UNESCO je objavio poziv za nominacije za prestižnu Guillermo Cano svjetsku nagradu za slobodu medija za 2025. godinu.
- Poziv je upućen državama članicama, kao i međunarodnim, regionalnim profesionalnim i nevladinim organizacijama, koje se bave novinarstvom i slobodom izražavanja, da nominuju do tri kandidata- saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.
Kako se navodi, nagrada koja iznosi 25.000 dolara može biti dodijeljena pojedincima, organizacijama ili institucijama koje predstavljaju sve vrste medija, uključujući digitalne medije, a koji su dali izuzetan doprinos u odbrani i promociji slobode štampe na globalnom nivou.
Svaka nominacija mora biti praćena pismenom preporukom na engleskom ili francuskom jeziku, koja uključuje: biografiju kandidata, ključne doprinose kandidata promociji slobode medija i fotografiju kandidata u visokoj rezoluciji, podsjećaju iz MKM.
Rok za prijavu je 15. februar 2025. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MKM: UNESCO objavio poziv za nominacije za prestižnu svjetsku nagradu za slobodu medija za 2025. godinu

Zašto hidroelektrana Buk-Bijela, projekat elektroprivreda bh. entiteta Republika Srpska i Srbije, ponovo „muti“ odnose u regionu? U maju se očekuju rezultati Procjene uticaja na životnu sredinu koju je naložio UNESCO, piše Dojče vele.
- Ovaj kraj je prirodni dragulj, ne samo za Crnu Goru već i za cijeli svijet. Turisti ovdje dolaze zbog divlje prirode, a ne da gledaju betonske brane - kaže tridesettrogodišnji Miloš Lazarević iz Žabljaka.
On je svoj život vezao za Durmitor.
Lazarević, za koga je i privilegija i odgovornost to što živi u srcu nacionalnog parka koji je UNESCO proglasio za svjetsku prirodnu baštinu, revoltiran je obnavljanjem priče o izgradnji hidroelektrane Buk-Bijela na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ona bi mogla, kako se pribojava, da uništi ekosistem rijeke Tare i nepovratno promijeni pejzaž tog područja, ključnog za turističku privredu.
- Za prosječnog stanovnika Žabljaka, koji se oslanja na prihode od turizma, to bi značilo manje gostiju, manje prihoda i manje mogućnosti za život - kaže Miloš.
On smatra da je očuvanje životne sredine na Žabljaku moralna obaveza prema narednim generacijama.
<h2>Crna Gora: poslije 20 godina ponovo na stolu</h2>
Vlada Crne Gore s Milom Đukanovićem na čelu, 2004. je dala načelnu saglasnost da se sa Republikom Srpskom gradi HE Buk-Bijela. Taj projekat predviđao je visoku branu čija bi akumulacija dolazila sve do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.
Odluka je izazvala proteste više od 30 nevladinih organizacija, koje su u junu 2004. godine počele okupljanja pod sloganima „Neka teče” i „Neću baru, hoću Taru”. Ubrzo je ova građanska akcija rezultirala prikupljanjem više od 11.000 potpisa, a peticija je predata Skupštini Crne Gore. Parlament je u decembru iste godine usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom su trajno zabranjeni bilo kakvi zahvati ili radovi u kanjonu te rijeke. Time su građani Crne Gore stavili tačku na projekat.
Dvadeset godina kasnije, u martu 2024, Crna Gora dobija poziv od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se pod novim uslovima uključi u izgradnju HE Buk-Bijela. Novi projekat iste hidroelektrane predviđa nižu visinu brane. Time, kako tvrde, akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala uticaj na zaštićeno područje rijeke Tare.
Doskorašnji ministar energetike Crne Gore Saša Mujović kategoričan je u stavu da Vlada Crne Gore neće učestvovati u gradnji HE Buk-Bijela, te da je važećom dokumentacijom zabranjena gradnja na tom prostoru.
- Vlada nije raspravljala o bilo čemu po pitanju pokretanja gradnje Buk-Bijele - kaže Mujović.
Izgradnja hidroelektrane Buk-Bijela zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske, vrijedan 250 miliona eura.
Finansiraće ga Elektroprivrede Srbije i Republike Srpske. Osnovano je i zajedničko preduzeće,
- Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina - a 2021. položen je i kamen-temeljac za HE Buk-Bijela.
Do sada je u pripremne radove uloženo više od 20 miliona eura, a izgrađene su prostorije za radnike i pristupni putevi. Radovi su, međutim, stopirani zbog međudržavnih, ali i unutrašnjih problema. Kineske firme koje su se prijavile na tender za gradnju ne žele da se miješaju u to i čekaju rješenje situacije.
<h2>Komplikovano uređenje Bosne i Hercegovine opet na ispitu</h2>
Izgradnja HE Buk-Bijela od 17. maja 2021. stoji. Jedan od razloga je i komplikovano državno uređenje BiH. Dva entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska, do danas nisu riješila spor koji opstruira gradnju.
Kamen-temeljac postavljen je uprkos odlukama Ustavnog suda BiH. Republika Srpska sprovodi projekat u skladu s odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS, kojima su sve rijeke u tom entitetu, što uključuje i Drinu, proglašene „unutrašnjim vodama RS”.
Ustavni sud BiH je, međutim, to zakonsko rješenje u februaru 2021. proglasio neustavnim. Predstavnici RS su na tu odluku imali spremno opravdanje: prema Ustavu države, oblast energetike je nadležnost entiteta, što pravdaju lokacijom na kojoj će HE biti izgrađena.
Naime, HE Buk-Bijela gradi se u gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između Bosne i Hercegovine i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS. Pritom se zanemaruje činjenica da je sama rijeka Drina dio državne granice BiH, što bi trebalo da je čini dijelom državne imovine, pa time ne podleže entitetskom zakonu. To Ustavni sud u odluci iz februara 2021. i navodi.
- Ustavni sud smatra da Republika Srpska ima nadležnost da reguliše pitanje unutrašnje plovidbe, ali isključivo na unutrašnjim vodama. Pod unutrašnjim vodama Ustavni sud smatra one vode koje nisu, istovremeno, i državne granice i međunarodne plovne rijeke i javna dobra - objašnjava Muharem Cero, stručnjak za pitanja državne imovine, koji je ranije bio član Komisije za koncesije.
Ta odluka uslijedila je nakon što su 24 poslanika državnog Parlamenta BiH 2021. uputila apelaciju Ustavnom sudu. U skladu s tim, Sud je utvrdio da postoji spor o nadležnosti za izdavanje koncesija između BiH i njenog entiteta RS, te da nije nadležan da ga sam riješi. Tada je naloženo Komisiji za koncesije BiH, koja je nadležna da procijeni da li je neka koncesija dodijeljena u skladu sa Ustavom BiH, da u roku od tri mjeseca riješi spor, što ona nije u stanju jer praktično više ne postoji.
Situaciju otežava činjenica da BiH nema zakon o državnoj imovini. On i ne može biti donesen bez dogovora na državnom nivou, a to nije moguće bez saglasnosti zvaničnika iz RS.
Pomoćnik ministra energetike i rudarstva RS Milan Baštinac ocjenjuje da je cijeli slučaj koji je pokrenut na Ustavnom sudu protkan politikom: „Izgradnja HE apsolutno je u skladu s Ustavom BiH i u potpunoj je ingerenciji Vlade Republike Srpske.”
<h2>UNESCO: rezultati studije u maju</h2>
Prva „Studija uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje HE ‘Buk-Bijela'” urađena je 2013, ali u njenoj izradi nije učestvovala Crna Gora.
U obrazloženjima presuda Okružnog suda i Vrhovnog suda Republike Srpske, u postupcima koji su se vodili 2020, 2021. i 2022. u predmetu poništavanja Rješenja o ekološkoj dozvoli izdatoj za gradnju HE Buk-Bijela, navodi se da „nema dokaza koji bi ukazivali na postojanje negativnog – nepovoljnog prekograničnog uticaja na državu Crnu Goru, pa samim tim nije bilo potrebno ni primjenjivati ESPOO Konvenciju u prekograničnom kontekstu”.
Nakon žalbi Crne Gore i njenih nevladinih organizacija (NVO „GREEN HOME” i NVO OZON) u vezi primjene ESPOO Konvencije, čije su potpisnice Crna Gora i BiH, Odbor za implementaciju ESPOO Konvencije sa sjedištem u Ženevi, oktobra 2023. donio je preporuku da BiH sprovede proceduru prekogranične procjene uticaja na životnu sredinu, uključujući Crnu Goru i po potrebi druge pogođene strane.
„Trenutno sprovodimo aktivnosti izrade sveobuhvatne ekološke studije po kriterijumima i standardima Evropske unije, UNESCO i ESPOO Konvencije. Očekujemo da će studija biti gotova u maju”, naveo je Baštinac.
<h2>Nacrt studije ne prepoznaje rizike</h2>
Bosna i Hercegovina obavijestila je Crnu Goru o pokretanju novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje HE Buk-Bijela. Postupajući po ESPOO Konvenciji, objavila je dokument pod nazivom „Podaci uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za HE ‘Buk-Bijela’, opština Foča”. Javna rasprava u BiH je završena, a u nacrtu dokumenta se ocjenjuje da izgradnja neće imati negativnog uticaja na Taru.
- Sama akumulacija doprinijeće očuvanju populacija potočne pastrmke i mladice, jer će u njoj odrasli i veći primjerci mladica i potočnih pastrmki imati sigurnost od krivolovaca koji sa podvodnom puškom svakog ljeta desetkuju veće primjerke tih riba u rijeci Tari - navodi se u studiji.
Ocjenjuje se i da bi gradnja HE Buk-Bijela „smanjila negativan uticaj koji na teritoriju Republike Srpske (BiH) vrši Crna Gora usljed rada i postojanja HE ‘Piva'”.
U odnosu na taj dokument, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera iniciralo je javnu raspravu u Crnoj Gori. Nakon usaglašavanja, uslijediće donošenje glavne studije o procjeni uticaja na životnu sredinu.
<h2>Ekološka udruženja ipak upozoravaju</h2>
Iz udruženja za zaštitu životne sredine sve tri države godinama stižu upozorenja na negativne posljedice koje bi gradnja hidroelektrane mogla donijeti.
- Južni dio akumulacije takođe će potapati dio predloženog područja Natura 2000 Maglić – Volujak – Zelengora. Time bi bio obuhvaćen cijeli tok rijeke Drine unutar lokaliteta, čime bi se uništilo gotovo cjelokupno stanište dveju riba – mladice (Hucho hucho) i peša (Cottus gobio), kao i veći dio staništa rječnog raka. Iako sva područja nisu zaštićena nacionalnim zakonodavstvom, Bosna i Hercegovina i Crna Gora imaju obavezu da ih zaštite prema Bernskoj konvenciji - kaže Nina Kreševljaković, pravna savjetnica eko udruženja AARHUS BiH.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević podsjeća da preko 140 kilometara rijeke Tare, zajedno sa Durmitorom, čini neraskidivu cjelinu i predstavlja jedinstven bioreaktor u Evropi.
- Iako su granice Nacionalnog parka Durmitor i Parka prirode Piva jasne, priroda ne poznaje granice, pa bi izgradnjom brane u BiH bio narušen biodiverzitet Durmitora, kanjona Tare i dobrog dijela sjevernog kraja Crne Gore. Bilo kakvo usporavanje rijeke, vještačke prepreke, formiranje novih akumulacionih jezera, imaju mnogobrojne štetne uticaje na mikroklimu područja, usporavaju vodotok, sprečavaju migratorne puteve riba, sprečavaju prirodni tok rijeke u toku poplava. Kako zvaničnu i nezavisnu procjenu nemamo, kao ni terenski rad sa crnogorske strane, možemo samo da zamišljamo dugoročne posljedice po biodiverzitet i po lokalnu zajednicu - ocjenjuje Dragićević.
Po pitanju promjene visine brane, on ukazuje da se, bez obzira na to kolika visina brane bila, rijeka pregrađuje, rječni ekosistem pretvara u jezerski ekosistem, mijenja se cijeli poredak u prirodi, te sama priroda reke koja je tu milionima godina.
- Tara se još nije oporavila od projekta izgradnje auto-puta gdje je njeno korito betonirano i menjan tok same rijeke. Jedan nesmotren projekat poput ovog bi je izmijenio zauvjek - upozorava ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.

Buk-Bijela: Hidroelektrana muti vodu u regionu

U Hrvatskoj je danas počeo bojkot trgovačkih lanaca Lidl, Eurospin i DM, koji će trajati nedjelju dana. Pored bojkota ovih lanaca, građani su pozvani da se tokom narednih sedam dana suzdrže od kupovine svih gaziranih pića, flaširane vode i deterdženata za sudove, prenosi Hina.
Bojkot prodavnica i proizvoda je započela platforma ''Halo inspektore'', koja je pozvala potrošače da se u petak suzdrže od bilo kakve trgovine, a da dan ranije, u četvrtak, započnu sedmični bojkot tri trgovačka lanca i tri proizvoda. Kod navedenih artikala, kako je rečeno, uočen je enorman rast cijena.
Potrošači su pozvani da se u petak, 31. januara, suzdrže od bilo kakve kupovine, a takođe su pozvani i na potpuni bojkot tri trgovačka lanca i to od četvrtka ujutro do srijede, 5. februara uveče.
Zaposlene u trgovinama iz platforme ''Halo inspektore'' pozvali su da tokom protestnih akcija uspore rad.
<h2>Bojkot prodavnica se proširio na regiju</h2>
Prošlog petka, 24. januara, održan je jednodnevni bojkot trgovina u Hrvatskoj, u znak protesta zbog visokih cijena, što je akcija koja je u međuvremenu najavljena i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Pokrenula ga je inicijativa koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP). U međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar ekonomije.
Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane”.
<h2>Ukupni iznos izdatih računa u Hrvatskoj u petak bio manji za 53 odsto</h2>
Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, je u uvodu prošlonedjeljne sjednice Vlade rekao kako je bojkot važna i artikulisana poruka građana koja će biti uzeta u obzir.
Podaci porezne uprave Hrvatske pokazali su da je ukupan broj računa izdatih u trgovini na malo u petak, 24. januara, bio za 44 odsto manji nego za petak sedmicu dana ranije, a ukupni iznos izdatih računa manji je za 53 odsto, dok je za sve djelatnosti broj računa manji za 29, a iznos za 36 odsto.

U Hrvatskoj počeo sedmični bojkot tri velika trgovačka lanca

Težak slučaj vršnjačkog nasilja dogodio se prije nekoliko dana u Podgorici, kada je jedan maloljetnik zadobio tjelesne povrede, prenosi TV Vijesti.
Na snimku koji je postao viralan na društvenim mrežama, vidi se kako petoro dječaka sjedi na klupi u neposrednoj blizini Osnovne škole "Maksim Gorki", nakon čega jedan od njih kreće pesnicama da udara drugog dječaka.
Dječak je napadnut u petak 24. januara u popodnevnim satima, a prema saznanjima Televizije Vijesti, najvjerovatnije se radi o učenicima škole "Maksim Gorki".
Škola, kako saznaje Televizija Vijesti, čeka izvještaj od policije kako bi mogla da preduzme mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Na mrežama se širi snimak nasilja koji prati pjesma sa stihovima: "Evo ti nož izbodi ga, pucaj mu u noge da l' te za to majka rodila?"
Sve su češći zahtjevi roditelja da se u školska dvorišta vrate policajci ili da se angažuju zaštitari.
Vlada je za sada, nakon tragedije na Cetinju, odlučila da će od prvog februara sve škole u Prijestonici imati zaštitara.

Još jedan slučaj vršnjačkog nasilja u Podgorici: Povrijeđen maloljetnik

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Ovog puta pišem Vam o sudu, presudama, Strazburu i zastavi, a ostavljam prostor i za tačku razno.
Da krenemo, ali obrnutim redosljedom.
Zastava. Đe je? Od 26. decembra prošle godine, zastava koja inače stoji na jarbolu na krovu zgrade, volšebno je nestala. Nema je. Jarbol je tu, ali nje nema. Đe je?
Ajde, i da pretpostavimo da ste je makli jer je dotrajala, vala ste imali dovoljno vremena da je zamijenite. Da ste je ponovo šili i vezli, prali i sušili, bila bi spremna. Konačno, Vi ste dužni da držite državnu zastavu tamo đe treba da stoji. Dakle, đe je?
Idemo dalje.
Da ne bi kupili trunje, kao što ste već mnogo puta uradili, da vam lično uhvatim muštuluk – Ustavni sud odbio je moju žalbu na presudu da nijesam mobingovana u RTCG! Eto! Ali… Imam i jedan dodatak. Kao što sam i ranije govorila, u slučaju ovakvog ishoda, pripremamo žalbu za Strazbur! Ako 'oćete, možete da čestitate. 
I, da… Svoje sudske troškove plaćam ja. A, da vidimo ko plaća vaše? Nešto mi se čini - opet ja?
Ko zbilja plaća sudske troškove, konkretno ovog posljednjeg sudskog postupka protiv Vas i četvoro članova Savjeta? Odmah da vam kažem na mene ne računajte. Dovoljna mi je ova moja sudanija, izbrišite me slobodno. Ne zanima me i neću da plaćam! Dovoljno mi je što, ni kriva ni dužna, plaćam sudske egzibicije generalnog Borisa. Vaše vratolomije su Vaša stvar i ne interesuju me.
Pričaju mi kolege (ako nije tačno - laž čula, laž prenijela) da ste nestali u vidu „lastinog repa“ nakon odgađanja ročišta gdje ste „predmet“ tužbe Vi i kolege iz Savjeta. Ma, je li moguće? Kažu, izašli ste na neki drugi izlaz da bi izbjegli novinare? Ne mogu da vjerujem! Znači, napuštali ste sudnicu trasom - Za Nikšić preko Kragujevca? Tako nešto.
Kažu još - odgođeno ročište jer nije bilo dovoljno prostora da se smjeste svi zainteresovani koji su htjeli da prate sudski proces?
Rado bih onda predložila da sljedeća sudanija bude, recimo, u hramu Hristovog vaskrsenja, ali s obzirom na to da je tamo sad centar političkog i kulturnog života, pretpostavljam da su svi termini popunjeni, pa da vidimo neke druge varijante. Recimo neki Parohijski dom? Ili neki drugi crkveni prostor? Bogu hvala ima se toga dosta, pa da vidite nešto s njima? Znam da imate dobre relacije, pa nešto sredite, da zbog trivije ne očama ovo suđenje. 
Ukazali ste se, u krupnom planu, prije dva dana u prenosu svetosavske akademije na RTCG. E, sad ne znam, da li je prenos bio upriličen jer ste Vi nazočili događaju ili smo uveli vjerski program? 
Dok se to ne riješi, da pređemo na tačku razno. Vidim neke nove emisije i „nova“ lica na RTCG. Sad mi je jasno zašto stalno pominjete modernizaciju i savremene televizijske izraze. Posljednje novo lice koje ste doveli (odnosno ne Vi nego, kako čujem, Mandić lično) starije je od mene tri godine. A, ja uskoro punim 60. 
Bacih pogled na autorski projekat „novog“ lica. Koliko sam skontala iz prve epizode u ovoj emisiji crtamo goste, odnosno radimo njihove karikature i provjeravamo koliko dobro znaju japanski. Što japanski, pitaće neko? Pa zbog našeg predsjednika vlade, on se školovao u Japanu. 
Logično, premijer Spajić je gostovao prvi i briljirao je na japanskom. Ali, ako je ovo stalni koncept emisije, šta sa narednim gostima? Nema druge do da se ranije obavijeste pa neka ta dva tri dana uče japanski. Da se ne brukaju. Šta ćete Vi, ako Vas autor pozove? Mislim, bilo bi očekivano da budete ovjekovječeni jednim crtežom, ali šta ćete za japanski? Jer, znajući kako stojite s maternjim… strah me biće - hara-kiri! 
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Nova lica

Tokom prošle godine zabilježen je kontinuirani rast prihoda budžeta, što je odraz rasta ekonomske aktivnosti u zemlji, kao i povećanog životnog standarda stanovništva, dominantno usljed rasta raspoloživog dohotka, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Prema preliminarnim podacima, prihodi budžeta u prošloj godini iznosili su 2,76 milijardi eura, odnosno 37,8 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na 2023. više čak 188,6 miliona ili 7,3 odsto.
- Izuzimajući prihode jednokratnog karaktera, prihodi budžeta u prošloj godini, u odnosu na 2023, veći su čak 333,8 miliona eura ili 14 odsto - precizirali su iz Ministarstva.
Kategorije prihoda budžeta koje su u kontinuitetu ostvarivale rast tokom prošle godine su dominantno porez na dobit pravnih lica, na dohodak fizičkih lica, na dodatu vrijednosti, akcize i slično.
Porez na dobit pravnih ostvaren je u iznosu od 214 miliona eura, što je čak 62,7 miliona ili 41,4 odsto više u odnosu na 2023, i 8,3 miliona iznad plana po rebalansu.
Porez na dohodak fizičkih lica ostvaren je u iznosu od 88,2 miliona eura, što predstavlja značajan rast od 21,7 miliona ili 32,7 odsto u odnosu na 2023.
- Doprinosi su ostvareni u iznosu od 584,7 miliona eura, što je devet miliona više u odnosu na 2023, dok je porez na dodatu vrijednost u prošloj godini ostvaren u iznosu od 1,22 milijarde eura, što je čak 163,3 miliona ili 15,4 odsto više u odnosu na 2023. - dodaje se u saopštenju.
Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 251,17 miliona eura, što predstavlja 106 odsto plana kapitalnog budžeta za ovaj period, a u odnosu na isti period prethodne godine, njegovo ostvarenje je veće 62,15 miliona ili 32,9 odsto.
- Značajan rast bilježi se i kod prihoda budžeta od akciza, koji su iznosili 368,6 miliona eura, što je 45,5 miliona više u odnosu na 2023. Najveći rast zabilježen je po osnovu akcize na mineralna ulja i njihove derivate, dok su prihodi budžeta po osnovu akcize na duvan i duvanske proizvode premašili cjelokupnu prošlogodišnju naplatu već u oktobru - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su objasnili da je u prošloj godini evidentiran rast prometa cigareta oko 94 tone u poređenju sa 2023, dok je kod bezdimnih duvanskih proizvoda zabilježen rast prometa za više od milion i po paklica bezdimnih duvanskih proizvoda, što je između ostalog i rezultat suzbijanja nepravilnosti i sive ekonomije na tržištu duvana.
Prihodi budžeta samo u decembru prošle godine iznosili su 257,3 miliona eura, što je u odnosu na isti mjesec 2023. više 3,5 miliona.
Kapitalni budžet u decembru ostvaren je na niovu od 93,91 milion eura, što predstavlja 225,9 odsto plana i u odnosu na decembar 2023. njegovo ostvarenje je veće 33,37 miliona ili 35,5 odsto.
- Tokom prošle godine ostavren je niži deficit budžeta u odnosu na plan i iznosio je 230,9 miliona eura, odnosno na nivou je od 3,2 odsto procijenjenog BDP-a, što je 4,5 miliona niže ostvaranje od planiranog. Takođe, u istom periodu ostvaren je suficit tekuće potrošnje u iznosu od 49,9 miliona eura, što je u poređenju sa planom, koji predviđa ostvarenje suficita tekuće potrošnje od 34,3 miliona, 15,5 miliona više - precizirali su iz Ministarstva.
Ostvarenjem suficita tekuće potrošnje, kako su zaključili, ispunjava se kriterijum fiskalne odgovornosti definisan Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, odnosno takozvano zlatno fiskalno pravilo, koje definiše da nivo tekućih izdataka i transfera treba da bude niži od tekućih prihoda i donacija, odnosno da se država zadužuje isključivo za potrebe finansiranja kapitalnih pojekata i otplate duga.

Tokom prošle godine prihodovano 188,6 miliona više nego 2023.

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Čelnici Vlade Crne Gore pokušavaju, još od drugog studentskog protesta 16. januara, da preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kao i njihovih kolega iz srpske BIA, saznaju da li postoji direktna veza između studentskih protesta u Srbiji i neformalne grupe ,,Kamo śutra”, ali i tragaju za informacijama - koja inostrana ekipa savjetuje organizatore.&nbsp; Nakon konsultacija u vrhu parlamentarne većine, ali i informacija koje su dobili od povjerljivih ljudi iz crnogorske i srpske službe, Andrija Mandić, Milojko Spajić, Aleksa Bečić, saglasni su sa ocjenom Aleksandra Vučića da iza studentskih protesta u Srbiji stoji, kako kažu, inostrani faktor koji kreira scenario ,,obojene revulucije”.&nbsp; Iako je ključni target studenstkih protesta u Srbiji, rušenje vlasti Vučićeve Srpske napredne stranke koja kontroliše sve pore društvenog života, politička elita na vlasti u Crnoj Gori strahuje od sindroma ,,spojenih sudova”, odnosno da bi – u slučaju pada Vučićevog režima – neminovno došlo do urušavanja vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara"> <figcaption>ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ANB I SUDENTSKI PROTESTI&nbsp;</h2> Nakon što je neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra” zatražila od premijera Milojka Spajića da do 1. februara prezentuje - što je sve Vlada konkretno uradila poslije masakra na Cetinju - u vrhu parlamentarne većine smatraju da je to dio šireg plana. Poslije tog termina, kažu izvori Portala ETV i Televizije E, u Vladi smatraju da će uslijediti novi zahtjev, ovog puta ne za ostavkama Alekse Bečića i Danila Šaranovića, već - javni ultimatum premijeru Spajiću da smijeni funkcionere Demokrata.&nbsp; Prvobitni narativ, koji su širili funkcioneri Demokrata da iza organizacije studentskih protesta stoji ekipa Mila Đukanovića, vlasnici Bemaksa, pa i neki kriminalni klanovi pokazao se apsolutno pogrešnim, neistinitim, ali i politički kontraproduktivnim. Sada su Spajić, Krvavac, i ostali iz PES-a dobili – direktno od Marka Parezanovića iz BIA, ali i od Zorana Koraća &nbsp;- informacije da iz sjenke neki strani eksperti pomažu proteste, pa je promijenjena i taktika djelovanja.&nbsp; <h2>KORAĆ KAO SPAJIĆEV ,,INFORMATOR”</h2> Prema izvorima iz naše redakcije, savjetodavnu ulogu Spajiću oko aktuelne situacije imao je i Zoran Korać, nekadašnji miljenik režima Slobodana Miloševića koji je davne 1996. godine pobjegao iz Srbije u inostranstvo, a ,,skrasio se” u SAD. Poslije nekog vremena je svoje zapadne veze stavio na raspolaganje, prvo Miloradu Dodiku, a potom - kako kažu izvori Portala ETV – Aleksandru Vučiću. Sastajao se više puta i sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UTICAJ: Zoran Korać"> <figcaption>POSREDNI UTICAJ: Zoran Korać(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Upravo je Korać direktno potvrdio da ekipa Amerikanaca pomaže u organizaciji protesta, uz napomenu da djeluju mimo zvanične američke administracije, ali da imaju izuzetan uticaj u pojedinim moćnim krugovima na Zapadu – kaže izvor Portala ETV koji ima višedecenijski staž u obavještajnom sektoru, još iz vremena državne zajednice Srbija i Crna Gora. &nbsp; Nakon dva sastanka sa ljudima iz obavještajnih službi, u vrhu 44. Vlade Crne Gore smatraju da nije slučajnost što se akcije crnogorskih studenata, iako su znatno manjeg obima i slabije organizovane, u mnogo čemu podudaraju sa onima u Srbiji. Iz srpske BIA dobili su potvrdu informacija da organizatori protesta u Srbiji dobijaju korisna uputstva od iskusnih inostranih, američkih savjetnika.&nbsp; Zato i Vučić ponavlja narativ o obojenoj revoluciji, a ljudi iz BIA su sva &nbsp;ta saznanja prenijeli kolegama iz crnogorske službe. Početkom sedmice Spajić i Krvavac, kao i još nekoliko ljudi iz vlasti, imali su razgovore sa rukovodstvom ANB-a i naložili da pokušaju otkriti i ko stoji iza crnogorskih studenata i koji su im naredni potezi. <h2>AKCIJA U TRI PRAVCA</h2> U vrhu parlamentarne većine postoji strahovanje da će se studentska akcija odvijati u tri pravca koje nije moguće lako zaustaviti niti preduprijediti političke posljedice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a</figcaption> </figure>  Kako su protesti u Crnoj Gori krenuli nakon masakra na Cetinju, pedesetak dana kasnije u odnosu na akcije srpskih studenata, neke ovdašnje studentske akcije praktično su prekopirane od kolega iz Srbije.&nbsp; Zato su čelnici izvršne vlasti, na sastanku održanom prije pet dana u zgradi Vlade Crne Gre, dali nalog novom direktoru ANB-a Ivici Janoviću da njegovi ljudi provjere hoće li se, po ugledu na srpske studente, u protestna okupljanja uključiti i podgorički srednjoškolci.&nbsp; Istovremeno, tražena je provjera da li su neke privatne kompanije, baš kao u Srbiji, odlučile da logistički pomognu studentska okupljanja u Crnoj Gori. Kao treća bitna informacija, traženo je da ANB provjeri je li moguće, preko roditelja organizatora studentskih protesta, uticati na destabilizaciju ekipe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MUKE U KARAĐORĐEVOJ 2</h2> Na sastanku održanom u zgradi Vlade, koji je bio neformalnog karaktera, Spajić i Krvavac dali su nalog svim ljudima iz PES-a koji su raspoređeni u državnoj administraciji da naprave procjene, svako u svojem resoru, kako državni službenici i namještenici gledaju na studentske proteste i da li ih podržavaju. Prema nekim prvim informacijama, čelnike PES-a je zabrinula informacija da dio Vladinih službenika sa prilično simpatija gleda na studenstka okupljanja.&nbsp; Sadašnja je procjena da bi nastavak protesta i povećanje broja okupljenih moglo da ima teže posljedice, prvenstveno na stav država Kvinte prema stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, ali i sposobnosti Vlade Milojka Spajića da stvari drži pod kontrolom.&nbsp; - Nakon sastanka u Vladi Crne Gore organizovanog 18. januara, dva dana poslije velikog protesta ispred zgrade MUP-a i Vlade, premijer Milojko Spajić, šef kabineta Branko Krvavac, kao i Spajićev ujak Sreten Kankaraš, saglasili su se da je vlast suviše inertna. Istovremeno je ocijenjeno da Aleksa Bečić i Danilo Šaranović ne žele da podnesu ostavke i da zbog toga ne treba očekivati da će protesti protiv neodgovornosti vlasti jenjavati – kaže izvor Portala ETV I televizije E iz vrha PES-a. Iako okupljanja u Podgorici djeluju bezazlenije od onih u Beogradu, prve procjene vrha ANB-a je da će studenti, možda već na večerašnjem okupljanju dati rok premijeru Spajiću i Vladi Crne Gore do kada treba, ako neće da daju ostavke, da budu razriješeni Aleksa Bečić i Danilo Šaranović. Kako funkcioneri Demokrata ne žele dobrovoljno otići sa položaja, to otvara prostor za krizu funkcionisanja Vlade i parlamentarne većine. &nbsp;