Ukrajinski državljanin O.J. (36) utopio se oko 19 sati na Velikom Pijesku.
On je, kako prenosi Bar Info, sa suprugom i djetetom izvučen iz izburkanog mora na Velikom Pijesku.
- Utopljenikova porodica je spašena zahvaljujući Holandskom državljaninu koji je uskočio u talase da im pomogne, a potom upućena na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar - saopšteno je za Radio Baru i Bar Info iz policije.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajinski državljanin se utopio na Velikom pijesku

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat, su preduzimajući mjere i radnje u cilju identifikovanja i lociranja lica koja se sumnjiče za napad na zaposlenog na trajektu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, lišili slobode ukrajinskog državljanina u Tivtu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat 12. septembra su u mjestu Lastva, opština Tivat, locirali i lišili slobode lice A.K. (29) ukrajinskog državljanina, bliskog članovima jedne organizovane kriminalne grupe, za kojim je policija tragala zbog sumnje da je zaposlenom na trajektu nanio teške tjelesne povrede.
- Lice A.K. je prilikom kontrole od strane policijskih službenika upravljao vozilom visoke klase, marke ,,BMW X7“, ukrajinskih registarskih oznaka, koje mu je uz potvrdu oduzeto. &nbsp;Imenovani je po nalogu tužioca lišen slobode i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda. On je uz krivičnu prijavu priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat, u koordinaciji sa postupajućim tužiocem, preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju pronalaska i procesuiranja svih izvršilaca navedenog krivičnog djela - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

U Tivtu lišen slobode ukrajinski državljanin zbog napada na radnika Morskog dobra

Prema podacima za 44 inspekcije koje djeluju u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Crnoj Gori fali 149 inspektora, budući da je sistematizacijom predviđen 501 inspektor/ka (uključujući i glavne inspektore i inspektore koordinatore), dok je zaposleno svega njih 352 (70.26 odsto). U ovaj podatak se ne ubrajaju poreski, carinski i pravosudni inspektori, koji sprovode nadzore u skladu sa svojim matičnim zakonima, rezultati su istraživanja koje je sproveo Institut Alternativa.
- Analiza kadrovskih kapaciteta inspekcija pokazuje da i pored prekobrojne javne administracije, nedostaju kadrovi na pozicijama u čijoj je nadležnosti otkrivanje nepravilnosti kako privatnog, tako i javnog sektora. Analiza pravilnika o sistematizaciji i organizaciji ministarstava, uprava i zavoda, pokazala je da imamo 44 inspekcije koje crpe nadležnost iz Zakona o inspekcijskom nadzoru. Podaci o broju zaposlenih inspektora su prikupljeni putem javno dostupnih izvora, kao i putem slobodnog pristupa informacijama- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Kako iz ove organizacije pojašnjavaju, od 44 inspekcije, samo sedam inspekcija ima u potpunosti popunjene kapacitete u odnosu na sistematizaciju, i to metrološka inspekcija i inspekcija za vode, termoenergetska i inspekcija za ugljovodonike, inspekcije rada, sporta i za arhivsku djelatnost. &nbsp;Svega tri inspekcije imaju popunjenost kapaciteta preko 90 odsto, i to sanitarna inspekcija i inspekcija zaštite i zdravlja na radu (90.91 odsto), kao i inspekcija šumarstva, lovstva i bilja (92.31 odsto).&nbsp;
&nbsp;- Četiri inspekcije su bez inspektora/ki, budući da nemamo inspektore za državnu imovinu, inspektora za energetsku efikasnost, geološkog inspektora i inspektora za kulturnu baštinu. Sistematizacijom su predviđena četiri inspektora/ke za državnu imovinu, dva geološka inspektora, i po jedan inspektor/ka za kulturnu baštinu i energetsku efikasnost- ističu iz Instituta Alternativa.
&nbsp;Ono što iz Institua Alternativa posebno ističu je nedostatak kadrovskih kapaciteta koji je posebno izražen kod osam inspekcija u kojima je zaposleno manje od polovine inspektora u odnosu na sistematizaciju.&nbsp;
&nbsp;- Popunjenost od svega 25 odsto zabilježena je u inspekciji za geodeziju, inspekciji za poštansku djelatnost, kao i inspekciji za informaciono društvo, u kojima radi po jedan od četiri predviđena inspektora- navode oni.&nbsp;
Iz ove organizaciju posebno ističu da kod još pet inspekcija imamo manje od 50 odsto zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih inspektora/ki, i to u inspekciji za nadzor zeljezničke infrastrukture, saobraćaja i žičara (33.33 odsto), &nbsp;budžetskoj inspekciji (37.50 odsto), 40 odsto popunjenosti u inspekciji za zaštitu kulturnih dobara i inspekciji za nadzor nad stranim plovnim objektima i njihovim posadama (PSC), kao i poljoprivrednoj inspekciji (44.44 odsto).
&nbsp;- Kadrovski deficit je prisutan i kod ekološke inspekcije (popunjenost 57.14 odsto), kao i upravne inspekcije (60 odsto). Crnoj Gori manjka i urbanističko-građevinskih inspektora, budući da je u Direkciji za građevinski nadzor popunjenost svega 54.39 odsto, dok je u Direkciji za urbanistički nadzor popunjenost na 60 odsto. Važno je napomenuti da je stupanjem na snagu Zakona o izgradnji objekata i Zakona o uređenju prostora 7. marta ove godine, razdvojena nadležnost između urbanističkih i građevinskih inspektora, ali da će tokom tranzicionog perioda od tri mjeseca nadzore obavljati urbanističko-građevinski inspektori- naglašavaju iz IA.
&nbsp;U većini ostalih inspekcija kadrovska popunjenost se kreće između 62.50 odsto i 87.50 odsto. &nbsp;
&nbsp;- Govoreći o reformi i optimizaciji javne uprave, potrebno je prepoznati i ove podatke a posebno s aspekta upravljanja ljudskim resursima. Takođe, neophodno je da se uporedo sa kadrovskim jačanjem inspekcijskih organa, jačaju i mehanizmi provjera integriteta aktuelnih i budućih inspektora- zaključuje se u saopštenju.

Institut Alternativa: Crnoj Gori fali 149 inspektora i inspektorki

Skupština Crne Gore danas odlučuje o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva.
Premijer Milojko Spajić kazao je da broj članova Vlade ostaje isti i da budžet neće imati dodatno opterećenje zbog rekonstrukcije
On je istakao da je Crnoj Gori potrebno ubrzano donošenje odluka.
- Do sada naš biznis model, odnosno povećanje standarda se baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije. Od sada mora da se dodata investiciona komponenta. Potreban je novi investicioni bum koji treba da se desi. Bez njega nema velikog ekonomskog rasta. Te velike investicije ne smiju doći na način kao do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja sa stranim investitorima - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora će 2028. godine postati most saradnje između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
- Energetika će prva napraviti tu saradnju. Nadam se da će ministar Šahmanović iskoristiti tu priliku, naći zajednički jezik i da ćemo zajedno moći zajednički da radimo na zdravoj budućnosti Crne Gore i velikim investiucijama u energetici - poručio je Spajić.
Šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić kazao je Spajiću da on danas nije predsjednik Vlade u punom kapacitetu i sa punim legititetom, već zatočeni premijer od strane ostatka parlamentarne većine.
- Čuli smo od premijera da su lokalni izbori predstavljali opterećenje za parlamentarne partije. Mislim da rezultati lokalnih izbora predstavljaju najveće opterećenje za vas i da narušava Vaš legitimitet i kredibilitet da dolazite u parlament i da predlažete rekonstrukciju Vlade. Od statusa koji ste izborili da budete najveća parlamentarna stranka, vi od izbora do izbora klizite ka političkoj margini. Kada ste imali priliku da odlučite kojim putem će ići Crna Gora, odlučili ste da u Vladu uvedete nacionaliste, a vi klizite ka političkoj irelevantnosti - naglasio je Nikolić.
On je istakao da je na izborima u Nikšiću pobijedio DPS. Dao je sugestiju Spajiću da se PES i Za budućnost Crne Gore ujedine u jednu partiju.
- Pa da nakon izbora možete reći da ste pobjednici. A ovako pukim sabiranjem, pa se sakrivati iza tog ozbornog legitimiteta - mislim da je izgubilo svaki smisao - ocijenio je Nikolić.
On je poručio Spajiću da je njegov legitimitet kao premijera veoma sporan, te da to svako u Crnoj Gori
- Kako političar koji se izdaje za političara evropskog i građanskog profila i kao politički pokret koji sebe voli da nazove građanskom opcijom, danas prijetite da postanete grobari građanske Crne Gore. To vide ljudi koji su vam davali povjerenje, jer se ono drastično gubi - naglasio je Nikolić.
Kazao je da DPS neće podržati rekonstrukciju Vlade.
- Rekonstrukcija Vlade da bi se podmirile funkcije po dubini, a da bi nastavili da vas za vrat stežu ovi koji upravljaju suštinski Vašom Vladom, neće imati podršku DPS-a. Strogo se borimo protiv toga i dobro je da je ideja građanske opcije žilava i da opstaje zahvaljujući DPS-u - naglasio je Nikolić.
<h2>Knežević: Da nije bilo Đukanovića DPS ne bi osvojio 15 odsto</h2>
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je Nikolića ko je njihov gradonačelnik Nikšića.
- Ja ću Vam reći - gradonačelnik je Marko Kovačević. Sva Vaša "klapnja" politička da ste pobijedili pada u vodu pitanjem gdje Vam je gradonačelnik. Što se tiče političkih savjeta, dajem Vam jedan besplatan. Predlažem Vam da smijenite Danijela Živkovića i postavite Mila Đukanovića. Jer da Vam nije bilo njega, ne biste 15 odsto dobili glasova u Nikšiću. Treba sliku da mu ljubite jer je suštinski pokazao da je završna esencija DPS-a i paradoks vašeg političkog djelovanja. Predlažem vam da vratite Duška Markovića, da se on i Đukanović izlube i nastave putešestvije DPS-a u propast - rekao je Knežević.
On je stava da je DPS u Nikšiću "udarac glavom u novu Crnu Goru".
- Dok god vam bude Milo Đukanović vi ćete da postojite, ali nećete moći ni sa kim da budete u vlasti. ako nećete ni sa kim da se sastavljate, bolje da se rastavljate - poručio je Knežević.
<h2>Nikolić: Da nije bilo Đukanovića, Vučić bi vam bio i formalni predsjednik</h2>
Nikolić je odgovorio da, kad je rekao da pobjednik izbora može biti samo jedan, mislio je na onog koji osvoji najviše glasova.
- DPS je osvojio makar 500 glasova više od koalicije stranaka u kojoj ste i Vi. Govorimo o šest političkih subjekata koji su u velikoj koaliciji osvojile procenat manje - rekao je Nikolić.
On je istakao da ne ljube ničije slike.
- To ostavljamo Vama i Vašem odnosu sa Aleksandrom Vučićem. Da Vam nije bilo Đukanovića, Vučić bi Vam bio formalni predsjednik, a ne samo suštinski. Mislim da je vlast u Nikšiću na ovim izborima delegitimisana jer je ostvarila 40 odsto podrške. u toj vlasti nije učestvovao PES, tako da je dosadašnja vlast delegitimisana - naveo je Nikolić.
Poručio mu je da se neće radovati na štetu građanske Crne Gore.
- DPS je na sigurnom putu povratka na vlast. Sad, za godinu, dvije - to će se dogoditi i to je jasno i Vama i meni - istakao je Nikolić.
<h2>Čarapić: Mi smo brana povratku nacionalizma</h2>
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da je rekonstrukcija dobra poruka jer se dobija Ministarstvo javnih radova.
- Vidi se šta je fokus ove većine - a to je ubrzani ekonomski razvoj. Reforma Uprave za javne radove je bila jako potrebna i ovo je jedan od načina da se ta stagnacija promijeni. Pred nama su važni infrastrukturni projekti i ova reforma je dobra kako bi to i iznijeli &nbsp;- kazao je Čarapić.
On je istakao da je PES primjer čiste građanske politike koja je "raritet čak i u modernoj Evropi".
- Mi smo brana povratku nacionalizma u Crnu Goru i to pokazujemo našom politikom - tvrdi Čarapić.
On je istakao da je PES osvojio čistih pet mandata, navodeći da će ta partija biti korektiv novoj vlasti u Nikšiću.
- Sigurni smo da će Nikšić u odnosu na prethodni period imati bolje zastupljene građanske politike nego ranije. Smatram da će PES u Nikšiću dati dodatnu vrijednosti i ponosan sam na to što je Nikšić kroz mirnu kampanju uspio da izabere - rekao je Čarapić.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova koje bi predvodila Adžović.
Ona obavlja funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.

Nikolić Spajiću: Više niste predsjednik Vlade u punom kapacitetu, već zatočeni premijer, klizite ka političkoj margini

Prema preliminarnim rezultatima OIK Nikšić lista „Probudimo Nikšić - Dragoljub Dragan Radulović" osvojila je 514 glasova ili 1,24 odsto.&nbsp; Druga lista „Rad za moj grad - dr Borislav Mišo Đurišić" osvojila je 438 glasova ili 1,06%. Listu Bori se za Nikšić - Boris Muratović (DPS) podržalo je 14580 birača ili 35,12 odsto.&nbsp; Vrijeme za Nikšić Stranka evropskog progresa - Nikola Čvorović dobila je 386 glasova, odnosno 0,93 odsto.&nbsp; Listu URA - Drugačije - Dušan Golović glasala su 783 birača. odnosno 1,89%. „Za slobodarskih Nikšić jednakih mogućnosti" Jelena Marković osvojila je 103 glasa, iliti 0,25 odsto. Lista Nemanja Vuković - Svi smo Nikšić - Demokrate - Plenum 083 je dobila 3038 glasova ili 7,32 odsto. Evropski savez - Najbolje što možeš! - Ivan Radojičić (SDP, SD, LP I GRAĐANI) 2103 glasa ili 5,07 odsto. Listu broj 9 „Zdrav Nikšić - dr Zoran Mrkić - Pokret Evropa sad!" podržalo je 5188 birača, odnosno 12,50 odsto. Lista Za budućnost Nikšića - Marko Kovačević - „Zna Nikšić! Nastavljamo!" osvojila je 14381 glasa ili 34,64 odsto. Od 57.589 upisanih birača glasalo je 42.012 ili 72,95 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414130436_b77c474796efc3fb89cf92493616e03499d5d234f51c52b420bbf8e43f199eba.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414130436_b77c474796efc3fb89cf92493616e03499d5d234f51c52b420bbf8e43f199eba" data-rendition-name="original" width="1034" height="575" loading="lazy" alt="NK"> </figure>  &nbsp;

OIK Nikšić: DPS 35,12 odsto glasova, ZBNK 34,64, PES 12,5...

Književnik i profesor Filip David preminuo je danas poslije duge i teške bolesti, potvrđeno je za N1.
Filip David rođen je 1940. godine u Kragujevcu. Diplomirao je na Filološkom fakultetu i na Akademiji za pozorište, film, radio i TV.
Bio je književnik, dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd i profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.
Bio je jedan od osnivača Nezavisnih pisaca, udruženja osnovanog 1989. godine u Sarajevu, koje je okupljalo najznačajnije pisce iz svih djelova bivše Jugoslavije, zatim osnivač Beogradskog kruga (1990), Foruma pisaca i član međunarodne književne asocijacije “Grupa 99”, osnovane na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.
Napisao je više televizijskih drama i filmskih scenarija.
Objavio je knjige pripovedaka Bunar u tamnoj šumi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom i Princ vatre, romane Hodočasnici neba i zemlje, San o ljubavi i smrti i Kuća sećanja i zaborava, knjige eseja Fragmenti iz mračnih vremena, Jesmo li čudovišta, Svetovi u haosu.
S Mirkom Kovačem objavio je Knjigu pisama 1992-1995.
Dobitnik je mnogih nagrada za prozu, između ostalih nagrade “Mladost”, “Milan Rakić”, BIGZ-ove i Prosvetine nagrade za najbolju knjigu godine, NIN-ove i Andrićeve nagrade.
Njegovi romani prevedeni su na više jezika, a pripovjetke se nalaze u dvadesetak antologija.
Kao dramaturg i scenarista radio je na filmovima: Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Ko to tamo peva, Bure baruta, Poseban tretman, Paviljon 6, San zimske noći, Optimisti i drugi.

Preminuo književnik i profesor Filip David

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.