.
- Pravo na igru je osnovno pravo svakog djeteta. Sport, posebno, ima jedinstvenu ulogu u prihvatanju različitosti i inkluzije. Nažalost, u Crnoj Gori previše djece i dalje odrasta bez bezbjednih i pristupačnih prostora za igru i sport - rekao je Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
- Ulaganje u školski sport, inkluzivne programe za djecu sa smetnjama u nrazvoju i za djevojčice i dječake iz manjinskih zajednica, kao i investicije u pristupačnu infrastrukturu, najisplativiji su načini da se poboljša fizičko i mentalno zdravlje djece - naveo je on.
UNICEF je podržao Ministarstvo sporta i mladih u izradi nove Strategije razvoja sporta 2024- 2028, koja značajno više stavlja fokus na školski i inkluzivni sport u odnosu na ranije strateške dokumente.
Paralelno, UNICEF sarađuje s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na primjeni Strategije reforme obrazovanja i unapređenju školske infrastrukture, kao i sa Specijalnom olimpijadom Crne Gore na jačanju inkluzivnih programa u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
“Prema Izvještaju o fizičkoj aktivnosti 2022-2023 Univerziteta Crne Gore, 60% škola ima zatvoreni sportski prostor, dok 40% koristi otvorene površine, a mnogi postojeći objekti i dalje su nepristupačni djeci sa smetnjama u razvoju. UNICEF poziva da se ubrzaju ulaganja u školsku infrastrukturu i pristupačnost, kako bi se obezbijedili jednaki uslovi za svu djecu. Redovna fizička aktivnost jedan je od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje adolescenata. Istraživanja pokazuju da 30-60 minuta aktivnosti tri do četiri puta sedmično smanjuje anksioznost za 20 30% i rizik od depresije za 25% među adolescentima. S obzirom na to da jedan od šest adolescenata pokazuje simptome stresa ili anksioznosti, ovo je ključni argument za povećanje ulaganja u sport i igru”, navode iz UNICEF-a.
Povodom Svjetskog dana djeteta, ističu,UNICEF će organizovati inkluzivni sportski događaj za djecu i mlade u subotu, 22. novembra, u Univerzitetskom sportskom i kulturnom centru u Podgorici, u partnerstvu s Ministarstvom sporta i mladih i Glavnim gradom. Program počinje u 10:00 časova i okupiće djecu, adolescente, sportiste, paraolimpijce, predstavnike Specijalne olimpijade i institucionalne partnere.
UNICEF poziva porodice, škole, lokalne zajednice i medije da se pridruže obilježavanju Svjetskog dana djeteta i podrže pravo svakog djeteta na igru.

UNICEF poziva na veća ulaganja i više prilika za kvalitetan i inkluzivan sport za svu djecu

Više od 417 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu i lišeno je najmanje dvije osnovne potrebe, poput ishrane i sanitarnih uslova, pokazao je najnoviji izvještaj UNICEF-a.
Izvještaj „Stanje djece u svijetu 2025: Iskorjenjivanje siromaštva djece – naš zajednički imperativ“ objavljen je povodom Svjetskog dana djeteta i zasnovan je na podacima iz više od 130 država.
Procjena višedimenzionalnog siromaštva obuhvata šest kategorija: obrazovanje, zdravlje, stanovanje, ishranu, sanitaciju i vodu.
Prema izvještaju, 118 miliona djece doživljava tri ili više oblika uskraćenosti, dok 17 miliona trpi četiri ili više. Najviše stope siromaštva zabilježene su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.
Iako je procenat djece pogođene jednom ili više teških uskraćenosti smanjen sa 51 odsto 2013. na 41 odsto 2023. godine, napredak se usporava zbog sukoba, klimatskih kriza, demografskih promjena i smanjenja međunarodne razvojne pomoći.
Izvještaj ukazuje da više od 19 odsto djece u svijetu živi u ekstremnom siromaštvu – sa manje od tri dolara dnevno – pri čemu skoro 90 odsto ove djece živi u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.
U državama sa visokim prihodima, oko 50 miliona djece – što čini 23 odsto dječje populacije – živi u relativnom siromaštvu, što značajno utiče na njihov svakodnevni život.
UNICEF navodi i pozitivne primjere
Slovenija je između 2013. i 2023. smanjila dječje siromaštvo za više od četvrtine, zahvaljujući sistemu porodičnih davanja i minimalnoj zaradi.
U Italiji je relativna stopa monetarnog siromaštva među djecom pala na 23,2 odsto u 2023. godini, dok je životni standard djece poboljšan za 8,6 odsto u posljednjih pet godina, saopštio je predsjednik UNICEF-a Italija, Nikola Gracijano.
U izvještaju je naglašeno da će, bez hitnih globalnih i nacionalnih politika, djeca i dalje ostati najranjivija grupa pogođena siromaštvom i uskraćenošću osnovnih prava.

UNICEF: Više od 400 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu

Nakon nedavnih incidenata govora mržnje i nasilja na ulicama Crne Gore usmjerenih protiv turskih državljana, UNICEF poziva na nediskriminaciju, romociju nenasilja i poštovanje vladavine prava, saopšteno je iz ove organizacije, koja ističe da su to vrijednosti na kojima počiva svako pravedno i sigurno društvo.
- Govor mržnje nikada nije bezazlen. On podstiče diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje, direktno ugrožavajući bezbjednost i dobrobit djece i mladih. jeca uče iz onoga što vide. Kada se mržnja, dezinformacije i nasilje normalizuju, mladi usvajaju obrasce ponašanja koji potkopavaju društveno povjerenje i vrijednosti građanskog društva zasnovanog na jednakim pravima za sve- navodi se u saopštenju.
UNICEF poziva roditelje, lokalne zajednice, škole, institucije i medije da promovišu poštovanje različitosti i ljudskog dostojanstva svake osobe.
- Odrasli i institucije moraju biti primjer. Razum, povjerenje u institucije i poštovanje pravne države najbolji su odgovor na dezinformacije, strah i mržnju- rekao je Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
UNICEF će nastaviti da podržava obrazovne programe poput građanskog obrazovanja, razvoja socio-emocionalnih vještina i programa roditeljstva za prevenciju govora mržnje i nasilja među mladima, kako bi svako dijete imalo priliku da odrasta u društvu jednakih prava i mogućnosti za sve.

UNICEF poziva na nultu toleranciju prema govoru mržnje i nasilju i na odgovornost odraslih da budu primjer djeci i mladima

Crna Gora mora hitno modernizovati sistem vodosnabdijevanja i sanitacije kako bi obezbijedila osnovne uslove za zdravlje i obrazovanje djece, poručili su predstavnici UNICEF-a na Konferenciji o vodama Crne Gore, koja je održana u Bečićima.&nbsp;
Konferenciju su organizovali Udruženje vodovoda Crne Gore (UVCG) i Zajednica opština Crne Gore (ZOCG), uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i međunarodnih partnera, među kojima su UNICEF i Svjetska banka.
Govoreći na zajedničkoj sesiji posvećenoj međunarodnim pogledima na sektor vodnih usluga, dr Senad Begić iz UNICEF-a upozorio je da pristup bezbjednoj vodi i adekvatnim sanitarnim uslugama nije samo tehničko, već i ljudsko prava i razvojno pitanje.&nbsp;
- Bez bezbjedne vode i sanitacije nema kvalitetne zdravstvene zaštite ni dostojanstvenog obrazovanja - istakao je Begić, naglašavajući da voda i higijena moraju biti osnov svakog sistema koji brine o ljudima, naročito o djeci.
Prema podacima UNICEF-a, u zdravstvenim ustanovama, posebno onima u ruralnim sredinama, i dalje postoje ozbiljni problemi u pogledu sanitacije, upravljanja otpadom i održavanja higijene, što direktno ugrožava pacijente i zdravstveno osoblje. Slična situacija je i u obrazovnom sistemu – analiza sprovedena u 242 škole pokazala je velike razlike između urbanih i ruralnih područja, pri čemu mnoge škole nemaju adekvatne toalete niti redovan pristup vodi. UNICEF upozorava da djeca ne mogu učiti u uslovima koji narušavaju njihovo zdravlje i dostojanstvo, te da su posebno pogođene djevojčice, djeca sa invaliditetom i romske zajednice.
Crna Gora je u posljednjih 15 godina ostvarila napredak – danas 85 odsto stanovništva ima pristup bezbjedno upravljanoj vodi, dok 57 odsto koristi bezbjedno upravljane sanitarne usluge. Ipak, ti pokazatelji i dalje zaostaju za evropskim prosjekom.&nbsp;
- Napredak postoji, ali nije dovoljan. Još uvijek imamo škole bez vode i bolnice bez sanitarnih uslova. To su problemi koji direktno utiču na zdravlje djece i zajednica - poručio je Begić.
UNICEF poziva na jačanje saradnje između sektora zdravstva, obrazovanja, komunalnih službi i lokalnih samouprava, kako bi se unaprijedio pristup vodi i higijeni u institucijama. Ključ, kako navodi Begić, leži u sistemskom planiranju, primjeni metodologije za prepoznavanje uskih grla u oblasti vode, sanacije i higijene (WASH BAT metodologija) i izradi nacionalnog akcionog plana koji bi definisao prioritete i investicije.
Predstavnik Svjetske banke Rajmunt Mejr podsjetio je da sektor voda u Crnoj Gori već duže vrijeme funkcioniše na granici održivosti. Samo trećina otpadnih voda se bezbjedno prečišćava, dok su gubici vode u mreži među najvećima u regionu. Uz to, tarife su među najnižima, što onemogućava preduzećima da pokriju troškove održavanja i investicija. Od 24 javna operatora, čak sedam je prošle godine poslovalo s gubitkom, a ukupni manjak sektora iznosio je oko četiri miliona eura.
- Sektor voda mora postati efikasniji i pravedniji. Gubici su previsoki, a ulaganja preniska. Potrebno je jačanje institucija, zakonodavnog okvira i finansijskih mehanizama - naglasio je Mejr.&nbsp;
On je najavio i novi projekat Svjetske banke „Vodne usluge i klimatska otpornost u Crnoj Gori“ (Montenegro Water Services and Climate Resilience Project), koji će obuhvatiti modernizaciju infrastrukture, jačanje otpornosti na klimatske promjene i podršku reformama u sektoru vodnih usluga.
Predstavnici UNICEF-a i Svjetske banke saglasni su da Crna Gora mora posmatrati vodne usluge kao razvojni prioritet, a ne samo kao komunalnu djelatnost. Voda, kako su poručili, mora biti tretirana kao javno dobro i ulaganje u ljudski kapital, zdravlje i budućnost djece.
Aleksandar Nišavić, izvršni direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Podgorica, predstavio je rezultate projekta „Preduzeće budućnosti“ („Utility of the Future“), koje je ovo preduzeće sprovelo po programu Svjetske banke.&nbsp;
Cilj projektnih aktivnosti je bilo da se izvrši analiza poslovanja preduzeća sa finansijskog i organizacionog aspekta i pripremi plan aktivnosti na unapređenju sveukupnog poslovanja. Aktivnost je sprovedena od strane zaposlenih u preduzeću, uz ekspertsku podršku i kroz ciljanu metodologiju za samo-analizu poslovanja koju je razvila Svjetska banka.&nbsp;
- Održive i inkluzivne vodne usluge su temelj zdravog društva. To je ulaganje koje vraća višestruko – kroz bolje zdravlje, obrazovanje, turizam i otpornost zajednica - zaključeno je na sesiji u Budvi, kojom je moderirala Nataša Bakić, član Odbora za komunalne djelatnosti i životnu sredinu Zajednice opština ispred Opštine Nikšić.

Zdravlje i obrazovanje djece zavise od vode i sanitacije

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić sastala se sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikelom Servadeiem s ciljem daljeg unapređenja pravosuđa po mjeri djeteta, jačanja pristupa djece pravdi i specijalizacije sudija za postupanje u predmetima koji uključuju djecu i nasilje nad djecom.
Akcenat sastanka bio je na uvođenju Barnahus modela (Kuća za djecu) u Crnoj Gori, koji obezbjeđuje sveobuhvatnu zaštitu djece žrtava nasilja na jednom mjestu. Ovaj model objedinjuje ključne službe – policiju, centre za socijalni rad, zdravstvene ustanove i stručnjake za mentalno zdravlje, kako bi dijete dobilo potpunu podršku u sigurnom okruženju. Njegov cilj je da djeca budu zaštićena i saslušana bez ponovnog traumatizovanja i potrebe da više puta prepričavaju svoju priču u različitim institucijama.
- Svako dijete koje dođe u kontakt sa pravosuđem mora biti saslušano s pažnjom i mora znati da nije samo. Naš je zadatak da mu pružimo osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem koji treba da bude mjesto zaštite, a ne ponovne traume. Upravo to omogućava Barnahus model - poručila je Pavličić.
Ona je istakla da će Vrhovni sud, koji ima svog predstavnika u Radnoj grupi za uvođenje ovog modela, istrajati u misiji da pravosuđe u Crnoj Gori bude po mjeri djeteta – pravedno, dostupno i zaštitnički nastrojeno prema svakom djetetu.
- Slanje djeteta u zatvor treba uvijek da bude mjera posljednjeg izbora. UNICEF sa zadovoljstvom pozdravlja snažnu podršku Vrhovnog suda pristupima koji djeci daju drugu šansu – pomažući im da se rehabilituju, reintegrišu i postanu aktivni članovi društva - poručio je Servadei.
Vrhovni sud i UNICEF aktivno sarađuju i na međunarodnim inicijativama, među kojima se izdvaja projekat „Disrupting Harm“ (Sprječavanje štete), usmjeren na razumijevanje obima i prirode seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece u online okruženju. Projekat se realizuje u saradnji sa INTERPOL-om i ECPAT International – globalnom mrežom organizacija civilnog društva posvećenih suzbijanju svih oblika seksualne eksploatacije djece. Crna Gora je jedna od 12 zemalja koje učestvuju u novom ciklusu ovog istraživanja.
Pavličić je predstavila i ovogodišnju Analizu kaznene politike za krivična djela protiv polnih sloboda na štetu maloljetnih lica, koju su zajednički izradili Vrhovni sud Crne Gore i NVO „Udruženje Roditelji“. Analiza, izrađena na osnovu istraživanja sudske prakse i pravosnažnih presuda, ima za cilj unapređenje zaštite djece od seksualnog nasilja, uključujući i njegove sve izraženije online oblike.
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dugogodišnjom partnerskom saradnjom i zajedničkim aktivnostima usmjerenim na jačanje pravosuđa po mjeri djeteta i unapređenje zaštite djece od nasilja.
Predsjednica Pavličić zahvalila je UNICEF-u na kontinuiranoj podršci, koja je bila od presudnog značaja za reformu zakonodavstva, usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima i uvođenje specijalizacija u oblasti maloljetničkog pravosuđa.&nbsp;
Istakla je da je zahvaljujući toj saradnji pravosudni sistem Crne Gore postao humaniji i senzibilniji za potrebe djece, te dodala da će Vrhovni sud i dalje ostati otvoren za inicijative koje doprinose jačanju sistema zaštite djece i razvoju pravosuđa po mjeri djeteta.

Servadei: Slanje djeteta u zatvor treba uvijek da bude mjera posljednjeg izbora; Pavličić: Naš zadatak da mu pružimo osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić sastala se sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikelom Servadeijem, s ciljem daljeg unapređenja pravosuđa po mjeri djeteta, jačanja pristupa djece pravdi i specijalizacije sudija za postupanje u predmetima koji uključuju djecu i nasilje nad djecom.
Akcenat sastanka bio je na uvođenju Barnahus modela (Kuća za djecu) u Crnoj Gori, koji omogućava sveobuhvatnu zaštitu djece žrtava nasilja na jednom mjestu. Ovaj model objedinjuje ključne službe – policiju, centre za socijalni rad, zdravstvene ustanove i stručnjake za mentalno zdravlje – kako bi dijete dobilo potpunu podršku u sigurnom i nenasilnom okruženju. Cilj je da djeca budu zaštićena i saslušana bez ponovne traumatizacije i bez potrebe da više puta ponavljaju svoju priču pred različitim institucijama.
„Svako dijete koje dođe u kontakt sa pravosuđem mora biti saslušano s pažnjom i mora znati da nije samo. Naš je zadatak da mu pružimo osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem koji treba da bude mjesto zaštite, a ne ponovne traume. Upravo to omogućava Barnahus model,“ poručila je Pavličić.
Ona je istakla da će Vrhovni sud, koji ima svog predstavnika u Radnoj grupi za uvođenje ovog modela, istrajati u misiji da pravosuđe u Crnoj Gori bude po mjeri djeteta – pravedno, dostupno i zaštitnički nastrojeno prema svakom djetetu.
Šef UNICEF-a u Crnoj Gori Mikel Servadei naglasio je da „slanje djeteta u zatvor uvijek mora biti mjera posljednjeg izbora“. 
 „UNICEF sa zadovoljstvom pozdravlja snažnu podršku Vrhovnog suda pristupima koji djeci daju drugu šansu – pomažući im da se rehabilituju, reintegrišu i postanu aktivni članovi društva“, kazao je Servadei.
Vrhovni sud i UNICEF aktivno sarađuju i na međunarodnim inicijativama, među kojima se izdvaja projekat ‘Disrupting Harm’ (Sprječavanje štete), usmjeren na razumijevanje obima i prirode seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece u online okruženju. Projekat se realizuje u saradnji sa INTERPOL-om i ECPAT International, globalnom mrežom organizacija civilnog društva posvećenih suzbijanju svih oblika seksualne eksploatacije djece. Crna Gora je jedna od 12 zemalja koje učestvuju u novom ciklusu ovog istraživanja.
Pavličić je predstavila i Analizu kaznene politike za krivična djela protiv polnih sloboda na štetu maloljetnih lica, koju su zajednički izradili Vrhovni sud Crne Gore i NVO Udruženje Roditelji. Analiza, zasnovana na istraživanju sudske prakse i pravosnažnih presuda, ima za cilj unapređenje zaštite djece od seksualnog nasilja, uključujući i njegove sve izraženije online oblike.
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dugogodišnjom partnerskom saradnjom i zajedničkim aktivnostima usmjerenim na jačanje pravosuđa po mjeri djeteta i unapređenje zaštite djece od nasilja.
Predsjednica Pavličić zahvalila je UNICEF-u na kontinuiranoj podršci, koja je, kako je istakla, bila od presudnog značaja za reformu zakonodavstva, usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima i uvođenje specijalizacija u oblasti maloljetničkog pravosuđa.
- Zahvaljujući toj saradnji, pravosudni sistem Crne Gore postao je humaniji i senzibilniji za potrebe djece. Vrhovni sud će i ubuduće ostati otvoren za inicijative koje doprinose jačanju sistema zaštite djece i razvoju pravosuđa po mjeri djeteta - poručila je Pavličić.

Vrhovni sud i UNICEF zajedno za jačanje pravosuđa po mjeri djeteta

U toku je novi krug istraživanja UNICEF-a koje će dati uvid u stanje prava djece, ne samo iz oblasti nasilja, nego i u oblastima socijalne dječije zaštite, obrazovanja, zdravlja, sveobuhvatno mjerljivo i uporedivo sa ostalim zemljama ucesnicama istraživanja - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, koordinatorka UNICEF-a za program dječije zaštite Neda Đurović Martinović.
Od 1. do 7. oktobra obilježava se Dječija neđelja pod motom “U igri, u znanju, u &nbsp;dostojanstvu - sa djecom i &nbsp;za djecu.” &nbsp;&nbsp;
Crna Gora je ostvarila veliki napredak u zakonodavnom okviru, kaže Đurović - Martinović, ali još uvijek postoji niz izazova sa kojima se suočavaju djeca u Crnoj Gori.
- Jedan od ključnih izazova jeste nasilje nad djecom a naročito nasilje među djecom, vršnjačko nasilje, nasilje u porodici i nasilje na internetu ili online nasilje. Ova oblast je posljednjih niz godina spominjana u Izvještaju Evropske unije o napretku Crne Gore ka članstvu, gdje se ustvari navodi da je nasilje nad djecom oblast koja izaziva veliku zabrinutost. Naši podaci takođe govore u prilog tome, jer na primjer miks istraživanje koje smo posljednji put sa Monstatom radili 2018.godine govori o tome da 66 posto djece uzrasta od 1 do 14 godina je doživjelo neki oblik fizičkog ili emocionalnog kažnjavanja, od strane odraslih članova svoje porodice, a taj procenat je svakako veći kada govorimo o djeci sa smetnjama u razvoju - rekla je Đurović - Martinović.
Podsjeća na učestalost nasilja u školama i lokalnoj zajednici među vršnjacima, a čest slučaj je, kalo tvrdi, da su žrtve nasilja često i oni koji vrše nasilje.&nbsp;
- Istraživanje koje je uradio Zavod za školstvo 2023.godine, gdje je obuhvaćeno 12.000 djece govori o tome da je čak 43 posto djece bilo svjedok nasilja a 17 posto djece je bilo žrtva nasilja u svojoj školi, &nbsp;tako da ovi i mnogi drugi podaci govore o tome da sistem prevencije mora da bude mnogo bolji. Isto tako onda kada se desi nasilje, zaštita djece mora da bude bolja i podrška djeci, &nbsp;kako djeci koja su vršila nasilje, tako i onoj djeci koja su bile žrtve - Zaključila je Đurović - Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj3pNLF0XPRs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović - Martinović: Nasilje nad djecom u Crnoj Gori izaziva zabrinutost, to je notirala i EU u izvještaju o napretku

Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti u okviru Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava saopštilo je da sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na različite oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka, čime se nasilje prenosi i u savremene oblike – digitalno nasilje.
Iz Ministarstva naglašavaju da je seksualni čin privatna stvar i da ne može biti povod niti dokaz za javno sramoćenje, omalovažavanje ili linč.
– Ovakav napad na ženu nije samo napad na njeno dostojanstvo, već i napad na moral društva. Društvo koje normalizuje ponižavanje žena kroz njihovu privatnost gubi temeljne vrijednosti jednakosti, slobode i ljudskog dostojanstva – navodi se u saopštenju.
Posebno se ukazuje na zabrinjavajući porast mizoginog govora, seksualizovanih uvreda i ciljano targetiranje žena koje su obavljale javne funkcije, što, kako se ističe, ima za cilj zastrašivanje i ućutkivanje žena u javnom prostoru.
Odjeljenje podsjeća da nasilje nad ženama ne podrazumijeva isključivo fizičko nasilje, već obuhvata i psihičko nasilje, prijetnje, seksualno uznemiravanje, uhođenje, ucjenjivanje, ekonomsku kontrolu, kao i digitalno nasilje – uključujući neovlašćeno objavljivanje, slanje ili dijeljenje intimnih snimaka i fotografija, internet uznemiravanje i kampanje javnog ponižavanja.
– Sloboda izražavanja ne uključuje pravo na govor mržnje, pozive na linč, ponižavanje niti opravdavanje nezakonitih radnji – poručuju iz Ministarstva, uz napomenu da zloupotreba intimnog sadržaja bez pristanka predstavlja ozbiljan napad na privatnost, bezbjednost i dostojanstvo žene i može povlačiti krivičnu i prekršajnu odgovornost, uključujući i za one koji takav sadržaj dalje šire.
U saopštenju se podsjeća da sve službenice i službenici javne uprave, posebno nositeljke i nosioci visokih funkcija, imaju obavezu postupanja u skladu sa etičkim kodeksom i standardima javne odgovornosti, te se ostavka u tom kontekstu prepoznaje kao čin odgovornosti i očuvanja integriteta institucije.
Istovremeno se naglašava da ostavka ili povlačenje sa javne funkcije ne može i ne smije biti tumačeno kao priznanje krivice, niti kao odricanje od prava na zaštitu, jer pravo na sigurnost, privatnost i dostojanstvo pripada svakoj osobi, bez obzira na njen status.
Odjeljenje podsjeća i da je Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji je trenutno na javnoj raspravi, usmjeren na jačanje normativnog okvira za prevenciju i suzbijanje diskriminacije po osnovu pola i roda, uključujući rodno zasnovano uznemiravanje, govor mržnje i mizoginiju u javnom i onlajn prostoru, dok se neovlašćeno snimanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka sankcioniše u skladu sa krivičnim zakonodavstvom.
Na kraju, iz Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti pozvali su medije i javne funkcionerke i funkcionere da jasno osude nasilje, a građanke i građane da se uzdrže od širenja spornih sadržaja i senzacionalizma, te da javni govor usklade sa zakonom i osnovnim standardima ljudskih prava.
– Ostajemo pri stavu nulte tolerancije prema rodno zasnovanom nasilju, digitalnom nasilju, ucjenjivanju i govoru mržnje. Zaštita ljudskih prava i jednak pristup pravdi obaveza su države i svih društvenih aktera – zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo: Digitalni linč i zloupotreba intimnog sadržaja su rodno zasnovano nasilje

Službenici Uprava policije, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, lišili su slobode Č.R. (70) iz Podgorice zbog prekršaja drskog ponašanja, počinjenog na štetu novinarke Vijesti Jelena Jovanović.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, Č.R. je uhapšen nakon što je novinarka Jovanović kasno sinoć, putem aplikacije Virtuelna policijska stanica, prijavila objavu na društvenoj mreži u kojoj je osumnjičeni na drzak i omalovažavajući način komentarisao njen novinarski rad, uz upućivanje grubih mizoginih uvreda.
Policijski službenici su odmah postupili po prijavi, nakon čega je Č.R. doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, gdje je od njega uzeta izjava na okolnosti događaja.
O slučaju je obaviješten nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se, nakon uvida u spise predmeta, izjasnio da se u radnjama Č.R. stiču obilježja prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru.
Osumnjičeni će u zakonskom roku biti priveden dežurnom sudiji Suda za prekršaje u Podgorici.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa preduzimanjem svih neophodnih mjera i radnji kako bi se novinarima obezbijedila zaštita i omogućilo da svoj posao obavljaju slobodno, bez pritisaka, prijetnji i uvreda.

Policija uhapsila Podgoričanina zbog uvreda i drskog ponašanja prema novinarki Vijesti Jeleni Jovanović

Izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ autorke Jelene Vušurović otvorena je danas u Galeriji Centra za kulturu.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković navodeći da je naš grad oduvijek odgajao pametne, hrabre i odgovorne ljude.
Ljude koji su umjeli da ponesu znanje i ime našeg grada daleko, ali i da mu se vrate mislima, djelima i osjećajem pripadnosti. Upravo u tom duhu, radovi autorke Jelene Vušurović, koji krase ovu izložbu, su odraz tog kolektivnog duha Prijestonice koja je u svakom vremenu znala da sačuva svoj identitet, poveže nasljeđe sa živom stvaralačkom energijom i pronađe snagu da bude simbol prošlih vremena, ali i budućnosti koju zajedno gradimo – kazao je Đurašković.
Jelena Vušurović je dobitnica brojnih nagrada i priznanja, afirmisana na domaćoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni. Pored stvaralačkog rada, prepoznata je i po dugogodišnjem pedagoškom angažmanu i učešću u humanitarnim projektima.

Otvorena izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ Jelene Vušurović

Evropska unija (EU) predložila je sankcije protiv iranskog ministra unutrašnjih poslova i još 14 visokih zvaničnika zbog njihove uloge u nasilnom gušenju masovnih protesta krajem decembra prošle godine, pokazuju dokumenti do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Protesti su izbili 28. decembra zbog teške ekonomske situacije, uključujući kolaps valute, ali su se brzo pretvorili u proteste protiv režima, na koje su vlasti odgovorile smrtonosnom silom.
Ministri vanjskih poslova EU mogli bi usvojiti ove mjere, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, na sastanku u Briselu 29. januara.
Da bi sankcije bile usvojene, sve države članice moraju glasati "za".
Predlog, datiran 20. januara i distribuiran unutar Vijeća EU, usmjeren je protiv ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija, koji nadgleda iranske Snage za provođenje zakona, kao i protiv sigurnosnih jedinica Iranske revolucionarne garde, koje se smatraju odgovornima za smrt stotina demonstranata.
Glavni tužilac Mohammad Movahedi-Azad suočava se sa sankcijama zbog prijetnji demonstrantima smrtnom kaznom pod optužbom za "neprijateljstvo prema Bogu" tokom nemira.
Prema dokumentima EU, Momeni, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog komandanta, komandovao je snagama koje "guše ulične proteste", pri čemu je zabilježen veliki broj žrtava.

Tag: unicef