Portparol Kancelarije Ujedinjenih nacija za ljudska prava (UNHCHR) Tamin Al-Kitan upozorio je da je rizik od gladi prisutan svuda u Pojasu Gaze.
Prema njegovim riječima, takvo stanje direktna je posljedica politike izraelske vlade koja blokira humanitarnu pomoć.
Al-Kitan je insistirao da su u poslednjih nekoliko nedjelja izraelske vlasti dozvolile ulazak pomoći u količinama koje su, kako je kazao, daleko ispod onoga što bi bilo potrebno da se spreči široko rasprostranjena glad.
- Dok je izraelska vojska pojačavala svoje napade na sjeveru okupirane palestinske enklave, nastavila je i da izdaje naređenja za raseljavanje Palestinaca - rekao je Al-Kitan.
On je predočio i da je žiteljima Gaze naređeno da se presele u oblast Al-Mavasi, uprkos kontinuiranim vazdušnim napadima i katastrofalnim uslovima na tom području.
Naveo je i da stotine hiljada Palestinaca raseljenih u Al-Mavasi ima malo ili nimalo pristupa osnovnim uslugama i zalihama, uključujući hranu, vodu, struju i šatore.
UN su u ponedjeljak saopštile da se u okupiranoj palestinskoj enklavi prijavljuju smrtni slučajevi povezani sa glađu, uključujući i među djecom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UNHCR: Rizik od gladi prisutan svuda u Pojasu Gaze

Šest osoba pronađeno je mrtvo, a još 40 se vode kao nestale poslije potapanja gumenog broda koji je prevozio migrante u Sredozemlju, saopštio je Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR).
- Preživjeli javljaju da su krenuli 17. marta iz Sfaksa u Tunisu i da ih je bilo 56. Poslije nekoliko sati plovidbe brod je počeo da se izduvava i da prima vodu. Šest tijela je nađeno, a 40 osoba se vodi kao nestalo - napisala je na mreži Iks predstavnica UNHCR-a u Italiji Kjara Kardoleti.
Prema italijanskim medijima, brodolom se dogodio kod italijanskog ostrva Lampeduze, a spašeno je deset osoba - četiri žene i šest muškaraca.

Šest osoba poginulo, 40 nestalo u potapanju broda sa migrantima u Sredozemlju

Više od 100 izbjeglica naroda Rohindža stiglo je 30. novembra na obalu zapadne Indonezije nakon što je čamac kojim su se prevozili gotovo potonuo, saopštili su lokalna vlada i Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).
Zvaničnik UNHCR-a Faisal Rahman saopštio je da je 116 izbjeglica izašlo na obalu u okrugu Birem Baieun u istočnom Acehu, prenio je Rojters.
Lokalna vlada objavila je da su ih spasili ribari i da su među izbjeglicama uglavnom žene i djeca.
Oko 400 pripadnika naroda Rohindža stiglo je čamcima prošlog mjeseca u Indoneziju, dok je više od 2.000 došlo prošle godine.
Po podacima UNHCR-a, to je više nego tokom prethodne četiri godine, a Indonezija je saopštila da nema kapacitete da primi toliki broj izbjeglica.
Pripadnici naroda Rohindža poreklom su iz Mjanmara. Zbog loših uslova u izbjegličkim kampovima u Bangladešu od oktobra do aprila kreću ka Tajlandu, Indoneziji ili Maleziji.
Većina od oko milion Rohindža izbjeglih iz Mijanmara pobjegla je u susjedni Bangladeš kako bi se spasli od vojne ofanzive koja je u Mjanmaru pokrenuta u avgustu 2017.

Ribari spasili više od 100 Rohindža u Indoneziji

Šef agencije UN za izbjeglice Filip Grandi danas je ukazao na hitnu potrebu primirja u Libanu i u Gazi da bi se spriječio širi regionalni konflikt s posljedicama za cijeli svijet.
- Primirje podržano značajnim mirovnim procesom je jedini način da se prekine ovaj ciklus nasilja, mržnje i bijede - rekao je Grandi na otvaranju godišnjeg sastanka izvršnog komiteta Visokog komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) u Ženevi.
Poslije više mjeseci prekograničnih sukoba između Izraela i proiranskog pokreta Hezbolah, saveznika palestinskog Hamasa, izraelska vojska je pojačala svoje vazdušne napade u Libanu 23. septembra i zatim pokrenula kopnene operacije 30. septembra.
Više od 1.300 ljudi ubijeno je u Libanu od 23. septembra, prema računici agencije Frans pres.
Po UN, za dvije nedjelje od tada, više od milion ljudi je raseljeno u Libanu ili je napustilo zemlju, što je šestina stanovništva.
Hezbolah je ponovo aktivirao front na granici sa Izraelom poslije napada Hamasa na Izrael 7.oktobra prošle godine i početka rata u Gazi, kao podrška svom palestinskom savezniku Hamasu.
Izrael je obećao da će se boriti protiv Hezbolaha do pobjede, da bi omogućio da se u pogranične oblasti na sjeveru Izraela vrati oko 60.000 izraelskih stanovnika raseljenih zbog neprestanih raketnih napada tog libanskog pokreta.
- Vidjeli ste slike i čuli cifre – stotine hiljada ljudi raseljenih unutar Libana nastojeći da pobjegnu od izraelskih vazdušnih napada - rekao je Grandi i dodao da je još jednom razlika između civila i boraca „takoreći nestala“.
Rat u Libanu je takođe izazvao egzodus ka Siriji uključujući veliki broj sirijskih izbjeglica koji su ranije pobjegli od građanskog rata u svojoj zemlji. Ukupno je više od 400.000 ljudi pobjeglo iz Libana u Siriju između 23. septembra i 5. oktobra, prema libanskim vlastima.
- Taj masovni priliv predstavlja najveći broj ljudi koji se vraćaju u Siriju od kada su sirijske izbjeglice počele da bježe iz zemlje 2011. godine. Kao da se bijeda dodaje na bijedu - naveo je Grandi.
Ima ljudi, prema njegovim riječima, koji bježe još dalje i da je oko 7.500 ljudi pobjeglo u Irak.
Visoki komesar je osudio napade na humanitarne radnike u regionu, ali je naglasio da će UN ostati na terenu.
Grandi je odao poštu za dvoje radnika UNHCR-a koji su poginuli u izraelskom vazdušnom udaru u Libanu prošlog mjeseca i podsjetio da je 226 ljudi koji su radili za agenciju UN za palestinske izbjeglice (Unrwa) izgubili život u ratu u Gazi.
- Ne možemo prihvatiti da životi humanitaraca smatraju kao jednostavnu kolateralnu šteta ili još gore da oni budu predmet klevete - rekao je on.

UNHCR poziva na primirje u Gazi i Libanu da bi se izbjegao "veći regionalni rat"

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) Filipo Grandi izjavio je danas u Bejrutu da je Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno humanitarno pravo, jer su mete bili civili i civilna infrastruktura, prenijela je agencija Rojters.
Grandi je pozvao sve strane da se obustave sukobi u Libanu i Pojasu Gaze. Visoki komesar UNHCR-a boravi u Libanu da bi pomogao da se obezbijedi smještaj za više od 1,2 miliona raseljenih ljudi nakon što je Izrael pojačao vazdušne napade i počeo kopnenu operaciju u Libanu.
Grandi je rekao da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obavijestila da je Izrael izvršio teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava ciljanjem zdravstvenih ustanova u različitim lokacijama u Linabu.
- Borbe su dovele do toga da oko 220.000 ljudi pređe u Siriju, od kojih su 70 odsto Sirijci i 30 odsto Libanci - naveo je Grandi.
Istakao je da je sada otežan prelazak ljudi iz Libije u Siriju nakon što je Izrael u petak bombardovao put koji vodi do graničnog prelaza Masna.
Više od 2.000 ljudi je ubijeno, a gotovo 10.000 je ranjeno u Libanu za gotovo godinu borbi sa Izraelom. Većina je, kako je saopštilo libansko Ministarstvo zdravlja, poginula u protekle dvije sedmice. Izrael je saopštio da je u sukobu sa libanskom militantnom grupom Hezbolah poginulo oko 50 civila i vojnika.
Hezbolah je i militantna organizacija i politička partija koja kontroliše značajan dio južnog Libana. Sjedinjene Američke Države su ga označile kao terorističku organizaciju, dok je na crnoj listi Evropske unije samo oružano krilo Hezbolaha, ne i politička partija. Hezbolah je od početka rata u Gazi podržavao Hamas, a uživa podršku Irana.

UNHCR: Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno pravo

- Ovo nije partnerstvo, odnosno istorijski sporazum sa Vladom Crne Gore, ovo je istorijsko poniženje jedne opštine. Kakav apsurd od lokalne vlasti sa dugoročnim štetnim posljedicama po Opštinu Ulcinj i njene resurse - saopštio je danas predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
On je reagovao nakon što je saopšteno da je postignut konačan dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji – Parkom prirode Ulcinjska solana.
- Smanjiti sopstvenom voljom ingerencije opštine, kao u davna vremena za koja smo mislili da su prošla, može samo ova lokalna vlast na čelu sa predsjednikom Opštine.
Od 100 posto upravljača Ulcinjske solane svojom voljom, vizijom i znanjem su prihvatili da budu manjinski posmatrači od 40 posto u zajedničkom preduzeću sa Vladom Crne Gore. Ludilu i neznanju nije ni tu kraj, jer moramo za to i dodatno da platimo 1,6 miliona eura iz budžeta Opštine. Kakav javašluk!? Opština opet postaje nebitna institucija na svojoj teritoriji i to svojom voljom odnosno voljom partija na vlasti. Samo da podsjetimo da je Vlada Dritana Abazovića vratila čitavi prostor Solane, odnosno oduzela tajkunima koji su je uništili. Zar je malo 15 miliona metara kvadratnih da se prepušta na ovaj način? Zar nijeste ništa naučili od tridesetogodišnje vladavine DPS-a nad ovim gradom? Zar je opština kriva za pljačku Solane? Zar smo se džaba borili da Opština Ulcinj polako postane ravnopravna sa drugim opštinama? Zar opet da prihvatite diskriminaciju nad jednom opštinom zarad dvije fotelje? Dokle? A možda i najvažnije pitanje koje niko ne tretira uopšte, kada će početi proizvodnja soli? - &nbsp;naveo je Bajraktari u saopštenju.&nbsp;

Barjaktari: Istorijsko poniženje Ulcinja, Opština prihvatila da bude manjinski upravljač Solane

Mještani Zete uputili su otvoreno pismo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću povodom izjava sa pres-konferencije, na kojoj je pored njega govorio i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Pismo prenosimo integralno:
Poštovani gospodine Mujoviću,
Obraćamo Vam se javno povodom teksta na portalu Borba, u kojem se prenosi Vaša izjava, kao i izjava Ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa konferencije za medije koju ste održali povodom „situacije u Botunu“.
Odmah na početku želimo da vam kažemo: „Sram vas bilo!“ Ono što je izrečeno tokom ove konferencije je toliko sramotno da je nedostojno pozicije jednog gradonačelnika. Onim što ste rekli na ovoj konferenciji, ponizili ste građane Zete.
Kako biste branili projekat kolektora i spalionice, vi ste se opredijelili za strategiju obmanjivanja, patetisanja i poluistina.
Prije svega – nudite nam vlasnički udio u postrojenju, priključke, mjesto predsjednika Upravnog odbora za postrojenje i prednost pri zaposlenju u Spalionici. Pa čekajte – da li vi stvarno mislite da bismo mi prodali svoju budućnost i zdravlje naše djece zarad funkcija i plata? Sram Vas bilo, gospodine Mujoviću! Ovim ste pljunuli u lice svih građana Zete.
Odjednom ste se sjetili značaja saniranja bazena crvenog mulja i kažete da kolektor i spalionica neće biti otvoreni dok se bazen ne sanira. Sad ste se sjetili, kada vam gori pod nogama? Sram vas bilo! Nismo mi djeca kojoj obećavate igračke i slatkiše kada ih vodite kod doktora. Vrijeđate našu inteligenciju gospodine Mujoviću.
Vaša tvrdnja za „izduvne gasove dva kamiona“ bi bila komična, da je ne koristite kako biste obmanuli građane Zete o stvarnim opasnostima. Kako ste uspjeli da u isti koš stavite produkte sagorijevanja fekalnog otpada i emisiju štetnih gasova iz kamiona?
Prvo, ako su to samo „dva kamiona“, pa napravite spalionicu ispred svoje kuće! Drugo, poredite „babe i žabe“. Zagađivači iz motornih vozila nisu isti kao štetne materije koje nastaju sagorijevanjem otpada. Dioksini i furani, koji nastaju sagorijevanjem fekalnog mulja, su visoko toksični i rizični.
Obećavate da ćete gasiti spalionicu ukoliko dođe do prekoračenja praga „emisije štetnih gasova“. Međutim, prag o kom pričate je samo pravni prag. Ispod tog praga rizik se smatra „prihvatljivim“, ali i dalje postoji. Globalne studije i analize su pokazale da spalionice fekalnog mulja nisu „bezopasne“, već da su postrojenja visokog rizika. Opasnost je najveća za radnike i ljude koji žive u neposrednoj blizini.
Nije istina da „negiramo ono što već postoji u EU“. Ovdje ste jedino vi negirali naše pravo da odlučujemo o stvarima koje se nas tiču, što je jedan od osnovnih principa Evropske unije. Mi nismo protiv razvoja i protiv EU. Ali, niko ne smije da koristi razvoj i put u EU kao opravdanje da nam ispred kuća izgradi nešto što će nas trovati.
Izjava ministra Ćulafića „da su svi uzeli učešće u odlukama Vlade za pomenuto postrojenje“ je još jedan šamar za građane Zete. Koji su to svi ministre? O našim životima su izgleda odlučivali svi drugi osim nas. O budućnosti Zete mogu da odlučuju samo građani Zete. Ne gradonačelnici Podgorice, ne ministri u Vladi, ne ambasadori Evropske unije. Tačka.
Jedna od rijetkih tačnih tvrdnji koje su izrečene je da je „prilikom sastanaka sa mještanima Botuna naš stav bio glasan. Nema gradnje postrojenja u Botunu“. Mi nećemo odustati od borbe za budućnost naših porodica. Mi podržavamo prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, ali ne po cijenu zdravlja mještana Zete.
Spalionice i kolektora u Zeti neće biti!
Na kraju, da vam odgovorimo na pitanje koje ste postavili tokom ove konferencije: „Ako idem da uništim nekoga, gdje će mi ostatak života?“ Mi taj ostatak, nakon svega što ste uradili i izgovorili, svakako ne vidimo na poziciji gradonačelnika glavnog grada.

Građani Zete pisali Mujoviću: Vrijeđate našu inteligenciju, zar mislite da bismo prodali budućnost i zdravlje djece zarad funkcija i plata?

Televizija E i ove subote donosi novo izdanje emisije „Vikend popodne“, uz dinamične razgovore i priče koje, kako najavljuju iz redakcije, oslikavaju teme važne za svakodnevnicu.
U emisiji će najprije gostovati mlada rediteljka, sa kojom će biti riječi o savremenim filmskim trendovima, uz osvrt na to kako se filmska industrija mijenjala – od nekadašnjih vremena do današnjih produkcijskih i distributivnih modela.
Zatim će se publici predstaviti dugogodišnji novinar, koji će govoriti o izazovima i „tajnama“ novinarskog posla, ali i vještinama neophodnim za vođenje intervjua „jedan na jedan“ sa poznatim i relevantnim sagovornicima.
U nastavku emisije, razgovor će biti posvećen i civilnom sektoru. Gošća iz nevladinog sektora predstaviće projekat unapređenja saradnje institucija i građana, realizovan u 15 opština, sa ciljem jačanja društvene kohezije.
Za kraj, uz dobru energiju i opuštenu atmosferu, gledaoci će imati priliku da kuvaju zajedno sa Sandrom Manojlović.
„Vikend popodne“ pratite kao i svakog vikenda od 17 sati na Televiziji E.

„Vikend popodne“ na Televiziji E: Film, novinarstvo, civilni sektor i kuvanje

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: unhcr