Finska predviđa ponovno uvođenje protivpješadijskih mina u svoje naoružanje, uprkos Konvenciji iz Otave koja ih zabranjuje u većini zemalja svijeta.
Odbrambene snage Finske od ljetos procjenjuju da li su neophodne protivpješadijske mine, rečeno je AFP-u u Ministarstvu odbrane.
- Ta revizija je motivisana lekcijama iz rata u Ukrajini i degradacijom stanja bezbjednosti - reklo je Ministarstvo i dodalo da će izvještaj o tome biti objavljen sljedeće godine.
Finska je potpisala Konvenciju 2012. godine, ali smatra da stanje međunarodne bezbjednosti danas više nije isto. Helsinki je od tada uništio sve mine koje je imao, oko milion.
Ta nordijska zemlja koja s Rusijom ima 1.340 kilometara granice, napustila je decenije vojnog nesvrstavanja i pridružila se NATO-u poslije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
U Finskoj je u toku „ozbiljna rasprava o minama“, rekao je u srijedu premijer Peteri Orpo svojim nordijskim i baltičkim kolegama na konferenciji za novinare u Švedskoj.
Konvenciju iz Otave su prihvatile 164 sržave i teritorije svijeta, uključujući Ukrajinu, ali ne i SAD ili Rusiju. Taj dokument zabranjuje nabavku, proizvodnju, skladištenje i upotrebu protivpješadijskih mina.
Kijev optužuje Moskvu da sprovodi „genocidne aktivnosti“ upotrebom protivpješadijskih mina u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Finska razmatra ponovno uvođenje protivpješadijskih mina iako su zabranjene

Ukrajinska vojna obavještajna agencija (GUR) preuzela je odgovornost za ubistvo šefa bezbjednosti u nuklearnoj elektrani Zaporožja, označivši ga kao "ratnog zločinca" i "saradnika" s Rusijom. 
Nuklearna elektrana u Zaporožju, koja se nalazi u južnoj Ukrajini, najveća je u Evropi i prije ruske invazije 2022. godine snabdijevala je Ukrajinu oko 30 odsto svoje električne energije. 
Zauzela ga je ruska vojska u prvim sedmicama rata.
GUR je na svom Telegram kanalu objavio video na kojem se vidi eksplodiranje terenaca, a nekoliko sati kasnije, ruski istražni komitet je potvrdio da je Andrej Korotkij ubijen u Enerhodaru, gdje se nalazi nuklearna elektrana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDI_Ukraine%2Fstatus%2F1842104888907493808%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1842104888907493808%7Ctwgr%5Edcbc9bbfff15b471142fcfda1b22586c8f9b731b%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
GUR je tvrdio da je Korotkij, ukrajinski državljanin, "dobrovoljno sarađivao" s Moskvom nakon što je preuzela kontrolu nad nuklearnim postrojenjem u prvim sedmicama rata.
- Glavna obavještajna uprava ukrajinskog Ministarstva odbrane podsjeća ljude da će svaki ratni zločinac biti pravedno kažnjen - navodi GUR u objavi na Telegramu, prenosi to Euronews.

VIDEO: Ukrajina tvrdi da je ubila šefa sigurnosti u elektrani u Zaporožju koji je sarađivao sa Rusima

Ustavni sud Rumunije naložio je ponovno brojanje glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora, zbog navoda da je društvena mreža TikTok promovisala neočekivanog pobjednika Kalina Đorđeskua.
Ustavni sud je, takođe, odbacio tužbe dvojice poraženih kandidata koji su optužili Đorđeskua za nezakonito finansiranje kampanje, prenosi BiBiSi (BBC).
Đorđesku je vodio kampanju uglavnom na TikToku, a kineska kompanija je kategorički negirala da je favorizovala krajnje desničarskog kandidata.
Đorđesku prema anketama nije bio među favoritima, ali je osvojio 23 odsto glasova, četiri odsto više od Elene Laskoni, pristalicu evroatlantskih integracija.
Treći je bio premijer Marsel Čolaku iz vladajućih socijaldemokrata.
Centralna izborna komisija sada mora da odluči kako će izvršiti ponovno brojanje, sa kojim kadrovima i u kom roku.
Vrhovni savjet za nacionalnu odbranu saopštio je nakon sudske presude da je pronašao dokaze koji ukazuju na to da su „sajber napadi“ korišćeni da bi se uticalo na ishod izbora.
Đorđesku je odbacio sve optužbe da je nezakonito koristio platformu društvenih medija da bi stekao prednost na izborima.
On sada ima više od 330.000 pratilaca, u odnosu na 30.000 prije nešto više od dvije nedjelje i više od četiri miliona lajkova.

U Rumuniji naloženo ponovno brojanje glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora

U želji da Berane postane grad koji pruža jednake šanse za sve stanovnike, posebnu pažnju posvetićemo kreiranju i sprovođenju socijalne politike - saopšteno je iz beranskog odbora Demokratske partije socijalista.
- Buduća gradska uprava će, uzimajući u obzir trenutni socio-ekonomski status i trend koji je zahvatio Crnu Goru, a koji se odnosi na rast cijena za gotovo sve usluge, obezbijediti besplatan vrtić za svu djecu predškolskog uzrasta u Beranama - kazali su iz OO DPS Berane.
Kažu da će, "imajući u vidu da je zdravo i produktivno staranje opšti interes svih nas, kao i potrebe naših sugrađana", inicirati i izgradnju Doma za stare.
- Obezbijedićemo i naknadu u iznosu od po 2.000 eura za bračne parove koji se nalaze u postupku vantjelesne oplodnje. Iniciraćemo izmjenu i dopunu Odluke o socijalnim davanjima kojom ćemo naknadu za svako novorođeno dijete uvećati za 100 odsto. Osnovaćemo Dnevni centar za učenike od 7 do 18 godina koji predstavljaju ranjive grupe i koji su izvršioci ili žrtve vršnjačkog nasilja - najavili su iz OO DPS Berane.
Rekli su i da će se sa posebnom pažnjom odnositi prema potrebama osoba sa invaliditetom, "apsolutno svjesni da se one suočavaju sa visokim stepenom diskriminacije u svakodnevnom životu".&nbsp;
- Otvorićemo sistem lokalne samouprave za zapošljavanje OSI, kroz subvencije koje predviđa Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Beranski DPS kaže i da će osnovati Kuću zdravlja kao servis lokalne samouprave, koji ima za cilj pružanje usluga iz oblasti očuvanja mentalnog zdravlja građana.
Rekli su i da će opredijeliti sredstva za realizaciju Programa podrške podstanarima.
- Uvjereni smo da ćemo postići cilj, te da će Berane, nakon godina stagnacije, konačno biti grad po mjeri svih njegovih stanovnika - piše u saopštenju.

DPS Berane: Obezbijedićemo besplatan vrtić, inicirati izgradnju Doma za stare, osnovati Kuću zdravlja...

Slovenija, koju sa klupe predvodi crnogorski trener Dragan Adžić, poražena je na startu Evropskog prvenstva u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj. 
 
Slovenija je u Insbruku, u E grupi, od izgubila od Norveške 33:26. 
 
U drugom meču te grupe Austrija je bila ubjeldjiva protiv Slovačke 37:24. 
 
U A grupi, Mađarska je bila bolja od Turske 30:24, dok je Švedska bila ubjedljiva protiv Sjeverne Makedonije 28:17. 
 
Slavila je i Francuska protiv Poljske, u C grupi, 34:22, dok je Španija bila bolja od POrtugala 30:24. 
 
Crna Gora će sjutra u Debrecinu, u B grupi, igrati sa Srbijom (20.30).

Poraz Slovenije u Insbruku

Francuska Vlada je danas odbila da odgovori na pitanje da li bi na svojoj teritoriji uhapsila predsjednika Rusije Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koje je Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu optužio za ratne zločine.
Prošle nedjelje je MKS optužio Netanjahua za ratne zločine nad Palestincima u Pojasu Gaze, navodi AP.
Francuski premijer Mišel Barnije je izjavio u parlamentu da Francuska poštuje obaveze zasnovane na međunarodnom pravu.
Poslije toga je Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu poručilo da Netanjahu ima imunitet, jer Izrael nije članica MKS u Hagu
Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu je navelo da Francuska i Izrael imaju istorijske veze, kao demokratske države, opredijeljene za vladavinu prava i poštovanje nezavisnog pravosuđa.
Francuska namjerava da nastavi blisku saradnju sa Netanjahuom, radi ostvarenja mira na Bliskom Istoku, saopšteno je iz Pariza.

Francuska Vlada odbila da odgovori da li bi na svojoj teritoriji uhapsila Putina i Netanjahua

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Upozorenje M portalu: "Dobro se pazi, baš su ljuti"

Ministar odbrane Dragan Krapović potvrdio je da su dvojica pripadnika Vojske Crne Gore uhapšena na Kosovu.
- Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju - naveo je Krapović u saopštenju medijima.
Portalu ETV danas je nezvanično potvrđeno da su ova dva pripadnika Vojske uhapšena prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima. Sa njima je procesuirana još jedna osoba.
Kako nam je ranije danas nezvanično rečeno - obojica su u VCG angažovani po ugovoru.
<h2>„Ništa se neće raditi preko koljena“</h2>
Krapović je u saopštenju naveo da se u ovom slučaju ništa neće raditi „preko koljena“ - niti da će, kako je dodao, bilo kome „biti skidane glave“ - ukoliko neko očekuje takvo postupanje.
- To je možda bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti. U ovom, kao i svim drugim slučajevima, potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, a nakon toga ćemo upoznati javnost sa svim detaljima - naveo je Krapović.&nbsp;
Kosovo online je objavilo da je riječ o Rajku Krivokapiću (34), Marinku Jovanoviću (24) i Dragutinu Lalatoviću (24).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdXUbBRHslrA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Tužilac u Peći im je odredio zadržavanje do 48 sati, nakon čega im je određen i pritvor do 30 dana, a na teret im je stavljeno krivično djelo izazivanje mržnje i netrpeljivosti.
Podršku uhapšenim Nikšićanima juče je pružio predsjednik te opštine, NSD-ov Marko Kovačević čije skidanje imuniteta je tražilo tužilaštvo radi vođenja postupka zbog govora mrže, a koji je osudio postupanje organa &nbsp;Kosova.

Krapović: Dvojica pripadnika VCG uhapšena na Kosovu, obojica zvanično na bolovanju

Suđenje po tužbi ugledne novinarke Kaćuše Krsmanović protiv autorke propagandog uratka - skandalozno mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović danas je u Osnovnom sudu odgođeno za 28. mart zbog nedolaska tuženih.
Krsmanović je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima je Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari. Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle da dođu na današnje ročište".
Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.
Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.
Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.
Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.
- Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKrpi8uhUa1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>