<p>Opština Kotor ne upravlja svojim zaštićenim područjem, već ga svjesno devastira. Nedavna savjetodavna misija UNESCO-a u Kotoru ogoljela je istinu i time građanima dala priliku da se uvjere u istinitost onog na šta već duže vrijeme apelujemo - kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u ovom primorskom gradu.</p>
<p>- Stvarno lice nekadašnjeg duvača u pištaljku i “prvaka” s ulice u borbi za očuvanje nasljeđa, <b>Vladimira Jokića</b> i njegovih koalicionih partnera, ogoljeno je i šetnjom predstavnika UNESCO-a po pojednim mjestima zaliva - dodaju u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Članovi Misije su, kako dodaju, vidjeli da se nasljeđe štiti ne samo neznanjem već i izvođenjem bagera i rovarenjem po jednom od arheoloških lokaliteta od najvećeg značaja na Balkanu..</p>
<p>- Kao i ocjenjivanjem da je za Rišnjane sa oko 2.000 stanovnika bolje da imaju dva ogromna igrališta i asfaltiran put do škole, za razliku od arheološkog parka koji bi podigao životni standard mještana i punio budžet Opštine Kotor. Zli jezici bi pomislili da se u Teutinom gradu stvara leglo fudbalskih i košarkaških talenata, te doživljavanjem Starog grada kao malog Istanbula, čija upravljačka struktura nije donijela nijednu gradsku Uredbu kojom bi se regulisao onaj sadržaj za interpretiranje različitih slojeve kulture slaganih vjekovima - navode u OO DPS Kotor.</p>
<p>Dodaju da su članovi Misije vidjele kako se nasljeđe štiti i devastiranjem posljednjih zelenih površina i gubljenjem sklada između prirodnog nasljeđa i tradicijske gradnje, uz uguravanje zgrada gdje im nije mjesto po Dobroti, Škaljarima, Mulu i Prčanju.</p>
<p>- Neispunjavanje međunarodnih obaveza i nefunkcionalnost Savjeta za upravljanje područjem Kotora na čelu sa Vladimirom Jokićem, pravdani su besprizornim razlozima (između ostalog i koronavirusom). Podsjećanja radi, ovaj Savjet predstavlja glavni kontrolni mehanizam u upravljanju zaštićenim područjem, međutim o angažovanju istog, govore održane samo dvije sjednice od imenovanja postojećeg saziva. Opravdanje za davno obećanu reviziju Mendžment plana upravljanja područjem Kotora, uvrijedilo je inteligenciju članova Misije - kazali su iz OO DPS Kotor.</p>
<p>Smatraju da svjesno zanemarivanje obaveze revizije Plana, jasno je prevedeno kao stvaranje vakum prostora za korupciju i devastacije.</p>
<p>- Poseban šok predstavljalo je saznanje da na lokalnom i nacionalnom nivou funkcioneri nijesu u stanju da razaznaju nadležnosti i obaveze koje proizilaze iz Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Nadamo se da su se naši donosioci odluka bar zacrvenjeli onda kada su saznali da bolje predstavnici UNESCO-a tumače crnogorske zakone od njih samih. Misija je rezultirala razjašnjenjem procedure izrade revizije Plana upravljana. Sramota je da predstavnici vlasti, nijesu shvatili da reviziju Plana ne izrađuje pomenuti Savjet i da ovo tijelo ne služi tome - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Međutim, kako dodaju, interesantno je kako su vrlo jednostavno shvatili, da je idealno rješenje da za člana Savjeta, imenuju lica koja su u konfliktu interesa.&nbsp;</p>
<p>- Zamislite, jedno lice nam u isto vrijeme gradi za lični profit i vrši nadzor nad kvalitetom upravljanja područjem. Što mislite da se desi kad se interes u sticanju novca sukobi sa gradnjom koja narušava ambjentalni sklad? Dobijemo nova naselja i rastuće građevinske projekte. Ako su još čuli da Opštini pojedine istorijske zgrade ne bude potrebu preče kupovine nacionalnog kulturnog dobra, postalo im je jasno da od ove garniture vlasti možemo da vidimo isključivo grubu devastaciju. Ima li spasa baštini i imaju li milosti, barem za ovo što je ostalo? Ono što se vjekovima stvaralo, pa ga je svijet prepoznao važnim da ostane sačuvano za sve stanovnike Planete, te ono što treba da sačuvamo za buduća pokoljenja, ova generacija u par godina je bagerom i neznanjem „iskopala“. Ukratko, uspjeli ste da šokirate UNESCO-ve predstavnike. Svaka čast - zaključili su iz OO DPS Kotor.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Kotor: Lokalna vlast uspjela da šokira predstavnike UNESCO-a

<p>Kancelarija Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u Ukrajini osudila je raketni napad na istorijski centar ukrajinskog grada Odese, u kojem su teško oštećene najmanje dvije kulturne zgrade koje su pod zaštitom Uneska.</p>
<p>- Ovi ponovljeni napadi moraju prestati. Međunarodno pravo se mora poštovati. Naš tim već radi na tome da podrži hitno dokumentovanje štete i identifikuje sa ukrajinskim vlastima potrebne hitne intervencije- saopštio je UNESCO na Fejsbuku.</p>
<p>Kako je najavljeno, uskoro će rasporediti svoju misiju u Odesi.</p>
<p>Ruske snage su 31. januara lansirale tri balističke rakete na Odesu, kada je povrijeđeno sedam osoba, a prema riječima ukrajinskog ministra kulture i strateških komunikacija <b>Nikole Točickog</b>, tom prilikom je oštećeno nekoliko objekata kulturnog nasljeđa u Odesi, među kojima je i zgrada Filharmonije, koja je pod zaštitom Uneska.</p>
<p>Ukupno, oko 15 objekata kulturnog nasljeđa u Odesi je prilikom raketnog napada pretrpjelo oštećenja različite težine.</p>
<p>Gradonačelnik Odese <b>Henadij Truhanov </b>je nakon raketnog napada u objavi na Telegramu napisao da “hotel Bristol, jedna od najupečatljivijih arhitektonskih znamenitosti u centru Odese, pretrpio teška razaranja”, jer je on bio meta napada, a da su od snažne eksplozije oštećene i obližnje istorijske zgrade, kao i oko 15 objekata kulturnog nasljeđa, na kojima su razbijeni prozori i izbijeni drveni okviri za vrata.</p>
<p>Među najznačajnijim oštećenim znamenitostima su zgrada Filharmonije u Odesi, kuća Vučini, Muzej zapadne i istočne umjetnosti i ogranak Književnog muzeja. Eksplozija je, takođe, ozbiljno pogodila vitraže i autentične drvene konstrukcije u zgradama Saveza arhitekata Ukrajine i Porto-Franko banke.</p>
<p>Ministarstvo kulture i strateških komunikacija Ukrajine saopštilo je sinoć da je u toj zemlji 1.333 lokaliteta kulturnog nasljeđa i 2.185 objekata kulturnog nasljeđa oštećeno kao rezultat sveobuhvatne ruske agresije.</p>

UNESCO osudio ruski raketni napad na istorijski centar Odese

<p>UNESCO je objavio poziv za nominacije za prestižnu Guillermo Cano svjetsku nagradu za slobodu medija za 2025. godinu.</p>
<p>- Poziv je upućen državama članicama, kao i međunarodnim, regionalnim profesionalnim i nevladinim organizacijama, koje se bave novinarstvom i slobodom izražavanja, da nominuju do tri kandidata- saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.</p>
<p>Kako se navodi, nagrada koja iznosi 25.000 dolara može biti dodijeljena pojedincima, organizacijama ili institucijama koje predstavljaju sve vrste medija, uključujući digitalne medije, a koji su dali izuzetan doprinos u odbrani i promociji slobode štampe na globalnom nivou.</p>
<p>Svaka nominacija mora biti praćena pismenom preporukom na engleskom ili francuskom jeziku, koja uključuje: biografiju kandidata, ključne doprinose kandidata promociji slobode medija i fotografiju kandidata u visokoj rezoluciji, podsjećaju iz MKM.</p>
<p>Rok za prijavu je 15. februar 2025. godine.</p>

MKM: UNESCO objavio poziv za nominacije za prestižnu svjetsku nagradu za slobodu medija za 2025. godinu

<p>Zašto hidroelektrana Buk-Bijela, projekat elektroprivreda bh. entiteta Republika Srpska i Srbije, ponovo „muti“ odnose u regionu? U maju se očekuju rezultati Procjene uticaja na životnu sredinu koju je naložio UNESCO, piše Dojče vele.</p>
<p>- Ovaj kraj je prirodni dragulj, ne samo za Crnu Goru već i za cijeli svijet. Turisti ovdje dolaze zbog divlje prirode, a ne da gledaju betonske brane - kaže tridesettrogodišnji <b>Miloš Lazarević</b> iz Žabljaka.</p>
<p>On je svoj život vezao za Durmitor.</p>
<p>Lazarević, za koga je i privilegija i odgovornost to što živi u srcu nacionalnog parka koji je UNESCO proglasio za svjetsku prirodnu baštinu, revoltiran je obnavljanjem priče o izgradnji hidroelektrane Buk-Bijela na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ona bi mogla, kako se pribojava, da uništi ekosistem rijeke Tare i nepovratno promijeni pejzaž tog područja, ključnog za turističku privredu.</p>
<p>- Za prosječnog stanovnika Žabljaka, koji se oslanja na prihode od turizma, to bi značilo manje gostiju, manje prihoda i manje mogućnosti za život - kaže Miloš.</p>
<p>On smatra da je očuvanje životne sredine na Žabljaku moralna obaveza prema narednim generacijama.</p>
<h2><b>Crna Gora: poslije 20 godina ponovo na stolu</b></h2>
<p>Vlada Crne Gore s <b>Milom Đukanovićem</b> na čelu, 2004. je dala načelnu saglasnost da se sa Republikom Srpskom gradi HE Buk-Bijela. Taj projekat predviđao je visoku branu čija bi akumulacija dolazila sve do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.</p>
<p>Odluka je izazvala proteste više od 30 nevladinih organizacija, koje su u junu 2004. godine počele okupljanja pod sloganima „Neka teče” i „Neću baru, hoću Taru”. Ubrzo je ova građanska akcija rezultirala prikupljanjem više od 11.000 potpisa, a peticija je predata Skupštini Crne Gore. Parlament je u decembru iste godine usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom su trajno zabranjeni bilo kakvi zahvati ili radovi u kanjonu te rijeke. Time su građani Crne Gore stavili tačku na projekat.</p>
<p>Dvadeset godina kasnije, u martu 2024, Crna Gora dobija poziv od predsjednika Republike Srpske <b>Milorada Dodika</b> da se pod novim uslovima uključi u izgradnju HE Buk-Bijela. Novi projekat iste hidroelektrane predviđa nižu visinu brane. Time, kako tvrde, akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala uticaj na zaštićeno područje rijeke Tare.</p>
<p>Doskorašnji ministar energetike Crne Gore <b>Saša Mujović</b> kategoričan je u stavu da Vlada Crne Gore neće učestvovati u gradnji HE Buk-Bijela, te da je važećom dokumentacijom zabranjena gradnja na tom prostoru.</p>
<p>- Vlada nije raspravljala o bilo čemu po pitanju pokretanja gradnje Buk-Bijele - kaže Mujović.</p>
<p>Izgradnja hidroelektrane Buk-Bijela zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske, vrijedan 250 miliona eura.</p>
<p>Finansiraće ga Elektroprivrede Srbije i Republike Srpske. Osnovano je i zajedničko preduzeće,</p>
<p>- Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina - a 2021. položen je i kamen-temeljac za HE Buk-Bijela.</p>
<p>Do sada je u pripremne radove uloženo više od 20 miliona eura, a izgrađene su prostorije za radnike i pristupni putevi. Radovi su, međutim, stopirani zbog međudržavnih, ali i unutrašnjih problema. Kineske firme koje su se prijavile na tender za gradnju ne žele da se miješaju u to i čekaju rješenje situacije.</p>
<h2><b>Komplikovano uređenje Bosne i Hercegovine opet na ispitu</b></h2>
<p>Izgradnja HE Buk-Bijela od 17. maja 2021. stoji. Jedan od razloga je i komplikovano državno uređenje BiH. Dva entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska, do danas nisu riješila spor koji opstruira gradnju.</p>
<p>Kamen-temeljac postavljen je uprkos odlukama Ustavnog suda BiH. Republika Srpska sprovodi projekat u skladu s odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS, kojima su sve rijeke u tom entitetu, što uključuje i Drinu, proglašene „unutrašnjim vodama RS”.</p>
<p>Ustavni sud BiH je, međutim, to zakonsko rješenje u februaru 2021. proglasio neustavnim. Predstavnici RS su na tu odluku imali spremno opravdanje: prema Ustavu države, oblast energetike je nadležnost entiteta, što pravdaju lokacijom na kojoj će HE biti izgrađena.</p>
<p>Naime, HE Buk-Bijela gradi se u gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između Bosne i Hercegovine i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS. Pritom se zanemaruje činjenica da je sama rijeka Drina dio državne granice BiH, što bi trebalo da je čini dijelom državne imovine, pa time ne podleže entitetskom zakonu. To Ustavni sud u odluci iz februara 2021. i navodi.</p>
<p>- Ustavni sud smatra da Republika Srpska ima nadležnost da reguliše pitanje unutrašnje plovidbe, ali isključivo na unutrašnjim vodama. Pod unutrašnjim vodama Ustavni sud smatra one vode koje nisu, istovremeno, i državne granice i međunarodne plovne rijeke i javna dobra - objašnjava <b>Muharem Cero</b>, stručnjak za pitanja državne imovine, koji je ranije bio član Komisije za koncesije.</p>
<p>Ta odluka uslijedila je nakon što su 24 poslanika državnog Parlamenta BiH 2021. uputila apelaciju Ustavnom sudu. U skladu s tim, Sud je utvrdio da postoji spor o nadležnosti za izdavanje koncesija između BiH i njenog entiteta RS, te da nije nadležan da ga sam riješi. Tada je naloženo Komisiji za koncesije BiH, koja je nadležna da procijeni da li je neka koncesija dodijeljena u skladu sa Ustavom BiH, da u roku od tri mjeseca riješi spor, što ona nije u stanju jer praktično više ne postoji.</p>
<p>Situaciju otežava činjenica da BiH nema zakon o državnoj imovini. On i ne može biti donesen bez dogovora na državnom nivou, a to nije moguće bez saglasnosti zvaničnika iz RS.</p>
<p>Pomoćnik ministra energetike i rudarstva RS <b>Milan Baštinac</b> ocjenjuje da je cijeli slučaj koji je pokrenut na Ustavnom sudu protkan politikom: „Izgradnja HE apsolutno je u skladu s Ustavom BiH i u potpunoj je ingerenciji Vlade Republike Srpske.”</p>
<h2><b>UNESCO: rezultati studije u maju</b></h2>
<p>Prva „Studija uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje HE ‘Buk-Bijela'” urađena je 2013, ali u njenoj izradi nije učestvovala Crna Gora.</p>
<p>U obrazloženjima presuda Okružnog suda i Vrhovnog suda Republike Srpske, u postupcima koji su se vodili 2020, 2021. i 2022. u predmetu poništavanja Rješenja o ekološkoj dozvoli izdatoj za gradnju HE Buk-Bijela, navodi se da „nema dokaza koji bi ukazivali na postojanje negativnog – nepovoljnog prekograničnog uticaja na državu Crnu Goru, pa samim tim nije bilo potrebno ni primjenjivati ESPOO Konvenciju u prekograničnom kontekstu”.</p>
<p>Nakon žalbi Crne Gore i njenih nevladinih organizacija (NVO „GREEN HOME” i NVO OZON) u vezi primjene ESPOO Konvencije, čije su potpisnice Crna Gora i BiH, Odbor za implementaciju ESPOO Konvencije sa sjedištem u Ženevi, oktobra 2023. donio je preporuku da BiH sprovede proceduru prekogranične procjene uticaja na životnu sredinu, uključujući Crnu Goru i po potrebi druge pogođene strane.</p>
<p>„Trenutno sprovodimo aktivnosti izrade sveobuhvatne ekološke studije po kriterijumima i standardima Evropske unije, UNESCO i ESPOO Konvencije. Očekujemo da će studija biti gotova u maju”, naveo je Baštinac.</p>
<h2><b>Nacrt studije ne prepoznaje rizike</b></h2>
<p>Bosna i Hercegovina obavijestila je Crnu Goru o pokretanju novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje HE Buk-Bijela. Postupajući po ESPOO Konvenciji, objavila je dokument pod nazivom „Podaci uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za HE ‘Buk-Bijela’, opština Foča”. Javna rasprava u BiH je završena, a u nacrtu dokumenta se ocjenjuje da izgradnja neće imati negativnog uticaja na Taru.</p>
<p>- Sama akumulacija doprinijeće očuvanju populacija potočne pastrmke i mladice, jer će u njoj odrasli i veći primjerci mladica i potočnih pastrmki imati sigurnost od krivolovaca koji sa podvodnom puškom svakog ljeta desetkuju veće primjerke tih riba u rijeci Tari - navodi se u studiji.</p>
<p>Ocjenjuje se i da bi gradnja HE Buk-Bijela „smanjila negativan uticaj koji na teritoriju Republike Srpske (BiH) vrši Crna Gora usljed rada i postojanja HE ‘Piva'”.</p>
<p>U odnosu na taj dokument, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera iniciralo je javnu raspravu u Crnoj Gori. Nakon usaglašavanja, uslijediće donošenje glavne studije o procjeni uticaja na životnu sredinu.</p>
<h2><b>Ekološka udruženja ipak upozoravaju</b></h2>
<p>Iz udruženja za zaštitu životne sredine sve tri države godinama stižu upozorenja na negativne posljedice koje bi gradnja hidroelektrane mogla donijeti.</p>
<p>- Južni dio akumulacije takođe će potapati dio predloženog područja Natura 2000 Maglić – Volujak – Zelengora. Time bi bio obuhvaćen cijeli tok rijeke Drine unutar lokaliteta, čime bi se uništilo gotovo cjelokupno stanište dveju riba – mladice (Hucho hucho) i peša (Cottus gobio), kao i veći dio staništa rječnog raka. Iako sva područja nisu zaštićena nacionalnim zakonodavstvom, Bosna i Hercegovina i Crna Gora imaju obavezu da ih zaštite prema Bernskoj konvenciji - kaže <b>Nina Kreševljaković</b>, pravna savjetnica eko udruženja AARHUS BiH.</p>
<p>Ekološki aktivista <b>Aleksandar Dragićević</b> podsjeća da preko 140 kilometara rijeke Tare, zajedno sa Durmitorom, čini neraskidivu cjelinu i predstavlja jedinstven bioreaktor u Evropi.</p>
<p>- Iako su granice Nacionalnog parka Durmitor i Parka prirode Piva jasne, priroda ne poznaje granice, pa bi izgradnjom brane u BiH bio narušen biodiverzitet Durmitora, kanjona Tare i dobrog dijela sjevernog kraja Crne Gore. Bilo kakvo usporavanje rijeke, vještačke prepreke, formiranje novih akumulacionih jezera, imaju mnogobrojne štetne uticaje na mikroklimu područja, usporavaju vodotok, sprečavaju migratorne puteve riba, sprečavaju prirodni tok rijeke u toku poplava. Kako zvaničnu i nezavisnu procjenu nemamo, kao ni terenski rad sa crnogorske strane, možemo samo da zamišljamo dugoročne posljedice po biodiverzitet i po lokalnu zajednicu - ocjenjuje Dragićević.</p>
<p>Po pitanju promjene visine brane, on ukazuje da se, bez obzira na to kolika visina brane bila, rijeka pregrađuje, rječni ekosistem pretvara u jezerski ekosistem, mijenja se cijeli poredak u prirodi, te sama priroda reke koja je tu milionima godina.</p>
<p>- Tara se još nije oporavila od projekta izgradnje auto-puta gdje je njeno korito betonirano i menjan tok same rijeke. Jedan nesmotren projekat poput ovog bi je izmijenio zauvjek - upozorava ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.</p>

Buk-Bijela: Hidroelektrana muti vodu u regionu

<p>Nakon današnje tragedije u Gracu, gdje je u napadu u školi stradalo 10 osoba, pri čemu je najmanje 28 ranjeno, austrijski mediji donose više detalja.</p>
<p>Kako piše Krone Zeitung, ubica je 22-godišnji Artur A. iz Graca.</p>
<p>On je bivši učenik te škole, a pomenuti list navodi kako je ranije govorio da je bio žrtva zlostavljanja.</p>
<p>Imao je dva komada oružja, a pošto je izveo masakr, počinio je samoubistvo u toaletu škole. Mediji navode da je imao dozvolu za posjedovanje oružja.</p>
<p>Mediji navode da je ispalio 40 hitaca.</p>
<p>Šestoro žrtava su ženskog pola, a tri muškog. Pritom, najmanje sedmoro stradalih su učenice i učenici.</p>
<p>Među ranjenima, 12 je u kritičnom stanju, pri čemu su mnogi upucani u glavu.</p>

Nove informacije o masakru u Gracu: Poznato ko je ubica, skoro sve žrtve učenice i učenici

<p>Zamislimo nezamislivo…</p>
<p>Zamislimo televiziju na kojoj svako može reći bilo šta, bez odgovornosti za izrečeno. Zamislimo radijski program u kojem se poziva na nasilje, u programu otvoreno vrijeđaju građani po osnovu nacionalne pripadnosti, promovišu lažne vijesti, i to bez ikakve posljedice. Zamislimo da nema pravila o oglašavanju, da djeci možete emitovati pornografski sadržaj usred dana, i da niko ne zna ko stoji iza TV ili radio programa koji gledate ili slušate.</p>
<p>Takav haos, barem u Crnoj Gori, ne postoji na televiziji ili radiju – međutim upravo tako danas izgleda veliki dio interneta. Zašto? Zato što su tradicionalni elektronski mediji podložni jasnim pravilima – zakonima i podzakonskim aktima, i uopšte regulatornom nadzoru. U Crnoj Gori, ukoliko televizija registrovana u Crnoj Gori emituje govor mržnje, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) ima ovlašćenja da reaguje: upozori, kazni, pa čak i privremeno ograniči emitovanje.</p>
<p>Nasuprot tome, digitalne platforme – YouTube, TikTok, Instagram i Facebook – omogućavaju svakom da postane svojevrsni „emiter“, „producent“ i „komentator“, bez jasnih pravila igre. Kada tinejdžer, recimo u Risnu, putem TikTok-a emituje sadržaj koji podstiče govor mržnje pred 20 000 pratilaca, ili kada nepoznati kanal širi sponzorisane reklame kojima se poziva na sajber nasilje, domaći sistem odgovora ostaje fragmentiran. Iako je govor mržnje kod nas formalno sankcionisan kroz krivično zakonodavstvo i praksu Evropskog suda za ljudska prava, u digitalnom prostoru prijave postaju sve češće, ali mehanizmi reagovanja ostaju nedorečeni. Jednostavno, na nivou Crne Gore još uvijek ne postoji sveobuhvatna pravna i regulatorna arhitektura koja bi obuhvatila kompleksnost digitalnog okruženja. A upravo u tom neregulisanom prostoru formiraju se mišljenja, radikalizuju stavovi, utiče se na izbore i oblikuje svakodnevni život građana – posebno mladih.</p>
<p>Na TikTok-u se djeca svakodnevno izlažu nasilnim snimcima, mizoginim sadržajima i „influenserima“ koji promovišu rizična ponašanja. Na YouTube-u se plasiraju „dokumentarci“ koji poriču ratne zločine, šire teorije zavjere ili direktno podstiču na mržnju prema migrantima, kreira lažna istorijska faktografija (a balkansko podneblje je plodno tle za tako nešto), a sve pod okriljem slobode izražavanja. Na Facebooku, plaćeni oglasi mogu ciljati najranjivije korisnike – starije i bolesne, promovišući „ljekove“ bez ikakve medicinske osnove.</p>
<p><b>Algoritamska ravnodušnost</b></p>
<p>Za razliku od TV i radio emitera pod nadzorom nacionalnog regulatora, digitalne platforme se ponašaju kao da nisu proizvođači sadržaja, već samo tehnička infrastruktura – iako zarađuju na sadržaju, kreiraju algoritamske preporuke i utiču na javno mnjenje i tok javne debate više nego većina televizija. Prošlogodišnji primjer Rumunije, koja je zemlja članica EU, gdje je Ustavni sud poništio prvi krug predsjedničkih izbora zbog masovne digitalne manipulacije, pokazuje koliki uticaj imaju neregulisane platforme. Kroz algoritamski pojačane dezinformacije, deepfake sadržaje i netransparentno političko oglašavanje, ozbiljno je narušen integritet izbornog procesa.</p>
<p>Iako Crna Gora nije članica Evropske unije, kao vodeći kandidat za članstvo i zemlja u kojoj je pristup digitalnim medijima sve širi i manje kontrolisan, nemamo luksuz da ostanemo pasivni posmatrači evropskih normativnih promjena. Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA) – regulativa EU koja redefiniše odgovornost digitalnih platformi – direktno utiče i na crnogorski medijski i digitalni ambijent. DSA bi donio jasnija pravila o moderaciji sadržaja, odgovornosti za nezakonit sadržaj, kao i obavezu uspostavljanja mehanizama za brzu i efikasnu reakciju na prijave korisnika.</p>
<p>Iako Crna Gora nije formalno obavezna da primjenjuje DSA, njegova logika već prodire u naše svakodnevno okruženje. Crnogorski građani uveliko koriste digitalne platforme, a zanemarivanje tog konteksta znači ostaviti prostor za regulatorni vakuum, u kojem zakonske praznine koriste oni koji najviše profitiraju od neuređenog digitalnog tržišta.</p>
<p><b>Formalno uvođenje DSA u Crnoj Gori ne znači automatsko rješavanje svih problema</b></p>
<p>Iako Akt o digitalnim uslugama (DSA) postavlja jasne standarde za odgovornost platformi, njegovo sprovođenje zahtijeva mnogo više od zakonodavne formalizacije. Potrebna je jasna podjela nadležnosti među svim relevantnim akterima: regulatorima, ministarstvima, pravosuđem, civilnim sektorom, ali i politička volja da se ti mehanizmi zaista primijene.</p>
<p>Čak i unutar same Evropske unije, DSA se suočava sa izazovima. Velike tehnološke kompanije poput Meta i Apple osporavaju primjenu DSA i srodnog Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act – DMA) pred sudovima, tvrdeći da su nova pravila nepravedna i nepraktična. Istovremeno, politički akteri i pojedine evropske desničarske partije kritikuju DSA kao pokušaj cenzure i gušenja slobode govora. Važno je naglasiti da ni same dezinformacije neće nestati sa primjenom DSA, ali će postojati jasan okvir za borbu protiv istih.</p>
<p>U Crnoj Gori, Ministarstvo kulture i medija planira formiranje radne grupe za izradu zakonodavnog okvira za DSA, u kojoj će Agencija za audiovizuelne medijske usluge biti zastupljena. Za efektivnu primjenu DSA, biće neophodno usvajanje novog zakona i međusobno usaglašavanje već postojećih, potom imenovanje institucije kao nacionalnog koordinatora za DSA, ali i uspostavljanje mehanizama za saradnju sa međunarodnim tijelima i platformama.</p>
<p>Jačanje institucionalnih kapaciteta, uključujući zapošljavanje stručnjaka za digitalne tehnologije, pravnu regulativu i komunikaciju sa platformama je neminovnost, a jedno od pitanja je koliko Crna Gora ima takvog kadra.</p>
<p><b>Digitalna prava su ljudska prava</b></p>
<p>Prisustvujući panelima na ovogodišnjoj EuroDIG (European dialogue on Internet governance) konferenciji, jasno je zaključeno da digitalni prostor više nije tehničko ili „inženjersko“ pitanje – već duboko društveno i političko. Algoritmi koji upravljaju vidljivošću sadržaja nisu neutralni, već ih oblikuju interesi platformi, tržišni prioriteti i često nesvjesne pristrasnosti koje mogu dovesti do sistemske diskriminacije, dezinformacija i (ili) političke i društvene polarizacije. Upravo zbog toga je razumijevanje načina na koji se sadržaj preporučuje, pojačava i targetira jednako važno kao i pitanje samog sadržaja. Viralnost i manipulacija nisu nuspojave, već često posljedice namjere, i to političke, sadržane u moru kompjuterskih kodova.</p>
<p><b>Regulacija nije suprotnost inovaciji</b></p>
<p>Transparentna, proporcionalna i predvidiva regulacija podstiče odgovornu inovaciju. DSA je primjer takve regulacije. Ne nameće zabrane, već traži pravila igre i odgovornost. Kada su ta pravila jasna i primjenjiva, tehnološke kompanije mogu unaprjeđivati proizvode koji su u skladu sa osnovnim, pa i univerzalnim vrijednostima poput privatnosti, sigurnosti, zaštite maloljetnika i zaštite od dezinformacija. DSA zapravo ne reguliše sadržaj po sebi, već način na koji se sadržaj distribuira i nadzire, čime se stvara pravno uređen, ali fleksibilan prostor za digitalni razvoj.</p>
<p>Za Crnu Goru, iako formalno izvan EU zakonodavstva, to otvara ključno pitanje: da li ćemo naše zakone i regulatorne pristupe prilagoditi tako da zaista štite javni interes u digitalnom prostoru – ili ćemo nastaviti da primjenjujemo zastarjele analogne norme na digitalnu stvarnost? Da li ćemo razviti mehanizme nadzora nad digitalnim oglašavanjem, zaštite djece na platformama ili transparentnosti algoritama koji oblikuju javnu sferu? Ukoliko to ne uradimo, nećemo moći govoriti o stvarnoj zaštiti građana. U tom kontekstu, DSA ne bi trebalo da posmatramo kao prijetnju, već kao priliku da unaprijedimo sopstvene standarde i da, čak i prije formalnog članstva u EU, gradimo okvir koji odgovara digitalnom vremenu u kojem živimo.</p>
<p><b>Regionalna saradnja kao strateški odgovor</b></p>
<p>Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa gotovo identičnim izazovima u digitalnom prostoru: ograničenim institucionalnim kapacitetima, rastućim talasima dezinformacija i gotovo nikakvim uticajem na globalne digitalne platforme koje oblikuju javni diskurs. Svaka od država ponaosob, kako zbog svoje veličine i tržišta, tako i do „političke težine“ — premala je da bi mogla da efektivno utiče na pravila ponašanja digitalnih giganata.</p>
<p>Umjesto „soliranja“ i pojedinačnog pristupa, koordinisan i jedinstven nastup regulatora mogao bi ojačati pregovaračku poziciju regiona prema platformama poput Meta ili TikTok-a, kako u pogledu moderacije sadržaja, tako i u pogledu pristupa podacima, zaštite korisnika i primjene evropskih standarda. Za realizaciju takve saradnje neophodno je prevazići dvije značajne prepreke: različite nacionalne zakonodavne okvire i neujednačenu pripremljenost za DSA pristup. Međutim, čak i u tom kontekstu, zajednički minimum postoji — kroz razmjenu praksi, izradu regionalnih preporuka i formalne inicijative prema EU tijelima i platformama koje mogu predstavljati prvi korak ka svojevrsnom digitalnom suverenitetu regiona.</p>
<p><b>Očekivanja javnosti nasuprot zakonskim nadležnostima i institucionalnim kapacitetima</b></p>
<p>Posebno je važno u narednom periodu jasno definisati koje će institucije biti nadležne za sprovođenje pojedinih segmenata DSA, zatim koje će obaveze imati, te uspostaviti efikasnu mrežu institucija sa jasno određenim koordinacionim mehanizmima. Bez formalne nadležnosti, bilo kakva intervencija bila bi pravno neutemeljena i neodrživa. Još važnije, čak i ako se nadležnost institucijama proširi, Crna Gora mora biti spremna za primjenu tih ovlašćenja. DSA je akt čije transponovanje u crnogorski pravni sistem neće biti jednostavan proces. Biće potrebno pažljivo prilagođavanje odredbi kako bi se obezbijedila njihova sprovodljivost i usklađenost sa specifičnostima crnogorskog pravnog sistema i tržišta. Efektivno sprovođenje DSA standarda nije samo tehnička formalnost, već ono zahtijeva ozbiljne institucionalne kapacitete, kako kadrovske, tehničko-organizacione, tako i finansijske, kako bi digitalna prava građana bila istinski zaštićena, a nova pravila zaista implementirana.</p>

Evropski okvir, lokalni izazovi – Crna Gora pred dsa epohom

<p>Divne su reakcije, baš smo zadovoljne kako se ljudima sviđa i što smo se odvažile na neki drugačiji, malo više morski zvuk, jer su svi navikli da od nas čuju neke brže numere, neki čardaš a sad je ovo jedna divna balada koju je napisala <b>Aleksandra Milutinović</b> - rekla je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, <b>Nataša Mihajlović </b>iz grupe The Frajle.</p>
<p>Novosadski bend The Frajle ima novu pjesmu ,,Ja se moru molim”, a istu su premijerno izvele tokom vikenda na CMC festivalu u Vodicama, u Hrvatskoj.</p>
<p>Lijepo je što je promocija pjesme izvedena u Vodicama, kaže Mihajlović, sa Croatia Records izdavačkom kućom, sa kojom su napravile ekskluzivan ugovor.</p>
<p>Pjesma ,,Ja se moru molim” je pisana za duet, objašnjava Mihajlović, ali taj duet nijesu uspjele da snime i pjesma je ostala bendu The Frajle.&nbsp;</p>
<p>- Sjajne su reakcije, pogotovu ovdje, u Dalmaciji smo je izvele, pa neka miriše i na more, na borovinu i na Dalmaciju, može i na Crnu Goru. Ova pjesma je poput pjesme ,,Meni trebaš ti”, koju smo obradile od Olivera, gdje naš višeglas dolazi do izražaja, jer je to ono što je meni najvažnije kad je bend u pitanju. Jer vi nemate nijedan bend koji ima tri lead vokala i traje evo 16 godina, ja kažem prijavićemo se u Ginisovu knjigu rekorda - istakla je Mihajlović.</p>
<p>Prednost festivalskog izvođenja je u tome, smatra Mihajlović, što izvođači imaju kontakt sa publikom, a premijerno izvođenje ima dodatnu prednost, jer odmah se &nbsp;mogu vidjeti reakcije publike na izvedenu numeru.</p>
<p>- Odmah vidite reakciju da li se nešto ljudima svidjelo ili ne, Naravno, zavisi i od toga koliko ćete se baviti samom pjesmom, koliko ćete joj dati prostora. Ne zavisi sve samo od nas, zavisi i od velikog broja ljudi koji stoje iza promocije same pjesme, tako da mislim da je najvažnije što smo u live-u konstantno, imamo koncerte, nastupe i važno je da se ta pjesma izvodi - zaključila je Mihajlović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-eWkqBo8cC0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Mihajlović: Pjesma ,,Ja se moru molim” miriše na more, čemprese, Dalmaciju i Crnu Goru

<p>Guvernerka Centralne banke Crne Gore <b>Irena Radovi</b>ć sastala se danas sa predstavnicima regionalne bankarske grupacije AiK Grupe – vlasnikom i potpredsjednikom Nadzornog odbora Aleksandrom Kostićem, izvršnim direktorom Razvanom Munteanuom i izvršnom direktoricom za upravljanje rizicima Aleksandrom Babić.</p>
<p>- Na sastanku su razmatrane teme od značaja za stabilnost i razvoj bankarskog sektora Crne Gore, sa posebnim fokusom na buduće poslovanje i strateške pravce djelovanja AiKGroup na crnogorskom tržištu, nakon što je, po okončanju regulatornog postupka sprovedenog u skladu sa zakonom, CBCG izdala odobrenje ovoj finansijskoj grupaciji za sticanje kvalifikovanog učešća u akcijskom kapitalu Hipotekarne banke AD Podgorica - saopšteno je iz CBCG.</p>
<p>Radović je istakla da je CBCG izdala predmetno odobrenje nakon sprovođenja sveobuhvatne procjene, uz puno poštovanje zakonskih kriterijuma i najboljih nadzornih praksi. Ona je ukazala na značaj odgovornog korporativnog upravljanja i neophodnost transparentnosti u procesu vlasničkih promjena, posebno ističući očekivanja regulatora u pogledu upravljanja rizicima, digitalne transformacije i integracije ESG principa u poslovanje banke.</p>
<p>Guvernerka je izrazila očekivanje da će angažman nove većinske vlasničke strukture doprinijeti jačanju konkurencije, povjerenja i ukupne efikasnosti bankarskog sektora u Crnoj Gori.</p>
<p>- Predstavnici AiK Grupe zahvalili su Centralnoj banci Crne Gore na otvorenoj, profesionalnoj i efikasnoj saradnji, te istakli spremnost da u Crnoj Gori dugoročno posluju u skladu sa najvišim regulatornim, tržišnim i etičkim standardima. Takođe, izrazili su posvećenost dugoročnom partnerstvu i investicionoj strategiji koja će doprinijeti jačanju konkurencije i kvalitetu usluga za korisnike finansijskih usluga na crnogorskom tržištu. Naglašena je i namjera da Hipotekarna banka dodatno osnaži svoju ulogu pouzdanog partnera građanima i privredi, kao i da se snažnije pozicionira kao važan akter u procesu modernizacije i podrške održivom ekonomskom razvoju zemlje - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Sastanku je prisustvovao i tim Sektora za kontrolu Centralne banke Crne Gore, na čelu sa direktorom <b>Milanom Remikovićem.</b></p>

Radović sa predstavnicima AIK grupe o stabilnosti i razvoju bankarskog sektora Crne Gore

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: unesco