Vojska Crne Gore (VCG) ključni je oslonac službama civilne zaštite u kriznim situacijama, a budžetom za narednu godinu potrebno je obezbijediti da VCG i službe civilne zaštite novu sezonu požara, ali i potencijalne druge prirodne nepogode, čekaju spremnije nego do sada.
To je ocijenjeno u razgovoru agencije MINA sa zamjenikom načelnika Štaba Generalštaba VCG za resurse i podršku Hajrudinom Đerekarcem i ekološkim aktivistom Vukom Vujisićem.
Đerekarac je istakao da je VCG prisutna u svim situacijama kada je stanovništvo Crne Gore ugroženo, naglašavajući da je podrška građanima u slučaju elementarnih nepogoda i angažman u podršci civilnim institucijama jedan od važnih zadataka VCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUtGcFNqIAWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- VCG je prisutna u onim situacijama kada je ugroženo naše stanovništvo. Podrška civilinim institucijama je ne manje važna od odbrane države, ili učešća u međunarodnim misijama i operacijama kao članica NATO - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pripadnici VCG angažuju se u podršci civilnim institucijama ne žaleći svoj život, i to se pokazalo tokom požara ovog ljeta kada je stradao mlađi vodnik Dejan Božović u želji da pomogne građanima Crne Gore.
Vujisić je saglasan da je VCG u svim kriznim situacijama, pored civilnih institucija, značajno pomagala građanima, dodajući da se to posebno vidjelo tokom ovogodišnjih požara.
- Ali čini mi se da sve češće imamo postupanje Vojske zato što imamo manjkavosti u civilnoj službi zaštite, odnosno nedostatak sredstava, vozila i druge opreme - ocijenio je Vujisić.
Govoreći o ulozi VCG u kriznim situacijama, on je kazao da, osim razvoja avijacije i helikopterske jedinice, postoje mogućnosti koje se odnose na upotrebu dronova u gašenju požara, ili tokom drugih nepogoda.
- Uloga VCG je ogromna i veliku su žrtvu napravili ove godine, ali prosto moramo ulagati u kapacitete - poručio je Vujisić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i briga o ljudima koji su na prvoj liniji fronta tokom kriznih situacija.
- Nadam se da naši donosioci odluka neće zaboraviti ono što se dešavalo ovog ljeta, kao i da će dodatno ulagati i u Vojsku i u službe civilne zaštite - istakao je Vujisić.
Govoreći o ovogodišnjim akcijama i angažovanju VCG na kopnu, u vazduhu i na moru, Đerekarac je istakao da je oko 350 pripadnika učestvovalo u gašenju požara u više crnogorskih opština.
Prema njegovim riječima, to iskustvo je pokazalo da je crnogorskim vojnicima za takve situacije potrebna bolja oprema.
Zato su, kako je naglasio, u VCG i Ministarstvu odbrane već preduzeli korake.&nbsp;
- Razvili smo kapacitete da Vojska može odgovoriti na prijetnje koje su bile aktuelne tokom ove i ranijih godine, bilo da se radi o borbi protiv požara, poplava, problema koje uzrokuju velike snježne padavine ili zemljotresi - naveo je Đerekarac, dodajući da izuzetno veliki angažman imali ove i 2021.
On je naglasio da, iako VCG ima veliki broj pripadnika, nijesu svi vojnici osposobljeni za rukovanje protivpožarnim vozilima, kao i da nijesu svi opremljeni da djeluju u gašenju požara.
Kako je istakao, ovogodišnje iskustvo sa požarima pokazalo da je da se moraju bolje i kvalitetnije opremiti pripadnici VCG za djelovanje u kriznim situacijama.
Ukazujući na to da je uloga VCG velika u kriznim situacijama, Vujisić je rekao da, osim požara, Crna Gora ima i druge rizike koji postoje u skladu sa klimatskim promjenama.
On je istakao i neophodnost preventivnog djelovanja.
- Imaćemo više poplava i više požara, nažalost. Zato moramo graditi sistem koji može odgovoriti tom izazovu, ali moramo raditi i na prevenciji - rekao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, vide se pomaci u unapređenju i sistema reagovanja i prevencije, a kada je u pitanju uloga VCG najznačajnije bi bilo iskoristiti mogućnosti kroz formiranje dronovske jedinice.
- Vojska tu ima šansu da za relativno mala sredstva uloži i modernizuje se - naveo je Vujisić, dodajući da bi to moglo privući mlade ljude da se uključe u rad VCG.
Vujisić smatra i da bi Crna Gora povećanje ulaganja u odbranu, na koje se obavezala u okviru članstva u NATO-u, mogla da iskoristi upravo u segmentu poboljšanja kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama nastalim usljed elementarnih nepogoda.
Kako je istakao, ono što Vojska radi u pravcu modernizacije ukazuje na to da će Crna Gora u narednom periodu imati modernu vojsku koja je spremna da odgovori na izazove.
- Pored toga, moramo raditi na prevenciji i na jačanju službi zaštite i spašavanja koje bi trebalo da budu primarni faktor za odbranu upravo od posljedica klimatskih promjena - rekao je Vujisić, podsjećajući da je važan i razvoj civilne zaštite u smislu volontera.
Na pitanje gdje je VCG u procesu modernizacije, Đerekarac je ukazao na najave iz Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG da će planirati značajna sredstva za unapređenje ličnih sposobnosti pripadnika VCG, njihovih kapaciteta i kolektivne opreme.&nbsp;
Prema njegovim riječima, potrebe VCG su definisane, a budžetom za narednu godinu predviđena su sredstva za zadovoljene dijela tih potreba.
Đerekarac je rekao da bi VCG do naredne požarne sezone trebalo da ima 250 pripadnika koji su opremljeni kompletnom zaštitnom opremom od dima i vatre, kao i oko deset dodatnih protivpožarnih navalnih vozila.
- Pokušavamo racionalno da koristimo novac koji nam građani daju, a da zadovoljimo sve potrebe koji su nam potrebne u smislu sve tri misije VCG - kazao je Đerekarac.&nbsp;
Plan je, kako je rekao, da se pomenuta oprema nabavi prije naredne sezone požara. Ali “moramo biti svjesni da smo u obavezi da poštojamo zakon o javnim nabavkama, a ugovaranje je proces koji je kompleksan”.&nbsp;
Vujisić smatra da će nabavljanje najavljene opreme pomoći da se vojnici na terenu ne izlažu riziku kada reaguju u kriznim situacijiama izazvanim požarima.&nbsp;
On je apelovao na nadležne organe da treba iskoristiti donacije ili projekte za nabavku dronova, koji se, kako je istakao, u mirnodopskom periodu mogu koristiti u odbrani od požara i poplava.
- Sada će izglasavanje budžeta za narednu godinu i nadam se da će se amandmanima djelovati u pravcu da se Vojsci i drugim institucijama civilne zaštite omogući da sledeću požarnu sezonu dočekaju spremni - naveo je Vujisić.
Na pitanje o inovacijama u VCG i mogućnosti uvođenje dronova, Đerekarac je kazao da prate tehnološka dostignuća i razmatraju najefikasnije rješenja za opremanje pripadnika Vojske kako bi odgovorili na sve tri misije.
- Izazov je naći najbolja rješenja i odgovoriti zahtjevima koje postavlja država, ali i članstvo u NATO-u, jer ne možemo samo uzimati. Bezbjednost košta, moramo nešto i davati - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Kako je dodao, u VCG imaju volje i snage da odgovore na potrebe građana u smislu bezbjednosti. “Nesebično se daju svi pripadnici VCG u svakom trenutku, i to je evidentno”.&nbsp;
Vujisić i Đerekarac su saglasni da je u kriznim situacijama važna saradnja na međunarodnom nivou, ali i institucija unutar sistema.
Đerekarac je ukazao na standarde i procedure u kriznim situacijama koji, kako je pojasnio, nalažu da se prvo moraju koristiti kapaciteti države.
On je istakao i da se, nakon nacionalnih, koriste instrumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije, pa, kad se oni iscrpe, onda NATO-a.
Na pitanje kako ocenjuje saradnju relevantnih institucija unutar države u vrijeme kriza, Vujisić je kazao da bi da se tokom ovogodišnjih požara postajalo jedinstvo i službi i u društvu. “Crna Gora je tih dana bila kao jedno”.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje sistema i saradnja institucija na terenu je ove godine izgledala dobro i sinhronizovano.
- Mi kao mala država i mali sistem lakše možemo ispraviti određene greške, ali moramo se pripremati i nadam se da će donosioci odluka, pogotovo u budžetskom smislu, “odriješiti kesu” i da neće štedjeti na sistemu zaštita i spašavanja, ali ni na Vojsci - zaključio je Vujisić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ulagati u službe civilne zaštite i kapacitete VCG prije naredne požarne sezone

Da prioritet ove vlasti naredne godina neće biti ulaganje u zaštitu i spasavanje, ranjive segmente društva na šta su ukazali avgustovski požari koje bez pomoći iz komšiluka i kiše ne bi mogli ugasiti, pokazuje Predlog budžeta za narednu godinu.
Ne samo što nije planirana kupovina aviona za gašenje požara već su za zaštitu i spasavanje opredijeljena čak 1,4 miliona manje nego 2025. godine.
Premijer Milojko Spajić svojevremeno je bio najavio kupovinu kanadera, koji je, kako je tada procijenjeno, trebalo da košta 50 miliona eura. Međutim, od tada taj kanader vlast više i ne pominje.
- Važno je bilo da kabinet premijera svojevremeno, prije dvije godine, ustvrdi i objavi, da sam ja dao lažnu vijest tvrdnjom da se avioni za gašenje požara "kanader" više ne proizvode. Rekoše da oni znaju da se proizvode pod drugim imenom, ne rekoše kojim i da će ga oni trgovat za cip-cijelih 50 i kusur miliona eura. No, kao i svaka laž, ta njihova obmana u vidu medijske objave njihovog medijskog tima, ovih dana svima postaje vidljiva. Ne da nema novog "kanadera", već iduće godine, kresanjem budžeta neće biti ni novih letjelica za gašenje požara bilo kog tipa - ocjenjuje u izjavi za Dan vazduhoplovni inspektor u penziji Predrag Boljević.
Poručuje da je trenutno od razoktivanja laži, gora činjenica što kresanjem budžeta neće biti sredstava za operativne troškove postojećih aviona i helikoptera koje u svojoj floti ima Avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Dva postojeća aviona koja se opravljaju kao "Skadar na Bojani", ako bi kojim slučajem bila spremna za polećet, u što sumnjam, ne bi mogla pokrenut operacije jer ti troškovi nijesu uvršteni u budžet. Za polijetanje ovih aviona moraju se obezbijediti pare za četiri nedostajuća pilota, gorivo i ostale operativne troškove, a njih nema pa nema - ukazuje Boljević.
Navodi da je za četiri nova pilota, te za dva aviona trošak od 12.000 do15.000 eura na mjesečnom nivou.
- Zatim trošak za gorivo, aerodromski troškovi, te drugi operativni troškovi u ovom budžetu nijesu našli svoje mjesto. Ovo znači opet ćemo da "moljakamo" pomoć širom Balkana i EU, kako bi se naši političari mogli pohvalit kako su uticajni i kako "njihovi sunarodnici" iz "njihovih matičnih država" pomažu Crnoj Gori, čiji građani plaćaju te "naše" političare "tuđih" korijena. Od zemlje koja je imala lidersku poziciju u veličini vazduhoplovnog vatrogasnog servisa (nakon Hrvatske i Grčke), kada je 2020. godine imala na raspolagnju kapacitet od 10.500 litara što u avio-cisternama 9.000, što u helikopterskim buradima 1.500, došli smo u situaciju da smo 2025. bili najgori u regionu sa raspoloživih 3.000 litara, odnosno jedan avion za gašenje požara - upozorava Boljević.
Poručuje da iduće godine, kako sad stvari stoje, sa planiranim budžetom neće iznenaditi ako usred požarne sezone prizemlje i taj jedan avion zbog nemanja para za gorivo.
- Ono što sam siguran, imajući čast da lično poznajem te ljude, da piloti i mehaničari, zbog neznanja i bahatosti Vlade i onih što odlučuju, neće odbiti letenje i održavanje aviona i gašenje požara, pa i ako ostanu bez plata, samo ako budu imali sa čim poletjeti. Biće interesantno čuti elaboraciju medijskog tima Vlade kad krenu požari, zašto nema novih letilica i zašto su postojeće i dalje na zemlji. Aferim efendija, doći će vrijeme za svođenje računa - zaključuje Boljević.
Kresanje budžeta za zaštitu i spasavanje komentarisao je i građanski aktivista, Aleksandar Dragićević koji kaže da je za 2026. godinu predviđeno da političke partije prožderu 18,3 miliona eura.
- Ove godine sve partije su se usaglasile da sebi izdvoje duplo više sredstava "za funkcionisanje". U međuvremenu za borbu protiv požara i poplava budžet je umanjen za 1,4 miliona eura. Za 18 miliona eura mogli smo da kupimo tri nova aviona "er traktor", i 25 novih kamiona za gašenje požara sa opremom - istakao je Dragićević.
Dragićević podsjeća i da su poslanici bili na odmorima dok je gorjelo pola države.&nbsp;
- Ljetos dok je gorelo, poslanici i većina funkcionera se živi čuli nijesu nego dok je vatra gutala sve pred sobom oni su se brčkali po inostranstvu dok smo mi kantama gasili i trovali se dimom. Dok smo mi plakali gledajući kako vatra steriliše prirodu i guta imanja – oni su ispijali koktele i krili se da ne daju izjave. Svanuće, mora svanuti... nekad mora - poručuje Dragićević.

500x500

1084x550

Ugasilo se obećanje o kupovini "kanadera" od 50 miliona; Boljević: Opet ćemo da "moljakamo" za pomoć širom Balkana i EU

Vidljivi rezultat reformskih procesa na EU putu pravi su poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru - poručio je potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Mateo Patrone na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem.
Centralna tema razgovora bila je, kako su naglasili u Vladi, realizacija velikih projekata.
 - A iz EBRD-a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u namjeri Vlade, da osigura bolju saobraćajnu povezanost, razvije energetski i turistički sektor, ali i pruži podršku unapređenju sektora malih i srednjih preduzeća - ističe se u saopštenju Vlade.
Spajić je rekao da će druga dionica auto-puta omogućiti ravnomjerniji razvoj i sjeveroistoku zemlje dati novi život, što vide i iz EBRD-a.
- Kristalno nam je jasno koliko je strateški važno otvoriti sjeveroistok ka ostalom dijelu zemlje i zbog toga vas podržavamo u tim projektima i računajte da ćemo nastaviti to da činimo i za sve ostale saobraćajne projekte - naveo je Patrone.
Spajić je ocijenio da će uz bolju saobraćajnu povezanost ekonomiju pogurati i rekonstrukcija željeznice, valorizacije Luke Bar i proširenje kapaciteta naših aerodroma.
On je predočio Patroneu i šanse za saradnju u oblastima energetike, turizma i agrikulture, koja je velika razvojna šansa za mala i srednja preduzeća, posebno na sjeveru.
U tom kontekstu je zaključeno da je pružanje pomoći malim i srednjim preduzećima sada u fokusu EBRD-a.

1250x600

Patrone: Vidljivi rezultat reformskih procesa pravi poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru

Premijer Milojko Spajić i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u elikoj narodnoj skupštini Turske Fuat Oktaj ocijenili su na današnjem sastanku da je izručenje njihovog državljanina Binalija Čamgoza doprinijelo jačanju saradnje i prevazilaženje određenih otvorenih pitanja.
U razgovoru su, kako je saopšteno iz Vlade, konstatovani odlični bilateralni odnosi i notirana velika šansa za razvijanje ekonomskih relacija.
- Turska je veoma bitan partner za Crnu Goru, a vjerujem da su naša planirana ulaganja u infrastrukturu u narednih šest godina velika šansa za snažnije prisustvo turskih kompanija. Zaista vjerujem da se još nijesmo ni približili limitima ekonomske saradnje dvije države - istakao je u razgovoru Spajić.
Oktaj je naglasio da su brojne turske kompanije zainteresovane za izgradnju drumske infrastrukture, ali i da budu zastupljene kod rekonstrukcije pruge Bar – Beograd. Pored toga je apostrofirao mogućnost jače saradnje na polju poljoprivrede, turizma, odbrane.
- Jako smo srećni što zauzimamo treće mjesto kada su u pitanju direktne strane investicije u Crnoj Gori, ali smatramo da to nije dovoljno, postoji ozbiljna prilika za dodatna ulaganje i moramo da još bolje analiziramo stanje i poboljšamo našu poziciju - rekao je Oktaj.
Rečeno je da veliki doprinos poboljšanju robne razmjene, koja je dostigla nivo od 210 miliona eura godišnje, daje i TurkCham koji okuplja turske kompanije u Crnoj Gori i doprinosi poboljšanju saradnje u brojnim granama privredne djelatnosti, s fokusom na infrastrukturu, pomorstvo, energetiku i rudarstvo.
Kako se navodi u saopštenju Vlade, na sastanku je konstatovano da je Crna Gora pravi primjer za čitav region, po pitanju odnosa sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana, jer je po riječima Oktaja pravo ostrvo mira i stabilnosti.
Zaključeno je da će boljim bilateralnim odnosima doprinijeti i brojni sporazumi, koji se usaglašavaju, a mogli bi da budu potpisani tokom zvanične posjete predsjednika Vlade Milojka Spajića, na otvoren poziv predsjednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana.

Spajić - Oktaj: Turska zainteresovana za ulaganja u Crnoj Gori, izručenje Čamgoza unaprijedilo povjerenje i odnose

Savjet Centralne banke Crne Gore izrazio je zadovoljstvo povodom zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 32 - Finansijski nadzor, ističući značajan doprinos CBCG kroz sprovođenje reformskih aktivnosti i ostvarene rezultate koji su omogućili ispunjavanje završnih mjerila u oblasti zaštite eura od falsifikovanja. Sjednicom Savjeta predsjedavala je guvernerka dr Irena Radović.
Na sjednici je razmatran i usvojen veći broj podzakonskih akata, čime je dodatno unaprijeđen regulatorni okvir finansijskog sistema.
Savjet je donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o minimalnim standardima za ulaganja kreditnih institucija u nepokretnosti i osnovna sredstva, kojom se propisuju jasni standardi i ograničenja za takva ulaganja. Cilj izmjena, kako je saopšteno iz CBCG, je stvaranje regulatornog ambijenta koji će podstaći kreditne institucije na proaktivnije upravljanje nekvalitetnim plasmanima i njihovu efikasniju naplatu.
U cilju usklađivanja sa važećim Zakonom o računovodstvu, Savjet je usvojio Odluku o sadržaju, rokovima i načinu sačinjavanja i dostavljanja finansijskih izvještaja kreditnih i drugih finansijskih institucija. Ovom odlukom obaveza dostavljanja finansijskih izvještaja CBCG proširuje se i na mikrokreditne finansijske institucije, lizing i faktoring društva, društva za otkup potraživanja, kreditno-garantne fondove, platne institucije i institucije za elektronski novac. U cilju pune transparentnosti, Centralna banka Crne Gore će dostavljene finansijske izvještaje objavljivati na svojoj internet stranici.
Savjet je donio i Odluku o izmjenama Odluke o izvještajima o platnom prometu koji se dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore, radi unapređenja obima i efikasnosti izvještavanja i implementacije evropskih standarda u ovoj oblasti.
U cilju harmonizacije sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i novom Odlukom o adekvatnosti kapitala kreditnih institucija, Savjet je usvojio set od pet odluka koje se odnose na oblast sanacije kreditnih institucija, čime se dodatno jača regulatorni okvir i daje doprinos ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 9 – Finansijske usluge.
Na sjednici je razmatran i Makroekonomski izvještaj CBCG 2/2025, u kojem je ocijenjeno da su makroekonomska kretanja u Crnoj Gori u periodu januar–septembar 2025. godine bila stabilna, uz očuvanu finansijsku stabilnost i nastavak ekonomskog rasta. Članovi Savjeta pohvalili su kvalitet i analitičku vrijednost izvještaja, uz preporuku da njegovi nalazi budu dostupni široj stručnoj i zainteresovanoj javnosti.
Predstavljeni su i rezultati analize efekata primjene SEPA sistema u prva tri mjeseca, koji potvrđuju značajne koristi za građane i privredu. U periodu od 7. oktobra 2025. do 7. januara 2026. godine ostvarene su uštede od 2,4 miliona eura. Prosječna cijena SEPA transakcije iznosila je 6,15 eura, dok je prosječna cijena SWIFT transakcije u 2024. godini iznosila 73,4 eura, odnosno gotovo 12 puta više. Posebno su izražene uštede kod elektronskih transakcija, kao i kod transakcija velikih iznosa, gdje je razlika u troškovima višestruka.
Analiza je pokazala da postoji dodatni prostor za veću upotrebu SEPA sistema, naročito u poslovanju pravnih lica, gdje se i dalje značajan broj transakcija obavlja putem skupljih SWIFT kanala. Procijenjeno je da je privreda u prethodnom tromjesečju imala potencijal za dodatne uštede od preko 1,3 miliona eura. Savjet je podržao plan CBCG da, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i drugim poslovnim udruženjima, sprovede dodatne aktivnosti na edukaciji i promociji SEPA sistema.
Na sjednici je razmatran i status implementacije projekta uvođenja nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS clone), koji CBCG realizuje u saradnji sa Centralnom bankom Italije. Konstatovano je da se aktivnosti odvijaju u skladu sa planiranom dinamikom, te da se početak primjene sistema očekuje u julu ove godine.
Savjet je razmatrao i ostala pitanja iz svoje nadležnosti.

Održana sjednica Savjeta CBCG: U fokusu unapređenje regulative i dalja modernizacija platnog sistema

The Ministry of the Interior will procure two modern off-road pickup vehicles with a total estimated value of 101.669 euros, excluding VAT, according to a public procurement notice issued at the end of last year.
The vehicles in question are off-road pickups with a double cab and four doors, intended for demanding terrain and operational tasks. They must be equipped with a diesel engine with a minimum displacement of 2.700 cubic centimeters and an output of at least 150 kW, an automatic transmission, and are required to meet EURO VI emission standards.
A minimum payload capacity of 1.000 kilograms and a cargo bed length of up to 1,620 millimeters make these vehicles suitable for work in difficult conditions.
Particular emphasis has been placed on safety and driver-assistance systems. The vehicles are required to be equipped with ABS, EBD, and BA systems for more efficient braking, traction and stability control (TRC, VSC), hill-start and downhill assist (HAC and DAC), as well as active driver-assistance systems such as adaptive cruise control, lane departure warning, traffic sign recognition, pedestrian and cyclist detection, and automatic low-speed braking.
The safety equipment requirements include at least seven airbags, a reinforced passenger cabin, and an engine immobilizer system. In terms of comfort, the vehicles must feature digital automatic climate control, heated front and rear seats, an electrically adjustable driver’s seat, a leather steering wheel and gear selector, as well as comprehensive multimedia equipment with an 8-inch touchscreen, navigation system, reversing camera, parking sensors, and a JBL sound system with nine speakers.
The exterior specifications include LED lighting units, tinted rear windows, 18-inch alloy wheels, off-road tires, side steps, and additional bumper protection. The vehicles are to be finished in metallic grey, equipped with an aluminum roll-top cover for the cargo bed, and a European-standard tow bar with electrical wiring.
The tender submission deadline is 29 January.
T. K.&nbsp;

Ministry of the Interior to purchase two off-road vehicles worth more than 100.000 euros

Sud za prekršaje u Budvi u 2025. godini imao je ukupno u radu 443 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Okončano je ukupno 340 predmeta ili 76,7 odsto, te su na kraju godine ostala neriješena ukupno 103 predmeta.
Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje, to znači da je smanjen broj nezavršenih predmeta u odnosu na 2024. godinu. Radi se, kako su naglasili, uglavnom o predmetima koji su zavedeni u drugom polugodištu 2025. godine.
- Ukupno je žrtava nasilja bilo 395, od čega 225 žena i 79 maloljetnih lica. Kao počinioci nasilja u porodici, procesuirana su ukupno 427 lica, od čega 299 muškaraca, 122 žene i šest maloljetnika - naveli su u budvanskom Sudu za prekršaje.
Dominantno su, kažu, izricane novčane kazne i uslovne kazne, kao i mjere upozorenja, a u sedam predmeta su izrečene i kazne zatvora.
- U 89 slučajeva su donijete oslobađajuće odluke usljed nedostatka dokaza. Ukupno je izrečeno 106 zaštitnih mjera od kojih su dominatno izricane: zabrana uhođenja i uznemiravanja, zabrana približavanja, udaljenje iz stana ili zajedničkih prostorija i td. Ukupno 262 predmeta ili više od tri četvrtine je okončano u periodu do šest mjeseci (ogromna većina u roku od jednog dana), 45 predmeta je trajalo između šest mjeseci i jedne godine, a svega 33 predmeta ili oko devet odsto su okončana u periodu nakon godinu dana od dana prijema optužnog akta u sud - istakli su u Sudu za prekršaje.

Sud za prekršaje u Budvi: Riješeno 76 odsto predmeta nasilja u porodici

Američka tehnološka kompanija Intel objavila je finansijske rezultate za četvrto tromjesečje i cijelu prošlu godinu, čije akcije su pale nakon slabijeg kvartalnog rezultata i loše prognoze za početak ove godine.
Pad akcija uslijedio je nakon što je Intel saopštio da neće biti u mogućnosti da zadovolji punu tražnju za svojim proizvodima u kratkom roku i priznao da je efikasnost proizvodnje ispod ciljanog nivoa, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Generalni direktor Intela, Lip-Bu Tan, rekao je tokom razgovora sa analitičarima da će proces oporavka firme trajati više godina i zahtijevati vrijeme i istrajnost.
Prihod Intela u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio je 13,7 milijardi USD, što predstavlja pad od četiri odsto u odnosu na isti period 2024. godine, dok su ukupni prihodi u prošloj godini iznosili 52,9 milijardi dolara i bili su nepromijenjeni na godišnjem nivou.
Kompanija je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježila gubitak po akciji od 0,12 dolara, dok je prilagođena dobit iznosila 0,15 dolara po akciji, navodi se na veb-stranici firme.
Intel napominje da poređenja na godišnjem nivou nisu prilagođena efektima izdvajanja kompanije Altera u trećem kvartalu prošle godine.
Kompanija za prvi kvartal ove godine prognozira prihode u rasponu od 11,7 do 12,7 milijardi dolara, uz očekivani gubitak po akciji od 0,21 dolara, dok bi prilagođeni rezultat trebalo da bude na nuli.

Tag: ulaganje