Ozbiljna nestašica medicinske opreme u Mjanmaru utiče na pomoć stanovništvu pogođenom zemljotresom, saopštile su večeras agencije UN i dodale da je mnogima hitno potrebna humanitarna pomoć.
Nedostaju medicinski paketi prve pomoći, kese za krv, anestetici i drugi ljekovi, kao i šatori za spasioce, navodi se u saopštenju Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Kako se broj mrtvih popeo na 1.600, spasilačke operacije su dodatno zakomplikovane zbog oštećenja bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, kao i puteva i komunikacione opreme, poput internet veza.
- Oštećeni putevi i ruševine otežavaju pristup humanitarnoj pomoći i komplikuju procenu potreba, dok hiljade ljudi provode noć na ulicama ili na otvorenom zbog oštećenja, razaranja, ili zbog straha od daljeg podrhtavanja - navodi se u saopštenju agencije UN.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UN: Nestašica medicinske opreme u Mjanmaru otežava pomoć stanovništvu

Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk izjavio je danas da je duboko zabrinut zbog fundamentalne promjene pravca u kome su krenule SAD od povratka na vlast Donalda Trampa.
U govoru pred Savjetom za ljudska prava u kome je detaljno analizirao situaciju u svijetu Tirk je izrazio žaljenje i zbog „kontrole uticaja“, kako je rekao „neizabranih tehnoloških oligarha“.
Visoki komesar je rekao da su u UN uživale podršku Sjedinjenih država po pitanju ljudskih prava tokom brojnih decenija „zahvaljujući velikodušnosti i saosjećanju američkog naroda“.
- Ali danas sam duboko zabrinut fundamentalnom promjenom pravca koji se sprovodi na nacionalnom i međunarodnom nivou - rekao je Tirk.
Ne imenujući američkog predsjednika, Tirk je istakao da se paradoksalno politike namijenjenje zaštiti osoba od diskriminacije sada označavaju kao diskriminatorne, a da je napredak ostvaren po pitanju jednakosti polova „sveden na nulu“.
- Dezinformacije, zastrašivanje i prijetnje, konkretno prema novinarima i državnim službenicima rizikuju da dovedu u pitanje rad nezavisnih medija i funkcionisanje institucija - nastavio je on.
Dodao je da se govori koji siju „podjele“ koriste da bi se „prevarilo i polarizovalo“ i naglasio da to izaziva strah i anksioznost kod mnogih ljudi.
U optužbi protiv „tehnoloških oligarha“ Tirk nije naveo ni jedno ime čak ni ime vlasnika Tesle i Spejseksa i vlasnika društvene mreže Iks Ilona Maska, bogatog preduzetnika koji je postao vrlo bliski savjetnik Trampa, i čiji zadatak reformisanja savezne vlade potresa Vašington, piše agencija Frans pres.
- Mali broj neizabranih tehnoloških oligarha ima naše podatke, znaju gdje živimo, šta radimo, naše gene i naše zdravstveno stanje, naše misli, običaje,želje i strahove. Poznaju nas bolje nego što poznajemo sami sebe - rekao je Tirk.
Znaju, prema njegovim riječima, kako da manipulišu njima, te istakao da nedostatak propisa može dovesti do „opresije, potčinjavanja i tiranije“.
- Treba da se prilagodimo – brzo. Države treba da ispune svoj zadatak zaštite građana od nekontrolisane vlasti i da rade zajedno da to spriječe - rekao je Tirk.
Oštre kritike visokog komesara na račun SAD izrečene su u vrijeme kada je američki predsjednik Tramp početkom februara potpisao ukaz o povlačenju SAD iz Savjeta UN za ljudska prava.
SAD već nisu bile član tog UN tijela i prije povratka republikanca Donalda Trampa u Bijelu kuću, ali kao sve druge zemlje članice UN Sjedinjene Države su mogle da učestvuju u raspravama kao posmatrači.

1250x600

1084x550

UN duboko zabrinute zbog fundamentalne promjene usmjerenja SAD

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike trebalo bi na sjednici, koja je zakazana za danas, da da mišljenje za imenovanje crnogorskih ambasadora u NATO, Ujedinjenim nacijama i Austriji.
Vlada je predložila da se Milena Kalezić postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku – stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri NATO, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
Dragana Radulović predložena je za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku – stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Njujorku.
Za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču, Vlada je predložila Stanicu Anđić.

Odbor o prijedlozima za imenovanje ambasadora pri NATO-u, UN-u i u Austriji

Obnavljanje sukoba u Gazi mora se izbjeći po svaku cijenu, poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš, navodeći da Izrael i Hamas treba da poštuju sporazum o prekidu vatre i nastave pregovore.
Gutereš je istakao da bi obnavljanje sukoba u Gazi dovelo do ogromne tragedije.
On je pozvao Hamas da ispuni obavezu i izvrši planirano oslobađanje talaca u subotu, prenosi Anadolija.
Prema riječima Gutereša, potrebno je da obje strane poštuju prekid vatre i nastave ozbiljne pregovore u Dohi.
Izjave Gutereša uslijedile su u trenutku sve većih zabrinutosti zbog krhkog primirja, dok međunarodni posrednici rade na postizanju trajnog mira u regionu.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je ranije da će predložiti prekid primirja između Izraela i Hamasa, ukoliko palestinska grupa do subote u podne ne oslobodi sve taoce koje drži u Gazi.

Gutereš: Obnavljanje sukoba u Gazi mora se izbjeći

Visoki komesarijat UN za ljudska prava apelovao je danas na Sjedinjene Američke Države (SAD) da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda (MKS).
- Duboko žalimo zbog pojedinačnih sankcija koje su juče najavljene protiv osoblja Suda i tražimo (od SAD) da ponovo razmotre ovu odluku - rekla je portparolka Visokog komesarijata UN za ljudska prava Ravina Šamdasani za AFP.
Ona je rekla da bi MKS „trebalo da u potpunosti bude u stanju da sprovodi nezavisan rad – kada neka država nije voljna ili iskreno ne može da istražuje i pokrene krivični postupak, u skladu sa Rimskim statutom“.
Tramp je juče potpisao uredbu kojom se predviđaju sankcije prema MKS, a po pisanju američke štampe, riječ je o mjerama usmjerenim na finansije i vize za ljude povezane sa procedurama koje je pokrenuo taj sud.
MKS je izdao i nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua koga je u utorak u Bijeloj kući primio američki predsjednik.
MKS je danas osudio odluku o uvođenju američkih sankcija tom sudu.

UN: SAD da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je povlačenje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) iz Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UNHRC) i rekao da Vašington neće obnoviti finansiranje UN-ove agencije koja pomaže palestinskim izbjeglicama.
Tramp je potpisao izvršnu naredbu 4. februara, neposredno prije sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, čija je zemlja dugo optuživala i UNHRC i Agenciju za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) za pristranost protiv Izraela i antisemitizam.
Izvršna naredba navodi da su Sjedinjene Države pomogle u osnivanju Ujedinjenih naroda nakon Drugog svjetskog rata kako bi spriječile buduće globalne sukobe i promovisale međunarodni mir i sigurnost. No, neke UN-ove agencije "odmakle su se od ove misije i umjesto toga djeluju suprotno interesima Sjedinjenih Država dok napadaju" njihove "saveznike i propagiraju antisemitizam", navodi se u naredbi.
Prema naredbi, Agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku je navodno infiltrirana članovima grupa koje su dugo označene kao strane terorističke organizacije, dok je UNHRC štitio kršitelje ljudskih prava dopuštajući im da koriste organizaciju kako bi se zaštitili od nadzora.
Izvršna naredba takođe navodi da će Sjedinjene Države preispitati svoje učestvovanje u Organizaciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Naredba navodi da UNESCO nije uspio provesti reforme, kontinuirano je izražavao negativan stav prema Izraelu tokom posljednje decenije i nije uspio riješiti zabrinutosti zbog rastućih dugova.
Naredba je takođe postavila široku reviziju američkog finansiranja multilateralnih organizacija koja treba biti dovršena u roku od 180 dana. Revizija će djelimično odrediti koje organizacije, konvencije i ugovori "su suprotni interesima Sjedinjenih Država" i mogu li se reformisati.
Tramp je takođe povukao Sjedinjene Države iz Savjeta za ljudska prava tokom svog prvog mandata. Američka ambasadorica pri UN-u u to vrijeme Niki Hejli optužila je Savjet za "hroničnu pristranost protiv Izraela" i ukazala na ono što je nazvala kršiteljima ljudskih prava među njegovim članovima.
Predsjednik Džo Bajden obnovio je podršku 47-članom UNHRC-u, ali je u septembru najavio da se Sjedinjene Države neće kandidovati za drugi uzastopni mandat.
Aktivnosti Savjeta uključuju pregled stanja ljudskih prava u zemljama i konkretne optužbe za kršenja prava.
Agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku trenutno pruža humanitarnu pomoć mnogima od 1,9 miliona ljudi raseljenih ratom u Gazi, a preživljavanje ovisi o njihovim isporukama.
Američko finansiranje ove agencije obustavio je u januaru 2024. Bajden nakon što je Izrael optužio 12 njenih zaposlenih za umiješanost u napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
Niz istraga pronašao je neke "probleme vezane za neutralnost" u agenciji, ali nije pronašao dokaze za glavne optužbe Izraela, a većina drugih donatora koji su takođe obustavili finansiranje obnovili su svoju finansijsku podršku.
Tramp je rekao da će, na temelju "velikog potencijala" UN-a, Sjedinjene Države "nastaviti sarađivati s njim", ali je dodao da bi primarna svrha Ujedinjenih nacija trebalo biti rješavanje sukoba.
Portparol generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša rekao je da je on neumorno radio na sprovođenju mnogih reformi i povećanju efikasnosti i inovacija.
Stefan Dižarik je dodao da je podrška SAD-a Ujedinjenim nacija spasila bezbroj života i unaprijedila globalnu bezbjednost.
- Generalni sekretar se raduje nastavku svoje produktivne saradnje s predsjednikom Trampom i američkom Vladom kako bi ojačali taj odnos u današnjem turbulentnom svijetu - rekao je Dižarik.

Tramp povlači SAD iz Savjeta za ljudska prava UN-a i agencije za pomoć Palestincima

Izraelski ambasador u UN Dani Danon danas je posljednji put, kako je rekao, upozorio proiranske jemenske Hute da obustave raketne napade na Izrael, inače im prijeti opasnost da podijele "mizernu sudbinu" Hamasa, Hezbolaha i Bašara al Asada.
On je takođe upozorio Teheran da Izrael ima sposobnost da cilja bilo koju metu na Bliskom istoku, uključujući Iran, i dodao da njegova jevrejska država neće tolerisati napade iranskih saveznika, prenijeli su izraelski mediji izvještaj Rojtersa.
- Možda niste obratili pažnju na ono što se desilo na Bliskom istoku tokom protekle godine. Pa, dozvolite mi da vas podsjetim šta se dogodilo Hamasu, Hezbolahu i Asadu – svima koji su pokušali da nas unište. Neka vam to bude posljednje upozorenje. To nije prijetnja. To je obećanje. Podijelićete istu mizernu sudbinu - rekao je izraelski ambasador u Savjetu bezbjednosti UN, indirektno se obraćajući Hutima.
Prije sastanka Danon je najavio da će Izrael braniti svoj narod.
- Ako 2.000 kilometara nije dovoljna razdaljina da se naše djeca odvoje od terora, uvjeravam vas da to neće biti dovoljno da se teror zaštiti od naše moći - rekao je Danon prije sastanka Savjeta.

Izraelski ambasador u UN: Huti rizikuju sudbinu kao Hamas, Hezbolah, Asad

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je pozvao na prekid ''pokolja'' u Siriji koji kontinuirano traje od 2011. godine i početka građanskog rata u toj zemlji. Prema njegovoj ocjeni, ovo je rezultat ''hroničnog kolektivnog neuspjeha'' koji nije dozvolio da se na teritoriji Sirije uspostavi primirje i postave uslovi za dalju primjenu rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.&nbsp;
- Poslije 14 godina sukoba krajnje je vrijeme da sve strane rade sa mojim specijalnijm izaslanikom za Siriju Geirom Pedersenom da na kraju počnu da slijede novi pristup, obuhvatan za rješenje ove krize- izjavio je Gutereš.
Koalicija pobunjenika predvođena radikalnom islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam je započela 27. novembra blic ofanzivu na sjeveruzapadu Sirije, iako u toj regiji od 2020. godine vlada relativni mir.
Nakon Alepa, oni su danas zauzeli i grad Hamu.

Gutereš: Događanja u Siriji su rezultat hroničnog kolektivnog neuspjeha

Iran će početi da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga u dva glavna nuklearna postrojenja, saopštila je danas Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Time se dodatno podižu tenzije u vezi sa nuklearnim programom Teherana, koji već duže vrijeme obogaćuje uranijum do onih nivoa čistoće koji su blizu dovoljnih za izradu nuklearnog oružja.
Za izradu nuklearnog oružja potrebni su nivoi obogaćivanja uranijuma od 90 odsto čistoće.
U saopštenju IAEA, agencije Ujedinjenih nacija (UN), pominje se samo da Iran novim centrifugama obogaćuje uranijum do nivoa od pet odsto čistoće, što je daleko niže od dosadašnjih 60 odsto, čime vjerovatno signalizira da i dalje želi da pregovara sa Zapadom i administracijom izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.
Međutim, za sada je nepoznato kako će Tramp pristupiti Iranu kada stupi na dužnost 20. januara, naročito pošto Teheran nastavlja da prijeti da će napasti Izrael, u jeku rata te zemlje protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze, i neposredno poslije početka primirja u sukobu Izraela i libanskog Hezbolaha. Tramp je 2018. povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma velikih sila s Iranom, poslije čega je uslijedio niz napada i incidenata širom Bliskog istoka.
Pošto je Odbor guvernera IAEA u novembru osudio Iran zbog nepotpune saradnje sa tom agencijom UN, Teheran je zaprijetio da će brzo unaprijediti svoj nuklearni program.
U današnjem saopštenju, IAEA je predstavila planove o kojima ju je Iran obavijestio. Ti planovi uključuju ubacivanje uranijuma u ​​više kaskada iranskih naprednih centrifuga IR-2M, IR-4 i IR-6.
Kaskade su grupa centrifuga koje zajedno okreću gas uranijuma da bi brže obogatile uranijum. Svaka od tih naprednih klasa centrifuga obogaćuje uranijum brže od iranskih osnovnih centrifuga IR-1, glavne snage u atomskom programu te zemlje. IAEA nije navela koliko mašina bi bilo u svakoj kaskadi, a Iran je ranije stavljao oko 160 centrifuga u jednu kaskadu.
Nejasno je da li je Iran već počeo da ubacuje uranijum u centrifuge. Teheran je do sada bio zagonetan po pitanju planova, ali početak obogaćivanja uranijuma do nivoa od pet odsto čistoće daje Teheranu bolju poziciju u pregovorima sa Zapadom i omogućava mu da pojača pritisak ako mu se ne sviđa ono što čuje.
Od 2018. godine, kada je poslije jednostranog povlačenja SAD došlo do kolapsa nuklearnog sporazuma Irana sa svjetskim silama iz 2015. godine, Teheran je obogaćivao uranijum do nivoa koji je malo ispod potrebnog za izradu nuklearnog oružja. Američke obavještajne agencije i drugi procjenjuju da Iran još nije započeo program izrade nuklearnog naoružanja.

Agencija UN: Iran počinje da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga

Najčešće (migranti) idu pješke u malim grupama, preko "kozjih staza" i nepristupačnih terena i pređu na teritoriju Bosne - objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) lokalni taksista, čije je ime poznato redakciji.
Priča da je prije mjesec dvojicu Avganistanaca doveo blizu Vilusa, sela u nikšićkoj opštini, nadomak granice sa Bosne i Hercegovine.
- Bilo je popodne i ne znam odakle su došli, ali je bilo očito da im se žuri. Nijesu pitali koliko će to da ih košta, a nijesam ni ja ništa pitao. Zaustavili smo se par kilometara prije graničnog prelaza jer su tu tražili da izađu. Rekli su da idu za Bosnu i da ih brat jednog od njih čeka u Sarajevu - priča taksista.
Iako nije vidio, pretpostavlja ih je nedaleko od mjesta gdje ih je ostavio čekao "vodič".
- Imali su skupe telefone i garderobu. Moj je utisak da im to nije bio prvi put da dolaze do Vilusa. Taj ko ih je čekao u šumi će ih pješeke prevesti u Bosnu. A tamo će ih opet neko čekati - kaže taksista.
Poslednjih nekoliko godina prevozi migranate. Kaže da najčešće traže vožnje do graničnog prelaza Metaljka, prema BiH, koji je u opštini Pljevlja.
<h2>Putevi migranata kroz Crnu Goru</h2>
Njegove riječi potvrđuje i izvještaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o kretanjima i rutama za period jul-septembar ove godine.
Navedeno je da migranti najčešće izlaze preko Metaljke a ulaze iz pravca Albanije, blizu graničnog prelaza Božaj, nedaleko od Podgorice.
Do tog nalaza su došli razgovarajući sa 245 migranata koje su zatekli u Prihvatnom centru Božaj, na autobuskim stanicama ili na ključnim ulaznim i izlaznim lokacijama, poput Rožaja i Pljevlja.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za RSE navode da je nepromijenjen režim ulaska i izlaska migranata poslednjih godina te da im je Crna Gora na tranzitu ka državama Evropske unije.
- Nakon ulaska (u Crnu Goru) predaju zahtjev za međunarodnu zaštitu koja im omogućava slobodu kretanja. Nakon kraćeg zadržavanja, autobusima, taksijima ili uz podršku krijumčara, pokušavaju nelegalno da pređu granicu prema drugim državama - kazali su iz MUP-a.
<h2>Manje migranata</h2>
Policija je do novembra evidentirala više od hiljadu osoba u nezakonitom prelasku državne granice.
- I to 873 osobe van graničnih prelaza i 186 na graničnim prelazima - precizirali su iz MUP-a.
Tvrde da je ove godine broj migranata za oko 45 odsto manji u odnosu na prethodnu.
- U prvih deset mjeseci registrovan je ulazak 2.731 migranta, najviše iz Sirije, Pakistana i Avganistana. Migratorno kretanje na 'zapadno-balkanskoj' ruti je konstantno - navodi MUP.
Ova ruta jedan je od glavnih migracijskih puteva od Azije i Afrike, preko Turske, Grčke, Albanije, i zemalja bivše Jugoslavije prema EU.
<h2>Policija i Frontex</h2>
Policija smatra da je jedan od razloga za smanjen broj migranata angažovanje Frontex u nadzoru granice i u Prihvatnom centru Božaj.
Frontex je Agencija EU zadužena za primjenu evropskog integrisanog upravljanja granicom.
Pomoć Frontexa u upravljanju granicom prije svega je usmjerena na rješavanje problema ilegalne imigracije, odgovor na promjenu migracijskih tokova i prekogranični kriminal.
Zajednička operacija Crne Gore i Frontex je počela u januaru 2024.
Iz Frontexa za RSE navode da je saradnja sa crnogorskim vlastima "izuzetna".
- Trenutno, imamo posvećen tim od 64 službenika i specijalizovano osoblje u Crnoj Gori, opremljen najnovijim alatima i resursima za podršku nacionalnim vlastima u upravljanju granicom - saopštila je za RSE Katarzyna Volkmann iz Frontexa.
Nadzor se sprovodi u dužini od 840 km na državne granice Crne Gore, od čega na kopnu 571 i vodi 269 kilometara, na 29 stalnih graničnih prelaza, jednom sezonskom i jednom privremenom.
<h2>Mještani prijavlju problemima sa migrantima</h2>
Iako granice nadziru policija, Frontex i Vojska dio mještana pograničnih sela prema BiH prijavljuje da im migranti provaljuju u kuće i vikendice, u kojima niko ne boravi.
Milan Miljanić za RSE kaže da su migranti dva puta provaljivali u kuće njegove šire porodice, u selu Balosave, u nikšićkoj opštini.
- Prvi put su bila četvorica i lovci su ih vidjeli. Drugi put sam ih lično ja uveče zatekao. Bilo ih je šest, sedam. Samo su pobjegli u šumu, nijesu htjeli da stanu.Ne idu putem samo šumom bježe - naveo je Miljanić.
Kaže da migranti ništa nijesu odnijeli. i dodaje da je selo Balosavi na putu za Viluse, odnosno prema granici.
- Ja ne znam kako znaju te puteve, to je udaljna kuća sa puta, jedno sigurno kilometar u selu. Ušli su kroz prozor, izvršili premetačinu. Tu su pušili, jeli, spremali hranu, to je užas bio šta su ostavili iza sebe - rekao je Miljanić.
Dodaje da su mu iz policije rekli da su nemoćni zbog čega on i mještani strahuju za bezbjednost.
- Mene zanima ko ih tu dovodi i da se to suzbije ... Ljudi tu čuvaju stoku, tu su žene i djeca, sad se plaše. Mi uglavnom vikendom dolazimo - rekao je Miljanić.
<h2>Problemi i u Pljeviljima</h2>
Zbog problema sa migrantima mještani pograničnih sela pljevaljske opštine su 8. juna blokirali put Pljevlja – Metaljka sa ciljem da skrenu pažnju nadležnima.
Tvrdili su da im je imovina i bezbjednost ugrožena jer im migranti upadaju u kuće i objekte.
Sabina Talović iz nevladinog udruženja "Bona Fide", koje godinama pomaže migrantima za RSE kaže da institucije treba da odgovore na ta dešavanja.
- Ali prije svega želim da istaknem da niko ne napušta svoj dom, zemlju i svoj život a da na to nije primoran. Upoznala sam hiljade ovih nevoljnika koji godinama hode drumovima i zemljama koje ne poznaju, noseći sa sobom svoju gladnu, bolesnu i iznemoglu djecu. Svi su primorani da spašavaju gole živote - istakla je Talović.
Smatra da je u Pljevljima potrebno sistemsko rješenje.
- Možda treba razmišljati o otvaranju nekog kriznog centra za migrante gdje se može pružiti podrška u hrani, registraciji i kratkoročnom smjestaju i slično - rekla je Talović.
Poziva na solidarnost sa ljudima u nevolji.
- Možda nam svima nedostaje malo više empatije i solidarnosti što bi smanjilo i nemila dešavanja koja se vezuju za te ljude ili im se pripisuju - ocijenila je Talović.
Uprava policije je nedavno saopštila da je formirala grupu za suzbijanje krijumčarenja ljudi i prekograničnog kriminala.
<h2>U Crnoj Gori dva centra za migrante</h2>
Iz IOM su za RSE saopštili da broj migranata u centru za strance na graničnom prelazu Božaj varira i da je u njemu ove godine bilo smješteno oko 800 osoba.
Migranti se po ulasku u Crnu Goru registruju u Odsjeku za strance nakon čega im IOM u dogovoru sa MUP, pruža različite servise usluge.
- Od prevoda (engleski i farsi jezik), pružanja informacija, transport za ranjive kategorije, promovisanje dobrovoljnog povratka, psihosocijalna pomoć, kao i pomoć u odjeći, obući, higijenskim artikalima i slično - naveli su.
Drugi prihvatni centar je u Spužu, nadomak Podgorice i namijenjen je smještaju porodica, žena i maloljetnih lica bez pratnje.
U Crnoj Gori je rekordan broj migranata, više od 8.000, zabilježen 2022. godine.

Putevi migranata kroz Crnu Goru: Do novembra evidentirano više od hiljadu osoba u nezakonitom prelasku granice

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Berane predao je danas predsjedniku Opštine inicijativu za apliciranje na Javni poziv u okviru projekta WiFi4WB (Wi-Fi za Zapadni Balkan), koji finansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, a implementira Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).
Kako navode iz DPS-a, riječ je o značajnoj inicijativi koja ima za cilj obezbjeđivanje besplatnog i pouzdanog pristupa internetu na javnim mjestima poput trgova, parkova, biblioteka i muzeja.
- Sigurni smo da bi realizacija ovakvog projekta u Beranama imala višestruke benefite, posebno za našu omladinu, ali i za posjetioce i turiste, čime bi se dodatno unaprijedili turistički potencijali našeg grada - navodi se u saopštenju.
Iz Kluba odbornika naglašavaju da se ovakva šansa ne smije propustiti, posebno imajući u vidu da bi projekat bio potpuno besplatan za Opštinu Berane.
- Kao odgovoran politički subjekt, uputili smo inicijativu predsjedniku Opštine da u skladu sa svojim ovlašćenjima pokrene proces aplikacije na ovaj Javni poziv. Takođe, spremni smo da, ukoliko je potrebno, pružimo stručnu i kadrovsku pomoć tokom procesa apliciranja - poručuju iz DPS-a.

DPS Berane: Iskoristiti šansu iz EU fondova

Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer, Dritan Abazović, u svom autorskom podkastu Petak sa Dritanom uputio apel građanima da u subotu svi dođu na protest na Maloj plaži u Ulcinju ili da potpišu peticiju za očuvanje Velike plaže.
- Danas je na meti Velika plaža, sjutra će to biti Crno jezero, Plavsko jezero, Lovćen, Stari grad u Kotoru… Ako sada ne pokažemo otpor, gubimo sve - poručio je Abazović.
U fokusu njegovog obraćanja našao se kontroverzni sporazum sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi se Velika plaža praktično ustupila na gotovo cijeli vijek. Abazović tvrdi da Vlada planira da taj sporazum progura kroz parlament u formi zakona – kako bi se, kako kaže, izbjegla pojedinačna odgovornost i prikrile moguće koruptivne radnje.
- Time žele da se sakriju iza zakona. Ako neko sjutra pokrene odgovornost premijera Milojka Spajića, on će se pozvati na većinu u parlamentu. Apelujem na sve poslanike, posebno iz vladajuće većine, da se suprotstave prodaji Crne Gore i pretvaranju njenih građana u strance u sopstvenoj državi – da glasaju protiv tog sporazuma - poručio je lider URA-e.
Komentarišući izjave premijera da će Vlada poštovati samo jedan set zaključaka lokalnog parlamenta u Ulcinju, Abazović je kazao da je to neprihvatljivo.
- Skupština opštine Ulcinj je usvojila dva seta zaključaka – 21. marta i nedjelju dana kasnije. Ne mogu jedni biti prihvatljivi, a drugi ne. SO Ulcinj je jasno odbila projekat, ukazala na korupciju i netransparentnost, i zatražila da se bez stručnog mišljenja ništa ne radi na teritoriji opštine, posebno ne na Velikoj plaži – kazao je Abazović
Posebnu poruku uputio je i potpredsjedniku Vlade Niku Đeljošaju, optužujući ga za dvostruke standarde.
- Ako se slažeš da Velika plaža ide na doboš – reci to jasno. Ne možeš s jedne strane podržavati lokalnu zajednicu i njene zaključke, a s druge strane sjedjeti sa Spajićem i promovisati ovaj štetni projekat. Dosta je licemjerja! Ko god podržava ovaj sporazum, radi protiv interesa Crne Gore - kazao je Abazović, dodajući da „i sramota ima ime i prezime“.
Najavio je i da će URA Skupštini predati Deklaraciju o zaštiti Velike plaže, te otkrio da posjeduju dodatne informacije koje, prema njegovim riječima, mogu ozbiljno kompromitovati cijeli projekat.
Ni nova uprava Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) nije pošteđena kritika. Abazović tvrdi da ta institucija više ne radi svoj posao, već da je pretvorena u alat za političke obračune.
- Umjesto da se bave jasnim slučajem pogodovanja investitoru na štetu države, ASK se, po nalogu partija na vlasti, bavi hajkama protiv mene, kolege Adžića i drugih. Najavio je i Spajić tokom premijerskog sata da se nešto istražuje. Neka istražuju – pretpostavljam što im je namjera da rade i radujem se kako će to završiti – naveo je on.
Abazović tvrdi da su određeni „partijski botov“ unutar ASK-a u službi političkog progona uoči lokalnih izbora.
- Samo ih čekam u srijedu. Vi u srijedu, ja u petak. Da vide građani kako se radi po nalogu Pokreta Evropa sad i još nekih partija vlasti – kazao je Abazović.
On je poručio da se ne plaši sukoba, pa ni sa samom Agencijom.&nbsp;
- Ako budete radili kako treba, imaćete moju podršku. Ukoliko budete batina u rukama vladajućih partija, budite sigurni da vas čeka sudbina određenih ljudi za koje više nema mjesta u institucijama sistema. Vodim sporove i sa pripadnicima organizovanog kriminala, imam spor i sa Banom oko trajekta, vodiću spor i sa ASK-om. Nije dalek put od percepcije borca protiv korupcije do korumpiranog čovjeka – poručio je Abazović.

Abazović pozvao na protest: "Crna Gora nije na prodaju!"

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitao je Dan studenata, navodeći da stvaranje najboljih uslova za njihovo obrazovanje mora biti zadatak svih donosilaca odluka. 
 
- U ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično, studentima u našoj zemlji želim da čestitam Dan studenata - naveo je Mandić. 
 
Kako je istakao, energija i vizija studenata neprocjenjivo su važni kako bi svi zajedno stvarali bolju budućnost. 
 
- Ohrabrujem vas u sticanju novih znanja, a sve za kvalitetniji život i još bolju Crnu Goru - poručio je Mandić. 
 
Prema njegovim riječima, zadatak svih donosioca odluka zbog toga mora biti stvaranje najboljih uslova za obrazovanje studenata. 
 
- U Skupštini ćete, uvjeravam vas, imati saradnika i sagovornika - zaključuje se u čestitki Mandića.

Mandić: Najbolji uslovi za obrazovanje studenata zadatak svih donosilaca odluka

&nbsp;Teško povrijeđeni pacijent sa opekotinama iz požara koji se prošlog mjeseca dogodio u noćnom klubu u Sjevernoj Makedoniji preminuo je tokom liječenja u Litvaniji, čime je broj žrtava porastao na 60, saopštio je ministar zdravlja te zemlje.
- Nažalost, jutros sam primio lošu vijest da je jedan pacijent, koji je bio među četvoro najteže povrijeđenih, preminuo - rekao je ministar zdravlja Arben Taravari.
Dodao je da je pacijent zadobio opekotine koje su zahvatile skoro 40 odsto tijela i da je preminuo nakon što je dobio infekciju i doživio otkazivanje bubrega.
Požar koji se dogodio 16. marta, a u kojem su uglavnom stradali mladi posjetioci, a desetinama nanesene povrede, izbio je tokom koncerta kada je pirotehnička predstava izazvala vatru u zatvorenom objektu u Kočanima. Najteže povrijeđeni su prebačeni u bolnice širom više evropskih zemalja, uz pomoć Evropske unije.
Istražitelji ispituju navode o kršenju protivpožarnih propisa i nezakonito pribavljenim dozvolama za rad. Trideset četiri osobe su i dalje u pritvoru, uključujući bivšeg ministra finansija i sedam visokih policijskih službenika.
Državni tužilac Ljupčo Kočevski izjavio je da se osumnjičeni terete za krivična djela za koja su, ako budu osuđeni, predviđene kazne do 20 godina zatvora.
Zvaničnici su naveli da je 650 ljudi, uključujući 31 maloljetnika, bilo u noćnom klubu kada je požar izbio. Dvadeset petoro maloljetnika je među 196 povrijeđenih osoba.

Broj žrtava nesreće u Sjevernoj Makedoniji porastao na 60

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: un