Članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) pozvale su danas na povećanje pomoći za Palestince u Pojasu Gaze, upozoravajući da se situacija u enklavi sve više pogoršava. 
 
Britanski šef diplomatije Dejvid Lemi kazao je da je potreban "ogroman porast pomoći" Gazi, gdje je većina stanovništva od 2,3 miliona ljudi raseljena, prenosi Rojters. 
 
On je ocijenio da situacija postaje gora, a ne bolja. 
 
- Zima je tu. Glad je neizbježna, i nakon 400 dana u ovom ratu potpuno je neprihvatljivo da je teže nego ikad da se pomoć dostavi u Gazu - rekao je Lemi. 
 
Američka ambasadorka pri UN-u Linda Tomas Grinfild kazala je na sjednici SB da Sjedinjene Američke Države pažljivo prate koje akcije preduzima Izrael da bi se povećala humanitarna pomoć za Palestince i da se angažuju sa izraelskom vladom da se poboljša situacija u palestinskoj enklavi. 
 
- Izrael mora hitno da preduzme dodatne korake da bi se ublažila katastrofalna humanitarna situacija u Gazi - rekla je Grinfild. 
 
Koordinator UN-a za Bliski istok Tor Venesland naveo je da se humanitarne agencije suočavaju sa izazovnim i opasnim operativnim okruženjem u Pojasu Gaze i ograničenjima pristupa koja ometaju njihov rad. 
 
On je kazao da je, kako počinje zima, humanitarna situacija u Pojasu Gaze katastrofalna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Članice Savjeta bezbjednosti UN-a pozvale na povećanje pomoći za Pojas Gaze

Više od 50 djece ubijeno je za dva dana u izraelskim napadima u izbjegličkom kampu u Džabaliji u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, saopštio je Unicef.
Unicef navodi u saopštenju da su djeca ubijena u izraelskom napadu u kojem su dvije stambene zgrade sravnjene sa zemljom, a u kojima su se nalazile stotine ljudi, prenijela je Al Džazira.
Izvršna direktorka Unicefa Ketrin Rasel rekla je da je član osoblja te agencije Ujedinjenih nacija, koji je angažovan u kampanji vakcinacije protiv dječije paralize, bio izložen napadu kvadrokoptera dok se vozio kroz Džabaliju.
- Cjelokupno palestinsko stanovništvo na sjeveru Gaze, posebno djeca, nalaze se u neposrednom riziku da umru od bolesti, gladi i bombardovanja koja su u toku - navodi se u saopštenju.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je danas da su izraelske snage bacile šok-bombu na centar za vakcinaciju protiv dječije paralize u gradu Gaza, kada je ranjeno najmanje četvoro djece.
SZO podsjeća da je Izrael pristao na pauzu u sukobima radi sprovođenja kampanje vakcinacije.
Istovremeno, direktorka humanitarne organizacije „Save the Children“ i vođa tima u Pojasu Gaze Rejčel Kamings izjavila je danas za Al Džaziru da se djeca u palestinskoj enklavi nalaze pod stalnim bombardovanjem, u stalnom strahu.
Više od 16.700 djece ubijeno je u izraelskim napadima na Pojas Gaze od oktobra prošle godine, prema palestinskim zvaničnicima, što je više od trećine ukupnog broja poginulih Palestinaca od početka rata – 43.341.

1250x600

1084x550

UN: Više od 50 djece ubijeno za dva dana u izraelskim napadima u Džabaliji u Gazi

Jemenski pobunjenici Huti transformisani su iz lokalne oružane grupe ograničenih sposobnosti u moćnu vojnu organizaciju uz podršku Irana, iračkih oružanih grupa, libanskih militanata Hezbolaha i drugih, naveli su stručnjaci Ujedinjenih nacija u novom izvještaju.
Huti su iskoristili rat Izraela i Hamasa u Gazi i radili na poboljšanju svog statusa u „Osovini otpora“, kako bi stekli popularnost u regionu i šire, naveli su stručnjaci koji nadgledaju sankcije Hutima u izvještaju podnijetom Savjetu bezbjednosti UN.
U znak podrške Hamasu, Huti su napadali brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, ometajući promet u ključnoj geopolitičkoj oblasti.
Iako su tvrdili da gađaju brodove povezane sa Izraelom zbog napada na Gazu, stručnjaci navode da su gađali brdove neselektivno.
To je, dodali su, povećalo njihov uticaj u regionu.
Analiza podataka Međunarodne pomorske organizacije, SAD i Ujedinjenog Kraljevstva otkrila je da su izvršena najmanje 134 napada iz oblasti pod kontrolom Huta na trgovačka i komercijalna plovila i ratne brodove SAD i Velike Britanije u Crvenom moru i Adenskom zalivu između 15. novembra 2023. i 31. jula 2024.
- Ovakve razmjere napada, korišćenjem sistema naoružanja za napad na civilna plovila, nikada se nisu dogodile od Drugog svjetskog rata - navode u izvještaju.
Petočlani panel UN čine stručnjaci za oružje, finansije, regionalna pitanja, međunarodno humanitarno pravo i oružane grupe. Stručnjaci su iz Indije, Egipta, Švajcarske, Belgije i Zelenortskih ostrva. Povjerljivi izvori rekli su panelu da Huti koordiniraju operacije sa Al Kaidom na Arapskom poluostrvu i jačaju veze sa militantnom grupom Al Šabab u Somaliji povezanom sa Al Kaidom.
Huti su u građanskom ratu sa međunarodno priznatom vladom Jemena, koju podržava koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, od 2014. godine, kada su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom i većim dijelom sjevera. Nade u mirovne pregovore o okončanju rata nestale su nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine na jug Izraela i osvetničkog rata koji je uslijedio u Gazi i još traje.

UN: Uz pomoć Irana Huti se transformisali u moćnu vojnu organizaciju

Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR) izrazila je danas zabrinutost zbog ozbiljnih posljedica izraelskih vojnih operacija po civile i civilne ciljeve u Libanu, uključujući uništenje mesta za bogosluženje i rizike po neprocjenjiva arheološka nalazišta.
Izraelske vazduhoplovne snage su naredile evakuaciju grada Balbeka na sjeveroistoku Libana, a napadi iz vazduha koji su uslijedili su bili “opasno blizu” drevnom kompleksu hrama iz doba Rimljana, koje je na listi svjetske baštine Uneska.
Razaranje kulturnog nasljeđa “osirumašuje istorijski i kulturni identitet zajednica koje predstavlja”, navedeno je u saopštenju Kancelarije UN za ljudska prava.
Lokacije koje su uništene ili teško oštećene uključuju džamije u južnim selima Jarun, Marun el Ras, Blida i Kfar Tibnit, saopštila je OHCHR i dodala da je melkitska grčkokatolička crkva u lučkom gradu Tiru takođe oštećena početkom oktobra.
Civilni objekti zgrade, posvećene religiji i druga mjesta od kulturnog značaja su zaštićena od napada po međunarodnom humanitarnom pravu, sem ako ne postanu vojni ciljevi, saopštila je kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR).
Uz to je naglašeno da ako bi ta mesta bila lišena zaštite svaki napad mora i dalje da bude u skladu sa principima proporcionalnsti i opreza i da sve strane sukobu moraju preduzeti posebnu brigu da izbjegnu ostećenje zgrada posvećenih religiji i drugim mjestima od kulturnog i istorijskog značaja.

Kancelarija UN za ljudska prava upozorila na prijetnju arheološkim nalazištima u Libanu

Crna Gora će i ubuduće imati podršku Kancelarije Ujedinjenih nacija (UN) za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu u daljim zajedničkim naporima na putu ka trajnom pomirenju i stabilnosti. 
 
To je poručila generalna podsekretarka UN-a i specijalna savjetnica generalnog sekretara UN za prevenciju genocida Alis Vairimu Nderitu. 
 
Ona je, kako je saopšteno iz Vlade, uputila pismo u kojem je zahvalila potpredsjedniku Vlade za vanjske i evropske poslove Filipu Ivanoviću na susretu tokom zasijedanja Generalne skupštine UN-a, kao i na podršci i kontinuiranoj saradnji Crne Gore sa njenom Kancelarijom. 
 
- Nderitu je u pismu izrazila posebno uvažavanje za ulogu Crne Gore u prevenciji genocida i sličnih zločina - navodi se u saopštenju. 
 
Ona je, kako se dodaje, naročito pohvalila crnogorsku posvećenost mladima kao ključnim akterima u procesima pomirenja i prevencije sukoba u regionu Zapadnog Balkana. 
 
- Izuzetno cijenim našu razmjenu mišljenja o značaju regionalnih aktivnosti koje za cilj imaju da zbližavaju ljude, uključujući i stalnu posvećenost i podršku Crne Gore svim sličnim inicijativama - navodi se u pismu. 
 
Ona je poručila da će Crna Gora i ubuduće imati podršku njene Kancelarije i nje lično u daljim zajedničkim naporima na putu ka trajnom pomirenju i stabilnosti.

Podrška Crnoj Gori u daljim naporima na putu ka trajnom pomirenju

Privremene mirovne snage Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) pozvale su sve strane u Libanu da se pridržavaju Rezolucije Savjeta bezbjednosti o demilitatizovanoj zoni u Libanu i spriječe dalju eskalaciju tenzija. 
 
Rezolucija Savjeta bezbjednosti 1701 usvojena je 2006. godine i zahtijeva prekid neprijateljstava između Libana i Izraela i uspostavljanje demilitarizovane zone, omogućavajući da samo libanska vojska i UNIFIL posjeduju oružje i vojnu opremu na tom području. 
 
Portparol UNFIL-a Andrea Tenenti saopštio je da su zatražili od svih strana u Libanu da se pridržavaju rezolucije 1701 i spriječe dalju eskalaciju tenzija, prenosi Anadolija. 
 
Navodeći da mirovnjaci svakodnevno svjedoče sukobima na terenu, Tenenti je kazao da su zbog sukoba obustavljene patrole UN-a. 
 
Kako je dodao, u oktobru je bilo više od 30 napada koji su oštetili imovinu UN-a, a 20 takvih napada izvela je izraelska vojska. 
 
- Naša poruka je vrlo jasna. Zahtijevamo da se strane pridržavaju rezolucije 1701 Savjeta bezbjednosti - poručio je Tenenti. 
 
On je dodao da se promjene u mandatu UNIFIL-a mogu izvršiti samo odlukom Savjeta bezbjednosti UN-a. 
 
Tenenti je rekao i da je oko 500 hiljada ljudi napustilo jug Libana, što je veliki dio populacije tog regiona.

UNFIL: Sve strane u Libanu da spriječe dalju eskalaciju tenzija

Izraelski parlament u ponedjeljak je odobrio zakon kojim se agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) zabranjuje rad u Izraelu, uprkos prigovorima Sjedinjenih Američkih Država.
UNRWA, čiji bi rad mogao da bude ugrožen stupanjem zakona na snagu, glavna je agencija UN koja pruža pomoć ljudima u Pojasu Gaze.
Ta agencija je dugo meta izraelskih kritika koje su se povećale od početka rata u Pojasu Gaze poslije smrtonosnih napada Hamasa 7. oktobra prošle godine. Izrael optužuje UNRWA da ima bliske veze s pripadnicima Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Poslanici su usvojili zakon sa 92 glasa za i 10 protiv, poslije žestoke debate između pristalica zakona i njegovih protivnika, uglavnom članova arapskih parlamentarnih partija.
Zakon, koji ne bi odmah stupio na snagu, rizikuje urušavanje ionako krhke distribucije pomoći u dok se humanitarna kriza u Pojasu Gaze pogoršava. Izrael je takođe pod pojačanim američkim pritiskom da se poveća dostava pomoći u palestinsku priobalnu teritoriju.
UNRWA je oštro osudila usvajanje zakona u izraelskom parlamentu o zabrani njenih aktivnosti u Izraelu i okupiranom istočnom Jerusalimu.
- Nečuveno je što jedna država članica UN radi na rasformiranju agencije UN koja takođe najviše učestvuje u humanitarnoj operaciji u Gazi - rekla je za AFP portparolka UNRWA Žulijet Tuma.
Ona je rekla da bi sprovođenje tog zakona bila "katastrofa", između ostalog i zbog uticaja koji će vjerovatno imati na humanitarnu operacije u Pojasu Gaze i na nekoliko djelova Zapadne obale".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da radnici UNRWA moraju da odgovaraju za, kako je naveo, njihove "terorističke aktivnosti" protiv zemlje.
U postu na mreži Iks (X), Netanjahu je rekao da trajna humanitarna pomoć mora i dalje biti dostupna u Gazi "sada i u budućnosti".
U ponedjeljak je izglasan i drugi prijedlog zakona kojim se prekidaju diplomatski odnosi sa UNRWA.
Dok bi usvajanje zakona moglo da osakati priliv humanitarne pomoći u Pojas Gaze, gdje je više od 1,9 miliona Palestinaca raseljeno i gdje vlada nestašica hrane, vode i ljekova, Izrael tvrdi da su neki od hiljada članova osoblja UNRWA učestvovali u Hamasovom napadu 7. oktobra koji je izazvao rat u Gazi.
Izrael takođe tvrdi da je pronašao vojnu imovinu Hamasa blizu ili ispod objekata UNRWA. Agencija poriče da svjesno pomaže oružanim grupama i kaže da djeluje kako bi uklonila iz svojih redova sve za koje se sumnja da su povezani s Hamasom.
Zakoni će stupiti na snagu 60 do 90 dana nakon što Ministarstvo spoljnih poslova Izraela obavijesti UN, rekao je portparol poslanika Dana Iluza, jednog od predlagača zakona.
Prijedloge zakona prije usvajanja u parlamentu oštro su kritikovale međunarodne grupe za pomoć i nekolicina zapadnih saveznika Izraela.
SAD su jasno stavile do znanja Izraelu da su duboko zabrinute zbog prijedloga zakona o zabrani UNRWA, jer ona ima nezamjenljivu ulogu u pružanju humanitarne pomoći u enklavi, rekao je u ponedjeljak portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izrazio je "duboko žaljenje" Londona zbog zakona o zabrani UNRWA.
- Optužbe protiv osoblja UNRWA ranije ove godine su u potpunosti istražene i ne nude nikakvo opravdanje za prekid veza sa UNRWA - rekao je Lami.
Lami je dodao da zabrana organizacije koja pruža zdravstvenu zaštitu, školovanje i pomoć u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali ne bi bila u "interesu" Izraela.
<h2>Razgovori o sporazumu o taocima</h2>
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je s međunarodnim posrednicima razgovarao o nacrtu predloženih razgovora s radikalnom palestinskom organizacijom Hamas o sporazumu o oslobađanju izraelskih talaca u Pojasu Gaze, dok su njegove snage napadale Liban i palestinsku teritoriju.
Kancelarija premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da se šef obavještajne službe Mosad David Barnea sastao s američkim i katarskim zvaničnicima u Dohi i saglasio da o sporazumu za oslobađanje Izraelaca zarobljenih u napadu 7. oktobra prošle godine treba da razgovaraju s Hamasom.
Saopštenje je uslijedilo dva dana pošto je egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi predložio dvodnevno primirje i ograničenu razmjenu talaca i zatvorenika koja bi, kako je rekao, mogla da dovede do trajnog prekida vatre.
- Tokom sastanka, strane su razgovarale o novom jedinstvenom okviru koji kombinuje prethodne prijedloge i takođe uzima u obzir ključna pitanja i nedavna dešavanja u regionu - saopštila je Netanjahuova kancelarija.
U saopštenju se dodaje da će narednih dana nastaviti "razgovori između posrednika i Hamasa kako bi se procijenila izvodljivost pregovora".
Američki predsjednik Džo Bajden, upitan o mogućnosti prekida vatre nešto više od godinu pošto je napad Hamasa u Izraelu izazvao rat u Pojasu Gaze koji se proširio na Liban i zaprijetio da uvuče Iran, rekao je da će odmah razgovarati s Izraelom kako bi se založio za prekid vatre .
- Moje osoblje trenutno razgovara sa njima. Potreban nam je prekid vatre. Treba da okončamo ovaj rat - dodao je on.
SAD su glavni snabdjevač Izraela vojnom opremom i posrednik u pregovorima u Dohi. Bajden tvrdi da Izrael ima prava da se brani uprkos gnijevu u međunarodnoj javnosti zbog sve većeg broja poginulih u Pojasu Gaze i Libanu.
Poslije napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, izraelska vojska je pokrenula ogromnu ofanzivu na Gazu da iskorijeni Hamas. Izrael je ubio najviše rukovodstvo islamističke grupe, ali je u ratu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa, takođe ubijeno više od 43.000 ljudi.
Tokom napada na Izrael 7. oktobra, palestinski militanti su zarobili 251 taoca, kako vojnika tako i civila. Neki od njih su razmijenjeni za Palestince koje drži Izrael, ali ih je 97 još u Gazi. Izraelsko ministarstvo navodi da je među njima 34 mrtva.
Uprkos govoru o mogućem sporazumu, Izrael nastavlja napade protiv Hamasa u Pojasu Gaze, kao i Hezbolaha u Libanu. Hezbolah, kao i Hamas ima podršku Irana. SAD tu grupu smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njeno oružano krilo, ali ne i njegovu politiku partiju koja ima poslanike u libanskom parlamentu.
Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da su tri osobe poginule u napadu dronom na grad Gaza, dok je agencija za civilnu odbranu saopštila da su zabilježeni novi napadi na sjeveru i u centralnom dijelu Pojasa Gaze.
Izrael je takođe izveo smrtonosni napad u libanskom gradu Tiru, gdje je u udaru srušen čitav stambeni blok prije nego što je stiglo upozorenje za evakuaciju tog područja.
Otkad je Izrael pokrenuo ofanzivu protiv Hezbolaha u Libanu prošlog mjeseca, u toj zemlji su ubijene najmanje 1.634 osobe.

Izraelski parlament usvojio zakon o zabrani rada agencije UN za palestinske izbjeglice

Specijalni koordinator UN za Bliski istok Tor Venesland saopštio je da se "nemilosrdni izraelski napadi" nastavljaju u Gazi, gdje nema bezbjednog mjesta za civile i da se "noćna mora" na toj palestinskoj teritoriji pojačava.
Venesland je takođe upozorio na sve goru humanitarnu krizu usred sukoba na sjeveru Gaze.
On je naveo da je protekle noći u Beit Lahiji poginulo desetine osoba u izraelskim vazdušnim napadima.
Tome su prethodile pojačane vojne operacije u kojima je bilo desetina civilnih žrtava, uz skoro potpuni nedostatak humanitarne pomoći za stanovnike sjevera.
Izaslanik je osudio nastavak napada na civile, prenijele su agencije.
- Ovaj rat se mora okončati, taoci koje drži Hamas se moraju osloboditi, raseljavanje Palestinaca mora prestati i civili moraju biti zaštićeni gdje god da su. Humanitarna pomoć mora biti neometano isporučena - naveo je izaslanik za Bliski istok u saopštenju.
Ministarstvo zdravlja u Gazi je danas saopštilo da je 87 osoba poginulo ili nestalo pod ruševinama, a 40 je ranjeno poslije napada na Beit Lahiju na sjeveru Pojasa Gaze.
Izraelska vojska je saopštila da provjerava te izvještaje.

Koordinator UN za Bliski istok: Noćna mora u Gazi se pojačava

Premijerka Italije Đorđa Meloni danas je u Bejrutu pozvala na jačanje misije mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL).
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Libana Nadžibom Mikatijem, Meloni je rekla da će „jedino jačanjem misije UNIFIL, uz održavanje nepristrasnosti, biti moguće okrenuti list“.
- Ponavljam da ciljanje UNIFIL-a smatram nepihvatljivim - kazala je Meloni, misleći na nedavne izraelske napade na pripadnike mirovnih snaga UN.
Izrael je saopštio da nije namjerno gađao pripadnike misije UNIFIL i optužio je libanski Hezbolah da koristi pozicije mirovnih snaga UN kao pokriće da cilja izraelske snage. Izrael je pozvao vojnike UN da napuste područje sukoba.
Mikati i Meloni su se danas saglasili da diplomatsko rješenje mora imati prednost nad nasiljem, navodi Rojters.
- Ono što se danas dešava je lekcija za sve Libance da ostanu van regionalnih sukoba - rekao je Mikati.

Premijerka Italije u Libanu oštro kritikovala napade na pripadnike mirovnih snaga UN

Portparol mirovne misije Ujedinjenih naroda UNIFIL u petak je rekao da će misija, koja broji 10.000 pripadnika, ostati u Libanu uprkos nekoliko direktnih napada izraelskih snaga posljednjih dana, koje je nazvao namjernim napadima.
- Tražili su od nas da se pomjerimo odatle. Moramo ostati - rekao je portparol UNIFIL Andrea Tenenti videovezom iz Bejruta.
- Pustošenje i razaranje mnogih sela duž Plave linije, pa čak i izvan nje, šokantno je - rekao je, misleći na crtu koju je odredio UN, koja odvaja Liban od Izraela i Golanske visoravni pod izraelskom okupacijom.
Upitan o obaranju drona u blizini broda UNIFIL-a kod libanske obale u četvrtak, rekao je: „Dron je dolazio s juga, ali je kružio oko broda i došao vrlo, vrlo blizu, svega nekoliko metara od broda“.

UNIFIL: Ostajemo u Libanu uprkos namjernim izraelskim napadima

Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. 
- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.
Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.
On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti. 
 
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali. 
 
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU). 
 
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU. 
 
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović. 
 
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu. 
 
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović. 
 
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu. 
 
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je Aliju Balijagića osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom. 
 
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer Milojko Spajić. 
 
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav. 
 
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu. 
 
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem "skoro kao ranije". 
 
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje Rahmanom Husovićem. 
 
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje. 
 
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;
Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.
Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće Nikola Marković, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem Đorđijem Tatićem. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja Senada Šahmanovića.&nbsp;
Naša gošća biće i kustoskinja Milica Bezmarević sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici Kiki Smit, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.

Jutro na Televiziji E

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: un