Predsjednik SAD Donald Tramp nominovao je Majka Volca za ambasadora u Ujedinjenim nacijama, te će on preći na tu funkciju sa one dosadašnje - savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Marko Rubio će sada biti i državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je Tramp, prenosi SiEnEn (CNN).
- Majk Volc je naporno radio da interese naše nacije stavi na prvo mjesto. Znam da će to učiniti i u svojoj novoj ulozi - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Truth Social".
U međuvremenu, kako dodaje, Rubio će služiti kao savjetnik za nacionalnu bezbjednost, dok će nastaviti svoje snažno vođstvo u Stejt departmentu.
Ranije danas, SiEnEn je javio da se očekuje da će Volc napustiti svoju funkciju savjetnika za nacionalnu bezbjednost u narednim danima, što je prva velika promjena osoblja otkako je Tramp preuzeo dužnost u januaru.
Volcov posao je bio u limbu nakon što mu je ranije ove nedjelje jasno stavljeno do znanja da je njegovo vrijeme na čelu bezbjednosnog sekotra došlo do kraja, piše SiEnEn (CNN).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp nominovao Volca za ambasadora u UN

Komitet za prisilne nestanke Ujedinjenih nacija (CED) pozvao je Srbiju da osudi negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, da sankcioniše veličanje osuđenih ratnih zločinaca i da primijeni Rezoluciju Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici, saopštila je Inicijativa mladih za ljudska prava.
U saopštenju se navodi da je ovaj komitet 4. aprila objavio izvještaj o Srbiji sa preporukama, “među kojima je i niz preporuka koje je Inicijativa mladih za ljudska prava uputila Komitetu 12. marta ove godine”.
- Na osnovu preporuka Inicijative mladih za ljudska prava, Komitet je pozvao Srbiju da prisilne nestanke uvrsti u domaće zakonodavstvo kao posebno krivično djelo koje ne bi bilo podložno zastarijevanju. Komitet poziva vlasti u Srbiji da izmijeni Zakon o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica kako bi se svim žrtvama oružanih sukoba priznao status žrtve, bez diskriminacije - navodi Inicijativa mladih za ljudska prava.
Naglašavaju da je Komitet za prisilne nestanke UN-a pozvao Srbiju da osudi negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, „kao i da procesuira i sankcioniše radnje kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci“.
Komitet je apelovao na Srbiju da usvoji nacrt Zakona o pravima nestalih i članova njihovih porodica i da osigura puno učešće organizacija civilnog društva i udruženja porodica žrtava nestalih u razmatranju nacrta zakona.
Jedna od preporuka Komiteta za prisilne nestanke Ujedinjenih nacija odnosi se i na saradnju Srbije i Kosova, kako bi se prevazišle poteškoće koje sprečavaju primjenu Deklaracije o nestalima iz maja 2023, o čijem tekstu su se usaglasili predsjednik &nbsp;Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti, piše u saopštenju &nbsp;Inicijative mladih za ljudska prava.

1250x600

1084x550

Komitet za prisilne nestanke UN pozvao Srbiju da primijeni Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk upozorio je na potpuni kolaps dostave humanitarne pomoći u Pojasu Gaze i ukazao da bi izgladnjivanje civila u enklavi, za šta je odgovoran Izrael, moglo predstavljati ratni zločin.
- Svaka upotreba izgladnjivanja civilnog stanovništva kao metode ratovanja predstavlja ratni zločin, kao i svi oblici kolektivnog kažnjavanja - rekao je Turk, prenosi Hina.
On je pozvao međunarodnu zajednicu da preduzme mjere protiv humanitarne katastrofe.
Izrael blokira isporuke humanitarne pomoći Gazi od početka marta. Pekare ostaju bez brašna i goriva za peći, a bolnice su već ostale bez ljekova i sredstava za saniranje rana.
Izrael optužuje Hamas da silom prisvaja zalihe pomoći i prodaje ih civilnom stanovništvu po visokim cijenama i poručuje da neće dozvoliti nikakve isporuke pomoći dok se ne oslobode svi taoci.

UN: Izgladnjivanje je ratni zločin

U Sudanu je, usljed sukoba, broj djece kojoj je potrebna humanitarna pomoć porastao na više od 15 miliona, saopštio je danas Fond za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF). 
 
Kako prenosi Anadolija, sukob u Sudanu ulazi u treću godinu, a broj djece kojoj je potrebna humanitarna pomoć udvostručio se u odnosu na početak 2023. godine, kada je on iznosio 7,8 miliona. 
 
- Bez hitne akcije, teška humanitarna kriza u Sudanu mogla bi prerasti u veću katastrofu- upozorili su iz UNICEF-a. 
 
Dodali su da su u porastu nasilje, glad i bolesti, ali i da se raseljavanje pogoršava, pristup pomoći i finansiranje smanjuje, dok kišna sezona prijeti poplavama i povećanom pothranjenošću. 
 
- Dvije godine nasilja i raseljavanja uništili su živote miliona djece širom Sudana. Potrebe i dalje nadmašuju humanitarno finansiranje- rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Katrin Rasel. 
 
Ona je naglasila da će biti sve teže doći do djece koja već pate od neuhranjenosti i bolesti kako se približava kišna sezona. 
 
Rasel je pozvala međunarodnu zajednicu da djeluje odmah i podrži djecu Sudana u ovom kritičnom vremenu. 
 
U saopštenju UNICEF-a navodi se da su polovina od 30 miliona ljudi kojima je potrebna pomoć u Sudanu djeca i dodaje da su više od polovine od 15 miliona raseljenih tokom sukoba djeca. 
 
U saopštenju se ističe da oko 90 odsto djece ne pohađa školu, dok se pogoršava situacija s glađu, opada stopa vakcinacije, a povratak domovima je i dalje opasan zbog neeksplodiranih ubojitih sredstava i ograničenih usluga.

UN: U Sudanu udvostručen broj djece kojoj je potrebna humanitarna pomoć

Talibanska policija za moral hapsila je muškarce i njihove brijače zbog frizura, a druge zbog propuštanja molitve u džamijama tokom ramazana, navodi se u izvještaju UN-a u četvrtak, šest mjeseci nakon što su zakoni koji regulišu ponašanje ljudi stupili na snagu. 
 
Ministarstvo poroka i vrline prošlog je avgusta objavilo zakone koji pokrivaju mnoge aspekte svakodnevnog života u Afganistanu, uključujući javni prevoz, muziku, brijanje i slavlja. Najznačajnije je da je ministarstvo izdalo zabranu ženama da govore i otkrivaju lice u javnosti. 
 
Istog mjeseca, visoki zvaničnik UN-a upozorio je da su zakoni "uznemirujuća vizija" budućnosti zemlje uz postojeća ograničenja zapošljavanja, obrazovanja i pravila odijevanja za žene i djevojke. 
 
Talibanski zvaničnici odbacili su zabrinutost UN-a oko zakona o moralu.
Izvještaje misije UN-a u Afganistanu od četvrtka kaže da se u prvih šest mjeseci provedbe zakona više od polovice pritvora odnosilo na "muškarce koji nemaju odgovarajuću dužinu brade ili frizuru ili na brijače koji su podrezivali ili šišali bradu suprotno propisima". 
 
U izvještaju se navodi da moralna policija redovito pritvara ljude samovoljno "bez odgovarajućeg postupka i pravne zaštite". 
 
Tokom za muslimane svetog mjeseca posta, ramazana, pomno se nadziralo prisustvo muškaraca obveznim zajedničkim molitvama, što je ponekad dovodilo do proizvoljnog pritvaranja onih koji se nisu pojavili, dodaje se u izvještaju. 
 
Misija UN-a saopštila je da su oba pola bila pogođena, osobito ljudi s malim preduzećima kao što su privatni obrazovni centri, brijači i frizeri, krojači i ugostitelji, što je dovelo do smanjenja ili potpunog gubitka prihoda i mogućnosti zapošljavanja. 
 
Izravni i neizravni društveno-ekonomski učinci sprovođenja zakona vjerovatno će pogoršati tešku gospodarsku situaciju u Afganistanu, navodi se. 
 
Studija Svjetske banke procjenjuje da bi vladina zabrana obrazovanja i rada mogla zemlju stajati više od 1,4 milijarde dolara godišnje.
Talibanski vođa Hibatulah Akundžada naglasio je primat islamskog zakona i ulogu Ministarstva poroka i vrline u reformi afganistanskog društva i njegovih ljudi. 
 
U poruci objavljenoj uoči vjerskog festivala Ramazanskog bajrama kojim se obilježava kraj Ramazana, Akundžada je rekao da je neophodno "uspostaviti društvo bez korupcije i kušnji, te spriječiti buduće generacije da postanu žrtve pogrešnih vjerovanja, štetnih praksi i lošeg morala". 
 
Više od 3.300 inspektora, većinom muškaraca, ima zadatak informirati ljude o zakonu i provoditi ga, navodi se u izvještaju. 
 
Niko iz Ministarstva poroka i vrline nije odmah bio dostupan za komentar o izvještaju.

UN: Talibani hapse muškarce zbog frizure ili preskakanja molitve

Ozbiljna nestašica medicinske opreme u Mjanmaru utiče na pomoć stanovništvu pogođenom zemljotresom, saopštile su večeras agencije UN i dodale da je mnogima hitno potrebna humanitarna pomoć.
Nedostaju medicinski paketi prve pomoći, kese za krv, anestetici i drugi ljekovi, kao i šatori za spasioce, navodi se u saopštenju Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Kako se broj mrtvih popeo na 1.600, spasilačke operacije su dodatno zakomplikovane zbog oštećenja bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, kao i puteva i komunikacione opreme, poput internet veza.
- Oštećeni putevi i ruševine otežavaju pristup humanitarnoj pomoći i komplikuju procenu potreba, dok hiljade ljudi provode noć na ulicama ili na otvorenom zbog oštećenja, razaranja, ili zbog straha od daljeg podrhtavanja - navodi se u saopštenju agencije UN.

UN: Nestašica medicinske opreme u Mjanmaru otežava pomoć stanovništvu

Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk izjavio je danas da je duboko zabrinut zbog fundamentalne promjene pravca u kome su krenule SAD od povratka na vlast Donalda Trampa.
U govoru pred Savjetom za ljudska prava u kome je detaljno analizirao situaciju u svijetu Tirk je izrazio žaljenje i zbog „kontrole uticaja“, kako je rekao „neizabranih tehnoloških oligarha“.
Visoki komesar je rekao da su u UN uživale podršku Sjedinjenih država po pitanju ljudskih prava tokom brojnih decenija „zahvaljujući velikodušnosti i saosjećanju američkog naroda“.
- Ali danas sam duboko zabrinut fundamentalnom promjenom pravca koji se sprovodi na nacionalnom i međunarodnom nivou - rekao je Tirk.
Ne imenujući američkog predsjednika, Tirk je istakao da se paradoksalno politike namijenjenje zaštiti osoba od diskriminacije sada označavaju kao diskriminatorne, a da je napredak ostvaren po pitanju jednakosti polova „sveden na nulu“.
- Dezinformacije, zastrašivanje i prijetnje, konkretno prema novinarima i državnim službenicima rizikuju da dovedu u pitanje rad nezavisnih medija i funkcionisanje institucija - nastavio je on.
Dodao je da se govori koji siju „podjele“ koriste da bi se „prevarilo i polarizovalo“ i naglasio da to izaziva strah i anksioznost kod mnogih ljudi.
U optužbi protiv „tehnoloških oligarha“ Tirk nije naveo ni jedno ime čak ni ime vlasnika Tesle i Spejseksa i vlasnika društvene mreže Iks Ilona Maska, bogatog preduzetnika koji je postao vrlo bliski savjetnik Trampa, i čiji zadatak reformisanja savezne vlade potresa Vašington, piše agencija Frans pres.
- Mali broj neizabranih tehnoloških oligarha ima naše podatke, znaju gdje živimo, šta radimo, naše gene i naše zdravstveno stanje, naše misli, običaje,želje i strahove. Poznaju nas bolje nego što poznajemo sami sebe - rekao je Tirk.
Znaju, prema njegovim riječima, kako da manipulišu njima, te istakao da nedostatak propisa može dovesti do „opresije, potčinjavanja i tiranije“.
- Treba da se prilagodimo – brzo. Države treba da ispune svoj zadatak zaštite građana od nekontrolisane vlasti i da rade zajedno da to spriječe - rekao je Tirk.
Oštre kritike visokog komesara na račun SAD izrečene su u vrijeme kada je američki predsjednik Tramp početkom februara potpisao ukaz o povlačenju SAD iz Savjeta UN za ljudska prava.
SAD već nisu bile član tog UN tijela i prije povratka republikanca Donalda Trampa u Bijelu kuću, ali kao sve druge zemlje članice UN Sjedinjene Države su mogle da učestvuju u raspravama kao posmatrači.

UN duboko zabrinute zbog fundamentalne promjene usmjerenja SAD

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike trebalo bi na sjednici, koja je zakazana za danas, da da mišljenje za imenovanje crnogorskih ambasadora u NATO, Ujedinjenim nacijama i Austriji.
Vlada je predložila da se Milena Kalezić postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku – stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri NATO, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
Dragana Radulović predložena je za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku – stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Njujorku.
Za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču, Vlada je predložila Stanicu Anđić.

Odbor o prijedlozima za imenovanje ambasadora pri NATO-u, UN-u i u Austriji

Obnavljanje sukoba u Gazi mora se izbjeći po svaku cijenu, poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš, navodeći da Izrael i Hamas treba da poštuju sporazum o prekidu vatre i nastave pregovore.
Gutereš je istakao da bi obnavljanje sukoba u Gazi dovelo do ogromne tragedije.
On je pozvao Hamas da ispuni obavezu i izvrši planirano oslobađanje talaca u subotu, prenosi Anadolija.
Prema riječima Gutereša, potrebno je da obje strane poštuju prekid vatre i nastave ozbiljne pregovore u Dohi.
Izjave Gutereša uslijedile su u trenutku sve većih zabrinutosti zbog krhkog primirja, dok međunarodni posrednici rade na postizanju trajnog mira u regionu.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je ranije da će predložiti prekid primirja između Izraela i Hamasa, ukoliko palestinska grupa do subote u podne ne oslobodi sve taoce koje drži u Gazi.

Gutereš: Obnavljanje sukoba u Gazi mora se izbjeći

Visoki komesarijat UN za ljudska prava apelovao je danas na Sjedinjene Američke Države (SAD) da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda (MKS).
- Duboko žalimo zbog pojedinačnih sankcija koje su juče najavljene protiv osoblja Suda i tražimo (od SAD) da ponovo razmotre ovu odluku - rekla je portparolka Visokog komesarijata UN za ljudska prava Ravina Šamdasani za AFP.
Ona je rekla da bi MKS „trebalo da u potpunosti bude u stanju da sprovodi nezavisan rad – kada neka država nije voljna ili iskreno ne može da istražuje i pokrene krivični postupak, u skladu sa Rimskim statutom“.
Tramp je juče potpisao uredbu kojom se predviđaju sankcije prema MKS, a po pisanju američke štampe, riječ je o mjerama usmjerenim na finansije i vize za ljude povezane sa procedurama koje je pokrenuo taj sud.
MKS je izdao i nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua koga je u utorak u Bijeloj kući primio američki predsjednik.
MKS je danas osudio odluku o uvođenju američkih sankcija tom sudu.

UN: SAD da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda

Predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću pregovori sa Evropom sad nijesu ni potrebni, jer su mu oni do te mjere servilni da će podržati sve ono što on kaže, za nekoliko pozicija po dubini, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
On kaže kako ovog puta nema ni fingiranja povodom određenih uslova za formiranje postizborne koalicije.
- Uostalom, i sami nosilac liste PES-a je, samo nekoliko dana nakon izbora, nakon „prijateljske kafice“ sa Markom Kovačevićem i Nemanjom Vukovićem, izjavio da za njega nema dileme oko toga da Kovačević ponovo treba da bude predsjednik opštine. Očekivao sam da će, u njihovom političkom maniru, makar fingirati da imaju neke uslove. Međutim, ni to se nije desilo - kazao je on za Pobjedu.
Kako ističe Zirojević, u potpunosti je izvjesno da će Evropa sad ostati uz Andriju Mandića i njegovu koaliciju.
- Uostalom, za utorak je zakazan Kolegijum predsjednika SO Nikšić i to me navodi na činjenicu da neki dogovor već postoji. Javnost će vrlo brzo saznati o čemu se radi - naglašava Zirojević.

Zirojević: PES će za nekoliko funkcija „po dubini“ podržati sve što im Marko Kovačević kaže

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore usvojio je pritužbu Akcije za ljudska prava (HRA) i utvrdio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prekršilo načelo zabrane diskriminacije isticanjem amblema sa kapelom na Lovćenu na uniformi Specijalne jedinice policije tokom takmičenja „Dubai SWAT Challenge“. Ombudsman je preporučio MUP-u da amblem izmijeni u skladu sa građanskim i sekularnim karakterom države.
U mišljenju od 9. maja 2025. godine, Ombudsman navodi da Ministarstvo, kao nadležno za izgled policijskih obilježja, treba da preduzme mjere i radnje radi izmjene amblema tako da isti poštuje principe jednakosti, nediskriminacije i sekularnosti, kako ih definiše Ustav i Zakon o unutrašnjim poslovima. MUP je dužan da u roku od 30 dana dostavi izvještaj o postupanju po preporuci.
Istragom je utvrđeno da je na sajtu „UAE SWAT Challenge“ objavljena fotografija logotipa crnogorske Specijalne jedinice sa prikazom kapele na Lovćenu. Prethodne godine na istom takmičenju korišćen je državni grb. Uprava policije potvrdila je da je od 1998. do 2015. amblem jedinice sadržavao isti motiv.
Ombudsman zaključuje da je do diskriminacije došlo jer se na uniformi državne policije našao simbol jedne vjerske zajednice, čime je narušen sekularni karakter države, u kojoj su, po Ustavu, vjerske zajednice odvojene od državne vlasti.
HRA je, uz pohvalu mišljenja Ombudsmana, izrazila zabrinutost zbog oštre retorike Ministarstva prema organizacijama koje ukazuju na nepravilnosti. U svom očitovanju, MUP je optužio HRA za „manipulativni pokušaj politizacije Uprave policije“ i „uvlačenje u vjerska i nacionalna pitanja“, što HRA odbacuje kao neutemeljeno.
- Jedino su MUP i Uprava policije odgovorni za propust u vezi s amblemom. Do danas nije objašnjeno kako je do toga došlo i ko je odgovoran - poručuju iz HRA.
Ova organizacija podsjeća da je dužnost državnih institucija u demokratskom društvu da pokažu poštovanje prema onima koji ukazuju na kršenje zakona u javnom interesu, i poziva sve građane da aktivno nadziru rad vlasti i koriste instrumente pravne zaštite, uključujući obraćanje Ombudsmanu.

Ombudsman: Policijski amblem s kapelom na Lovćenu diskriminiše – MUP da ga izmijeni u skladu sa sekularnim karakterom države

Zakupom dva broda Crnogorske plovidbe spašava se ta kompanija od stečaja, radna mjesta, ali i sami brodovi, čija je vrijednost skoro 30 miliona EUR, ocijenio je ministar pomorstva, Filip Radulović.
- Došli smo do jednog dobrog rješenja da se potpiše ugovor između Barske i Crnogorske plovidbe. Barska bi uzela u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, uplatila joj avans i time bi ta kompanija imala tekuću likvidnost - rekao je Radulović na konferenciji za novinare.
On je ocijenio da na taj način spašavaju Crnogorsku plovidbu od stečaja, radna mjesta, jer niko neće ostati bez posla i dva broda koja vrijede skoro 30 miliona EUR, koja su otplaćena tek u januaru.
- Bila bi ogromna šteta da to preduzeće ode u stečaj - dodao je Radulović.
On je kazao da je ovaj plan privremeno rješenje, kao i da ga je do kraja godine premijer zadužio da nađu model optimizacije obje firme da vide kako će ta pomorska plovidba izgledati u narednom periodu.
- Što se tiče širenja flote ili prodaje nema priče oko toga. Ovo je hitno rješavanje ovog gorućeg problema - rekao je Radulović.
On je podsjetio da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba prilično loše i da duguju državi skoro 37 miliona EUR.
- Problem je počeo u januaru, a to je dug oko 400 hiljada EUR prema banci koji nijesu mogli da izmire. Ta banka je blokirala račun Crnogorske plovidbe, ali su u pregovorima sa tom bankom omogućili novi kredit i odblokirali račun tog preduzeća - kazao je Radulović.
On je na pitanje novinara da li će se ove dvije komoanije spojiti odgovorio da se one ne mogu spojiti po Zakonu o privrednim društvima.
- Ja sam to predložio kao ideju, ali vidjeli smo da to nije moguće jer obje kompanije imaju negativan kapital - dodao je Radulović.
Direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, kazao je da je dug te kompanije prema državi 36 miliona EUR, a da je on zatekao kredit prema Prvoj banci i oko 320 hiljada EUR duga prema dobavljačima, koji je bio van valute.
- Razlog za ovakvo stanje leži u činjenici da smo imali saradnju sa jednim unajmiteljem koji je plaćao jedno vrijeme i 20 hiljada USD dnevno, ali je zapao u tešku finansijsku sutuaciju i ostao nam dužan preko 400 hiljada USD - rekao je Tadić.
On je naveo da su morali da pokrenu arbitražni postupak, kao i da u vezi duga koji je narastao na 700 hiljada USD njihovi advokati čine sve da ga naplate.
- Ministarstvo je našlo jedini mogući model da prevaziđemo ovu situaciju odnosno da napravimo ugovor sa Barskom plovidbom - naveo je Tadić.
Direktor Barske plovidbe, Boris Mihajlović, kazao je da je u prethodnom periodu ta kompanija zaključivala aranžmane po 11,5 hiljada USD po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.
On je naveo da očekuje da će četiri broda transformisati poslovanje.
- Prihvatili smo da od problema postanemo dio rješenja i da u saradnji i zajedničkim naporima pronađemo način da bolje upotrijebimo resurse tih brodova i da budu finansijski održivi - dodao je Mihajlović.
On je kazao da je u pitanju izazovan proces koji zahtijeva podršku države.
- Barska ima rate do kraja 2032. godine i dug od oko 25 miliona EUR. Ministarstvo i Vlada su stali iza ovoga i očekujemo da će se pitanje tih dugovanja tretirati fleksibilnije i da ćemo u narednom periodu zajedničkim snagama pronaći model da postanemo održiviji - zaključio je Mihajlović.

Radulović: Stanje u Crnogorskoj plovidbi loše, duguju državi skoro 37 miliona EUR

Biljni resursi, koji su ključni za zdravlje ljudi, bezbjednost hrane i dobrobit budućih generacija, mogu se sačuvati samo zajedničkim djelovanjem, poručio je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i firtosanitarne poslove, Vladimir Đaković.
Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA), Evropska komisija (EK) i njihovi partneri širom Evrope pokrenuli su treću godinu kampanje PlantHealth4Life, prekogranične inicijative za zaštitu zdravlja biljaka i podizanje svijesti javnosti o njegovom značaju za životno okruženje, privredu i svakodnevni život.
Kako je saopšteno iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i firtosanitarne poslove, kampanja počinje u maju i donosi svežu energiju i novi fokus, nadovezujući se na ostvareno tokom prethodne dvije godine kako bi podstakla dublje angažovanje, kako unutar, tako i van granica Evropske unije.
Đaković je kazao da Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove već treću godinu zaredom aktivno učestvuje u kampanji PlantHealth4Life, koju organizuje EFSA.
- Učešće u toj kampanji predstavlja kontinuitet naše posvećenosti podizanju svijesti o značaju zdravlja bilja, kako za bezbjednost hrane, tako i za očuvanje zdravlja ljudi, životne sredine i ekonomske stabilnosti - naveo je Đaković.
On je rekao da su, tokom prethodne godine, sproveli tri promotivne aktivnosti u okviru kampanje.
- Kroz direktnu komunikaciju s građanima, mladima, poljoprivrednicima i lokalnim zajednicama, govorili smo o tome zašto je važno na vrijeme prepoznati i spriječiti biljne štetne organizme i bolesti, i kako odgovorno upravljanje biljnim resursima može pomoći u očuvanju prehrambenog lanca - kazao je Đaković.
On je istakao da su zdrave biljke temelj bezbjedne hrane, navodeći da više od 80 odsto ishrane ljudi čine biljni proizvodi.
„Ako znamo da bilje čini osnovu ishrane, onda je jasno da zdravlje bilja nije samo pitanje poljoprivrede, već i javnog zdravlja“, rekao je Đaković.
Prema njegovim riječima, očuvanjem zdravlja bilja doprinosi se smanjenju upotrebe pesticida, zaštiti pčela i drugih oprašivača, očuvanju biodiverziteta i smanjenju negativnog uticaja na klimu.
Uprava će, kako je poručio Đaković, i u narednom periodu nastaviti da ulaže napore u unapređenje fitosanitarnih politika, edukaciju građana i promociju održivih praksi u poljoprivredi.
- Samo zajedničkim djelovanjem možemo sačuvati biljne resurse, koji su ključni za zdravlje ljudi, bezbjednost hrane i dobrobit budućih generacija - istakao je Đaković.
Iz Uprave su naveli da sa snažnijim fokusom na učešće, saradnju i osnaživanje građana, ovogodišnja kampanja PlantHealth4Life okuplja partnere iz 26 država članica EU, pet zemalja koje su u pregovorima o pristupanju EU i Švajcarske, kako bi podigla svijest i podstakla kritičko razmišljanje o ključnim vezama između zdravih biljaka, životne sredine isvakodnevnog života.
- Naglašavajući praktično djelovanje i učešće zajednice, kampanja podstiče informisane građane ne samo da razmišljaju, već i da dijele svoje znanje i inspirišu druge da se pridruže zajedničkom naporu za zaštitu naših ekosistema i privreda - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je PlantHealth4Life višegodišnja i multinacionalna kampanja, koja je razvijena na zahtjev EK i zasnovana na detaljnoj analizi shvatanja i ponašanja građana u vezi sa zdravljem biljaka širom EU.

Đaković: Zajedničkim djelovanjem sačuvati biljne resurse

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: un