Nakon što je sudija za istragu ukinuo pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću Specijalno tužilaštvo se žalilo Apelacionom sudu na takvu odluku, uz tvrdnju da je takva odluka nezakonita. Taj slučaj je zaokupio pažnju i jedan je od interesantnijih, smatra advokat Marko Radović, a ukidanje pritvora biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću je zakonita odluka, pa ga je, dodaje on, iznenadilo reagovanje SDT-a.
- Iz ugla objektivnog posmatrača smatram da se radi o jednoj apsolutno čistoj pravnoj situaciji i zakonitoj odluci, jednostavno sud nije imao prostor, odnosno sudija za istragu da postupi na drugačiji način nego što je postupio. Problematizovano je kasnije jedno pitanje od strane SDT-a kao nadležnog tužilaštva u tom postupku, koje se inače protivilo prijedlogu za odbrane za ukidanje tog pritvora - a to je da li je ta odluka mogla da bude izvršena prije njene pravosnažnosti. Kao neko ko drži da poznaje odredbe ZKP-a, ko se bavi time i ko sarađuje sa tim ljudima iz SDT-a i profesionalno ih uvažavam, moram priznati da me iznenadilo to njihovo saopštenje - naveo je Radović. 
 
Radi se, decidan je on, o odluci koja je zakonita. 
 
- I apsolutno žalba SDT-a kao nezadovoljne strane u tom slučaju ne odlaže izvršenje te odluke, s obzirom da je pritvor bio određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke, saslušanjem posljednjeg svjedoka otpao je pritvorski osnov i sudija za istragu je, shodno svom ovlašćenju iz člana 178 ZKP-a, donio jedinu moguću odluku - rekao je Radović u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
<h2>SUDIJA JEDINO MOGAO DA UKINE PRITVOR</h2>
Podsjetio je i na odredbu člana 174 ZKP-a koja je opšteg karaktera i koja propisuje da će se pritvor odmah ukinuti u toku cijelog trajanja postupka čim prestanu razlozi za njegovo dalje trajanje, što se desilo u pomenutom slučaju. 
 
- Radi se o jednom specifičnom slučaju gdje je pritvor određen od strane sudije za istragu upravo po tom pritvorskom osnovu, a nijesu prihvaćeni pritvorski osnovi iz tačke 1 i 4 člana 175 stav 1 ZKP-a i upravo mi je taj slučaj zbog toga zaokupio pažnju, jer je SDT nezadovoljno takvom odlukom izjavilo žalbu u krivičnom vanpretresnom vijeću Višeg suda koje je potvrdilo takvu odluku. Nakon isteka pritvora od 30 dana, koliko on može trajati po rješenju sudije za istragu, SDT je neuvažavajući autoritet pravosnažne sudske odluke zatražilo produženje pritvora i po onim tačkama u odnosu na koje je pravosnažno rješenje od strane sudije za istragu, a kasnije i krivičnog vanpretresnog vijeća: da ne postoje ti pritvorski osnovi - naveo je on. 
 
Jedan slučaj je, ističe on, Ivanović - a drugi je Ubović. 
 
- Iako se radi o povezanom predmetu SDT je, nakon što je krivično vanpretresno vijeće odbilo prijedlog tužilaštva da se produži pritvor jer se radi o presuđenoj stvari, produženje pritvora traži iz istih onih razloga iz kojih je traženo i određivanje pritvora i po tom osnovu je izjavilo žalbu Apelacionom sudu koja je u odnosu na Ivanovića uvažena, predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje - u kom slučaju je Viši sud ponovo bio stava da pritvor ne treba produžavati po tom osnovu... Dok je u odnosu na okrivljenog Ubovića izjavljena žalba po kojoj još nije odlučeno od strane Apelacionog suda. Tu se desila upravo ta interesantna situacija - ističe Radović. 
 
Jedino što je sudija za istragu mogao, jasan je Radović, jeste da ukine pritvor. 
 
- U trenutku dok se čekalo odlučivanje, odnosno slanje predmeta u Apelacioni sud radi odlučivanja po žalbi SDT-a na rješenje Višeg suda o produženju pritvora da je istekao pritvor po pritvorskom osnovu po kome je pritvor tekao, jer u trenutku kada je sudija za istragu odlučivao o prijedlogu odbrane okrivljenih Ivanovića i Ubovića da se ukine pritvor pravosnažno je egzistirao samo pritvorski osnov iz tačke 2 i kažem vam ne vidim šta je drugo mogao da uradi sudija istragu bez da ukine pritvor - istakao je Radović.
<h2>PRITVOR POSTAO GOTOVO PRAVILO</h2>
Advokat ukazuje i na činjenicu da je pritvor postao gotovo pravilo, iako smatra da se situacija pred Višim sudom kao prvostepenim organom, kako kaže, počinje mijenjati u pozitivnom smjeru. 
 
- Upravo ovakve situacije koje su se desile u odnosu na okrivljene Ivanovića i Ubovića, situacija koja se desila nedavno u odnosu na Mijajlovića, situacija koja se ranije desila u odnosu na okrivljenog Zorana Lazovića, negdje stvara bojazan da kad odu stvari u nadležnost krivičnog vijeća Apelacionog suda, mislim na KVŽ njihovo vijeće, da se onda stvari otrgnu kontroli i da onda što se tiče pritvora postaje sve moguće - naveo je on. 
 
Nažalost, Apelacioni sud je, cijeni on, kreirao takvu praksu koja je bila nezamisliva ranije. 
 
- I počeo da radi stvari koje su bile nezamislive ranije, upravo su ovi primjeri najbolja potvrda ovoga što vam iznosim i možda je zbog toga Viši sud uvidio da kako krene priča o strane sudije za istragu, odnosno prilikom odlučivanja o prijedlogu tužilaštva za određivanje pritvora, da će umnogome zavisiti i dalji tok događaja. U tom smislu smatram da su jako značajne odluke Višeg suda nedavno donijete u predmetima protiv policijskih službenika i protiv pojedinih okrivljenih iz predmeta okrivljenog Mijajlovića da se odrede mjere nadzora, koje su odluke potvrđene i od strane krivičnog vanpretresnog vijeća, kojih mjera se okrivljeni apsolutno uredno pridržavaju i kojim mjerama se ostvaruje ona svrha koja se u mnogim drugim slučajevima ostvaruje bespotrebno pritvorom - naglasio je Radović.
<h2>SKAJ PREDMETI - VIŠE ŠTETE NEGO KORISTI</h2>
Advokat se osvrnuo i na korištenje Skaj aplikacije kao dokaza u Crnoj Gori počev od marta 2021.godine i ukazuje da je sama njena aktuelnost najbolja potvrda je li to ili nije dokaz. 
 
- Vjerujte mi da je to čisto, da je to po zakonu i da to može tako ne bi bila ovolika polemika i ne bi se svako malo donosile odluke od strane pojedinih sudova kojima se upravo afirmiše priča koju priča odbrana u Crnoj Gori i mi kao branioci, odnosno advokati, da se radi o dokazu koji ne može da se koristi kao dokaz u krivičnom postupku. Međutim, jednak ili možda veći problem u ovom trenutku je način na koji se koristi Sky u krivičnom postupku, nepouzdanost podataka sa Skaj ECC aplikacije i problemi koje je Skaj napravio u odnosu na sudske postupke, jer vjerujte mi: taj broj predmeta i način upotrebe Skaja, bojim se da je pravosudnim organima u Crnoj Gori donio mnogo veću, pod tim podrazumijevam i istražne organe, štetu nego što je korist - zaključio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dik9owYHX3TM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radović: Ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću zakonita i jedina moguća odluka, žalba SDT-a ne odlaže izvršenje odluke

Ukinut je istražni zatvor devetorici osumnjičenih koji su uhapšeni nakon incidenta na Danima srpske kulture u Splitu.
Anamarija Ljubičić Kuzmanić, advokat Jakova Ćalete, pritvorenog predsjednika HDZ-a Kotara Blatine-Škrape, potvrdila je RTL-u da je dobila rješenje o puštanju iz istražnog zatvora za svog branjenika, te ostalih petoro osumnjičenih unutar prve optužnice. Još trojica osumnjičenih već su primila rješenje o puštanju iz pritvora.
Index prenosi da u obrazloženju Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Splitu stoji da nisu ispunjeni uslovi za određivanje istražnog zatvora, odnosno da više nema opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, kao ni utjecaja na svjedoke.
Prije deset dana grupa od 50 do 100 muškaraca, uglavnom maskiranih i uglavnom pripadnika splitske Torcide, došla je na priredbu u sklopu Dana srpske kulture i prekinula manifestaciju, te naredila okupljenima da napuste prostorije splitskog kotara Blatine, gdje se događaj održavao.
Devetoricu je u danima nakon incidenta policija uhvatila, a sud im je odredio mjesec istražnog zatvora.
Torcida je prošle subote održala protest u Splitu na kojemu je zahtijevala puštanje "svoje braće" iz zatvora.

Ukinut pritvor devetorici uhapšenih nakon prekida Dana srpske kulture u Splitu

Viši sud u Podgorici ukinio je pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske N.D. i Y.G. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J.&nbsp;
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Sudija za istragu je 30. oktobra ukinuo pritvor određen rješenjem od 29.oktobra 2025. godine po pritvorskom osnovu iz clana 175 st. 1 tac. 1 ZKP-a našavši da ne postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Y.G. i N.D. izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, stavljeno im na teret naredbom o sprovođenju istrage, a shodno prijedlogu Višeg državnog tužilaštva - saopšteno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je večeras da još nije utvrđena kvalifikacija krivičnog djela u slučaju incidentu koji se 26. oktobra dogodio na Zabjelu.
Iz Višeg državnog tužilaštva Televiziji E je danas rečeno da je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
- Ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru Višeg tužilaštva.
Kako je juče objavio Portal <a href="https://www.antenam.net/drustvo/hronika/386514-pritvor-dvojici-stranaca-zbog-incidenta-na-zabjelu-negiraju-da-su-bili-na-mjestu-dogadjaja" target="_blank">Antena M</a>, obojica pritvorenih stranaca kategorički tvrde da su nevini, da nijesu učestvovali u tuči, te da se u kritičnom trenutku uopšte nijesu ni nalazili na ulici.
Prema njihovim saznanjima, tražili su da se izuzmu snimci sa kamera na ulazu zgrade u kojoj žive, a na osnovu kojih bi se utvrdilo vrijeme kada su u zgradu ušli i kada su je napustili.
Policija je juče izuzela snimke sa navedenog video nadzora i ukoliko oni potvrde priču dvojice stranih državljana, oni će biti pušteni na slobodu.
Za još dvojicom stranaca, državljana Azerbejdžana, policija još uvijek traga.

500x500

Ukinut pritvor državljanima Azerbejdžana i Turske, ne postoji sumnja za pokušaj ubistva

Viši sud ukinuo je kućni pritvor suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću kojeg je SDT optužilo da je navodno službeni položaj podredio u interesu kavačke kriminalne grupe – saznaje Portal ETV.
Prema saznanjima Portala ETV, jedina mjera koja je ostala za Čađenovića je oduzet pasoš.
Čađenović je uhapšen u spetmebru 2022. godine i nakon devetnaest i po mjeseci - napustio je Istražni zatvor, ali mu je izrečena mjera nadzora napuštanja mjesta stanovanja.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Čađenović, Lazović i Katnić negirali su navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
U višesatoj odbrani koju je iznosio na dva ročišta Čađenović je svaku tačku optužnice analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
- Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna - kazao je Čađenović 14. oktobra u Višem sudu.

Marija Žižić

1084x550

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Lazović: Ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac

Bivšem šefu kriminalističke policije u Baru, policajcu Iliji Vasoviću danas je ukinut pritvor.
Tu odluku je donijelo Krivično vijeće Višeg suda kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević.
Vasović je uhapšen 6. juna prošle godine i od tada se nalazio u pritvoru.
Iz Specijalnog tužilaštva su ranije saopštili da prikupljeni dokazi upućujuću da je Vasović u drugoj polovini 2020. godine u Ulcinju, Baru postao član kriminalne organizacije koju je kako se, osnovano sumnja, organizovao Aleksandar Mrkić.
Osim Aleksandra Mrkića i Vasovića na optužnici su i bivši direktor policije Veselin Veljović, te Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
- Vasović je od avgusta 2020. do marta 2021. godine, zloupotrebljavao službeni položaj načelnika Stanice kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar i svoja policijska ovlašćenja. Nije naređivao preduzimanje i nije preduzimao policijske mjere i radnje protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije – naveli su ranije iz SDT.
Vasović je pred sudom kategorično negirao navoda iz optužnice i dodao da je mnogo gnusnih laži pročitao o sebi i da se nada da će sud utvrditi istinu.
- Ne osjećam se krivim, ne priznajem krivicu odgovaraću na pitanja svojih advokata i ostalih branilaca, ali neću odgovarati na pitanja tužilaca. Od prisutnih poznajem jedino Veselina Veljevića, jer sam bio na sastancima dok je bio direktor Uprave policije. Privatno nikada nijesmo imali kontakt. Poznajem Aleksandra Mrkića i prilikom privođenja vidio sam Arsenija Kalezića - ispričao je Vasović.
On je naglasio da nikada nijedan službeni podatak nije odao nijednoj osobi a, kako je to predstavljeno optužnicom.

1250x600

Iliji Vasoviću ukinut pritvor nakon 16 mjeseci

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik obratio se novinarima i prokomentarisao ukidanje pritvora nakon što je saslušan u Tužilaštvu BiH.
Kaže kako smatra da je njegovo saslušanje u Tužilaštvu BiH važna stvar ne samo za njega, nego i za "sve one zlonamjerne koji su željeli destabilizaciju i da kroz ovaj slučaj naprave dodatne probleme u BiH".
Dodik je za RTRS rekao da nova realnost govori o tome da nema više zabranu puta u inostranstvo i kretanja po BiH.
- Pristao sam da dobrovoljno dođem u Sud BiH i nakon sat i po vremena dobio sam rješenja o ukidanju pritvora i ukidanju naloga za potragama u BiH i inostranstvu. Naravno, to je predmet koji će još trajati - kazao je Dodik.
Dodik je naveo da se svakih 15 dana moram javljati u policijsku stanicu Laktaši.
- Ne osjećam se slavodobitno, već umorno od svega - rekao je Dodik.
Sud BiH donio je danas rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH o ukidanju pritvora Dodiku, čime više nije na snazi ni potjernica koja je bila raspisana za njim.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-saslusan-u-tuzilastvu-bih-pa-mu-ukinut-pritvor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik nakon ukidanja pritvora: Više nemam zabranu putovanja i kretanja

Ukinut je pritvor trojici aktivista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) okrivljenih za napad bejzbol palicama na studente u Novom Sadu, saopštio je Viši sud u tom gradu 2. juna.
Četvrtom optuženom za taj napad koji se desio krajem januara, pritvor je zamijenjen mjerom zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora.
U napadu za koji se terete, jednoj studentkinji dislocirana je vilica.
Odluku o ukidanju pritvora donelo je Žalbeno vijeće Višeg suda u Novom Sadu većinom glasova, uvažavajući žalbe branilaca okrivljenih i time preinačilo rješenje Osnovnog suda u Novom Sadu od 27. maja.
U saopštenju suda se navodi da je vijeće posebno imalo u vidu dužinu trajanja pritvora od više od četiri mjeseca zbog krivičnih djela za koje se vodi skraćeni krivični postupak.
Kako je istaknuto, pritvor je ukinut okrivljenima koji do sada nisu osuđivani, "kao i okrivljenom koji je novčanom kaznom ranije osuđen zbog neistovrsnog krivičnog djela".
- U odnosu na okrivljenog N.D, kojem je ranije izrečena uslovna osuda zbog istovrsnog krivičnog djela, zbog čega kod njega i dalje postoje okolnosti koje ukazuju da bi u narednom kratkom periodu mogao ponoviti krivično djelo, veće je pritvor zamijenilo blažom mjerom - saopštio je Viši sud.
Četvorica naprednjaka sumnjiče se da su u noći između 27. i 28. januara bejzbol palicama napali studente koji su lepili propagandni materijal u blizini prostorija SNS-a u Novom Sadu.
Suđenje je počelo krajem aprila. Na teret im se stavljaju krivična djela ''nasilničko ponašanje'' i ''teška tjelesna povreda''.
Nadležno tužilaštvo za dvojicu traži po tri godine zatvore, a za drugu dvojicu dvije i po godine.
Taj napad bio je povod za ostavke tadašnjeg premijera Srbije Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića.
Međutim, četiri mjeseca kasnije 20. maja, Vučević je sa mesta predsjednika SNS-a najavio da će članovi njegove stranke blokirati zgradu suda dok optuženi naprednjaci ne budu pušteni iz pritvora.
Ideju je prvobitno podržao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je 20. maja na svom zvaničnom Instagram nalogu objavio poruku "Sloboda junacima" sa imenima uhapšenih naprednjaka.
Kasnije su, ipak, odustali od tih planova uz obrazloženje da ne žele da "još više otežaju rad suda".
Takvim planovima naprednjaka prethodila je odluka Apelacionog suda u Novom Sadu o puštanju u kućni pritvor troje aktivista koji se terete za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka.
Ta sudska odluka donijeta je u vrijeme blokade zgrade suda od strane studenata u blokadi i građana koji zahtevaju oslobađanje aktivista smatrajući ih političkim zatvorenicima.

Ukinut pritvor okrivljenim aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu

Vrhovni sud ukinuo je rješenje Apelacionog po kome je M.T. koji se sumnjiči za krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i krivičnog djela nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi pušten da se brani sa slobode.
Apelacioni sud mu je izrekao mjere nadzora obaveznog povremenog javljanja u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Berane, kao i privremeno oduzimanje putne isprave.
Nesreća se dogodila 6. novembra u na aerodromskoj pisti u Beranama kada je maloljetnik pregazio I.Š. iz ovog grada staru 16 godina i usmrtio je. Nesavejsni vozač je potom je pobjegao sa lica mjesta, ali je ubrzo indentifikovan i uhapšen.
Pritvor maloljetnom M.T. prethodno je odredio sudija za maloljetnike Višeg suda u Bijelom Polju.
- Vijeće za maloljetnike Vrhovnog suda Crne Gore uvažio je žalbu Višeg državnog tužilaštva iz Bijelog Polja od 9. decembra i ukinuo Rješenje Apelacionog suda Crne Gore od 5. decembra 2024.godine i predmet vratio Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje, pri čemu je u obrazloženju dao jasna uputstva za postupanje u navedenom predmetu - navedeno je u odluci Vrhovnog suda.

Nesreća na pisti u Beranama: Apelacioni sud ukinuo pritvor maloljetniku, Vrhovni vratio predmet na ponovno odlučivanje

Viši sud u Podgorici ukinuo je pritvor okrivljenom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Slobodanu Pekoviću, potvrdila je portalu ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Marija Raković.
Kako je pojasnila, pritvor Pekoviću je ukinut jer su od dana podizanja optužnice protekle tri godine bez donijete prvostepene presude
- Izrečene su mu mjere obaveznog povremenog javljanja nadležnom organu i privremeno mu je oduzeta putna isprava - rekla je našem portalu Raković.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Pekovića 21. oktobra 2021. godine.
Prema navodima optužnice, Peković je 8. juna 1992. godine u vojnom napadu na selo Hum, koje pripada Opštini Foča, ubio Muja i Eminu Šabanović.&nbsp;
Nakon što je, piše u optužnici, Emina Šabanović kazala da nema oružja u kući, Peković je nekoliko puta udario po glavi drvenom drškom od lopate, a zatim uhvatio za kosu i odvukao do kuće Muja Šabanovića gdje ih je oboje ubio, pucajući na njih iz automatskog oružja. Njihova tijela su izgorjela u požaru kuće Muja Šabanovića koju je, prema optužnicu, zapalio Peković.
Peković je, navodi se u tom aktu, takođe i početkom septembra 1992. godine silovao ženu koja je dobila status zaštićenog svjedoka. Dodaje se da je s još nekoliko uniformisanih lica, iz sportske dvorane "Partizan" u Foči, u navodnoj namjeri da ih spasi, izveo zaštićenog svjedoka - oštećenu s maloljetnom ćerkom i još dvije osobe i njihovo petoro djece i odveo u stan koji se nalazio u blizini tadašnje SJB u Foči, u kojem se nalazila grupa vojnika. Uz prijetnju, Peković i drugi muškarac su silovali zaštićenu svjedokinju, nakon čega su je izveli iz te sobe.
Slobodan Peković ranije je negirao optužbe da je ubio Šabanoviće i silovao oštećenu A1 u septembru iste godine.

Tamara Klikovac

Ukinut pritvor optuženom za ratni zločin: Peković na slobodi jer nije donijeta prvostepena presuda

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) raspisao je javni konkurs za izbor direktora ASK-a.
Javni konkurs objavljen je danas <a href="https://www.zzzcg.me/oglas/201762600219/">putem Zavoda za zapošljavanje (ZZZ)</a>, kao i u štampanim medijima Vijesti, Dan i Pobjeda.
Rok za podnošenje prijave je 20 dana od dana objavljivanja konkursa.
Savjet ASK-a u petak je odlučio da poništi prethodni konkurs za izbor direktora Agencije, jer javni oglas nije bio objavljen na sajtu ZZZ. Istovremeno, Savjet je jednoglasno podržao da se odmah raspiše novi konkurs.
Za direktora Agencije može biti izabrana osoba koja, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ima najmanje VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava, kao i najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima.
Direktor Agencije bira se na period od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Raspisan konkurs za izbor direktora ASK-a

Najmanje 11 osoba je ubijeno, a 12 je ranjeno u pucnjavi na fudbalskom terenu u Meksiku.
Gradonačelnik Salamanke Sesar Prieto naveo je u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama da su naoružani napadači stigli na teren na samom kraju fudbalske utakmice.
Deset osoba je poginulo na terenu, dok je jedna osoba preminula kasnije u bolnici. Gradonačelnik je rekao da su među povrijeđenima žena i maloljetnik.
Prieto je izjavio da je napad dio "talasa kriminala" u gradu i apelovao na predsjednicu Klaudiju Šajnbaum da pomogne u suzbijanju nasilja.
Tužilaštvo savezne države Gvanahuato saopštilo je da sprovodi istragu i da koordinira sa saveznim vlastima radi pojačavanja bezbjednosti u tom području.
Ta država imala je prošle godine najveći broj ubistava u Meksiku. Lokalna kriminalna grupa „Santa rosa de Lima“ vodi borbu protiv moćnog kartela „Halisko nueva generasion“ (Jalisco Nueva Generación).
- Nažalost, postoje kriminalne grupe koje pokušavaju da potčine vlasti, ali u tome neće uspjeti - rekao je gradonačelnik.

Na fudbalskoj utakmici u Meksiku ubijeno 11 osoba

Dom zdravlja Budva raspisuje konkurs za zaposlenje još jednog radiologa, a krajem godine očekuju povratak njihovog ljekara sa speijalizacije.
U prethodnoj godini Dom zdravlja Budva unaprijedio je dijagnostičke kapacitete nabavkom novog mamografa što, kako je rečeno iz te ustanove, predstavlja značajan iskorak u pružanju zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
- On je u sklopu RTG službe, a da bi neko ostvario pravo na mamografski pregled potreban mu je uput, od izabranog ljekara, javlja se odgovornoj sestri na odjeljenju RTG službe i svaki dan se vrši odrđeni broj snimanja nakon 12 h, ne posotiji zastoj i radi se određeni broj snimaka svaki dan - istakao je direktor Doma zdravlja Budva, Blažo Radoman.
On ističe da je pored savremene opreme potrebno i jačanje stručnog kadra kako bi se zdravstvo podiglo na viši nivo.
- Mi smo angažovali i specijaliste radiologije iz susjednih opština, a što se tiče tog odjeljenja uskoro ćemo biti i kadrovski ojačani, radiće se u dvije smjene, kontaktirao sam Ministarsvo zdrvalja radi dobijanja saglasnosti za dobijanje javnog poziva za zaposlenje još jednog specijaliste radiologije i imamo već jednog kandaidata a očekujemo i povratak sa speicjalizacije ljekara iz Doma zdravlja Budva - kazao je Radoman.
Digitalni mamograf namijenjen ženama određenih starosnih grupa u skladu sa važećom preporukom čime se omogučava pravovremena i ciljana dijagnostika.
- Kada smo radili akciju "Ružičasti oktobar" tu granicu smo sveli na preko 50 godina, ali ona je spušetna na žene preko 40 godina i slučajeve koje uputi izabrani doktor shodno njegovoj procjeni. Tu nema čekanja i takvi slučajevi se odrade u par dana - objasnio je Radoman.
Kako je kazao, izrada projektne dokumentacije i adapatcaije pomenutog odjeljenja je u toku, a završetak radova se očekuje tokom 2026. gdine.

DZ Budva dobija još jednog radiologa, mamografski pregledi prioritet

Evropska komisija je pokrenula novu istragu protiv platforme Iks u okviru Zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act). Istovremeno je proširena i istraga koja je protiv ove kompanije otvorena još u decembru 2023. godine.
Nova istraga treba da utvrdi da li je Iks, prije nego što je počeo da koristi Grok na svojoj platformi u Evropskoj uniji, razmotrio moguće posljedice i preduzeo mjere da spriječi širenje štetnog i nelegalnog sadržaja.
Komisija posebno ispituje da li su se na platformi pojavljivali manipulisani seksualno eksplicitni sadržaji i materijali koji mogu predstavljati seksualno zlostavljanje djece.
Prema navodima Evropske komisije, postoje indicije da se takav sadržaj već pojavljivao, zbog čega su korisnici u Evropskoj uniji mogli biti izloženi ozbiljnoj šteti. Zbog toga će Komisija provjeriti da li je Iks postupio u skladu sa pravilima i da li je na vrijeme procijenio moguće probleme, kao i da li je o tome obavijestio Evropsku komisiju prije nego što je Grok uveden.
Pored toga, Komisija je proširila postojeći postupak kako bi dodatno provjerila kako Iks bira i preporučuje objave koje korisnici vide, odnosno da li je razmotrio posljedice promjena u načinu na koji se sadržaj prikazuje, uključujući prelazak na sistem koji koristi Grok.
Evropska komisija navodi da će istragu voditi prioritetno, uz napomenu da njeno pokretanje ne znači da je odluka već donijeta.

Tag: ukidanje-pritvora