Film "Fiume o Morte, u režiji Igora Bezinovića, jednoglasno je dobio nagradu za najbolji film u regionalnoj selekciji "Maslačak" u ovkiru 16. UnderhillFesta.
Žiri, u kom su rediteljka Tiha K. Gudac, reditelj Luka Papić i reditelj Sead Šabotić, je jednoglasno donio ovu odluku.
- Živimo u vremenu koje nas svakodnevno podsjeća na opasnosti prošlosti. Ideologije za koje smo vjerovali da su poražene – poput fašizma - vraćaju se, perfidnije i maskirane savremenim jezikom, ali i dalje razorne. U trenutku kada gledamo rat u Ukrajini, genocid u Gazi i nove sukobe širom svijeta, film "Fiume o Morte" dolazi kao snažno upozorenje. Kroz priču o fašističkoj vladavini Gabrijela D’Anuncija u Rijeci, reditelj Igor Bezinović nas vraća u period između dva rata i pokazuje kako moć, kada nije obuzdana zakonom ni moralom, ostavlja duboke ožiljke na društvu. Ovo nije samo film o prošlosti. Fiume o Morte je hrabar autorski komentar, pun ironije, zasnovan na manje poznatoj arhivi i preciznom uvidu u današnji trenutak. Bezinović ne izbjegava teške teme – on razotkriva mitove i suočava se s revizionizmom u savremenoj Hrvatskoj - navodi se u obrazloženju žirija.
Žiri je dodijelio i specijalno priznanje u regionalnoj selekciji - filmu "Planina se neće pomjeriti“ rediteljke Petre Seliškar.
- Rediteljka je oblikovala majstorski čist dokumentarni film koji podjednko fascinira pričom i estetikom. Meditativno dokumentarističko putovanje daje fascinantan uvid u život četvoro braće obiteljskom tradicijom određenih za život pastira izoliranih na Šar planini. Film nameće pitanja o vrijednosti drevne povezanosti čovjeka i prirode te održivost tradicije stavlja pred ogledalo savremenog trenutka - istakli su članovi žirija.
Tročlani žiri je odlučio da Maslačak - nagradu za najbolji film u međunarodnoj selekciji dodijeli filmu „Četiri ćerke“ rediteljke Kauter Ben Hanije.
- Kroz rekonstrukciju, ovaj film prikazuje proces u kojem se majka i dvije mlađe ćerke, uz pomoć angažovanih glumaca, suočavaju sa gubitkom dvije starije ćerke koje je, kako sama majka, bajkovito kaže, odnio vuk. Ubrzo nakon što nas film uvuče, i zatim razoruža, doživljavamo čeoni sudar sa surovim svijetom u kojem ova porodica pokušava da opstane i počinjemo da se pitamo ko je vuk o kojem majka govori - svaki muškarac koji im se približi, devijantno patrijarhalno nasleđe, politički haos, islamski fundamentalisti ili ona sama. Na posletku, protagonistkinje ipak ostaju sposobne da kroz humor, prkos, hrabrost i svoju neraskidivu ljubav ovim filmom pruže otpor svijetu koji uporno pokušava da ih slomi - kazali su članovi žirija, obrazlažući da su glavnu nagradu u međunarodnoj selekciji dodijelili filmu „Četiri ćerke“ za način na koji rekonstrukciju pretvara u čin otpora, inventivnu formu, emotivnu dubinu i snažnu poruku o svijetu.
Posebno priznanje u međunarodnoj selekciji, žiri je dodijelio filmu “Zbogom, Tiberijado” rediteljke Line Soualem.
- Osobnom pričom autorica gledatelja uranja u živote više genracija žena svoje obitelji obilježene odlascima i povratcima u njihovu domovinu Palestinu. Ovaj cjelovit i u aktualnom trenutku izrazito važan film oslikava rijetko viđenu sliku jedne zemlje pune boja, mirisa, čežnje, ljubavi, susreta i radosti. Oproštajem od Tiberijade autorica ostavlja dokumentarističko svjedočantvu o dijelu svijeta koji nestaje i o ljudima koji mu se nakon odlaska vraćaju - naglasili su članovi žirija. 
Žiri za selekciju „7 kratkih“ - kratkih dokumentarnih filmova koji čine čine rediteljke Melita Vrsaljko, Hana Rastoder i Gana Čomagić, odlučili su da nagradu Maslačak za kraki dokumentarni film dobije film “Lavanda" u režiji Mateje Raičković.
- Kroz pažljivo komponovane intimne planove, film istražuje složene teme poput traume, ranjivosti, međuljudske povezanosti i unutrašnje snage. Izvan površinskog narativa, filma Lavanda Mateje Raičković, izdvaja se tih ali snažan proces o ličnoj transformaciji i prihvatanju, ostavljajući dubok emotivni trag kroz svoju iskrenost, estetsku suptilnost i autorsku hrabrost. Proaktivnost i osnaživanje ovaj film stavljaju u red onih dokumentarnih ostvarenja koja ne samo da svjedoče o ličnom iskustvu, već ga pretvaraju u univerzalni poziv na otpor nasilju - navodi se u obrazloženju.
Specijalno priznanje žirija u kategoriji kratki dokumentarni film dobilo je ostvarenje „Hvala ti majko“ reditelja Izidora Bistrovića.
- U duboko polariziranom vremenu u kojem živimo, autor vješto pristupa temi identitetskih razlika gradeći mostove koji se temelje na razumijevanju i prihvaćanju. Film Hvala ti, majko Izidora Bistrovića hrabro razotkriva složenost odnosa roditelja i djeteta, prikazujući sirovu intimnost, očaj i trajnu nadu. Autor, sin, duhovito ali mudro i osjećajno pritupa temi identitetskih razlika. Suočava se s vlastitim neslaganjima s majčinim pogledom na njegov život, nastojeći da balansira između potrebe da joj udovolji i sopstvene autentičnosti. Ovaj film ne samo da prikazuje kompleksan odnos, već i istražuje duboku unutrašnju borbu i proces pomirenja, čineći ga izuzetno relevantnim i dirljivim - navodi žiri.
Nagradu publike osvojio je film „Praslovan“ reditelja Slobodana Maksimovića, emotivna biografska drama o životu i karijeri Zorana Predina, jednog od najvažnijih kantautora Slovenije i bivše Jugoslavije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najbolji film u regionalnoj selekciji UnderhillFesta "Fiume o Morte" Igora Bezinovića

Kratki dokumentarni filmovi koji nastaju u okviru Teen Docs radionice, a koje pripremaju gimnazijalci iz Podgorice i Danilovgrada, ne rješavaju velike probleme, ali osvjetljavaju važne teme, pokreću dijalog i biće prikazani na završnoj večeri Underhill Festa.
Umjetnički direktor i selektor filmova Underhill Festa, Vuk Perović, podijelio je ličnu priču koja oslikava značaj edukativnih radionica ovog festivala.
- Nedavno sam imao zanimljiv susret u liftu, kada sam išao na sastanak. Sreo sam momka koji je prije dvije ili tri godine pohađao jednu od naših Teen Docs radionica. Rekao mi je da je upisao studije filma i medija. U tom trenutku osjetio sam izuzetnu ponos na ono što radimo kroz Underhill Fest - naveo je Perović.
Istakao je da su ovogodišnji učesnici radionice su gimnazijalci iz Danilovgrada i Podgorice, njih 12.
- Svake godine dolazi toliko djece sa širokim spektrom interesovanja. Već u prvim idejama vidi se koliko su kreativni, ali i spremni da uče i brane svoje stavove i ideje pred našim sugestijama - rekao je Perović.
Pojasnio je da će kao rezultat radionice biti snimljena tri filma, a da će svi biti prikazani na završnoj večeri festivala, kada će učesnicima biti uručene diplome za učešće.
Ukazao je na važnost podrške koju festival ima od partnera, posebno kompanije One.
- Veoma nam je važno što imamo partnera poput kompanije One, koja je prepoznala značaj ove priče za mlade ljude. Neka od njih usmjerimo upravo kroz ove radionice. Ovakva zanimanja nisu laka i često nemaju ni podršku iz porodice. Zato, zahvaljujući sjajnim predavačima koji nam dolaze svake godine, uspijevamo da im pomognemo na tom putu, u izboru da se bave onim što stvarno žele i vole - naveo je Perović.
Učenica Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada Sofija Miranović, koja je učesnica Teen Docs radionice, istakla je da su njeni utisci izuzetno pozitivni.
- Atmosfera na radionici je fenomenalna. Snimamo dokumentarni film koji se bavi jednim važnim, ali zaboravljenim istorijskim događajem. Tema filma je događaj iz Drugog svjetskog rata, kada su njemačke jedinice pokušale da u selu kod Plava, u roku od dva sata, ubiju što više ljudi. Želimo da ovim filmom pokažemo koliko su neki istorijski događaji nepravedno potisnuti i koliko je važno da se o njima govori - navela je Miranović.
Kazala je da je njena motivacija za učešće u radionici &nbsp;proistekla je iz prethodnog filmskog iskustva.
- Već sam ranije snimila jedan film i nosim veoma lijepo iskustvo iz toga. Kada mi je profesor Miroslav Minić, koji predaje maternji jezik, rekao za ovu priliku, odmah sam odlučila da se prijavim - navela je Miranović.
Jedan od učesnika radionice i učenik Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada Ivo Jokić rekao je da se prijavio za Teen Docs radionicu kako bi stekao novo iskustvo, ali i razvijao timski duh.
Istakao je da mu se zahvaljujući podršci profesora Miroslava Minića otvorio novi svijet – svijet filmske umjetnosti.- „Imamo velike ambicije za film na kojem radimo. Naš film govori o životu u Podgorici i prati pet različitih osoba, što filmu daje dinamiku. Kroz njih želimo da prikažemo različite ličnosti koje zajedno čine jednu društvenu cjelinu - rekao je Jokić.
Učenik Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada i jedan od učesnika radionice Vladimir Kojić kazao je da se za radionicu Teen Docs prijavio kako bi kreativno iskoristio ljeto i stekao nova znanja.
- Film koji pripremamo bavi se temom zavisnosti od alkohola. To je tema koja jeste često obrađivana, ali većinom kroz dosadne, televizijske forme koje se puštaju djeci u osnovnim školama. Kažu im „nemojte to da radite“, ali svi znamo da to uglavnom ne dopire do njih - naveo je Kojić.
Smatra da trenutni obrazovni i preventivni sadržaji koji se nude njihovim generacijama ne ostavljaju pravi utisak.
- Mi bismo to voljeli da promijenimo, da naš film bude nešto sa čim će mladi zaista moći da se poistovjete i razumiju poruku - poručio je Kojić.
Specijalistkinja za održivo poslovanje u kompaniji One, Nataša Đurđić Begić kazala je da ta kompanija već pet godina sa velikim zadovoljstvom podržava Underhill festival i Teen Docs školu, koja se održava u njihovim prostorijama.
- Nama u kompaniji One posebno je važno da mladima pružimo prostor, znanje i tehnologiju kako bi mogli da stvaraju, istražuju i izraze svoje ideje. Teen Docs je sjajan primjer kako spoj kreativnosti i tehnologije može da proizvede snažne, autentične priče koje nas sve inspirišu - &nbsp;navela je Đurđić Begić.
Istakla je da ih u kompaniji One raduje da budu dio toga i da budu domaćini mladosti, energiji i svježem i hrabrijem pogledu na svijet.
Uz kompaniju One, Teen Docs program podržalo je i Ministarstvo kulture i medija, prepoznajući njegov značaj za razvoj filmske pismenosti i kreativnosti među mladima.
Mentorika radinice Teen Docs i izvršna direktorka Interakcija festivala Svetlana Petrović Varagić je, govoreći o uticaju savremenih tehnologija na rad sa mladima, istakla koliko su oni danas digitalno pismeni, ali da još uvijek postoji neistražen prostor za kreativno izražavanje.
- Svi živimo u dobu ekspanzije savremenih tehnologija. Mladi su često pismeniji u korišćenju tih alata nego starije generacije. Međutim, čini mi se da još uvijek nisu do kraja istražili sve kreativne potencijale koje te tehnologije nude. Vješti su u pravljenju atraktivnih videa za društvene mreže, ali svako od njih nosi neku priču, problem ili „kamenčić u cipeli“ koji ih žulja, nešto sa čim se mogu poistovjetiti i izraziti putem filma - navela je Petrović Varagić
Ukazala je da kratki dokumentarni filmovi, koji nastaju u okviru Teen Docs radionice, ne rješavaju velike probleme, ali da mogu osvijetliti važne teme i pokrenuti dijalog.
- Tehnologija danas mladima daje veliki prostor za izražavanje i povezivanje kroz priču - zaključila je Petrović Varagić.

Kroz objektiv mladih: Teen Docs filmovi donose važne teme na zatvaranju Underhill Festa

Na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, sinoć je svečano otvoren 16. UnderhillFest, međunarodni festival dokumentarnog filma, koji ove godine donosi 27 ostvarenja iz cijelog svijeta. Festival je otvoren svjetskom premijerom filma „Vude, ti si pobijedio“ Senada Šahmanovića, posvećenog Dušanu Vukotiću – pioniru animacije i jedinom Oskarovcu sa prostora bivše Jugoslavije, navedeno je u saopštenju.&nbsp; Umjetnički direktor festivala Vuk Perović poželio je dobrodošlicu okupljenima ističući simboliku mjesta održavanja i važnost dokumentarnog filma. &nbsp;- Dobro došli u Njegošev park, na mjesto koje je već godinama oaza za autorske dokumentarne filmove, ljude koji ih stvaraju, ljude koji uživaju u njima i ljude koji će ih jednog dana stvarati ili na neki način biti njihov dio. Na mjesto gdje smo gledali ostvarenja koja mijenjaju svijet - kazao je Perović. On je istakao da i ovogodišnja selekcija donosi filmove koji ne podilaze ni temi ni publici, već iskreno govore o svijetu. &nbsp;- I ove godine imamo filmove koji govore o svijetu kakav jeste, ali i o svijetu kakav bismo željeli da bude - dodao je on.&nbsp; Publika će, kako je najavio, imati priliku da pogleda nagrađivane filmove iz Berlina, Venecije i Roterdama, muzičke dokumentarce, kao i kratke filmove mladih crnogorskih autora. Poseban ponos festivala je upravo otvaranje domaćim filmom. - Izuzetno smo ponosni što Festival otvaramo svjetskom premijerom ostvarenja Senada Šahmanovića ‘Vude, ti si pobjedio’, pričom o jednom od najvažnijih ljudi sa ovih prostora – Dušanu Vukotiću - istakao je Perović. Festival je zvanično otvorio producent Oliver Sertić, koji je izrazio bliskost sa publikom i značajem dokumentarnog izraza. - Posebno mi je drago zbog ostvarenja kojim otvarate festival, "Vude, ti si pobijedio" Senada Šahmanovića. Kad pomislim na dokumentarac, pomislim na empatiju, solidarnost, neke stvari koje smo malo izgubili. Ako se možemo aktivirati – možemo. Ako ne, samo da ne prestanemo da pričamo o tim stvarima - kazao je Sertić.&nbsp; Nakon premijerne projekcije, uz dugotrajan aplauz publici se poklonila autorska ekipa, predvođena rediteljem Šahmanovićem, koji nije krio emocije. - Veoma sam srećan i uzbuđen što sam ovdje i što imam priliku da predstavim film na kojem sam dugo radio – na kojem sam sazrijevao kao autor i reditelj. Istraživao sam život i opus Dušana Vukotića, izuzetnog umjetnika čiji su radovi jedinstveni i značajni, ne samo u regionu, već i na svjetskom nivou - kazao je Šahmanović.&nbsp; On je govorio o ličnoj dimenziji rada na filmu. - Nedostajaće mi ovi ljudi. Neki od njih, nažalost, više nisu među živima. Ali ovo je lijepa uspomena, i osjećam ponos što sam imao priliku upoznati takve velikane. Govorili su o Vukotiću s toliko topline i emocija - dodao je Šahmanović.&nbsp; Pored Šahmanovića, na sceni su se publici poklonili i članovi ekipe: dizajner zvuka Mićun Jauković, kolorista Goran Todorović, izvršni producent Stevo Kalanj, direktor fotografije Ivan Čojbašić i montažer Vladimir Radovanović. UnderhillFest će trajati do 17. juna, a publiku i ove godine očekuje raznovrstan, angažovan i umjetnički relevantan filmski program.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250612140620_511cf2b258d578ff8c450c36b63cdea86e999ef23fe51f9984afcb3eadfa23b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250612140620_511cf2b258d578ff8c450c36b63cdea86e999ef23fe51f9984afcb3eadfa23b1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1363" loading="lazy" alt='"Vude ti si pobijedio"'> </figure>  U okviru selekcije „Muzički dokumentarci“ 16. UnderhillFesta, u petak 13. juna u 21 sat, u Centru kulturnih zbivanja „Ribnica“, biće prikazan film „Grandpa Guru“ reditelja Silvija Mirošničenka. Ovaj portretni dokumentarac donosi eklektičnu i intimnu priču o muzičaru Srđanu Gini Jevđeviću, frontmenu benda „Kultur Shock“, koji je nakon izlaska iz ratnog Sarajeva svoju umjetničku i ličnu potragu nastavio u Sijetlu. Film prikazuje njegovu borbu s identitetom, osjećajem rastrzanosti između tri svijeta – Amerike, Sarajeva i majke kojoj je duboko privržen. Kroz susrete s muzičarima poput Krista Novoselića (Nirvana) i Jelle Biafre (Dead Kennedys), Gina pronalazi novi izraz, ali i nosi nemir koji ne jenjava. Film je dio regionalne selekcije, a gost festivala je producent i scenarista filma Sanjin Hasanefendić. Paralelno, na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku, takođe s početkom u 21 sat, biće prikazan kratkometražni dokumentarac „Pozdrav iz sekretarijata“ reditelja Ivana Ramljaka. Film koristi fotografije iz napuštene policijske stanice na jadranskom ostrvu, koje postaju materijal za krimi found footage esej o društvu i njegovim sjenkama — o zločinu, nadzoru i slojevima jedne stvarnosti skrivene iza turističkog sjaja. Nakon toga, u 21.30, slijedi dokumentarac „Ko će pokucati na moja vrata“ rediteljke Maje Novaković, koja je takođe gošća festivala. Film prati život starca Emina i njegovog konja u surovom krajoliku Bosne, ispunjen tišinom, tugom i lirskim kadrovima prirode. Duboko meditativan i estetski snažan, film istražuje univerzalnu ljudsku čežnju za bliskošću i spokojem. Publika će sve razgovore sa gostima moći da prati uživo i putem društvenih mreža UnderhillFesta i YouTube kanala, uz tehničku podršku kompanije One. Filmsko veče završava se u 23.05 dokumentarcem „Obračun u Helsinkiju“ reditelja Arthura Francka, o Konferenciji o evropskoj bezbjednosti i saradnji iz 1975. godine, poznatoj kao Helsinški sporazum. Film, temeljen na stotinama sati arhivskih snimaka, razotkriva kompleksnost ovog diplomatskog događaja koji je uticao na međunarodne odnose u doba Hladnog rata.

Otvoren 16. UnderhillFest: Svjetska premijera filma o Dušanu Vukotiću obilježila veče u Njegoševom parku

U okviru programa „Muzički dokumentarci“ 16. UnderhillFesta, u četvrtak, 12. juna s početkom u 21 sat, u Centru kulturnih zbivanja „Ribnica“ biće prikazan film Praslovan reditelja Slobodana Maksimovića – emotivna i nadahnjujuća biografska priča o jednom od najznačajnijih kantautora s prostora bivše Jugoslavije Zoranu Predinu. Film prati Predinov životni put od ranih dana u Mariboru, gdje je zakoračio u svijet muzike, preko slave sa bendom Lačni Franz, do uspješne solo karijere kojom je učvrstio status muzičke legende. - Ovaj film dio je regionalne takmičarske selekcije, a specijalni gosti 16. izdanja UnderhillFesta su reditelj i Zoran Predin, koji je u utorak, 10. juna, održao koncert u „Ribnici“, čime je simbolično najavljeno ovogodišnje izdanje festivala - navodi se u saopštenju. Istog dana, na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, od 21 sat, biće prikazan kratkometražni dokumentarni film Najglasnija tišina reditelja Aleksandra Reljića, takođe gosta festivala. - Film obrađuje potresnu priču o studentima iz Srbije koji su blokirali sve univerzitete, odlučivši da Novu godinu ne dočekaju slavljem, već 15-minutnom tišinom – u znak sjećanja na 15 žrtava tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, gdje je 1. novembra 2024. godine pala nadstrešnica. Pokrenuvši borbu protiv korupcije, koju smatraju uzrokom ove nesreće, studenti su zahtijevali odgovornost i funkcionisanje institucija - kazali su organizatori UnderhillFesta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611130612_d18f791042bfc63891482438639b360a6622cb8b8c5e6e035d6953d10ee0219b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611130612_d18f791042bfc63891482438639b360a6622cb8b8c5e6e035d6953d10ee0219b" data-rendition-name="original" width="2048" height="1363" loading="lazy" alt='Zoran Predin u "Ribnici"'><figcaption>Zoran Predin u "Ribnici"(Photo: Krsto Vulović)</figcaption></figure>  Nakon toga, u 21.40, na istom mjestu biće prikazan film Škola hodanja 2 rediteljke Jelene Novaković. - Uz nju, gost festivala biće i producent filma Oliver Sertić. Dokumentarac oslikava život i stvaralaštvo svjetski priznatog animatora Borivoja Dovnikovića Borde, čiji je rad snažno obilježen velikim društveno-političkim promjenama. Autorova biografija neraskidivo je povezana s njegovim umjetničkim izražajem u stripu, animiranom filmu i karikaturi, s posebnim fokusom na kultni film Škola hodanja. Film je dio regionalne selekcije - navodi se u saopštenju. Program se nastavlja u 22.35 projekcijom filma Pisma iz Vučije ulice reditelja Aržuna Talvara, koji se prikazuje u okviru međunarodne selekcije. - Talvar, porijeklom iz Indije, preselio se u Poljsku prije deset godina, a s namjerom da se poveže s novom sredinom, počinje da snima film o svojim komšijama. Ono što je započelo kao pokušaj integracije, prerasta u šarmantan i iskren portret jedne ulice u srcu Varšave, koja, kroz svoje stanovnike, otkriva kontraste i složenost savremene Evrope – njen jaz između prošlosti i sadašnjosti, stvarnog i zamišljenog identiteta - navodi se u saopštenju.

UnderhillFest: U četvrtak "Muzički dokumentarci“

Šesnaesto izdanje UnderhillFesta, međunarodnog festivala dokumentarnog filma, biće svečano otvoreno 11. juna u 21 čas na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, premijernim prikazivanjem filma „Vude, ti si pobijedio“, reditelja Senada Šahmanovića, koji je posvećen jedinom crnogorskom oskarovcu – Dušanu Vukotiću.
Na konferenciji za medije u CKZ „Ribnica“, najavljeno je da ovogodišnji program obuhvata 27 dokumentarnih ostvarenja, raspoređenih u četiri selekcije: međunarodnu, regionalnu, vantakmičarsku i „7 kratkih“, koja je posvećena kratkim filmovima mladih autora.
Selektor festivala Vuk Perović istakao je posebno snažnu regionalnu selekciju, kao i prisustvo značajnih imena svjetske dokumentarne scene. On je naglasio da je ovogodišnje izdanje važno i zbog mladih crnogorskih autora koji se pojavljuju u selekciji kratkog filma, poput Tamare Pavićević, Mateje Raičković i Alekse Bujišića.
Reditelj otvarajućeg filma, Senad Šahmanović, govorio je o višegodišnjoj posvećenosti projektu i značaju što se premijera održava pred crnogorskom publikom. „Film o Dušanu Vukotiću dugo je sazrijevao. Ovo je priča o svjetskoj figuri koja je kod nas i dalje nedovoljno poznata,“ poručio je Šahmanović.
Festival su podržali Ministarstvo kulture i medija, Glavni grad Podgorica, Crnogorska kinoteka, kao i brojni partneri i sponzori. Predstavnici Ministarstva i lokalne uprave istakli su da UnderhillFest, kroz godine, nije samo festival, već kulturna institucija koja oblikuje identitet Podgorice.
Kompanije „One“ i CKB banka, koje godinama podržavaju festival, ove godine poseban fokus stavljaju na mlade – kroz podršku kratkometražnim filmovima i omogućavanje besplatnog ulaza za korisnike Junior kartica.
U sklopu programa, publiku očekuje i koncert Zorana Predina, koji će biti održan 10. juna u 21 čas, dan prije otvaranja festivala, u CKZ „Ribnica“.
UnderhillFest traje do 19. juna, a kako su poručili organizatori, festival ostaje posvećen promociji dokumentarnog filma kao alata za društveni dijalog i umjetničko izražavanje.

Šesnaesti UnderhillFest počinje 11. juna: Festival otvara film o Dušanu Vukotiću

Šesnaesto izdanje međunarodnog festivala dokumentarnog filma UnderhillFest biće svečano otvoreno nacionalnom premijerom filma "Vude, ti si pobijedio" u režiji Senada Šahmanovića.
Otvaranje festivala je, kako je najavljeno u saopštenju, predviđeno za 11. jun na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici.
- Ovaj snažni dokumentarni film donosi priču o usponu i padu jedinog jugoslovenskog dobitnika Oskara Dušana Vukotića, pružajući dubok uvid u fenomen Zagrebačke škole crtanog filma i te generacije kreativaca okupljenoj oko zajedničke ideje o proizvodnji animiranog filma. Kroz ovaj lični, ali i društveni portret, film nas vodi kroz ključna društveno-politička dešavanja tog vremena, kao i značaj na globalnoj sceni kinematografije tako male zemlje kao što je Jugoslavija, i odlaskom svega toga u etar, kada je počelo njeno raspadanje - ističu organizatori UnderhillFest-a.
"Vude, ti si pobijedio" je, kako je precizirano, koprodukcija Crne Gore, Hrvatske i Srbije, realizovana kroz saradnju producentskih kuća Pro Logic (CG), Sekvenca (HR) i Set Sails (RS), uz podršku Filmkog centra Crne Gore, Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog centra Srbije, Ministarstva kulture Crne Gore i RTVCG.
- Film je nastao u produkciji Jure Pavlovića i Senada Šahmanovića, u koprodukciji sa Milošem Ivanovićem i Marijom Stojanović. Scenario potpisuju Senad Šahmanović i Veljko Krulčić, dok je za montažu zaslužan Vladimir Radovanović. Snimateljski tim čine Ivan Čojbašić, Dario Hacek, Ivana Marinić Kragić i Toni Reanud - navodi se u saopštenju.
Šesnaesti UnderhillFest trajaće do 18. juna.

Na otvaranju 16. UnderhillFest-a premijera filma "Vude, ti si pobijedio" Senada Šahmanovića

Šesnaesti međunarodni festival dokumentarnog filma UnderhillFest biće svečano otvoren 11. juna, na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, a trajaće do 18. juna - najavio je portparol ovog festivala Miroslav Minić.
Tokom osam festivalskih dana, kako je istaknutno, podgorička publika imaće priliku da pogleda najznačajnija dokumentarna ostvarenja iz protekle godine, filmove koji su osvajali nagrade na značajnim filmskim festivalima.
- Selektor festivala Vuk Perović odabraće i ove godine izuzetne dugometražne dokumentarne filmove, koji će biti, kao i prethodnih godina, raspoređeni u tri selekcije: međunarodnu, regionalnu i vantakmičarsku. Pored toga, publika će moći da uživa i u kratkim dokumentarnim filmovima u okviru selekcije „7 kratkih“ - navodi Minić.
Ovogodišnji festival donosi i program „U fokusu“, koji UnderhillFest realizuje u saradnji sa Centrom za ženska prava, kao i selekciju muzičkih dokumentaraca u CKZ „Ribnica” koji istražuju moć zvuka. 
- Za najmlađe ljubitelje dokumentarnog filma, tu je i program Teen Docs – škola dokumentarnog filma za učenike i učenice srednjih škola, koja podstiče kreativnost i razvoj filmske pismenosti kod mladih - precizirano je u saopštenju.
Prošlogodišnji UnderhillFest je, podsjeća Minić, na otvaranju okupio više od 700 posjetilaca na terenu u Njegoševom parku, a festival je otvoren impresivnim filmom “Mi nemamo drugu zemlju” (No Other Land), koji je režirao kolektiv palestinskih i izraelskih filmskih stvaralaca. 
- Ovaj film je nedavno trijumfovao na dodjeli Oskara, osvojivši prestižnu nagradu Američke akademije filmske nauke i umjetnosti za najbolji dugometražni dokumentarni film - naglasio je Minić.
UnderhillFest, kako dodaje, nije samo filmski festival – to je kulturni događaj koji obogaćuje podgoričku publiku, donoseći inspirativne i angažovane priče iz cijelog svijeta.
- Svake godine, festival pruža jedinstvenu priliku da se kroz film sagledaju važne društvene teme, otvore novi vidici i pokrene dijalog. Zahvaljujući UnderhillFestu, Podgorica je postala središte dokumentarnog filma, a ljubitelji sedme umjetnosti dobijaju priliku da budu dio globalne filmske zajednice - zaključio je Minić.

Šesnaesti UnderhillFest od 11. do 18. juna u Njegoševom parku u Podgorici

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: underhillfest