Portparol Kancelarije Ujedinjenih nacija za ljudska prava (UNHCHR) Tamin Al-Kitan upozorio je da je rizik od gladi prisutan svuda u Pojasu Gaze.
Prema njegovim riječima, takvo stanje direktna je posljedica politike izraelske vlade koja blokira humanitarnu pomoć.
Al-Kitan je insistirao da su u poslednjih nekoliko nedjelja izraelske vlasti dozvolile ulazak pomoći u količinama koje su, kako je kazao, daleko ispod onoga što bi bilo potrebno da se spreči široko rasprostranjena glad.
- Dok je izraelska vojska pojačavala svoje napade na sjeveru okupirane palestinske enklave, nastavila je i da izdaje naređenja za raseljavanje Palestinaca - rekao je Al-Kitan.
On je predočio i da je žiteljima Gaze naređeno da se presele u oblast Al-Mavasi, uprkos kontinuiranim vazdušnim napadima i katastrofalnim uslovima na tom području.
Naveo je i da stotine hiljada Palestinaca raseljenih u Al-Mavasi ima malo ili nimalo pristupa osnovnim uslugama i zalihama, uključujući hranu, vodu, struju i šatore.
UN su u ponedjeljak saopštile da se u okupiranoj palestinskoj enklavi prijavljuju smrtni slučajevi povezani sa glađu, uključujući i među djecom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UNHCR: Rizik od gladi prisutan svuda u Pojasu Gaze

Šest osoba pronađeno je mrtvo, a još 40 se vode kao nestale poslije potapanja gumenog broda koji je prevozio migrante u Sredozemlju, saopštio je Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR).
- Preživjeli javljaju da su krenuli 17. marta iz Sfaksa u Tunisu i da ih je bilo 56. Poslije nekoliko sati plovidbe brod je počeo da se izduvava i da prima vodu. Šest tijela je nađeno, a 40 osoba se vodi kao nestalo - napisala je na mreži Iks predstavnica UNHCR-a u Italiji Kjara Kardoleti.
Prema italijanskim medijima, brodolom se dogodio kod italijanskog ostrva Lampeduze, a spašeno je deset osoba - četiri žene i šest muškaraca.

Šest osoba poginulo, 40 nestalo u potapanju broda sa migrantima u Sredozemlju

Više od 100 izbjeglica naroda Rohindža stiglo je 30. novembra na obalu zapadne Indonezije nakon što je čamac kojim su se prevozili gotovo potonuo, saopštili su lokalna vlada i Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).
Zvaničnik UNHCR-a Faisal Rahman saopštio je da je 116 izbjeglica izašlo na obalu u okrugu Birem Baieun u istočnom Acehu, prenio je Rojters.
Lokalna vlada objavila je da su ih spasili ribari i da su među izbjeglicama uglavnom žene i djeca.
Oko 400 pripadnika naroda Rohindža stiglo je čamcima prošlog mjeseca u Indoneziju, dok je više od 2.000 došlo prošle godine.
Po podacima UNHCR-a, to je više nego tokom prethodne četiri godine, a Indonezija je saopštila da nema kapacitete da primi toliki broj izbjeglica.
Pripadnici naroda Rohindža poreklom su iz Mjanmara. Zbog loših uslova u izbjegličkim kampovima u Bangladešu od oktobra do aprila kreću ka Tajlandu, Indoneziji ili Maleziji.
Većina od oko milion Rohindža izbjeglih iz Mijanmara pobjegla je u susjedni Bangladeš kako bi se spasli od vojne ofanzive koja je u Mjanmaru pokrenuta u avgustu 2017.

Ribari spasili više od 100 Rohindža u Indoneziji

Šef agencije UN za izbjeglice Filip Grandi danas je ukazao na hitnu potrebu primirja u Libanu i u Gazi da bi se spriječio širi regionalni konflikt s posljedicama za cijeli svijet.
- Primirje podržano značajnim mirovnim procesom je jedini način da se prekine ovaj ciklus nasilja, mržnje i bijede - rekao je Grandi na otvaranju godišnjeg sastanka izvršnog komiteta Visokog komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) u Ženevi.
Poslije više mjeseci prekograničnih sukoba između Izraela i proiranskog pokreta Hezbolah, saveznika palestinskog Hamasa, izraelska vojska je pojačala svoje vazdušne napade u Libanu 23. septembra i zatim pokrenula kopnene operacije 30. septembra.
Više od 1.300 ljudi ubijeno je u Libanu od 23. septembra, prema računici agencije Frans pres.
Po UN, za dvije nedjelje od tada, više od milion ljudi je raseljeno u Libanu ili je napustilo zemlju, što je šestina stanovništva.
Hezbolah je ponovo aktivirao front na granici sa Izraelom poslije napada Hamasa na Izrael 7.oktobra prošle godine i početka rata u Gazi, kao podrška svom palestinskom savezniku Hamasu.
Izrael je obećao da će se boriti protiv Hezbolaha do pobjede, da bi omogućio da se u pogranične oblasti na sjeveru Izraela vrati oko 60.000 izraelskih stanovnika raseljenih zbog neprestanih raketnih napada tog libanskog pokreta.
- Vidjeli ste slike i čuli cifre – stotine hiljada ljudi raseljenih unutar Libana nastojeći da pobjegnu od izraelskih vazdušnih napada - rekao je Grandi i dodao da je još jednom razlika između civila i boraca „takoreći nestala“.
Rat u Libanu je takođe izazvao egzodus ka Siriji uključujući veliki broj sirijskih izbjeglica koji su ranije pobjegli od građanskog rata u svojoj zemlji. Ukupno je više od 400.000 ljudi pobjeglo iz Libana u Siriju između 23. septembra i 5. oktobra, prema libanskim vlastima.
- Taj masovni priliv predstavlja najveći broj ljudi koji se vraćaju u Siriju od kada su sirijske izbjeglice počele da bježe iz zemlje 2011. godine. Kao da se bijeda dodaje na bijedu - naveo je Grandi.
Ima ljudi, prema njegovim riječima, koji bježe još dalje i da je oko 7.500 ljudi pobjeglo u Irak.
Visoki komesar je osudio napade na humanitarne radnike u regionu, ali je naglasio da će UN ostati na terenu.
Grandi je odao poštu za dvoje radnika UNHCR-a koji su poginuli u izraelskom vazdušnom udaru u Libanu prošlog mjeseca i podsjetio da je 226 ljudi koji su radili za agenciju UN za palestinske izbjeglice (Unrwa) izgubili život u ratu u Gazi.
- Ne možemo prihvatiti da životi humanitaraca smatraju kao jednostavnu kolateralnu šteta ili još gore da oni budu predmet klevete - rekao je on.

UNHCR poziva na primirje u Gazi i Libanu da bi se izbjegao "veći regionalni rat"

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) Filipo Grandi izjavio je danas u Bejrutu da je Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno humanitarno pravo, jer su mete bili civili i civilna infrastruktura, prenijela je agencija Rojters.
Grandi je pozvao sve strane da se obustave sukobi u Libanu i Pojasu Gaze. Visoki komesar UNHCR-a boravi u Libanu da bi pomogao da se obezbijedi smještaj za više od 1,2 miliona raseljenih ljudi nakon što je Izrael pojačao vazdušne napade i počeo kopnenu operaciju u Libanu.
Grandi je rekao da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obavijestila da je Izrael izvršio teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava ciljanjem zdravstvenih ustanova u različitim lokacijama u Linabu.
- Borbe su dovele do toga da oko 220.000 ljudi pređe u Siriju, od kojih su 70 odsto Sirijci i 30 odsto Libanci - naveo je Grandi.
Istakao je da je sada otežan prelazak ljudi iz Libije u Siriju nakon što je Izrael u petak bombardovao put koji vodi do graničnog prelaza Masna.
Više od 2.000 ljudi je ubijeno, a gotovo 10.000 je ranjeno u Libanu za gotovo godinu borbi sa Izraelom. Većina je, kako je saopštilo libansko Ministarstvo zdravlja, poginula u protekle dvije sedmice. Izrael je saopštio da je u sukobu sa libanskom militantnom grupom Hezbolah poginulo oko 50 civila i vojnika.
Hezbolah je i militantna organizacija i politička partija koja kontroliše značajan dio južnog Libana. Sjedinjene Američke Države su ga označile kao terorističku organizaciju, dok je na crnoj listi Evropske unije samo oružano krilo Hezbolaha, ne i politička partija. Hezbolah je od početka rata u Gazi podržavao Hamas, a uživa podršku Irana.

UNHCR: Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno pravo

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je da direktno pregovara o osjetljivim pitanjima sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom, u okviru napora za okončanje rata s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
- Najosjetljivija pitanja u potrazi za mirovnim rješenjem tek treba da budu riješena - rekao je Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Jevropejska pravda. To uključuje teritorijalna pitanja i nuklearnu elektranu Zaporožje, koju je okupirala Rusija.
- Zelenski je spreman da se sastane s Putinom kako bi se ta pitanja riješila - rekao je Sibiha.
Rusija zahtijeva teritorijalne ustupke od Ukrajine kao uslov za prekid vatre, posebno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke i Luganske oblasti.
Elektranu Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi, okupiraju ruske trupe od marta 2022. godine, nedugo nakon početka rata.
Zelenski je u prošlosti više puta pozivao na sastanak s ruskim predsjednikom, ali Moskva nije pokazivala spremnost za susret dvojice lidera.
Tokom vikenda, pregovarači iz Ukrajine i Rusije prvi put nakon nekoliko mjeseci održali su direktne razgovore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uz posredovanje Sjedinjenih Država. Razgovori bi trebalo da se nastave u nedjelju u Abu Dabiju.

Ukrajinski šef diplomatije: Zelenski spreman da se sastane s Putinom

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, podsjeća na obavezu usvajanja novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, usklađenog sa pravnom tekovinom Evropske unije, naročito sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka (GDPR). Zakonska rješenja i prakse moraju pratiti ubrzani razvoj tehnologije, širenje društvenih mreža i sve veću primjenu vještačke inteligencije.
&nbsp;Koordinator programa Ljudska prava u ovoj nevladinoj organizaciji Ivan Vukčević podsjeća da zaštita podataka podrazumijeva regulisanje njihovog prikupljanja, korišćenja i skladištenja radi zaštite privatnosti pojedinca u digitalnom prostoru.&nbsp;
- U vremenu kada se komunikacija i poslovne aktivnosti dominantno odvijaju onlajn, ovo pitanje dobija poseban značaj. Lični podaci se sve češće tretiraju kao resurs za ostvarivanje profita ili sredstvo kontrole, a povrede prava se manifestuju kroz nezakoniti nadzor komunikacija, krađe finansijskih podataka, curenja informacija i nedozvoljenu obradu podataka - ističe Vukčević.&nbsp;
Ukoliko takve povrede ostanu nesankcionisane, ugrožava se, kako je rekao, sigurnost i sloboda pojedinca.&nbsp;
- Stoga je neophodno da državni organi razviju održive mehanizme za sprječavanje neovlašćenog prikupljanja i zloupotrebe ličnih podataka. Istovremeno, pred njima je izazov da obezbijede ravnotežu između zaštite privatnosti i razvoja digitalizacije i vještačke inteligencije, jer građanima mora biti omogućeno pravo na uvid u sopstvene podatke, njihovu ispravku i dopunu, kao i pravo na zaborav kada prestane svrha obrade tih podataka - naglasio je Vukčević.
&nbsp;CGO ukazuje da u Crnoj Gori i dalje postoje ozbiljni izazovi u ovoj oblasti.&nbsp;
- Ključno je usvajanje novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, ali i jačanje budžetskog okvira kako bi se obezbijedila veća nezavisnost Agencije za zaštitu ličnih podataka. Takođe, Crna Gora još nije ratifikovala Protokol Savjeta Evrope iz 2018. godine kojim se dopunjuje Konvencija 108 - precizirao je Vukčević.
U protekloj godini smo, dodaje, u nekoliko navrata, bili svjedoci nezakonitog nadzora nad komunikacijom novinara ili aktivista civilnog društva.&nbsp;
- Ova praksa je opasna jer nadziranje i objavljivanje komunikacija, u kojima ne postoji osnov sumnje za krivično djelo, ima za cilj ostvarivanje političkih ciljeva i gušenje kritičke javnosti, a to podriva i temelje vladavine prava. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i sudije za istragu moraju dosljedno poštovati zakonske odredbe za sprovođenje mjera tajnog nadzora propisane Zakonikom o krivičnom postupku - ističe Vukčević.
Neophodan je i kontinuirani dijalog akademske zajednice, civilnog sektora i medija radi jačanja svijesti o zaštiti privatnosti kao jedne od temeljnih vrijednosti.
- Paralelno, potrebno je razvijati etičke smjernice za upravljanje vještačkom inteligencijom kako bi tehnološki razvoj služio javnom interesu. Složenost savremenih izazova u oblasti zaštite podataka zahtijeva odlučnu reakciju države. U suprotnom, rizikuje se ugrožavanje privatnosti, sužavanje prostora za kritiku i dugoročno slabljenje procesa demokratizacije - navodi Vukčević.&nbsp;
CGO zato poziva nadležne organe da odgovorno i pravovremeno obezbijede adekvatan nivo zaštite ličnih podataka u vremenu intenzivne digitalne transformacije.
Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti obilježava se 28. januara, u znak sjećanja na usvajanje Konvencije 108 Savjeta Evrope iz 1981. godine, prvog međunarodnog pravnog akta posvećenog zaštiti ličnih podataka.

Vukčević: Digitalna transformacija traži učinkovitiju zaštitu ličnih podataka

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je smanjena, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
&nbsp;Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline sitnijih odrona i vozačima savjetovali da voze oprezno.
&nbsp;Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
&nbsp;Zbog na sanacije kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi suvi, vidljivost smanjena

Dok god je premijer Milojko Spajić, Fiskalni savjet se neće formirati - rekla je ekonomska analitičarka Mila Kasalica u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ocjenjujući da je zatvaranje Poglavlja 32 sprovedeno formalno, izmještanjem Fiskalnog savjeta u reformu javnih finansija, bez stvarne namjere da to tijelo počne da funkcioniše.
- Da bi se zatvorilo Poglavlje 32, iz tog poglavlja u reformu javnih finansija je izmješten Fiskalni savjet, za čije su formiranje opredijeljena sredstva od 250.000 eura u decembru, a koji se neće formirati dok god je premijer Milojko Spajić - navela je Kasalica.
Kako ističe, Poglavlje 32 predstavlja „obraz održivih i stabilnih javnih finansija“, te je, u formalnom smislu, dobro što je zatvoreno, iako je, prema njenim riječima, „veoma upitno koliko Crna Gora ima održive i stabilne javne finansije“.
- Dok je Spajić premijer Fiskalni savjet može da se slika da će biti imenovan i da će biti uspostavljen. To je tijelo koje je eksterna podrška onome što DRI radi post, oni bi trebalo da anticipiraju trendove, indikatore i načine na koji se strukturira budžet - kazala je Kasalica.
Podsjetila je da proces formiranja Fiskalnog savjeta traje još od 2021. godine, kada je Spajić bio ministar finansija.
- To traje već od 2021. godine kad je Spajić stigao kao ministar finansija, tad smo prvi put od covid sredstava imali kredit od EK 60 miliona, prvih 30 smo dobili i tada je bilo obećanje da se fiskalni savjet mora postaviti. Prvo je bilo da se napravi regulativa pa onda da se postavi - navela je ona.
Kasalica je istakla da su postojali kredibilni kandidati za članove Fiskalnog savjeta, uključujući i kandidata za predsjednika tog tijela, ali da su predlozi odbijani.
- Mi smo imali i imamo kredibilne kandidate i kandidatkinje, posebno kandidat za predsjednika, bez obzira što dolazi iz političke partije i neko je ko još nema dovoljno iskustva sa budžetom, ali dolazi od predsjednika i ne bi trebalo taj prijedlog da se odbije, kao što su odbili sutkinju Vučinić - rekla je Kasalica.
U tom kontekstu osvrnula se i na stanje u pravosuđu.
- Bez obzira što nije izabrana i bez obzira što nije advokatica, predstavlja jačeg sudiju i sutkinju Ustavnog suda nego svi oni koji su zajedno otišli ili neotišli u penziju i to u čitavih ovih 15 godina koliko postoji Ustavni sud, izuzev gospodina Iličkovića i možda još par imena iz ustavnog prava Crne Gore - dodala je Kasalica.
Smatra da nije tačna konstatacija Evropske komisije da u Crnoj Gori ne postoje kapaciteti i znanje.
- Ne traže se te kvalifikacije, već se traže poslušnici i nominalnost - kazala je ona, dodajući da vjeruje da je Evropska komisija snizila kriterijume.
- Integracije ne služe građanima i poreskim obveznicima, pa se poglavlje moglo jednako zatvoriti i 2015. godine - ocijenila je Kasalica.
Prema njenim riječima, Fiskalni savjet je administrativnim manevrom izuzet iz Poglavlja 32.
- Poglavlje 32 ne pokriva Fiskalni savjet, jer smo uspjeli nekom gimnastikom birokratskom da iz poglavlja 32 izuzmemo Fiskalni savjet i da ga ubacimo u reformu državne administracije - navela je ona.
Istakla je da je zatvaranje poglavlja formalno omogućeno i obezbjeđivanjem sredstava iz budžetske rezerve.
- Mi smo mogli formalno da zatvorimo 32, kao što je odrađeno juče i svi smo tapšali i to je sve bilo u onim super odijelima, jer smo krajem decembra nekom odlukom o tekućoj budžetskoj rezervi opredijelili 250.000 za Fiskalni savjet - kazala je Kasalica.
Zaključila je da se formiranje tog tijela i dalje odlaže.
- Hoćemo li ga formirati u junu, julu ili decembru, sljedeće godine ćemo opredjeljivati ista ova sredstva. Moj odgovor je da dok je gospodin Spajić premijer ili tu šeta oko javnih finansija Fiskalni savjet se neće formirati - poručila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-hc12uNWec&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: unhcr