<p>Građanski pokret URA je kroz svoje postupke već pokazala koliko brine za Ulcinj, a razvoj Ulcinja niko neće zaustaviti - poručio je u izjavi za Antenu M prvi čovjek te Opštine Genci Nimanbegu.&nbsp;</p>
<p>Nimanbegu je to izjavio nakon što je iz ulcinjske URE saopšteno da "Vlada Crne Gore u kapitalnom budžetu za 2025. godinu nije uvrstila niti jedan projekat za Ulcinj, te da su time Spajić, Mandić, Nimanbegu, Đeka i ostali pokazali sraman odnos prema gradu".&nbsp;</p>
<p>Istakli su takođe da ih "ne iznenađuje ovakav odnos državne vlasti prema njihovom gradu, ali da su očekivali od Ulcinjana koji podržavaju vlast predvođenu Mandićem i Spajićem da će se makar zauzeti za interese građanki i građana Ulcinja i time pokazati da im je stalo do tog grada a ne samo do fotelja koje su prigrabili, ovim se ispostavlja, samo zbog ličnih interesa".&nbsp;</p>
<p>Nimanbegu navodi da očekuju od premijera Milojka Spajića da ispravi grešku komisije, ističući da je na čelu komisije bio potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.</p>
<p>- Mi očekujemo od premijera Milojka Spajića da ispravi grešku komisije, a po mojim saznanjima na čelu komisije bio je gospodin Nik Đeljošaj koji je partner ulcinjskoj URI. Oni su u maju ove godine htjeli da izvrše prevrat vlasti pa su radili sve da Forca, moja partija, ne dođe na položaj predsjednika Opštine i, vjerovatno tu leži problem između URE i Đeljošaja u slučaju opštine Ulcinj - kazao je Nimanbegu.</p>
<p>Nimanbegu je istakao da je URA kroz svoje postupke već pokazala koliko brine za Ulcinj, te da razvoj Ulcinja niko neće zaustaviti.</p>
<p>- Građani moraju znati da je URA partija koja je brigu za Ulcinj najbolje pokazala tako što je svojim članovima davala parkinge, plaže i gledala da namjesti poslove za bolju ekonomsku situaciju, a ne za interes grada. Interes Ulcinja i razvoj Ulcinja niko ne može zaustaviti, tako da budite sigurni da ćemo imati velike kapitalne investicije sljedeće godine - zaključio je Nimanbegu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nimanbegu: Očekujemo od Spajića da ispravi grešku komisije na čijem je čelu bio Đeljošaj, razvoj Ulcinja niko neće zaustaviti

<p>Nekoliko stotina građana okupilo se na protestu pod nazivom “Hoćemo istinu za Dritu” u Ulcinju povodom smrti porodilje Drite Tafe, piše Portal Pobjeda.</p>
<p>Okupljanje su organizovale ulcinjske ženske nevladine organizacije, a koordinirale NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAXB_omgIT_A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako su saopštili organizatori, sa skupa povodom nesrećnog događaja – smrti majke Drite Zati Tafa i teškog zdravstvenog stanja majke A.A, zatražiće da javnost sazna istinu o ovim slučajevima.</p>
<p>Traže i uključivanje svih relevantnih državnih organa kako bi se utvrdio uzrok smrti porodilje Drite Tafe.</p>
<p>A cilj protesta je i da se uputi apel da ovakvi tragični slučajevi budu posljednji i da žene Ulcinja dobiju istinsku i odgovornu zdravstvenu zaštitu i medicinsku pomoć.</p>
<p>Protest se održava na Platou Majke Tereze, u blizini Doma zdravlja u Ulcinju, a protestna šetnja je organizovana od Doma zdravlja do kružnog toka – Trg Maslina.</p>

1250x600

1084x550

VIDEO: Nekoliko stotina građana na protestu "Hoćemo istinu za Dritu"

<p>Povodom smrti porodilje iz Ulcinja u tom gradu u četvrtak u podne biće organizovan protest pod nazivom “Hoćemo istinu za Dritu”.</p>
<p>Okupljanje organizuju ulcinjske ženske nevladine organizacije, a koordinira NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj.</p>
<p>Kako su saopštili organizatori, sa skupa povodom nesrećnog događaja – smrti majke<b> Drite Zati Tafa </b>i teškog zdravstvenog stanja majke <b>A. A - </b>zatražiće da javnost sazna istinu o ovim slučajevima.</p>
<p>Traže i uključivanje svih relevantnih državnih organa kako bi se utvrdio uzrok smrti porodilje Drite Tafe, a cilj protesta je i da se uputi apel da ovakvi tragični slučajevi budu posljednji i da žene Ulcinja dobiju istinsku i odgovornu zdravstvenu zaštitu i medicinsku pomoć.</p>
<p>Protest će se održati 7. novembra na Platou Majke Tereze, u blizini Doma zdravlja u Ulcinju, sa početkom u 12 sati. Kako je planirano, protestna šetnja biće organizovana od Doma zdravlja do kružnog toka – Trg Maslina.</p>
<p>- Pozivamo sve građanke i građane Ulcinja, predstavnike i predstavnice NVO sektora iz Ulcinja, Bara, Podgorice i drugih gradova, kao i aktivistkinje i aktiviste, da nam se pridruže u ovim teškim trenucima. Vaša podrška nam je sada više nego ikad potrebna! Dođite da zajedno tražimo pravdu i bolje sjutra za sve žene - navode organizatori skupa.</p>

Ulcinj: U četvrtak protest "Hoćemo istinu za Dritu"

<p>U Budilniku na Televiziji E &nbsp;sjutra ujutru saznajemo hoće li tužioci u štrajk i šta to znači za pravosudni sistem i građane Crne Gore? Istražujemo koliko se vještačka inteligencija koristi – od industrije do svakodnevnog života.&nbsp;</p>
<p>Govorimo i o posljedicama vrelog ljeta koje je prepolovilo rod mandarina u Ulcinju, i kako će to uticati na poljoprivrednike? Na kraju, otkrivamo kakva je budućnost obućarskog zanata i da li ova stara vještina može preživjeti u modernom vremenu.&nbsp;</p>
<p>U novom izdanju Srećnog dana saznajte sve o astrološkim znacima i načinima manipulacije.&nbsp;</p>
<p>Nakon trijumfa u Hrvatskoj u goste nam dolazi Vasilije Jakšić, kotorski automobilista i prvak Evrope iz 2022, a o humoru i stand up komediji govoriće Semir Gicić, stand up komičar.</p>

Jutro na TV E: Tužilački štrajk, vještačka inteligencija, posljedice vrelog ljeta...

<p>Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj uhapsili su tri osobe zbog zloupotrebe narkotika, kazali su iz Uprave policije.</p>
<p>Službenici policije su, kako se navodi u saopštenju, izvršili pretres stana i drguih prostorija koje koristi E. R. (29) iz Berana, privremeno nastanjen u Ulcinju, u naselju Donji Štoj.</p>
<p>- Pretresom je policija pronašla dva manja pvc pakovanja sa sadržajem opojne droge marihuana i dva manja pvc pakovanja sa sadržajem opojne droge kokain ukupne mase 10,2 grama i vagu za precizno mjerenje - precizirano je u saopštenju.</p>
<p>Osim toga, prilikom ovog pretresa ulcinjska policija je zatekla i M. V. (21) iz Andrijevice, privremeno takođe nastanjen u Ulcinju.</p>
<p>- Kod njega je pronađeno manje pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga LSD, kao i tri pakovanja sa sadržajem biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase 46,8 grama - kazali su iz Uprave policije.</p>
<p>Policija je, sprovodeći dalje aktivnosti iz svoje nadležnosti, došla do sumnje da se E. R. i M. V. bave uličnom prodajom narkotika, te je sa svime upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem su nalogu oni uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.</p>
<p>- U objektu pretresanja zatečen je i M. U. (33) iz Republike Srbije sa privremenim boravkom u Ulcinju. Kod njega je policija pronašla i oduzela pet manjih pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, mase 9,3 grama, kao i pakovanje sa sadržajem bijele praškaste materije, ukupne mase 32,3 grama, a za koju će se vještačenjem utvrditi da li je riječ o opojnoj drogi -precizirano je u saopštenju.</p>
<p>Postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama istog ne stiču elementi krivičnog djela, te je policija protiv njega podnijela prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i on je uhapšen.</p>

U Ulcinju uhapšene tri osobe zbog zloupotrebe narkotika

<p><b>Ivan Gudelj, Vladimir Petrović-Pižon, Mehmed Baždarević, Mladen Mladenović, Enver, Mili i Džemal Hadžiabdić</b>, novinarski bardovi <b>Božo Sušec i Milojko Pantić..., Ivica Šurjak, Nikica Cukrov, Dejan Savićević, Predrag Pašić, Rajko Janjanin, Zlatko Krmpotić, Tonči Gabrić, Zoran Batrović, Joško Jeličić</b>...</p>
<p>Popis je toliko dugačak da ga zapravo nema smisla niti nastavljati. Ali, ako se neto pita, to je i više nego krnji popis fudbalskih legendi s prostora bivše Jugoslavije, koji će u Ulcinju od 20. do 23. oktobra učestvovati na trećem po redu "Mundijalu prijateljstva" čiji je začetnik tamošnji preduzetnik i prijatelj sporta <b>Pavle Pepđonović</b>. </p>
<p>On je ponajprije u saradnji s Ivanom Gudeljom prije tri godine osmislio ovu ideju, koja je naišla na ogroman odjek među nekadašnjim fudbalerima, a projekat iz godine u godinu poprima sve širi karakter.</p>
<p>Popđonović je ove godine potvrdio da će treće izdanje "Mundijala prijateljstva", koji se održava pod motom "All You Need Is Love" biti puno masovnije nego dva dosad održana. U tom je smislu ovako najavio događaj:</p>
<p>"Ove smo godine Mundijal proširili i na ostale sportove, tako da ćemo u Ulcinju imati pravo malo olimpijsko selo. Želimo da iz Ulcinja i Crne Gore pošaljemo snažnu poruku našim zemljama, Evropi i cijelom svijetu - poruku prijateljstva, ljubavi i mira jer će ta tri dana Ulcinj biti glavni grad svjetskog sporta. Osim bivšihfudbalskih legendi s prostora bivše Jugoslavije, Ulcinj će ove godine okupiti i najbolje vaterpoliste, košarkaše, trenere, odbojkaše, rvače, veslače, šahiste, sudije, sportske novinare i radnike kao i paraolimpijce. Pozvani su i neki književnici, glumci i kulturni radnici...</p>
<p>Na početku nečega što će se pretvoriti u veliko druženje starih prijatelja, od kojih se neki nisu vidjeli decenijama, premijerno će u Crnoj Gori biti prikazan film redatelja <b>Dejana Aćimovića </b>o <b>Ratku Rudiću </b>i tim povodom će se okupiti veliki dio vaterpolskih reprezentativaca, koji su osvojili zlato na OI 1984. u Los Anđelesu. Iz vaterpolskih "voda" tamo će se naći i sadašnji hrvatski selektor <b>Ivica Tucak, Tomislav Paškvalin, Veselin Đuho, Deni Lušić, Denis Šefik, Veljko Uskoković</b>...</p>
<p>Prođe li sve u skladu s dogovorom, crnogorsku će obalu pohoditi i <b>Ivo Daneu</b>, jedan od najboljih košarkaša u istoriji starije generacije, zatim <b>Žarko Paspalj, Andro Knego, Mihovil Nakić, Stojko Vranković</b>... Za dolazak u Ulcinj su se najavili i bivši bokserski majstori<b> Miodrag Perunović, Tadija Kačar, Mirko Puzović</b>, rvač <b>Šaban Trstena</b>, a iz svijeta odbojke <b>Vladimir Grbić</b>, svojevremeno jedan od najboljih svjetskih odbojkaša. Iz Hrvatske bi trebao da dođe i <b>Igor Boraska</b>, svjetski prvak i osvajač bronzane veslačke medalje sa OI u Sidneju 2000.</p>
<p>Istina, možda neki od spomenutih u posljednji trenutak zbog obaveza odustanu od dolaska u Ulcinj, ali doći će zato mnogi drugi, doći će u Ulcinj nekadašnji "cvijet" sporta iz bivše Jugoslavije". </p>
<p>Premda je ideja samo njegova, Pepđonović je naglasio da je organizator Mundijala grad Ulcinj, a ne on lično.</p>
<p>- Ja sam možda inicijator i najistaknutiji u organizaciji i pripremi spektakla, ali ništa ne bih mogao bez svojih sugrađana i cijelog grada. Svi šire pozitivnu energiju, mnogi se samoinicijativno nude i žele nekom od gostiju da ponude smještaj i hranu. Ulcinj je na nogama u očekivanju dragih gostiju... - rekao je on.</p>
<p>Osim filma o Ratku Rudiću, u sklopu programa biće prikazani i dokumentarni filmovi "Hrabro i na rezultat" i "Olimpijada u Sarajevu", a legendarni sportisti iz bivše SFRJ će u Ulcinju zasaditi "Balkansko drvo mira". Poruka i je i više nego jasna i dvosmislena. </p>
<p>Nema sumnje da će događanje u Ulcinju biti veliko zadovoljstvo za sve goste, ali i domaćina koji će imati priliku da osvježi uspomene u druženju sa sportisrtima od kojih su im mnogi obilježili mladost...</p>

Startuje treći "Mundijal prijateljstva": Ulcinj ponovo okuplja najbolje sportiste iz zemalja bivše Jugoslavije

<p>Promocija knjige “Servantes, najpoznatiji ulcinjski rob”, čiji je autor srpski književnik, pjesnik i aforističar <b>Slavomir Vasić</b>, održana je sinoć na Servantesovom trgu u hotelu “Palata Venecija” u Starom gradu u Ulcinju.&nbsp;</p> <p>U Vasićeovom djelu je riječ o mitskoj priči o robovanju najpoznatijeg španskog pisca Migela De Servantesa unutar Starogradskih bedema u Ulcinju krajem 16. vijeka, suptilno isprepletenoj sa realnošću tog vremena.&nbsp;</p> <p>- Ovo je premijerno predstavljanje te knjige i drago mi je da smo upravo na Servantesovom trgu uradili tu promociju. Ja sam u Ulcinj prije par godina došao kao turista i u šetnji gradom primijetio sam ovaj spomenik Servantesu i mislio sam da je to jedna skulptura koja je rađena kao što se rade svuda po svijetu, jer je Servantes planetarno poznat pisac. Ušao sam u neka mala istraživanja i vidio sam da je u stvari spomenik ciljano na tom mjestu jer postoji legenda i mit da je Servantes svojevremeno nakon bitke kod Lepanta završio kao rob ovdje u Ulcinju. To je bio povod da krenem u ova istraživanja i na kraju je došlo do realizacije ove knjige - objasnio je Vasić.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092108098_b521ef51a93aac749a08f229260c03953c2a6db48fa5b1c5f6ef4e3e2516e352.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092108098_b521ef51a93aac749a08f229260c03953c2a6db48fa5b1c5f6ef4e3e2516e352" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije u Ulcinju"> <figcaption>Sa promocije u Ulcinju<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Vasić je istakao da je riječ o književnoj fikciji, ali da se držao i određenih činjenica.&nbsp;</p> <p>- Te činjenice su mit i legenda, ali mislim da su sasvim dovoljni da se krene sa tom temom. Mit je neka suština, nešto što se kroz istoriju prenosilo sa koljena na koljeno kao nešto vrijedno i bitno, tako da tu nema više dileme – Servantes je bio ulcinjski rob i treba da se radi na toj ideji - dodao je pisac.&nbsp;</p> <p>Moderatorka promocije knjige u Ulcinju bila je mr Mirjana Radulović, profesorica CSBH i književnosti.&nbsp;</p> <p>- Kao profesorica književnosti našla sam u ovom pitkom štivu mnogo toga interesantnog što će vas kao buduće čitaoce interesovati i privući da ga uzmete u ruke i ne ostavite sve dok ne dođete do njegovih posljednjih stranica. Prilikom ispisivanja ovog djela autor se poslužio biografskim metodom – sve one podatke koje je znao iz Servantesove biografije upotrijebio je u ovom djelu. Uprkos njegovom aristokratskom porijeklu vodio je jedan skroman život, nezadovoljan dotadašnjim životnim postignućem 1571. godine odlazi na Jonsko more i u tim vodama u bici kod Lepanta biva ranjen. Tu ga zarobljavaju gusari na čelu sa junakom Riđobradim Pacovom i tako ga spašavaju. Roman koji je pred nama ima sve karakteristike savremenog modernog romana. U centru zbivanja stavljen je čovjek i njegovo bitisanje na zemlji, njegov način života, smisao života i njegova potraga za istim - navela je Radulović.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092108098_54e4c4f2b2ed233b0c6acb84007e50a5eb2e5700fc450fb1898271a8f88136f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092108098_54e4c4f2b2ed233b0c6acb84007e50a5eb2e5700fc450fb1898271a8f88136f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije u Ulcinju"> <figcaption>Sa promocije u Ulcinju<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Među značajnim brojem posjetilaca koji su uživali u ovoj promociji knjige na Servantesovom trgu našao se i novinar, <b>Radomir Petrić</b>.&nbsp;</p> <p>- Bilo je zaista prelijepo prisustvovati ovom događaju u zaista inspirativnom ambijentu. Ovo je prije svega bio kulturni događaj – promocija jednog romana koji će sigurno dobiti pažnju i svoje čitaoce, a na drugoj ravni ovo je bila priča koja mora dobiti što je moguće više prostora u valorizaciji turističke ponude Ulcinja. Ime Servantesa je veliki magnet u čitavom svijetu. Ovo je neko poklapanje vektora kulture i turizma na dobrobit čitave zajednice, a prije svega zahvaljujući pregalaštvu i entuzijazmu porodice Resulbegović i našeg domaćina Ganija koji stvarno radi stvari za Stari grad, a potom i za grad Ulcinj koje služe na ponos ovoj zajednici - naveo je Petrić.&nbsp;</p> <p>Da postoji prostor za bolju valorizaciju priče o Servantesu, ali i cijele kulturne baštine Ulcinja ističe i menadžer Opštine Ulcinj, <b>Damir Raščić</b>.&nbsp;</p> <p>- Zaslužujemo da budemo na većem kulturnom nivou iz razloga što vučemo veoma dugu tradiciju od oko 2.500 godina kulturno-istorijskog nasljeđa i kulturne baštine. Mislim da ove priče zaslužuju bolji nivo zastupljenosti kod građana i kod nas u kulturi - naveo je Raščić.</p>

Mitska priča o robovanju najpoznatijeg španskog pisca unutar Starogradskih bedema

<p>U sklopu međunarodne likovne kolonije koja se u Ulcinju održana od 17. do 21. septembra, sinoć je u hotelu Palata Venecija otvorena izložba gdje se prezentovalo 30 umjetnika iz 21 zemlje svijeta.</p>
<p>Likovnu koloniju organizuje Turistčka organizacija Ulcinj u saradnji sa NVO Art Dulcinium i NVO Perla Blue.</p>
<p>- Otkako je ova kolonija pokrenuta, pa do danas došli smo od regionalnog do svjetskog karaktera. Posebna mi je čast da se kolonija održava na mjestu sa preko 2.000 godina raznorazne kulture. Ulcinj je uvijek taj koji spaja sve kulture, a Turistička organizacija je ta koja uvijek podržava ovakve manifestacije. Siguran sam da ćemo i u narednom periodu podržati manifestacije nalik ovoj koloniji - naveo je direktor TO Ulcinj, Ćazim Hodžić.</p>
<p>U ime organizacionog tima koji čine ulcinjski likovni umjetnici zadovoljstvo načinom na koji za sada protiče ova kolonija istakla je Mersiha Resulbegović Mavrić.</p>
<p>- Ovo je inspiracija za sve nas. Upoznajemo se sa drugim umjetnicima, vidimo različite tehnike sa kojima različiti umjetnici rade, upoznajemo ih sa našim gradom, sa našom kulturom. Ovo je bogatstvo - suština je napraviti razmjenu. Ovo je nešto turistički promotivno, a u isto vrijeme jako inspirativno za naš grad i nas umjetnike - navela je Resulbegović Mavrić.</p>
<p>Značaj organizacije kulturnih aktivnosti u gradu ne samo tokom špica sezone, već i tokom cijele godine istakao je predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu.</p>
<p>- Likovna kolonija je jedan poseban događaj zato što ona okuplja umjetnike koji stvaraju, koji svoja djela doživljavaju. Samim tim što imamo učesnike sa pet kontinenata – Južne i Sjeverne Amerike, Azije, Afrike i Evrope – znači da je Ulcinj prepoznatljiv i po svojim kulturnim stvaraocima koji su ovo organizovali i siguran sam da će svi gosti u svojim državama prenijeti lijepu sliku o našem gradu. Ovo je takođe prilika da se naši kulturni stvaracio upoznaju sa njima. Opština Ulcinj podržava niz kulturnih događaja. Smatram da moramo izađi iz klišea da je sve namijenjeno turizmu. Moramo se posvetiti i našim građanima i tako omogućiti da i oni osjete inspiraciju Ulcinja, jer to je i moto ove kolonije - zaključio je Nimanbegu.</p>

Ulcinj: Umjetnici iz 21 zemlje svijeta na Međunarodnoj likovnoj koloniji

<p>U Ulcinju je danas pronađeno beživotno tijelo muške osobe, saopšteno je nezvanično portalu ETV iz policije.</p>
<p>Radi se o muškarcu I.Ž, a policija, kako nam je rečeno, utvrđuje okolnosti pod kojima je nastupila smrt.</p>
<p>Kako piše portal Vijesti, tijelo je pronađeno jutros u automobilu sa ustrijelnom ranom, a pored njega i pištolj.</p>
<p>Prema nezvaničnim informacijama policije, sumnja se na samoubistvo.</p>

U Ulcinju pronađeno tijelo muškarca, policija utvrđuje kako je stradao

<p>Protiv Nikšićana <b>B.J. (31), N.R. (31), i A.P. (23)</b> i <b>A.A. (43)</b> iz Novog Pazara podnijete su krivične prijave zbog tuče koja se, 25. avgusta oko sata ujutro, dogodila u jednom plažnom baru na Velikoj plaži u Ulcinju.</p>
<p>Nakon prikupljenih obavještenja utvrđeno je da je su osumnjičeni zadali tjelesne povrede dvojici oštećenih. U izvještaju ljekara specijaliste kod jednog od oštećenih konstatovana teška tjelesna povreda.&nbsp;</p>
<p>- Policijski službenici su u Nikšiću locirali i lišili slobode N.R, A.P. i B.J. protiv kojih je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda dok se za licem A.A. još uvijek traga - saopšteno je iz Uprave policije.</p>

Ulcinj: Tri mladića uhapšena zbog tuče u plažnom baru, za jednim se traga

<p>Na avionu ruskog avio-prevoznika Azimut erlajns koji je večeras u Antaliji u Turskoj sletio tokom nepovoljnih meteoroloških uslova, došlo je do požara na motoru, a svih 79 putnika je bezbjedno evakuisano, javlja HavaHaber.</p>
<p>Vatrogasci su odmah intervenisali, a pista je privremeno zatvorena, pa su avioni preusmjereni na druge aerodrome.</p>
<p>Nema povrijeđenih, a avion je letio na relaciji Soči-Antalija.</p>
<p>Požar je izbio kada je motor došao u kontakt s pistom.</p>

Izbio požar na ruskom avionu u Antaliji, evakuisano 79 putnika

<p>Turski predsjednik<b> Redžep Tajip Erdogan</b>, tokom telefonskog razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, izrazio je želju za proširivanjem obima trgovine između te dvije zemlje.</p>
<p>- Predsjednik Erdogan je rekao da ima za cilj da poveća saradnju između Turske i Rusije u mnogim oblastima, uključujući proširenje obima trgovine - navodi se u saopštenju turskog predsjedništva.</p>
<p>Iako je brzo osudila rusku ofanzivu u Ukrajini, Turska se opredijelila za neutralnost u sukobu između te dvije zemlje i nije se pridružila zapadnim sankcijama Moskvi.</p>
<p>Erdogan je tada svoju politiku opravdao velikom zavisnošću Turske od ruske nafte i gasa.</p>
<p>Pet turskih kompanija našlo se na meti američkih sankcija u septembru 2023. zbog pružanja proizvoda i usluga ruskim kompanijama u sektoru odbrane.</p>
<p>U pismu upućenom turskim poslovnim krugovima, u avgustu 2022. godine, neimenovani zvaničnik Ministarstva finansija SAD upozorio je turske kompanije na „povećan rizik pokušaja Rusije da iskoristi“ Tursku, kako bi izbjegla sankcije.</p>

Erdogan želi povećanje trgovine sa Rusijom

<p>Rukometaši Lovćena i Sutjeske ostvarili su pobjede u sedmom kolu SBBet Prve crnogorske lige.<br/>
<br/>
Lovćen je kao gost savladao Berane 26:22 i šestim trijumfom pridružio se rukometašima Budućnosti i Rudara na čelu tabele.<br/>
<br/>
Cetinjski tim do pobjede vodio je Đorđo Peruničić sa 14 golova, dok je Danilo Pajović meč završio sa šest.<br/>
<br/>
U beranskom timu istakao se Nikola Babović sa pet pogodaka.<br/>
<br/>
Seriju pobjeda prekinula je Sutjeska, koja je u Bijelom Polju bila bolja od Jedinstva 40:30, za prvi trijumf ove sezone.<br/>
<br/>
Najefikasniji upobjedničkom timu bio je Aleksa Jokić sa osam, dok su po gol manje dodali Nikola Radović, Vladan Lončar i Lazar Ćorović.<br/>
<br/>
U ekipi iz Bijelog Polja najbolji je bio Marko Tomović sa deset pogodaka.<br/>
<br/>
Budućnost je juče pred svojim navijačima savladala Budvansku rivijeru 31:22 i upisala šesti trijumf.<br/>
<br/>
Isti učinak ima i Rudar, koji je u Pljevljima pobijedio Zabjelo 38:32.<br/>
<br/>
Slavio je i Mornar 7, koji je u Baru pobijedio Partizan 27:24.</p>

Pobjede Lovćena i Sutjeske

<p>Tri osobe uhapšene su u blizini manastira Visoki Dečani i određeno im je zadržavanje do 48 sati jer su na vozilu imali natpis „Kosovo je Srbija“ - saopšteno je iz saopšteno je iz kosovske policije.</p>
<p>Portparol kosovske policije Fadilj Gaši izjavio je da je riječ o automobilu crnogorskih registarskih oznaka.</p>
<p>- Policija je na jednom parkingu naišla na automobil crnogorskih registarskih oznaka na kome je pisalo "Kosovo je Srbija". Policija je uspjela da identifikuje osumnjičene i nakon intenzivnog rada uhapsila je tri osobe. Sa njima je obavljen razgovor i odlukom tužioca im je određeno zadržavanje do 48 sati - rekao je Gaši, javljaju kosovski mediji.&nbsp;</p>

Tri osobe uhapšene zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: ulcinj