Finska predviđa ponovno uvođenje protivpješadijskih mina u svoje naoružanje, uprkos Konvenciji iz Otave koja ih zabranjuje u većini zemalja svijeta.
Odbrambene snage Finske od ljetos procjenjuju da li su neophodne protivpješadijske mine, rečeno je AFP-u u Ministarstvu odbrane.
- Ta revizija je motivisana lekcijama iz rata u Ukrajini i degradacijom stanja bezbjednosti - reklo je Ministarstvo i dodalo da će izvještaj o tome biti objavljen sljedeće godine.
Finska je potpisala Konvenciju 2012. godine, ali smatra da stanje međunarodne bezbjednosti danas više nije isto. Helsinki je od tada uništio sve mine koje je imao, oko milion.
Ta nordijska zemlja koja s Rusijom ima 1.340 kilometara granice, napustila je decenije vojnog nesvrstavanja i pridružila se NATO-u poslije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
U Finskoj je u toku „ozbiljna rasprava o minama“, rekao je u srijedu premijer Peteri Orpo svojim nordijskim i baltičkim kolegama na konferenciji za novinare u Švedskoj.
Konvenciju iz Otave su prihvatile 164 sržave i teritorije svijeta, uključujući Ukrajinu, ali ne i SAD ili Rusiju. Taj dokument zabranjuje nabavku, proizvodnju, skladištenje i upotrebu protivpješadijskih mina.
Kijev optužuje Moskvu da sprovodi „genocidne aktivnosti“ upotrebom protivpješadijskih mina u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Finska razmatra ponovno uvođenje protivpješadijskih mina iako su zabranjene

Ukrajinska vojna obavještajna agencija (GUR) preuzela je odgovornost za ubistvo šefa bezbjednosti u nuklearnoj elektrani Zaporožja, označivši ga kao "ratnog zločinca" i "saradnika" s Rusijom. 
Nuklearna elektrana u Zaporožju, koja se nalazi u južnoj Ukrajini, najveća je u Evropi i prije ruske invazije 2022. godine snabdijevala je Ukrajinu oko 30 odsto svoje električne energije. 
Zauzela ga je ruska vojska u prvim sedmicama rata.
GUR je na svom Telegram kanalu objavio video na kojem se vidi eksplodiranje terenaca, a nekoliko sati kasnije, ruski istražni komitet je potvrdio da je Andrej Korotkij ubijen u Enerhodaru, gdje se nalazi nuklearna elektrana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDI_Ukraine%2Fstatus%2F1842104888907493808%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1842104888907493808%7Ctwgr%5Edcbc9bbfff15b471142fcfda1b22586c8f9b731b%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
GUR je tvrdio da je Korotkij, ukrajinski državljanin, "dobrovoljno sarađivao" s Moskvom nakon što je preuzela kontrolu nad nuklearnim postrojenjem u prvim sedmicama rata.
- Glavna obavještajna uprava ukrajinskog Ministarstva odbrane podsjeća ljude da će svaki ratni zločinac biti pravedno kažnjen - navodi GUR u objavi na Telegramu, prenosi to Euronews.

VIDEO: Ukrajina tvrdi da je ubila šefa sigurnosti u elektrani u Zaporožju koji je sarađivao sa Rusima

Ministarstvo zdravlja Crne Gore izražava duboku zabrinutost i najoštrije osuđuje mizogine i seksističke napade kojima je u danima za nama bila izložena ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić, saopšteno je iz ovog resora.
- Rodno zasnovane uvrede, omalovažavanja i komentari koji zadiru u lični integritet pojedinca nijesu i ne mogu biti dio legitimne javne rasprave. Takvi istupi ne predstavljaju izraz slobode mišljenja, već oblik diskriminacije i svjesno snižavanje standarda komunikacije u javnom prostoru. Umjesto argumentovanog sučeljavanja stavova, oni proizvode atmosferu lične netrpeljivosti, relativizuju stručnost i urušavaju povjerenje u institucije. Time se ne doprinosi demokratskom pluralizmu, već se podriva dostojanstvo javne funkcije i obesmišljava politički dijalog kao temelj odgovornog društva- navodi se u saopštenju.
Ministarstvo zdravlja izražava punu institucionalnu i profesionalnu podršku ministarki Nišić, kao i svakoj ženi u Crnoj Gori koja se u javnom životu suočava sa napadima zasnovanim na polu, stereotipima ili ličnim kvalifikacijama.&nbsp;
Ističu da učešće žena u javnim poslovima ne smije biti praćeno dodatnim teretom uvreda, predrasuda i sistemske sumnje u njihovu kompetentnost. Demokratska zrelost jednog društva mjeri se, između ostalog, sposobnošću da osigura ravnopravno i dostojanstveno učešće žena u procesima odlučivanja, bez izlaganja rodno motivisanim diskreditacijama.
- Podsjećamo da je kritika javnih politika legitimna, potrebna i poželjna — ali isključivo onda kada je zasnovana na argumentima, činjenicama i principima profesionalne odgovornosti. Sve drugo ne predstavlja doprinos demokratiji, već odstupanje od elementarnih normi međusobnog poštovanja i dostojanstvene javne debate. Sloboda izražavanja ne podrazumijeva pravo na ponižavanje; naprotiv, ona podrazumijeva obavezu odgovornosti prema javnoj riječi- poruka je iz MZ.
Ovim putem pozivaju sve aktere javnog života da zajednički doprinesu emancipaciji javnog govora, unapređenju kulture dijaloga i afirmaciji komunikacije utemeljene na uvažavanju i ravnopravnosti. Emancipacija javnog prostora podrazumijeva svjesno napuštanje retorike lične diskvalifikacije i povratak argumentu kao osnovnoj jedinici političkog i društvenog razgovora.
- Standard komunikacije koji danas uspostavimo određivaće kvalitet društva koje gradimo. Izbor između argumenta i uvrede predstavlja pitanje vrednosnog opredjeljenja.Ministarstvo zdravlja Crne Gore ostaje posvećeno afirmaciji javnog diskursa koji počiva na dostojanstvu, odgovornosti i principima demokratske ravnopravnost- zaključuje se u saopštenju.

MZ: Napadi na Nišić su udar na sve žene koje obavljaju javnu funkciju

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) raspisao je javnu nabavku za kupovinu 20 električnih vozila ukupne procijenjene vrijednosti 490 hiljada EUR.&nbsp;
&nbsp;Nabavka obuhvata 17 električnih putničkih vozila sa prednjim pogonom i tri sa pogonom na sva četiri točka, piše CdM.
&nbsp;Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, rok isporuke je maksimalno 120 dana od zaključenja ugovora, dok će plaćanje biti obavljeno virmanski, u roku od 60 dana od prijema fakture.
&nbsp;Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je cijena, uz dodatno bodovanje kraćeg roka isporuke.
&nbsp;Tenderskom dokumentacijom precizirane su tehničke karakteristike vozila, uključujući minimalni kapacitet baterije, snagu motora, domet, nivo opreme, kao i garantne rokove.
&nbsp;Za vozila sa prednjim pogonom traži se garancija na bateriju od najmanje osam godina ili 200 hiljada kilometara, dok garancija na vozilo mora iznositi minimum šest godina ili 150 hiljada kilometara.&nbsp;
&nbsp;Kada je riječ o vozilima sa pogonom na sva četiri točka, garancija na bateriju iznosi osam godina ili 160 hiljada kilometara, dok je garancija na vozilo najmanje tri godine.

CEDIS kupuje 20 električnih vozila za skoro pola miliona EUR

Si Đinping se u Pekingu sastao s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, a dva lidera su istakla da Kina i Njemačka, kao dvije velike svjetske ekonomije, treba da pojačaju stratešku komunikaciju i prodube sveobuhvatno partnerstvo u uslovima globalnih promjena.
Si je naglasio tri prioriteta: jačanje međusobnog povjerenja i političke podrške, produbljivanje saradnje u inovacijama, tehnologiji i industrijskim lancima, te unapređenje kulturne i međuljudske razmjene. Takođe je pozvao na jačanje multilateralizma, podršku slobodnoj trgovini i snažnije odnose Kine i EU.
Merc je potvrdio posvećenost Njemačke politici jedne Kine i razvoju strateškog partnerstva, ističući značaj kineskog tržišta za njemačke kompanije. Izrazio je spremnost za jaču koordinaciju u suočavanju s globalnim izazovima, podršku slobodnoj trgovini i jačanje saradnje EU i Kine.
Dvojica lidera razmijenila su mišljenja i o Ukrajini, pri čemu je Si naglasio da se rješenje treba tražiti kroz dijalog, uz uvažavanje bezbjednosnih interesa svih strana.

Fridrih Merc razgovarao na Si Đinpingom: Produbiti partnerstvo u uslovima globalnih promjena

Piše: Georgi Gotev
U upečatljivom iskazu nacionalne ambicije, Crna Gora je svoj nacionalni avion brendirala sloganom „28 do 28“, simbolizujući cilj da do 2028. godine postane 28. država članica Evropska unija.
Ova kreativna promocija, istaknuta na trupu letjelice, naglašava odlučnost Podgorice da ubrza integraciju u evropski blok, oslanjajući se i na svoje nasljeđe kako bi dodatno podstakla javnu podršku za pristupanje EU. Kao najmanja država kandidat, sa nešto više od 600.000 stanovnika, Crna Gora se pozicionira kao primjer efikasnog procesa proširenja, ali je put pred njom opterećen izazovima koji mogu staviti na probu ovaj optimizam.
Crna Gora se izdvaja kao vodeća među zemljama kandidatima za članstvo u EU, što potvrđuju evropski lideri i najnoviji izvještaji o napretku.
Od početka pregovora 2012. godine, otvorena su sva 33 pregovaračka poglavlja, a zaključno sa početkom 2026. godine privremeno je zatvoreno 13 poglavlja, uključujući ključne oblasti poput finansijske kontrole i prava privrednih društava.
Ovakva dinamika nadmašuje druge kandidate poput Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije, dok je evropska komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila reforme Crne Gore i poručila da bi pregovori mogli biti završeni do kraja 2026. ili 2027. godine.
Premijer Milojko Spajić ocijenio je da je 2026. godina „najodlučujuća godina“ za pristupanje, uz Vladin Program pristupanja za period 2026–2027, koji predviđa mapu puta za zatvaranje preostalih poglavlja.Podrška sa najvišeg nivoa, uključujući izjave njemačkog ministra vanjskih poslova Johana Vadefula i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koste, ističe političku stabilnost Crne Gore i njenu usklađenost sa vrijednostima EU, čime se potvrđuje status „najnaprednijeg“ kandidata.
Podrška javnosti ostaje snažna, sa više od 70 odsto građana koji podržavaju članstvo, podstaknuti ekonomskim benefitima poput pristupa fondovima i tržištu EU.
Ipak, ostvarenje cilja „28 do 28“ nije unaprijed zagarantovano. Crna Gora se suočava sa značajnim izazovima u okviru temeljnih poglavlja, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava – oblastima u kojima Brisel zahtijeva opipljive rezultate.
Kritičari ukazuju na preostale probleme poput organizovanog kriminala i slobode medija, što bi moglo usporiti zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Politička fragmentacija na Zapadnom Balkanu, uključujući tenzije sa susjedima poput Srbije, dodatno komplikuje situaciju. Nedavni analitički dokument upozorava i da se Crna Gora suočava sa prikrivenom bezbjednosnom krizom, uz hibridne pritiske i unutrašnje slabosti koje prijete demokratiji i njenom euroatlantskom putu.
Uprkos tim izazovima, proaktivni pristup Crne Gore, oličen u kampanji „28 do 28“, šalje poruku posvećenosti transformaciji.
Da bi zadržala kredibilitet i očuvala svoju transformativnu snagu u susjedstvu, Evropska unija mora održati proces proširenja istinski živim, kroz konkretan napredak i postepeno primanje novih članica koje ispune stroge kriterijume za članstvo.

Tag: ukrajinska-vojna-obavjestajna-agencija

Finska razmatra ponovno uvođenje protivpješadijskih mina iako su zabranjene

VIDEO: Ukrajina tvrdi da je ubila šefa sigurnosti u elektrani u Zaporožju koji je sarađivao sa Rusima

MZ: Napadi na Nišić su udar na sve žene koje obavljaju javnu funkciju

CEDIS kupuje 20 električnih vozila za skoro pola miliona EUR

Fridrih Merc razgovarao na Si Đinpingom: Produbiti partnerstvo u uslovima globalnih promjena

U smjelom iskazu EU ambicije, Crna Gora brendira svoj nacionalni avion sloganom „28 do 28“

PRATITE TVe UŽIVO