Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje od 750 do 800 milione eura, uglavnom transferišući novac porodicama, kazao je ministar dijaspore Mirsad Azemović i poručio da će nastojati da podstakne ljude iz dijaspore da više ulažu u biznise i na taj način postanu vidljiviji u društvu.
Azemović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da za pet mjeseci mandata nije uspio da preciznije odredi koliko je ljudi trenutno na prirodnom radu van zemlje ili iseljenika, ali da, prema procjeni, van granica države “živi” još jedna Crna Gora.
On je naveo da će izradom registra, koji Ministarstvo priprema, probati da prikupe tačan broj ljudi koji žive van granica Crne Gore.
- Od prvog dana našeg mandata smo krenuli sa izradom tog registra, znajući da trebamo pribaviti dosta saglasnosti crnogorskih institucija. U završenoj smo, testnoj fazi tog registra i nadam se da će već početkom godine on biti u funkciji - rekao je Azemović.
On je istakao da je prije toga potrebno odraditi promotivnu kampanju tokom koje će predstaviti benefite tog registra i ljudima iz dijaspore ukazati na značaj registracije kako za njih, tako i za državu Crnu Goru.
Prema riječima Azemovića, registar će sadržati osnovne lične podatke, zanimanje i eventualno profesionalne uspjehe, a te podatke će kasnije koristiti za izradu strategije.
- Crna Gora, kao mala država sa oskudnim resursima, nema previše luksuza da ne iskoristi to znanje i vještine koje su ljudi iz dijaspore stekli u zemljama gdje rade. Finansijski aspekt je takođe važan i vrijeme je da ljudi iz dijaspore svoj novac ulažu u Crnu Goru - istakao je Azemović.
U Ministarstvu nemaju ni precizne podatke u kojim državama je crnogorska dijaspora najbrojnija, ali prema mišljenju Azemovića, zemlja regiona, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, su na prvom mjestu.
Kako je dodao, Turska je tradicionalno zemlja u kojoj se odlazi iz Crne Gore stotinama godina unazad.
- Što se tiče zapadne Evrope, najviše smo zastupljeni u Švajcarskoj i Njemačkoj, kao i u Luksemburgu. A što se tiče drugih kontinenta, zastupljeni smo u Argentini, Paragvaju, Boliviji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi - naveo je Azemović.
On je istakao da je dijaspora jedan od stubova Crne Gore, navodeći da državne finansije dosta počivaju na uplatama koje dijaspora transferiše tokom godine.
- Prema podacima Centralne banke Crne Gore, prosječno od 750 do 800 miliona EUR preko deviznih rezervi slije se u Crnu Goru - rekao je Azemović.
On je kazao da pokušava da promijeni strukturu tih ulaganja.
- Ta ulaganja su više-manje ulaganja koja oni transferišu svojim porodicama koje ovdje žive, a moje namjere i intencije su da ih podstaknem da ulažu u biznise, da ta ulaganja postanu masovnija i da oni sa tim novcem postanu vidljiviji u našem društvu. Jer ipak naša dijaspora nije na dovoljan način reprezentovana u Crnoj Gori - rekao je Azemović.
Govoreći o konkretnim programima i olakšicama kojima se može podstaći povratak ljudi iz dijaspore, Azemović je kao pozitivan naveo primjer Gruzije koja ima program “jedan za jedan”, što znači da na jedan uloženi EUR, jedan učestvuje država.
- Taj program već funkcioniše preko desetak godina i pokazao se kao veoma uspješan. Da bi u Crnoj Gori sproveli takav program, potrebno je da postoji veliki širok konsenzus u Vladi, da se Vlada strateški postavi prema našoj dijaspori - naveo je Azemović.
Kada je riječ o udruženjima dijaspore koja Crnu Goru vide kao svoju matičnu državu, Azemović je kazao da u bazi koja nije do kraja precizna i tačna ima oko 200 registrovanih udruženja, od čega oko 100 sarađuje sa Ministarstvom.
On je podsjetio da je Ministarstvo u prethodnoj godini sa 270 hiljada eura pomoglo ta udruženja.
- U Latinskoj Americi je velika ekonomska kriza i udruženjima u tim zemljama je teško da funkcionišu. Globalno imamo finansijske probleme u svijetu, tako da se trudimo koliko toliko da ih održimo u životu, jer oni su reprezenti i promoteri naše kulture, običaje i tradicije širom svijeta - naveo je Azemović.
Govoreći o utiscima sa svojih posjeta crnogorskim udruženjima dijaspore, Azemović je ukazao da je zadnju posjetu imao udruženjima u Čikagu i Njujorku i da ljudi koji već preko 30 godina žive tamo nijesu zaboravili svoje korijene i svoju zemlju.
- Uvijek se rado vraćaju, žele da Crna Gora bude uspješna država. Prate politička dešavanja u Crnoj Gori i nijesu najsrećniji sa trenutnim dešavanjima. Otprilike poruke su jasne - da Crna Gora ima taj građanski koncept društva i da je žele što prije u Evropskoj uniji (EU) - naveo je Azemović.
Govoreći o najavljenoj izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu, Azemović je kazao da je njegov, ali i stav Bošnjačke stranke čiji je član, da je za to potreben široki konsenzus.
- Mislim da moramo veoma oprezno pristupiti toj temi i naći apsolutnu podršku za neko zakonsko rešenje - rekao je Azemović.
On je kazao da je briga ljudi iz dijaspore da ne izgube status državljana Crne Gore, odnosno da oni žele da se zaštite da bilo kakva zakonska izmjena ne utiče na njihov status.
- Uvjerio sam ih da BS neće nikada glasati što je za štetu dijaspore i da ćemo se truditi da iznađemo rješenja kojim će biti zadovoljno cijelo društvo - rekao je Azemović.
Kako je naveo, Crna Gora je mala država, koja ne može da trpi velike društveno-političke podjele.
- Moramo zdušno raditi u ovih dvije godine, jer nam se ukazala velika i jedinstvena šansa da do kraja mandata Vlade završimo sva pregovoračka poglavlja i napokon uđemo u EU kojoj stremimo od osamostaljenja - rekao je Azemović.
Govoreći o planovima za naredni period, Azemović je ukazao da još nije usvojen budžet, ali da, ako sve bude išlo po planu, osim registra, u budućnosti žele podstaći nove programe.
- Mlađe generacije teže govore naš jezik i njihovi roditelji smatraju da im treba pomoći oko tih kurseva. Tako da ćemo sa institucijama u Crnoj Gori probati da obezbijedimo najbolje predavače i radimo online kurseve toko vikenda u kontinutetu - naveo je Azemović.
On je kazao da će nastaviti da pomažu crnogorska udruženja u dijaspori, i dodao da će, pošto su limitirani budžetom, podržati samo kvalitetne projekte.
- S tim što ću probati da razvojim na dvije faze ta sredstva. Jedna je samo obilježavanje Dana državnosti, a drugi dio će da bude za projekte iz oblasti kulture, tradicije, jezika, sve ono što naša dijastora radi, tako da se ne prožimaju te dvije stvari - rekao je Azemović.
On je kazao da nije zadovoljan ovogodišnjim budžetom koji je opredijeljen za Ministarstvo dijaspore.
- Očekivao sam deleko veći budžet, ali dogovorio sam se sa ministrom finansija da možemo rebalansom budžeta očekivati dodatna sredstva ako utrošimo planirana - zaključio je Azemović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Azemović: Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje do 800 milione eura, podsticaćemo veća ulaganja

Željeznička infrastruktura (ŽICG) ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje kao ni vraćanje međunarodnih kredita, pa sredstva za ulaganje u infrastrukturu koja se opredjeljuju iz budžeta na godišnjem nivou treba da budu značajno veća, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o Zakonom o željeznici propisano je da se razvoj željeznice planira Strategijiom razvoja Programa izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture za 2023. godinu.&nbsp;
Godišnji program sadrži radove na održavanju prema vrstama, obimu i iznosu finansijskih sredstava, troškove za upravljanje i regulisanje saobraćaja, planirane radove na modernizaciji, rekonstrukciji i izgradnji infrastrukture.&nbsp;
U Izvještaju se navodi da je Željezničkoj infrastrukturi u 2023. godini iz budžeta uplaćeno 14.994.064 eura, od čega 9.998.091 za tekuće održavanje, a 4.995.973 eura za plaćanje dospjelih obaveza po međunarodnim kreditima.
ŽICG AD – Podgorica je, u 2023. godini, po osnovu naknada za zakup poslovnih prostora i korišćenje zemljišta, kao i za naknade po osnovu korišćenja postavljenih optičkih, elektroenergetskih i telekomunikacionih kablova u pružnom pojasu, fakturisala 846.547 eura.
Na osnovu ostvarenog obima rada u 2023. godini, za trase putničkih i teretnih vozova fakturisano je 796.601 eura (bez PDV-a) operaterima, od čega Željezničkom prevozu 112.304 eura, a Montecargu 684.297 eura.
Zbog problema u likvidnosti, željeznička preduzeća duguju Željezničkoj infrastrukturi na kraju 2023. godine 3.118.005 eura, od čega: Željeznički prevoz 654.609 eura, a Montecargo 2.463.396 eura.&nbsp;
Ukupne obaveze ŽICG po osnovu otplate međunarodnih kredita za rekonstrukciju i modernizaciju na kraju 2023. godine iznose 29.441.894 eura.&nbsp;
- Uzimajući u obzir prethodno navedeno kao i činjenicu da godišnje obaveze za zarade zaposlenih iznose cca 8,5 miliona eura (prosječan broj zaposlenih u toku 2023. godine je 804 sa prosječnom zaradom od 634 eura), obaveze prema dobavljačima iz poslovnih sredstava 1.329.888 eura, a obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade 4.320.624 eura, evidentno je da ŽICG ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje kao ni vraćanje međunarodnih kredita, tako da sredstva za ulaganje u infrastrukturu koja se opredjeljuju iz Budžeta na godišnjem nivou treba da budu značajno veća - konstatovali su u Vladi.

500x500

1250x600

1084x550

Vlada: Izdvajanja za ŽICG moraju biti mnogo veća jer ne može sama da finansira investicije, niti da vraća kredite

U 24 sata na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić predočio nove dokaze i razobličio navode optužnice&nbsp;
- Od vršnjačkog nasilja do resocijalizacije: CGO predstavio analizu maloljetničkog pravosuđa&nbsp;
- Crna Gora treću godinu bilježi pad u bezbjednosti novinara
Gosti 24 sata biće advokat bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - Ljubomir Raković i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ljubomir Raković i Boško Jakšić

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata L.M. zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
L.M. se sumnjiči da je 1. septembra, oko 21 sat, pružao aktivan otpor službenicima Uprave policije, a policajcu B.Đ. koji je po rasporedu poslova obavljao dužnost čuvanja javnog reda i mira, je tom prilikom nanio tjelesnu povredu.

Podgorica: Muškarac zadržan zbog pružanja otpora policajcima, jednog povrijedio

Hoću da znam šta je zdravstvena zaštita, hoću da znam šta je tuđa njega, lična invalidnina, stop liječenju porukama, hoću prevenciju i da znam šta je prevencija, osnovna su pitanja koja će obilježiti tihi protest pod nazivom "Hoću da znam", rekla je gostujući u emisiji "E uživo", na Televiziji E, osnivač fondacije "Humanošću do srca" i onkološki pacijent Ksenija Krivokapić.
Svake godine u svijetu od raka oboli više od 20 miliona ljudi, u Crnoj Gori od 2017. do 2022. godine registrovano je 7.840 oboljelih, dok je u 2022. godini evidentirano 2.739 novih slučajeva i čak 1.535 smrtnih ishoda povezanih sa rakom.
Pravo je vrijeme, kaže Krivokapić, da se organizuje tihi protest i šetnja pod nazivom "Hoću da znam" jer je puno obećano pacijentima u mandatu bivšeg ministra zdravlja Dragoslava Šćekića, ali resorni ministar Vojislav Šimun nije odgovarao na dopise.
- Situacija je sve gora, broj oboljelih jako raste, alarmantno je i kažu "bolje nemojte dizati paniku", ali moramo. Ako se to odnosi na rođenu djecu, onda zamislite koliko je tek teška i kobna situacija u Crnoj Gori. Svakodnevno smo svjedoci da sve lošiji i lošiji uslovi u liječenju. Omladina ne zna šta je zdravstvena zaštita, tu u omladinu smatram, nažalost, i djecu od 13 godine koja moraju da se suoče sa rakom, a ima i mlađih. Djeca koja imaju 16 godina i više, koja se suočavaju sa tom bolešću ne znaju ništa. Druga stvar su etikete koje se prišiju u startu, u školi, dok je ljekarski kadar preumoran od preopterećenosti onkološkim pacijentima - rekla je Krivokapić. 
Veliki problem Krivokapić vidi u ukidanju doprinosa za zdravstveno osiguranje, jer Crna Gora nije zrela da takav rez, iz prostog razloga, podsjeća ona, jer nema uređen zdravstveni sistem.
- Mnogo je razloga zašto smo baš sad krenuli u tihi protest koji jasno kaže: hoću da znam šta je zdravstvena zaštita, hoću da znam šta je tuđa njega, lična invalidnina, stop liječenju porukama, hoću prevenciju i da znam šta je prevencija, to su barem neke osnovne stvari jer želimo zdravo društvo, a kad imate zdravo društvo onda možete da imate i sretnu državu - zaključila je Krivokapić.

Krivokapić: Kad imate zdravo društvo onda možete da imate i srećnu državu

Članica NATO-a Poljska neće oklijevati da obori objekte koji krše njen vazdušni prostor i predstavljaju prijetnju, ali će zauzeti oprezniji pristup situacijama koje su manje jasne, rekao je premijer ove države, Donald Tusk.
Estonija je izjavila da su tri ruska borbena aviona u petak prekršila njen vazdušni prostor, što je pojačalo osjećaj među čelnicima NATO-a da Moskva testira spremnost i odlučnost saveza, a neki pozivaju na čvrst odgovor. 
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi da se sastane u ponedjeljak kako bi raspravljao o incidentu.
Rusija je u ponedjeljak izjavila da je tvrdnja da su njeni avioni prekršili estonski vazdušni prostor lažna i osmišljena kako bi podstakla napetosti.
Navodni upad na Estoniju dogodio se nakon što je više od 20 ruskih dronova ušlo u poljski vazdušni prostor u noći s devetog na 10. septembar. 
Poljska je u petak takođe izjavila da su dva ruska borbena aviona prekršila sigurnosnu zonu platforme za bušenje Petrobaltic u Baltičkom moru.
- Donijećemo odluku o oborenju letjećih objekata kada prekrše našu teritoriju i prelete Poljsku - o tome nema apsolutno nikakve rasprave - rekao je Tusk na konferenciji za novinare, a prenosi France24.

Tusk: Poljska će oboriti letjeće objekte koji krše vazdušni prostor

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u nastavku odbrane u Višem sudu predočio nove dokaze - skaj &nbsp;komunikacije koje je, kako je rekao, sakrio i falisfikovao tužilac Miloš Šoškić, a koje u potpunosti ruše navode optužnice da su on, bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tužilac Saša Čađenović i suspendovani policajac Petar Lazović radili u interesu kavačke kriminalne grupe. Upravo je ta mafijaška grupa, prema riječima Katnića, sarađivala sa BIA -om.
Iako je za danas bilo najavljeno da će Katnić završiti iznošenje odbrane on je kazao da je došao do novih dokaza koje će predočiti sudu.
- Od početka tvrdim da je kavački klan sarađivao sa BIA-om a onda je u jednom trenutku došlo do sukoba između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanović - kazao je Katnić.
MUP - a Srbije i BIA sarađivala je sa kavačkim klanom, kako je naveo Katnić, a razlozi krvavih obračuna sa škaljarcima su posljedica političkog razlaza ministra Stefanovića i Vučića.
Politički raskol između Vučića i Stefanovića izazvao je i podjele u kavačkom klanu jer se, prema riječima Katnića, većina priklonila Stefanoviću, a neki Vučiću.
Katnić je danas iscitirao poruke službenika MUP-a Srbije Danijela Jovanovića sa Ljubom Milovićem u kojima je pominjana i veza škaljarskog klana sa Andrejem Vučićem, bratom Aleksandra Vučića.
Prema mišljenju Katnića a, kako to proizilazi iz skaj komunikacija, škaljarski klan je takođe imao upliv u bezbjednosne strukture Srbije a pogotovo nakon odlaska Stefanovića.
On je ponovo ukazao o vezama BIA -e sa kavačkom grupom.
- Odluka je iz BIA bila da se Veljko Belivuk i Marko Miljković pošalju u Crnu Goru i da se u našoj državi ubiju kako bi bilo predstavljeno da se &nbsp;radi o sukobu - kazao je Katnić.
Šoškić je, prema tvrdnjama Katnića sakrio komunikacije, a i dodatno ih je izmijenio što je iz svake izbacio poruke koje je slao Ljubo Milovića Jovanoviću.
- Sakrio je i izmijenio i komunikacije NN osobe i Ljuba Milovića koje prikazuju zašto je došlo do prvih sukoba u kavačkom klanu, a da bi se prikazalo u javnosti da je ovaj sukob podstican iz državnih struktura Crne Gore i tako se kriminalizuju pojedinci i njeni organi - naglasio je Katnić.
On je predočio komunikaciju Jovanovića i Milovića od 22. januara 2020. godine. Jovanović šalje poruku Ljubu Miloviću sljedeće sadržine: ,,Ovaj Božović mulja nešto sa rukometašem Vladom Mandićem sa Vojkanom žandarmom i Runjom.“ Ovo su lica koja su u vezi sa BIA i političkim strukturama Srbije".
- Milo Božović je bivši predsjednik opštine Budva, a rukometaš Vlado Mandić saradnik BIA. Preko Vlada Mandića BIA i političke strukture Srbije su finansirale izborne kampanje opozicije u Crnoj Gori. Vojkan žandarm je najvjerovatnije Vojkan Kostić, pouzdani saradnik MUP Srbije i član tadašnjeg škaljarskog klana za Srbiju. Runjo je vjerovatno Miloš Nilović, član škaljarskog klana za Srbiju - naveo je bivši glavni specijalni tužilac.
U porukama Jovanović i Milović pominju i Bobana Baćovića. Katnić smatra da je Baćović &nbsp;"van klanova, saradnik BIA najvišeg ranga, djeluje po uputima BIA, kada treba uspostavlja vezu između klanova i zadužen je za rad na teritoriji Crne Gore".
- No u Srbiji postoji dio škaljarskog klana koji u to vrijeme nije pod kontrolom Luke Bojovića i MUP i BIA, već kriminalnih struktura iz Slovenije, pa su ih MUP i BIA eliminisali iz prometa opojnih droga u Srbiji i preko Srbije. O tome Danijel Jovanović 23. 01. 2020. godine šalje poruku Ljubu Miloviću: ,,BIA počela ozbiljno da radi škaljarce - navodi Katnić.
Nakon nekoliko razmijenjenih poruka, prema mišljenju Katnića, Milović očigledno pita da li je Boban Baćović saradnik BIA, jer mu Danijel Jovanović odgovara porukom: ,,Baćovića nijesam uspio da nađem za sad nema ga nigdje. Što je indicija da je saradnik ali. Sjutra će da traži još. Ovo ti je čim BIA trenutno raspolaže.“
- Boban Baćović je imao određenu ulogu kada je švercovano više od 1,5 tona kokaina koji je pronađen u Zeti kada je vlast spriječila SPO i SDT kojim sam rukovodio da sprovede akciju i razotkrije učešće struktura iz BIA u prometu ovog kokaina - smatra Katnić.
Prema njegovim riječima, lako je utvrditi ko je učinio teške zloupotrebe i spriječio da se predmet dodijeli SPO, odnosno Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji su posjedovali operativne podatke o krajnjoj destinaciji ove opojne droge i dao predmet u rad neiskusnim policijskim službenicima.
Katnić je predočio i poruke od 23. maja 2020. godine kada Jovanović šalje Miloviću: ,,Brate ima ovoga Kosanovića u BIA zajedno sa Dakom Davidovićem - veza Mišković i Tešić. Tešić Slobodan, Vučićev čovjek glavni za izvoz oružja. Milijarder čovjek. U Americi je na crnoj listi što se tiče prometa oružja.“
U jednom razgovoru Jovanović kaže Miloviću a sigurno i u BIA ima ljudi koji imaju skaj i prenose škaljarcima.&nbsp;
- Pošto se u BIA gleda na kavčane kao na prijatelje države ovdje. Sve znaš brate kako funkcioniše - navodi se poruci koju je Jovanović poslao Miloviću.
Objasnio je da su političke strukture i srpska služba uradila sve da njega, Lazovića i Čađenovića predstave da rade u interesu kavačkog klana iako su oni bili ti koju su povezani sa tom grupom. Te informacije su plasirali i preko srpskog Insajdera.
On je naveo i da mu tužilac Šoškić nikada nije dostavio izvještaj Europola i skaj komunikacije koje su proslijeđene SDT-u.
Dio komunikacija je, prema riječima Katnića, objavljen na Portalu Libertasa ali je prethodno tužilac izmijenio njihov sadržaj.&nbsp;
- Na taj način je obmanjeno uredništvo Portala Libertass. Dostavljena im je fotografija šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića i tužioca Čađenovića a koju prati tekst da je Petar Lazović poslao tu fotografiju iz SDT-a Radoju Zviceru a kada je odlučeno da se protiv Duška Roganovića ne pokreće postupak. Petar Lazović nije bio na tom sastanku u SDT-u &nbsp;i ta fotografija nije iz SDT-a. Ta fotografija je snimljena u Odsjeku za borbu protiv organizovanog kriminala i tako je obmanuta javnost ali i uredništvo tog medija- kazao je Katnić.
On je ponovio da je tužilac Šoškić u potpunosti mijenjao sve komunikacije i falsifikovao.
- Nema dokaza o saradnji, nema govora da su bili zaštićeni od krivičnog gonjenja, nema podjele novca. Zorana Lazovića su doživljavali kao opasnost - kazao je Katnić.
On se osvrnuo na komunikaciju jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Radoja Zvicera sa Milanom Vujotićem viskorangiranim članom te grupe. Zvicer u skaj komunikacijama navodi da on nikada neće biti izdajnik, niti saradnik i da im je to jasno predočio.&nbsp;
- Zvicer je planirao da mene i šefa SPO liši života ako mu ne " damo" Jovana Vukotića - kazao je Katnić citirajući komunikacije.
Objasnio je da je likvidacija Vukotića spriječena i to upravo na osnovu informacije Petra Lazovića.
Katnić je na početku ročišta citirao poruke iz kojih se zaključuje da je Radoje Zvicer ljut jer ga Petar Lazović nije obavijestio o hapšenju članova kavačkog klana iz Herceg Novog.
Ukazao je i da je tužilac sakrio komunikaciju između &nbsp;Milovića i Ivana Stamatovića a koje se odnose na zlostavljanje od policije prema Milanu Kankarašu.
-Iako to zna SDT, koristi iskaz Kankaraša kao svjedoka iako je iznuđen i izuzet iz drugih predmeta - dodao je on.
Katnić je naveo da je Stamatović u porukama saopštio Miloviću da je upravo Petar Lazović bio taj koji je posebno navaljivao da se "tuku" privedeni članovi kavačkog klana.
-Petar Lazović je nesporno vodio borbu protiv svih klanova, pa i protiv kavačkog klana- naglasio je Katnić i dodao da je on Zvicera lagao kada je rekao da je " tata od Kate Dula tražio jer ga je svaka muka ubila u kolicima".
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu i odgovara na pitanja advokata.
Katnić se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji član je, prema stavu SDT- u, bio tužilac Saša Čađenović.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Katnić i Lazović kategorično su negirali navode optužnice.

Katnić: BIA sarađivala sa kavčanima, sukobi između klanova eskalirali nakon razlaza Vučića i Stefanovića

Šta navodno veliki protivnik kineskog uticaja traži u Kini i šta se krije iza te posjete? Zašto se Dritan Abazović, lider Građanskog pokreta URA, politikolog po struci i osoba bez državničke ili značajnije političke funkcije u Crnoj Gori, nalazi u višednevnoj posjeti Kini, gdje je prisustvovao samitu posvećenom – medicini u Vuhanu? Ko ga je poslao i čije interese zastupa? Sigurno je da državne, crnogorske ne zastupa, jer to nije činio ni dok je bio na najvišim državnim funkcijama.
Da li je riječ o ličnoj ili porodičnoj agendi povezanoj s ovim događajem? I, što je možda još važnije, da li ova posjeta ima ikakve veze sa nedavnim boravkom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u istoj zemlji?
Ova pitanja se prirodno nameću, posebno ako se uzme u obzir dosadašnja uloga Abazovića na političkoj sceni, gdje ga mnogi doživljavaju kao eksponenta Vučićeve politike u Crnoj Gori. Dodatno, pažnju javnosti privlači i činjenica da njegov brat, Džihan Abazović, razvija medicinski biznis upravo u Beogradu – u saradnji s partnerkom bivše premijerke Srbije, a sada predsjednice Skupštine, Ane Brnabić, bliske saradnice Aleksandra Vučića.
OD KRITIKE KINESKOG UTICAJA - DO UČEŠĆA NA KINESKOM SAMITU
Još zanimljivije postaje kada se podsjetimo da je Dritan Abazović, kao potpredsjednik Vlade Crne Gore 2021. godine, u Briselu od Evropske unije tražio pomoć da se zaustavi kineski uticaj u zemlji.
“Dobili smo kredit od milijardu dolara, što je trećina ukupnog duga i direktno je povezano sa Kinezima. Molimo vas da nam pomognete da taj zajam zamijenimo za evropski, da sklopimo saradnju s evropskim finansijskim institucijama i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je tada Abazović pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), 17. marta 2021.
Danas, nekoliko godina kasnije, Abazović učestvuje na samitu u kineskom Vuhanu, fokusiranom na tehnologiju i medicinu. Postavlja se pitanje: ima li ova posjeta političku pozadinu, ili se radi o pripremi terena za moguće privatne poslovne projekte povezane s njegovim bratom?
Na samitu, politikolog Abazović je, vjerovali ili ne, govorio o potrebi modernizacije zdravstvenog sistema Crne Gore kroz primjenu savremenih tehnologija:
“Otvorena društva ne moraju nužno da kreiraju nove tehnologije, ali ih moraju biti spremna prihvatiti. Nerealno je očekivati da Crna Gora prati supersile u tehnološkom razvoju, ali možemo usmjeriti politike ka prihvatanju najboljih i naučno dokazanih rješenja. Tako ćemo održati korak sa savremenim svijetom.”
On je, kao politikolog i osoba koja nije iz svijeta medicine, predstavio i zdravstvene politike koje su sprovođene tokom mandata 43. Vlade.
ZA ČIJE INTERESE?
Iako su zvanične poruke sa samita bile u okviru političko-tehnološkog diskursa, ostaje otvoreno pitanje – da li je Abazović u Kini prvenstveno kao politikolog i lider partije, ili kao predstavnik ličnih i porodičnih poslovnih interesa?
U svakom slučaju, njegova posjeta dolazi u trenutku kada se ponovo intenziviraju političke i ekonomske veze između Srbije i Kine, a Abazović – iako bez zvanične funkcije u Crnoj Gori – ostaje aktivan igrač u toj globalnoj partiji šaha. Za čije interese?

Šta se krije iza puta Abazovića u Kinu: Vučićeva misija ili privatni biznis planovi za brata i Anu Brnabić

Dragana Kažanegra-Stanišić, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova, uporno pokušava da obmane javnost i prikrije sopstvene slabosti, ali ona nikada nije prošla bezbjednosnu provjeru i nema pravo pristupa tajnim podacima, saopštio je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.&nbsp;
On je na X-u napisao da je osoba koja je „pala na vetingu“ posljednja koja može drugima držati lekcije o kredibilitetu.
- Licemjerstvo Demokrata, čiji je ona funkcioner, najbolje se vidi na primjeru DUP-a Bečići. Godinama su uzbunjivali javnost da je taj plan „kriminalan“ i da ga treba ukinuti. Predlog za ukidanje plana je bio ultimatum u lokalnoj skupštini koje su Demokrate stavile na dnevni red i glasale da se stavi van snage. One koji nisu glasali za ukidanje su nazivali DPS poslušnicima i izdajnicima. A danas, gle čuda, po tom istom „kriminalnom“ planu, njihov lider Aleksa Bečić zida dvije zgrade sa 92 stana i 97 parking mjesta, površine 6.318,10 kvadratnih metara. Ako je DUP kriminal, šta je onda ovo, moralni sunovrat ili čist interes? – pita se Jovanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, teško da se izgradnja apartmansko-turističkog kompleksa u Bečićima može podvesti pod javni interes.
- Ili će biti da Demokrate svoje lične interese doživljavaju kao opšte. Pa se sad postavlja logično pitanje, da li će Kažanegra podnijeti krivične prijave protiv svog lidera koji želi da gradi dvije zgrade po kriminalnom planu? Umjesto da radi posao za koji je plaćena, Kažanegra se bavi opsesivnim prikupljanjem mojih snimaka i izjava. Žao mi je što toliko spinuje javnost, jer bih je inače predložio za svog biografa, kad već vodi dosije o meni. Postavlja se pitanje samo da li ovo radi u svojstvu državne sekretarke MUP-a zloupotrebljavajući svoj službeni položaj u političke svhrhe – navodi Jovanović.
On ističe da je posebno opasno što zbog nedostatka argumenata pokušava da podigne međunacionalne tenzije.&nbsp;
- Nekad su Demokrate ponavljale „Pobjede, a ne podjele“. Danas im je očito primjerenija matrica: „Podjelama do pobjeda“. Ta je politika ekstremno opasna po društvo, a građani Budve i Crne Gore je neće prihvatiti. Sadašnja matrica Demokrata je jasna. Dok Bečić zida zgrade, Kažanegra zida podjele. To je njihov zajednički projekat – kaže Jovanović.&nbsp;
On dodaje da je vrijeme političke trgovine, spinova i jeftinih predstava prošlo, te da građani jasno vide ko nudi budućnost, a ko pokušava da raspiruje stare sukobe.&nbsp;
- Moja politika je razvoj Budve i Crne Gore, a ne pretparačke priče kojima me bezuspješno pokušava diskreditovati državna sekretarka koja nema ni minimum kredibiliteta u svom resoru. Najbolje o svima nama govori politika koju vodimo i rezultati podrške kod građana. Moram podsjetiti da Dragana Kažanegra Stanišić nikada nije pobijedila ni na mjesnim izborima, a danas se predstavlja kao moralni autoritet Crne Gore. To je uvreda za građane. Njena politička karijera je kao i snimci koje plasira: montirana, kratkog daha i bez ozbiljnog sadržaja. Najmanje pravo da sudi drugima ima osoba koja sama nije položila osnovni test povjerenja države a to je bezbjednosna provjera – navodi Jovanović.&nbsp;
On je podsjetio i na krivičnu prijavu protiv sekretarke MUP-a koja godinama nezakonito koristi tuđi stan, iako je obećala da će ga napustiti do oktobra 2024.godine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.2752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdragana-kazanegra-stanisic-dvije-godine-nelegalno-zivi-u-tudem-stanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovaj slučaj najbolje govori o njoj. Ne govore njene riječi, nego njena djela. Ta djela su neistine, bezakonje i uzurpacija. U kontekstu Crne Gore (i regiona), veting znači provjera porijekla imovine, integriteta i profesionalne odgovornosti javnih funkcionera. To je mehanizam kojim se otkriva da li neko koristi položaj za ličnu korist, da li posjeduje imovinu koju ne može opravdati i da li svojim ponašanjem kompromituje instituciju koju predstavlja – kaže Jovanović.
Upravo ovakvi slučajevi, dodaje, kakav je sa Draganom Kažanegrom, pokazuju zašto je veting potreban.&nbsp;
- Jer ako neko na visokoj funkciji u MUP-u bespravno koristi tuđu imovinu, izbjegava obaveze i skriva se iza funkcije, onda to jasno govori i o njenom integritetu i o sistemu koji to toleriše – zaključio je Jovanović.

Jovanović: Kažanegra-Stanišić pala na vetingu, sad bi podjelama da spašava Bečića i sopstvenu karijeru

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.