Gaza se suočava s ljudski izazvanom sušom nakon kolapsa vodovodnog sistema, saopštila je Agencija Ujedinjenih naroda za djecu, UNICEF, 20. juna.
- Djeca će početi umirati od žeđi... Samo 40 odsto postrojenja za proizvodnju vode je funkcionalno - rekao je portparol UNICEF-a Džejms Elder novinarima u Ženevi.
Dodaje da smo daleko ispod hitnih standarda za pitku vodu za ljude u Gazi.
UNICEF je takođe izvijestio o povećanju od 50 odsto djece od šest mjeseci do pet godina koja su hospitalizovana zbog pothranjenosti tokom aprila i maja u Gazi, kao i o pola miliona ljudi koji pate od gladi.
Ova agencija je rekla da sistem distribucije pomoći koji vodi Humanitarna fondacija za Gazu (GHF) – podržana od Izraela i Sjedinjenih Država – "čini očajnu situaciju još gorom".
Dana 20. juna, najmanje 25 osoba koje su čekale kamione s pomoći ubijeno je izraelskom vatrom u Netzarimu, prema zdravstvenim vlastima u Pojasu Gaze. Dan ranije, najmanje 51 osoba je ubijena u izraelskim napadima, uključujući 12 koji su pokušavali prići centru kojim upravlja GHF u centralnom dijelu Gaze.
U izraelskim napadima u petak, još 12 osoba je ubijeno tokom vazdušnog napada koji je pogodio kuću jedne porodice u Deir al-Balahu, čime je broj žrtava tog dana porastao na 37.
Od početka izraelske vojne kampanje u oktobru 2023. ubijeno je više od 55.300 Palestinaca, od kojih je više od polovine žena i djece, navodi Ministarstvo zdravstva Gaze.
Izrael je ofanzivu pokrenuo nakon napada Hamasa 7. oktobra u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba oteta. Prema izraelskim podacima, 53 taoca su još uvijek u Gazi.
Rat je izazvao velika razaranja na palestinskoj teritoriji, dok je UN rekao da je gotovo cijela populacija Gaze na rubu gladi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UNICEF upozorava na kolaps vodovodnog sistema u Gazi

Društvo defektologa Crne Gore duboko je zabrinuto i nezadovoljstvo zbog, kako navode, kontinuiranog ignorisanja defektološke struke u obrazovnim reformama koje se sprovode pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i UNICEF-a Crna Gora i njenog izostavljanja iz nove Strategije obrazovanja Crne Gore za narednih deset godina
Kako navode u saopštenju, iako nova strategija, objavljena na Instagram profile UNICF Montenegro, donosi niz važnih promjena, uključujući inkluzivnije i modernije škole, veću podršku nastavnicima i saradnju sa psiholozima, pedagozima i socijalnim radnicima, u čitavom dokumentu – kao ni u javnim objavama – defektolozi se ne pominju ni u jednoj tački.&nbsp;
- To nije slučajni propust, već nastavak dugogodišnje institucionalne prakse ignorisanja struke koja je obrazovana, osposobljena i jedina specijalizovana za rad sa djecom sa razvojnim smetnjama, teškoćama u učenju, poremećajima u ponašanju i drugim oblicima smetnji I teškoća koji zahtijevaju podršku - saopštilo je Društvo, dodajući da bez defektologa nema istinske inkluzije u obrazovnom sistemu.
Iz ovog udruženja poručuju da učestvovanje defektologa u strateškim dokumentima ne može i ne smije biti stvar dobre volje, već zakonska i profesionalna obaveza svih koji odlučuju o obrazovanju djece sa smetnjama.

1250x600

1084x550

Defektolozi zabrinuti zbog izostavljanja njihove struke iz Strategije obrazovanja

Povodom Međunarodnog dana porodice, UNICEF u Crnoj Gori objavljuje video anketu mladih reportera koji od svojih vršnjaka traže odgovore na jednostavno, ali važno pitanje: Da li djevojke i momci imaju jednaka prava i obaveze u porodici i kako bi ti to organizovao/la? Iako se stavovi razlikuju, većina anketiranih naglašava da kućni poslovi ne treba da se dijele po rodu, već po dogovoru i solidarnosti, navode iz UNICEF-a.
Odgovori koje daju mladi sagovornici oslanjaju se na lična iskustva i vrijednosti koje svakodnevno žive, a najviše se ističe poruka da ravnopravnost počinje dijalogom i dogovorom.
- Za sve članove porodice treba da važe ista pravila i ista prava - kaže jedna učesnica, dok druga kaže da brat i ona dijele neke obaveze – on usisava, a ona za to vrijeme sređuje mašinu i sudove.&nbsp;
Iako se stavovi razlikuju, većina anketiranih naglašava da kućni poslovi ne treba da se dijele po rodu, već po dogovoru i solidarnosti.
- Smatram da poslovi ne treba da se dijele na muške i ženske, već da se međusobno pomažemo - jedan je od odgovora, dok drugi kaže: "Smatram da je ključna stvar pri donošenju odluka u porodici – razgovor. Potrebno je uzeti u obzir želje i potrebe svih.“
Istraživanje koje je Ipsos sproveo krajem 2024. godine uz podršku UNICEF-a i UN Fonda za izgradnju mira pokazuje da 87 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da su oba roditelja jednako važna u vaspitavanju djece, ali samo 51 odsto vjeruje da porodične obaveze treba da se ravnopravno dijele.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikele Servadei, ističe da djeca i mladi najvažnije životne vrijednosti uče upravo u porodici.
- Ako djeca nauče da slušaju, dijele odgovornost bez razmišljanja o tome šta su "muški" a šta "ženski" poslovi, i poštuju razlike kod kuće – te će vrijednosti nositi sa sobom i u školu, na posao i u društvo. Ravnopravnost počinje u porodici - poručio je Servadei.
UNICEF podsjeća da Međunarodni dan porodice, koji se širom svijeta obilježava 15. maja, predstavlja priliku da se osvrnemo na svakodnevne porodične odnose i prepoznamo njihovu važnost za izgradnju pravednijeg i empatičnijeg društva – u kojem je učešće, dijalog i poštovanje temelj zdravih zajednica.
Video anketu možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D2162792304206533&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

UNICEF objavljuje glasove mladih – dijalog, poštovanje i zajedništvo kao osnova zdravih odnosa

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori se još suočavaju sa sistemskim preprekama, jer u čak devet opština nedostaju usluge i stručna podrška koja im je svakodnevno potrebna, ocijenjeno je na konferenciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Sa konferencije je poručeno da je u ostalim opštinama neophodno unaprijediti te usluge kako bi se poboljšao njihov kvalitet i kako bi one postale dostupne svakoj porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju.
Kako su saopštili iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, u tom cilju su Ženski parlamentarni klub, Međunarodni ženski klub i Fondacija HEMIIAS prošle godine zajednički organizovali donatorsku akciju.
Oni su kazali da je prikupljeno više od 167 hiljada eura, zahvaljujući kojim je UNICEF obezbijedio potrebnu opremu i didaktičke materijale za 17 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.
Iz UNICEF-a su rekli da više od 400 djece i mladih sa smetnjama u razvoju koriste usluge dnevnih centara.
- Danas im je, zahvaljujući donacijama obezbijeđenim kroz javno-privatno partnerstvo, na raspolaganju nova, raznovrsna oprema – asistivna tehnologija i IT oprema, uređaji i materijali za senzornu stimulaciju, oprema za fizioterapiju i rehabilitaciju, kao i didaktički i edukativni materijali prilagođeni individualnim potrebama djece - navodi se u saopštenju.
Jelena Kovačević, majka djevojčice Nikoline, korisnice bjelopoljskog Dnevnog centra „Tisa“, potvrdila je da podrška koju dnevni centri pružaju djeci sa smetnjama u razvoju ima ogroman značaj za porodice.
U saopštenju se navodi da je bjelopoljski dnevni centar prvi u Crnoj Gori otvoren prije 21 godinu, uz podršku UNICEF-a, kao dio reforme sistema socijalne i dječje zaštite.
Kovačević je rekla da roditelj ne može sve sam i da je njena ćerka u Dnevnom centru naučila da vjeruje u sebe.
- Tu koriste asistivnu tehnologiju, Montessori materijale, terapijski bazen, senzornu sobu, ali ono što najviše znači je to što je gledaju očima koje vide vrijednost, a ne prepreku - navela je Kovačević.
Ona je zahvalila svima koji su vjerovali da takvo mjesto treba da postoji i istakla da svako dijete zaslužuje šansu.
Kako se navodi u saopštenju, da bi usluge bile dostupnije, potrebno je više ulaganja, kao i planski razvoj ljudskih resursa – specijalizovanih stručnjaka u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei naglasio je da je donatorska inicijativa dobar primjer kako se zajedničkim naporima institucija, privatnog sektora i međunarodnih partnera mogu unaprijediti prava djece, posebno najranjivije grupe, među kojima su svakako djeca sa smetnjama u razvoju.
- Potreban nam je nastavak i kontinuitet ulaganja, jer u devet opština u Crnoj Gori još ne postoji usluga dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice - istakao je Servadei.
Kako je poručio, da bi postigli jednaka prava i mogućnosti djece sa smetnjama u razvoju potrebna im je podrška cijelog društva – Vlade, Skupštine, lokalnih samouprava i privatnog sektora.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da svako dijete treba da odrasta u porodici i bude dio zajednice koja toj porodici pruža podršku.
- Da bi to bilo moguće, važno je da svi akteri – od lokalnih samouprava do državnih institucija, preuzmu odgovornost za obezbjeđivanje neophodnih usluga - rekao je Gutić.
Prema njegovim riječima, Vlada treba da obezbijedi da sektori zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i finansija rade usklađeno i pravovremeno planiraju sredstva.
- Jer je samo koordinisanom akcijom moguće obezbijediti da djeca i njihove porodice dobiju podršku u okviru zajednice kojoj pripadaju i onda kad im je najpotrebnija - istakao je Gutić.
Osnivačica i članica Borda Međunarodnog kluba žena Crne Gore Zorica Mišković Pavićević smatra da je donatorskom akcijom poslata jasna poruka – da ne zaboravljaju najranjivije.
- Snaga društva ne leži samo u ekonomiji i institucijama, već i u tome kako tretiramo one koji su drugačiji, ali jednako vrijedni. Vjerujem da je ovo početak još dublje saradnje i inspiracija da ne stanemo, jer svako dijete zaslužuje priliku, podršku i osmijeh - poručila je ona.
U saopštenju se navodi da dnevni boravci omogućavaju djeci da ostanu u svom porodičnom okruženju i istovremeno imaju pristup kvalitetnim uslugama.
- Zato je važno stvarati uslove da u svakoj opštini svaka porodica koja odgaja djecu sa smetnjama u razvoju dobije potrebnu podršku - ističe se u saopštenju.
Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Zdenka Popović rekla je da donatorska inicijativa ima duboko značenje, jer je posvećena djeci sa smetnjama u razvoju, koja često ostaju nevidljiva u crnogorskom društvu.
Ona je navela da su, kroz zajedničke napore, uspjeli da osiguraju sredstva i obezbijede neophodnu opremu dnevnim centrima širom Crne Gore.
Time su, kako je dodala Popović, unaprijedili kvalitet rada tih centara pružajući djeci sa smetnjama u razvoju šansu da se razvijaju, napreduju i budu ravnopravni članovi crnogorskog društva.
- Danas zajedno slavimo razumijevanje, solidarnost i odgovornost prema našoj djeci - rekla je Popović.

Usluge dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju nema devet opština

Nakon ove naše analize Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je potpisalo Memorandum sa Institutom za javno zdravlje koji je na nacionalnom nivou zadužen za sprovođenje programa monitoringa vode za piće, i u sklopu tog monitoringa, Memoranduma saradnje, dogovoreno je da što više mjesta na kojima se sprovodi monitoring i uzimaju uzorci upravo bude iz obrazovnih ustanova - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnik UNICEF-a dr Senad Begić.
Pravo na pitku vodu je jedno osnovnih ljudskih prava zagarantovano Konvencijom o ljudskim pravima, a gotovo petina crnogorskih škola prema istraživanju koje je tokom 2022. i 2023.godine sproveo Institut za javno zdravlje uz podršku UNICEF-a ndma pitku vodu.
Postoje dvije kategorije škola i školskih objekata, kaže Begić, prvoj kategoriji pripadaju škole i školski objekti prikopčani na javne sisteme vodosnabdijevanja i druge koje nijesu priključene na sisteme javnog vodosnabdijevanja.
- Četiri posto uzoraka iz prve grupe je ipak tokom analize pokazala neusklađenost sa pravilnicima, drugim riječima nije bila mikrobiološki ispravna. Zbog čega je to tako više je razloga, a prvi i osnovni se svodi na proces kontaminacije vode najčešće &nbsp;u procesu distribucije, što je prouzrokovano različitim faktorima, neki su ljudskog porijekla ( neadekvatno planiranje vodovodne mreže, još neadekvatnije planiranje kanalizacionih mreža), tako da može doći do kontaminacije u procesu distribucije. Isto tako drugi niz faktora obuhvata i neke faktore za ljudsko postupanje, konkretno, neuspješnu dezinfekciju vode, probleme na vodoizvorištima i jednu kompletnu dotrajalost infrastrukture koja sama po sebi nosi rizik od biološke kontaminacije - rekao je Begić.
Veoma visok je procenat uzoraka neispravnosti vode uzet je, kako navodi, u područnim odjeljenjima i objektima koji nijesu na mreži javnog vodosnabdijevanja.
- &nbsp;To je bilo donekle i očekivati, ali ne u ovoliko visokom procentu. Problem je izražen svuda, a moram samo napomenuti da je broj đaka koji pohađaju te objekte i te ustanove znatno manji od škola koje su prikopcane na javne vodovode, ali znate da politika UNICEF-a za svako dijete, i mi nećemo stati dok svako dijete u Crnoj Gori ne bude imalo adekvatan pristup higijenski ispravnoj i &nbsp;zdravoj vodi za piće. Prvo i osnovno rješenje problema je povezati te objekte i škole na sisteme javnog vodosnabdijevanja, tamo gdje je to moguće, a čini nam se, u dobroj mjeri, da je u mnogim selima zaista to moguće, a tamo gdje to moguće, nažalost, na osnovu iskustva koje imamo iz zemalja u razvoju i nedovoljno razvijenih zemalja, moraju se tražiti alternativni izvori vodosnabdijevanja, koji u krajnjem podrazumijevaju obezbjeđivanje flaširane vode djeci koja pohađaju te objekte. Ključno u ovoj priči je angazovanost zajednice, milion puta smo vidjeli u Crnoj Gori, regionu, i svuda u svijetu gdje UNICEF radi, da kada se zajednica složi i udruži oko nekih stvari koje su njima bitne, a edukacija je definitivno jedan od visokih prioriteta lokalnih zajednica, stvari mogu uspješno da se riješe. Pored tog angažovanja lokalne zajednice, čitav je niz drugih procedura koje je moguće sprovesti, prije svega unaprijediti monitoring vode u tim objektima, vršiti češće uzorkovanja, češće analize, osnažiti lokalne higijensko epidemiološke službe da na licu mjesta mogu vršiti uzorkovanja i analize, bez potrebe nošenja uzoraka u neku od centralnih laboratorija i to je jedna stvar koji će UNICEF uz podršku vlade Republike Koreje u ovoj godini raditi - istakao je Begić.
Analize se odnose na momenat uzorkovanja, te veliku ulogu ima hidrometeorološka situacija, jer ako su prisutne velike padavine dolazi do zamućenja vodoizvorišta i vode.
- Svaka mutna voda podrazumijeva opadanje uspješnosti dezinfekcionog procesa, tako da zbog mutnoće, zbog suspendovanih čestica, prosto hlor i sam tehnički proces obrade vode da bi ona bila zdravstveno ispravna nije toliko učinkovit. Nijesmo identifikovali da postoje problemi u određenoj školi prikopčano na vodoizvoriste, za identifikaciju kritičnih mjesta potreban je uspješan i dugoročan program monitoringa vode za piće. Nakon ove naše analize Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je potpisalo Memorandum sa Institutom za javno zdravlje koji je na nacionalnom nivou zadužen za sprovođenje programa monitoringa vode za piće, i u sklopu tog monitoringa, Memoranduma saradnje, dogovoreno je da što više mjesta na kojima se sprovodi monitoring i uzimaju uzorci upravo bude iz obrazovnih ustanova - zaključio je Begić.

Begić: Nećemo stati dok svako dijete u Crnoj Gori ne bude imalo pristup higijensko ispravnoj i zdravoj vodi

Dječji brakovi predstavljaju ozbiljno kršenje prava djeteta, upozorili su iz UNICEF-a i pozvali kreatore politika, prosvjetne radnike i lokalne zajednice da preduzmu snažnije mjere za okončanje tih brakova i osiguranje kvalitetnog obrazovanja za sve djevojčice.
Iz UNICEF-a su, povodom Međunarodnog dana žena, kazali da svako dijete ima pravo da raste bezbjedno, bude obrazovano i da slobodno bira svoju budućnost.
- Dječji brakovi predstavljaju ozbiljno kršenje prava djeteta. Radi se o i ozbiljnom problemu koji nesrazmjerno pogađa djevojčice iz romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Navodi se da prema nalazima istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece (MICS), koje su sproveli MONSTAT i UNICEF, iz 2018. godine, više od trećine romskih i egipćanskih djevojaka u dobi od 15 do 19 godina već je u braku ili živi s partnerom.
- Istraživanja vjerodostojno pokazuju da je obrazovanje jedan od najmoćnijih alata za sprečavanje dječjih brakova - navodi se u saopštenju.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei kazao je da je zadržavanje djevojčica u školama ključno za okončanje dječjih brakova.
- Svakom dodatnom godinom obrazovanja značajno se smanjuje rizik od ranog braka, a djevojčicama se pruža budućnost koja donosi izbore i mogućnosti - rekao je Servadei.
Iz UNICEF-a su rekli da to potvrđuju i podaci.
- Prije 18 godine udaje se 59 odsto Romkinja i Egipćanki s niskim obrazovanjem ili bez ikakvog formalnog obrazovanja. Međutim, među onima koje završe srednju školu taj broj pada na 25 odsto - rekli su iz UNICEF-a.
Kako bi se borio protiv dječjih brakova, UNICEF, kako se dodaje, jača sisteme podrške u zajednicama i školama.
- Uz pomoć UNICEF-a, razvijen je modul u okviru obrazovnog informacionog sistema koji pomaže da se identifikuju djeca koja su u riziku od napuštanja školovanja i koji omogućava hitnu reakciju nastavnika i uprave škole - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, UNICEF i Evropska unija trenutno podržavaju obuku prosvjetnih radnika u 11 opština s velikim brojem učenika iz romske i egipćanske zajednice kako bi efikasno koristili taj sistem.
- Neophodno je proširiti ulogu romskih medijatora u obrazovanju - ocijenili su iz UNICEF-a.
Dodaje se da će izmjene zakonske regulative omogućiti angažman većeg broja romskih medijatora u osnovnom i predškolskom obrazovanju, čime će se osigurati bolja komunikacija između porodica i škola i smanjiti stopa napuštanja školovanja.
Iz UNICEF-a su rekli da okončanje dječjih brakova nalaže multisektorski pristup koji se bavi osnovnim uzrocima, među kojima je i siromaštvo djece.
- Proširenje mjera socijalne zaštite, podrške roditeljstvu i programa rada na terenu suštinski je važno za pružanje pomoći romskim i egipćanskim porodicama, kao i za smanjenje finansijskih pritisaka koji doprinose ranim brakovima - navodi se u saopštenju.
Iz UNICEF-a poručuju da neophodna i jača pravna zaštita.
- Uprkos preporukama Ujedinjenih nacija i naporima Ženskog kluba Skupštine, tek predstoji rad na podizanju minimalne zakonske dobi za sklapanje braka na 18 godina - precizirano je u saopštenju.
Navodi se da je usklađivanje nacionalnih zakona s međunarodnim standardima u oblasti dječjih prava presudno za zaštitu sve djece od ranih i prisilnih brakova.

UNICEF: Nadležni da preduzmu snažnije mjere za okončanje dječjih brakova

Naoružani muškarci u Sudanu silovali su u toku prošle godine više od 220 djece, uključujući i dječake, i djecu koja imaju manje od pet godina, saopštio je danas UNICEF.
Izvršna direktorka UNICEF-a Ketrin Rasel navela je u izjveštaju da se seksualno nasilje, uključujući silovanje, „koristi kao taktika rata“ kršeći međunarodno pravo i zakone koji štite djecu.
Rat u Sudanu izbio je u aprilu 2023. između vojske i njenih rivalskih paravojnih Snaga za brzu podršku. Od tada je ubijeno najmanje 20.000 ljudi, mada je broj vjerovatno daleko veći. Raseljeno je više od 14 miliona ljudi, a u pojedinim djelovima zemlje zavladala je glad.
Zagovaračke grupe za ljudska prava navode da su zločine, uključujući seksualno nasilje i prisilne dječije brakove, počinile obje strane.
Procjenjuje se da je oko 61.800 djece interno raseljeno od početka rata, saopštio je UNICEF prošlog mjeseca.
Više od 30 odsto djece žrtava silovanja bili su dječaci, saopštio je UNICEF.
Među žrtvama je 16 djece mlađe od pet godina i četiri bebe. Slučajevi su prijavljeni u saveznim državama Gedaref, Kasala, Gezeira, Kartum, Rijeka Nil, Severna Država, Južni Kordofan, Sjeverni Darfur i Zapadni Darfur.
Od 221 silovane djece, 73 slučaja su bila vezana za rat, a 71 ne, dok su ostali neidentifikovani, izjavila je za Asošijeted pres portparolka UNICEF-a Tes Ingram.
- U kulturi zaista ozbiljne društvene stigme i u vrijeme kada je pristup uslugama ozbiljno otežan, činjenica da se ova grupa javila govori nam da je to samo mali uzorak. To je samo vrh ledenog brijega, nesumnjivo je da je još stotine djece silovano - rekla je ona.
Preživjeli često nerado prijavljuju da su bili izloženi seksualnom nasilju zbog društvene stigme i straha od odmazde od strane oružanih grupa i odbacivanja od porodice.
Ingram, koja je boravila u Sudanu u decembru, rekla je da se susrela sa žrtvama koje su „pretrpjele strahote koje niko ne bi želio da doživi tokom svog života, a nakon tih užasa, njihova patnja ne prestaje“.
Rekla je da se mnogi nose sa ozbiljnim fizičkim i psihičkim ranama, te da su zbog traume neki priznali da su pokušali da izvrše samoubistvo.
Jedna djevojka je, u audio svjedočenju koje su čuli novinari AP-a, rekla da se više puta selila tražeći sklonište jer su je neki centri za raseljene odbijali nakon što su saznali da je ostala trudna nakon silovanja.
Bilo je još svjedočenja o strašnim torturama, premlaćivanjima, kidnapovanjima, silovanjima mladih djevojaka.
Neke od njih nakon što su bile kidnapovane bile su primorane da služe otimačima.

UNICEF: Tokom prošle godine više od 220 djece žrtve seksualnog nasilja u ratu u Sudanu

Dok su mnogi novogodišnje praznike proveli u krugu porodice, okruženi toplinom i radošću, u našoj zemlji postoje djeca koja nisu u svojim porodicama već u ustanovi za djecu bez roditeljskog staranja, daleko od osjećaja sigurnosti i pripadnosti koje pruža porodica. Njihova novogodišnja noć podsjetnik je svima da pravo svakog djeteta da raste u porodici nije samo ideal, već i obaveza društva.
Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, nedavno je posjetio Dječji dom „Mladost” u Bijeloj, u kojem boravi blizu 70 djece bez roditeljskog staranja.
- Puno sam djece danas sreo. Skoro pola njih ima smetnje u razvoju i mnoga su djeca pripadnici manjina, poput Roma i Egipćana. Čak 90 odsto njih ima roditelje. Čuo sam puno individualnih komplikovanih priča o krizama u porodici i napuštanjima. Međutim, uvijek postoje rješenja. Smještanje djece u instituciju treba da bude posljednje rješenje i to vrlo privremeno. Mnoga djeca koju sam sreo borave ovdje mnogo godina. To je neprihvatljivo - kazao je Servadei.
UNICEF zagovara tri ključne stvari kako bi svako dijete u Crnoj Gori raslo u toplom porodičnom okruženju.
- Jedna je da postavimo deinstitucionalizaciju kao najvažniji politički prioritet. Za to su potrebne strategije koje treba podržati, kao i budžeti za njihovo sprovođenje. Druga stvar je da osiguramo da su socijalni radnici bliži porodicama u vrijeme kriza, kako bi mogli da spriječe odvajanje djece od porodice. Treća stvar je da obezbijedimo hraniteljstvo kroz centre za hraniteljstvo ili usvajanje djeteta kada nije u najboljem interesu djeteta da ostane u porodici ili kod rođaka - poručio je Servadei.
Marela Savić, direktorica Dječjeg doma „Mladost” u Bijeloj, prepoznaje nedostatak ljudskih resursa kao ključni izazov za kompletan sistem socijalne i dječje zaštite, kao i nedostatak usluga podrške porodicama u lokalnoj zajednici, naročito kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju. Povećanje broja ove djece, ali i djece koja su doživjela nasilje u porodici i one s problemima iz domena mentalnog zdravlja, koje se posljednjih godina bilježi u ovoj instituciji, jasno ukazuje da je neophodno više ulagati u ljudske resurse, prije svega socijalne radnike, i u adekvatne servise podrške djeci, mladima i porodicama širom zemlje.
- Prije svega, treba poraditi na razvijanju hraniteljstva, što se i radi upravo planovima za otvaranje centra za hraniteljstvo. Mislim da će taj centar veoma doprinijeti sprečavanju institucionalizacije djece i, naravno, rad s biološkim porodicama, pružanje podrške porodici - objašnjava direktorica Savić.
Njena glavna preporuka je da se pod hitno poveća broja socijalnih radnika i uopšte stručnjaka za rad s djecom i porodicama u krizi.
- Šta bi bile preporuke, ali opet pod uslovom da i centri imaju dovoljno ljudskih resursa, da te promjene staratelja, odnosno voditelja slučaja, budu rjeđe, jer se djeca vezuju za ljude. Njima je bitno da osoba koja je bila prethodno njihov staratelj, to bude ponovo. Dakle, ja znam da kolege iz centara to ne mogu uvijek da sprovedu zbog različitih razloga, prije svega zbog nedostatka stručnih kadrova. To je ono što muči sve nas u sistemu - ističe Marela Savić.
Ona apeluje na bolju saradnju između sistema dječje i socijalne zaštite, obrazovanja, zdravlja i pravosuđa.
- Smatram da je za svako dijete koje uđe u ovu instituciju evidentno da roditelj ne može o njemu da brine, da njegovi roditeljski kapaciteti nisu na očekivanom i potrebnom nivou i da bi negdje kroz sistem to moralo da se identifikuje, barem ograničenjem roditeljskog prava. To ograničenje ima svoj rok trajanja i, naravno, može da prestane. Dakle, kao sistem, mislim da moramo biti tu ažurniji, a kad kažem sistem, mislim i na pravosudni sistem, jer znamo da ti postupci poprilično dugo traju - kazala je Savić.
Kada je u pitanju zdravstveni sistem, direktorica Dječjeg doma ukazuje na urgentnu potrebu podrške klinike za djecu s problemima iz domena mentalnog zdravlja koja je nedavno otvorena u Podgorici, ali još nije počela s radom.
- Klinika je otvorena, ali prema informacijama s kojima raspolažemo, još uvijek nije primila prve pacijente i bilo bi veoma značajno da kolege iz zdravstvenog sistema nađu način da to odjeljenje počne da prima pacijente zbog toga što su potrebe poprilično velike. Ne mislim samo na djecu koja borave u ovoj instituciji, mislim uopšte na društvo u Crnoj Gori, jer smo svjedoci sve većih problema s mentalnim zdravljem kod najmlađih. Dakle, to nas negdje sve poziva da učinimo više i bolje - poručuje Savić.
Dok se slavi Nova godina i otvaraju vrata novim počecima, iz UNICEF-a podsjećaju na one kojima je podrška najpotrebnija – djecu koja praznike dočekuju bez porodice.&nbsp;
UNICEF i Dječji dom „Mladost” u Bijeloj uputili su poziv građanima, institucijama i organizacijama da zajedničkim djelovanjem doprinesu razvoju hraniteljstva, s ciljem da svako dijete osjeti toplinu i sigurnost porodičnog doma.&nbsp;
- Neka 2025. godina postane godina pozitivnih promjena za svako dijete u Crnoj Gori - poručuju iz UNICEF-a.

U Domu "Mladost" blizu 70 djece bez roditeljskog staranja; UNICEF: Nova godina - vrijeme za porodicu za svako dijete

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori, uz podršku Delegacije Evropske unije, predstavili su nacrt Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035), ključnog dokumenta koji definiše pravce razvoja obrazovnog sistema Crne Gore za narednih deset godina, saopšteno je iz MPNI.
Na događaju koji je održan u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici, govorili su ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, Liselotte Isaksson, zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, i Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Nacrt Strategije za reformu obrazovanja predstavila je Marija Gošović, generalna direktorica Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje u MPNI, koja je ovom prilikom istakla da strategija obuhvata ključne pravce razvoja obrazovnog sistema, uključujući ravnomjernu dostupnost obrazovanja, smanjenje socijalnih i regionalnih razlika, te osposobljavanje djece i mladih za život u savremenom društvu kroz razvoj relevantnih vještina i kompetencija.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, posebno je istakla značaj ovakvih inicijativa za budućnost države.
- Ova strategija je obećanje da ćemo svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. Naš cilj je da osiguramo da svako dijete u Crnoj Gori ima pristup obrazovanju koje ga priprema za izazove savremenog svijeta, kroz sticanje relevantnih znanja i vještina. Posebnu pažnju posvetićemo osnaživanju nastavnika i vaspitača, kako bi pružili adekvatnu podršku djeci iz osjetljivih grupa i njihovim porodicama, stvarajući inkluzivno i podsticajno školsko okruženje. Na taj način radimo na prevenciji ranog napuštanja škole i omogućavamo djeci da ostvare svoj puni potencijal- kazala je ministarka.
Iz MPNI saopštili su četiri ključna strateška cilja koje obuhvata Strategija za reform obrazovanja:
Strategija za reformu obrazovanja obuhvata četiri ključna strateška cilja:
Strateški cilj 1: Obrazovni sistem pruža visokokvalitetno, dostupno i pravično obrazovanje koje podstiče cjelovit razvoj sve djece i adolescenata i otporan je na izazove i rizike.
Strateški cilj 2: Svi zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama jednako i u punoj mjeri podržavaju kvalitet i pravičnost obrazovanja, razvijaju sve ključne kompetencije i vještine učenika i imaju pozitivne stavove i visoka očekivanja u odnosu na svu djecu i mlade.
Strateški cilj 3: Unapređenje kvaliteta i pravičnosti u sistemu obrazovanja putem poboljšanog upravljanja i finansiranja, s naglaskom na upotrebu dokaza i učešće u procesu donošenja odluka.
Strateški cilj 4: Obrazovna infrastruktura i nastavna sredstva podržavaju savremene metode i tehnike rada i obezbjeđuju visokokvalitetan, dostupan i inkluzivan ambijent za realizaciju nastavne prakse.
U svom govoru, Liselotte Isaksson, zamjenica šefa Sektora za sarandju Delegacije EU u Crnoj Gori, posebno je naglasila suštinsku važnost ove Strategije ne samo za Vladu, već I za svakog učenika, nastavnika, roditelja i građanina, na koje će uticati ova reforma.
- Zadovoljni smo što su resursi EU omogućili sprovođenje intenzivnog procesa konsultacija, tokom kojih se čuo glas svakog relevantnog aktera. Međutim, koliko god konsultacije bile važne, implementacija je ono što će na kraju odrediti uspjeh strategije. Zato sada treba osigurati njenu efikasnu i održivu realizaciju, uz mjerljive rezultate, a prvi korak je donošenje Akcionog plana- izjavila je Isaksson.
- Strategija se temelji na ključnim preporukama Analize sektora obrazovanja i u skladu je s nacionalnim i međunarodnim strateškim okvirima i standardima. Što je još važnije, ova strategija u potpunosti uključuje preporuke onih kojih se najviše tiče: djece i adolescenata, njihovih roditelja i staratelja i nastavnika, jer oni najbolje znaju s kojim se izazovima suočavaju, kao i koji su najbolji načini da se oni riješe. Sada je trenutak kada imamo priliku da investiramo u djecu od njihovog ranog razvoja do adolescencije, i tu priliku moramo iskoristiti. Ulaganje u ljudski kapital Crne Gore ključno je za pristupanje EU i istovremeno je i put razvoja za cijelu zemlju- pojasnio je Mikele Servadei, šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Iz MPNI su poručili da je cilj događaja u Naučno-tehnološkom parku bio da se pokrene konstruktivna diskusija sa ključnim akterima u obrazovnom sektoru i da se pruži prilika za razmjenu mišljenja koja će unaprijediti finalnu verziju Strategije.

Predstavljen nacrt Strategije za reformu obrazovanja 2025-2035

Nabavka i distribucija vakcina, medicinskih uređaja i esencijalnih medicinskih sredstva, predstavlja ključni korak ka jačanju zdravstvenog sistema Crne Gore, a na tom putu naša zemlja imaće punu podršku UNICEF-a, poručeno je nakon posjete delegacije Crne Gore, predvođenom ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom, Centra za nabavku i logistiku UNICEF-a.
Posjeta je, kako je saopšteno iz tog vladinog resora, organizovana na marginama Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, koja održana u Kopenhagenu.
Predstavnici UNICEF-a upoznali su ministra Šimuna sa inovativnim procesima i tehnologijama koje koriste za unapređenje zdravstvenih sistema širom svijeta.
Iz Ministarstva zdravlja (MZ) kazali su da je organizovan obilazak najvećeg humanitarnog skladišta u kojem UNICEF skladišti i distribuira medicinsku opremu i vakcine za više od 160 zemalja.
Dodaje se da su predstavljeni i najnoviji proizvodi za majčinsku i neonatalnu njegu, kao i asistivne tehnologije koje su od ključnog značaja za zdravstvene sisteme.
Delegaciju UNICEF-a predvodila je Leila Pakkala, direktorica Divizije za nabavku, dok su u razgovorima učestvovali i drugi visoki predstavnici iz sektora za logistiku, tehnologiju i medicinske proizvode.
Ministar Šimun izrazio je zahvalnost UNICEF-u na dosadašnjoj podršci za projekte u Crnoj Gori i istakao značaj nastavka saradnje.
U saopštenju se navodi da su razmatrane mogućnosti za dalju saradnju, posebno u oblastima unapređenja „track and trace” sistema za bolje praćenje potrošnje ljekova i medicinskih sredstava, podrške imunizaciji kroz razvoj call centra za MMR vakcinaciju, kao i nabavke unaprijed pripremljenih paketa opreme za rani razvoj djeteta, novorođenčad i djecu sa posebnim potrebama.
Dodaje se da je diskutovana i mogućnost obuke i jačanja kapaciteta u pogledu predviđanja potreba i planiranja nabavki.
Ministar Šimun je istakao da je posjeta značajna za dalji razvoj zdravstvenih usluga u Crnoj Gori, posebno u oblasti efikasne nabavke i distribucije medicinskih proizvoda.
- Naša saradnja s UNICEF-om omogućava nam da unaprijedimo dostupnost ključnih medicinskih proizvoda i potrepština u Crnoj Gori, čime osiguravamo bolju zdravstvenu zaštitu, posebno za djecu, koja su najranjivija i kojoj je dostupnost kvalitetne njege od ključnog značaja - izjavio je Šimun.
Na kraju posjete, navodi se da su delegacija i predstavnici UNICEF-a dogovorili dalju saradnju kroz konkretne aktivnosti koje će doprinijeti jačanju kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore.

Šimun: Značajna podrška UNICEF-a u unapređenju crnogorskog zdravstvenog sistema

Podrška inicijativi predsjednika nikšićke opštine Marka Kovačevića da sjeverne opštine upravljaju svojim resursima stiže i od predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića. Kaže da ukoliko do decentralizacije dođe tražiće prihode i od prirodnih, ali i od ekonomskih dobara. Predlozi predsjednika sjevernih i južnih opština ne podrazumijevaju decentralizaciju, već političku i partijsku podjelu državnih resursa, stav je ekološkog aktivista Vuka Ikovića. Predsjednik države Jakov Milatović smatra da nije suština ko, već kako se upravlja javnom imovinom, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Predsjednik Zetske opštine Mihailo Asanović saglasan je i podržava inicijativu da sjeverne opštine upravljaju svojim resursima. Kaže da ukoliko primorski gradovi preuzmu kontrolu nad obalom, zašto to ne bi uradili i oni na sjeveru.
Ukoliko do decentralizacije dođe, Asanović će tražiti sve prihode koje ostvaruju nacionalni parkovi posjetama Skadarskom jezeru, ali i one od izvorišta Bolje sestre, kao i od Plantaža i Aerodroma.
- Zašto i mi ostale opštine, na primjer Bar, Cetinje, Tuzi, ne bi upravljali sa Skadarskim jezerom ili mi i Tuzi ne bi upravljali sa Plantažama, pa bi u bordu direktora bio određeni broj članova iz opštine Tuzi i iz opštine Zeta. Međutim, ukoliko krenemo tim putem, smatram da će država izgubiti kontrolu nad svojim resursima - kaže Asanović.
Za predsjednika Opštine Plužina Slobodana Delića svaka inicijativa koja podrazumijeva decentralizaciju je poželjna i prihvatljiva.
Kaže da nije saglasan u potpunosti da resursima upravljaju opštine, ali da bi dobro bilo da u organima odlučivanja budu i predstavnici lokalnih samouprava.
- Lokalne uprave moraju imati svoj uticaj, a u konačnom novim zakonskim aktima mora se definisati pravilna raspodjela prihoda koja se ostavrauju od korišćenja resursa sjevernih opština - smatra Delić.
Da se ne radi o decentralizaciji, već o političkoj i partijskoj podjeli državnih resursa, stav je ekološkog aktiviste Vuka Ikovića.
Na taj način opštine se, dodao je Iković, pretvaraju u partijske firme. Ukazuje i na to da lokalne samouprave nisu isključivi vlasnici prirodnih ili drugih resursa.
- Jedna termoelektrana je vlasništvo svih građana Crne Gore, jedna hidroelektrana, Perućica i Piva, je vlasništvo svih građana Crne Gore, tako da tehnološki i administrativno je totalno samoubistvo sada da opštine preuzmu određene te dijelove, to je ustvari rasparčavanje - naglašava Iković.
Podsjeća i da opštine shodno zakonu o koncesijama ubiraju prihode od prirodnih, ali i onih ekonomskih dobara.
Nije suštinsko pitanje da li će se javnom imovinom upravljati sa centralnog ili lokalnog nivoa, već kako se upravlja, mišljenja je predsjednik države Jakov Milatović.
- Suštinsko pitanje naše budućnosti, domaćinsko, efikasno, dobro upravljanje javnim dobrima na korist građana Crne Gore - kazao je Milatović.
Inicijativa Marka Kovačevića da sjeverne opštine preuzmu upravljanje resursima odgovor je inicijativi primorskih da se Morskom dobru oduzme dio ingerencija. Kovačević je podršku dobio i od predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša.

Čelnici sjevernih opština i Zete za decentralizaciju, ekolozi skeptični

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se sjutra, 6. jula, navršavaju 33 godine od ratnog zločina u kojem su na mostu „Obrada Cicmila“ u Plužinama svirepo ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh iz Foče.
Kako dodaju, pripadnici specijalne jedinice „Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske, koji su ih za novčanu nadoknadu trebali prevesti na sigurnu teritoriju Crne Gore, ubili su ih na mostu i bacili u kanjon Pive.
- Suđenje za ovaj zločin počelo je 1993. godine u Podgorici, manje od godinu nakon zločina. Optužnicom su bila obuhvaćena petorica počinilaca, jer je šesti, Milomir Kovač, u međuvremenu počinio samoubistvo. Proces je okončan 1997. godine pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, kojom su četvorica optuženih osuđeni na po 20 godina zatvora za izvršenje ovog zločina, dok je jedan, Vidoje Golubović, osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela. Ovaj slučaj predstavlja i prvi pravosnažno okončan postupak za ratne zločine pred crnogorskim sudovima - navodi se u saopštenju CGO.&nbsp;
Nažalost, ističu, do danas je kaznu odslužio samo Golubović, dok Zoran Simović, Zoran Vuković, Radomir Kovač i Janko Janjić (koji je 2000. godine počinio samoubistvo) nikada nijesu izdržali kazne - jer bilateralni sporazum između Crne Gore i BiH ne omogućava njihovo izručenje niti prenos izvršenja kazne.
- U junu ove godine, u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju porodici Klapuh, kako bi se putem DNK identifikacije konačno potvrdio identitet i omogućila dostojanstvena sahrana - dodaju iz CGO.&nbsp;
CGO poziva nadležne da obezbijede da preostala trojica osuđenih izdrže svoje kazne i da mjesto na kojem je porodica Klapuh ubijena bude adekvatno obilježeno u znak sjećanja i opomene.
CGO, podsjećaju, je ranije objavio kompletnu sudsku dokumentaciju o ovom slučaju i ona je dostupna na linku: <a href="https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/" target="_blank">https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/</a>

Pravda i dalje nedostižna za porodicu Klapuh: 33 godine od ratnog zločina u Plužinama

U Pojasu Gaze je, u blizini centara za distribuciju hrane i konvoja s humanitarnom pomoći, od kraja maja, ubijeno najmanje 613 osoba, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija (UN).
Portparolka Kancelarije UN za ljudska prava Ravina Šamdasani kazala je da je od 613 ubistava, 509 zabilježeno kod kontroverznih centara za distribuciju kojima upravlja Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), prenosi N1.
Fondacija je počela s radom u Pojasu Gaze krajem maja, nakon gotovo tromjesečne izraelske blokade humanitarne pomoći.
GHF ne sarađuje sa organizacijama UN-a, koje kritikuju fondaciju zbog premalog broja centara i zbog izlaganja ljudi kojima je potrebna pomoć ekstremnoj opasnosti.
Prema palestinskim izvorima, za incidente u kojima su stradali tražioci humanitarne pomoći odgovorna je Izraelska vojska.
Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u palestinskim teritorijama, Rik Peeperkorn, potvrdio je da je većina smrtnih slučajeva i povreda povezana s centrima GHF-a.
On je rekao da su incidente SZO-u prijavili medicinski radnici, kao i rodbina i prijatelji žrtava.

U blizini centara za humanitarnu pomoć ubijeno najmanje 613 Palestinaca

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 40 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne je u sjevernim predjelima moguć razvoj oblačnosti, ponegdje i kratkotrajno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Vjetar će biti slab do umjeren uglavnom južni i zapadni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 28 do 40 stepeni.

I danas veoma toplo, do 40 stepeni

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: unicef