<p>Elektroprivreda (EPCG) procjenjuje da će za pet godina za zarade zaposlenih izdvojiti 165,3 miliona eura, odnosno prosječno godišnje oko 33 miliona eura, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).</p>
<p>Iz ASP-a se navodi da je u to uračunat i trošak osoba angažovanih po ugovorima o djelu, dok bi otkup radnih mjesta iznosio dodatnih 3,1 milion.</p>
<p>- U ovoj godini je EPCG projektovala zaposlenje 40 novih osoba, a do kraja godine prosječan broj zaposlenih predviđa na 1,29 hiljada, uključujući i 70 angažovanih po ugovorima o djelu, za šta će biti izdvojeno oko 33,3 miliona eura. To su projekcije iz prvog dijela ove godine“ - navodi se u saopštenju.</p>
<p>EPCG tokom petogodišnjeg perioda od ove do 2028. godine planira prirodni odliv 92 zaposlena zbog odlaska u penziju, kao i otkup 105 radnih mjesta, sa prosječnim neto troškom otpremnine od 30 hiljada EUR, dok je planirani broj angažovanih po ugovorima o djelu svake godine po 70 osoba.</p>
<p>EPCG godinama ima izuzetno visoke zarade zaposlenih, imajući u vidu ostatak države, koja slovi za prilično siromašnu, a u prilog visokim zaradama pokazuju podaci u posjedu Akcije za socijalnu pravdu, koja će navesti samo nekoliko primjera.</p>
<p>- Sredinom ove godine je osnovica za obračun poreza i doprinosa za predsjednika Borda direktora Milutina Đukanovića iznosila bezmalo sedam hiljada eura, a za izvršnog direktora Ivana Bulatovića je osnovica za obračun bila nepunih šest hiljada eura - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>U menadžerskom timu deset rukovodilaca ima sredinom godine osnovicu za obračun između pet i pet i po hiljada eura, jednom je osnovica četiri i po hiljade, a jednom tri hiljade EUR. U isto vrijeme, ostali članovi Odbora direktora imaju osnovicu za obračun od hiljadu i po eura do tri i po hiljade eura.</p>
<p>- Shodno poslovnim projekcijama EPCG, a računajući odlive, na kraju naredne godine bi u energetskoj kompaniji prosječno bilo 1,27 hiljada zaposlenih, na kraju 2026. bilo bi 1,26 hiljada zaposlenih, godinu kasnije 1,25 hiljada uposlenih, a na kraju 2028. godine bi bilo 1,22 hiljade zaposlenih - rekli su iz ASP-a.</p>
<p>U naredne tri godine bi trošak za zarade i ugovore o djelu iznosio oko 33 miliona eura godišnje, a u 2028. godini bi bio 32,7 miliona eura. Državna energetska kompanija planira prosječno uvećanje zarada na godišnjem nivou od 0,75 odsto, a zbog uvećanja radnog staža.</p>
<p>- U pogledu otkupa radnih mjesta, EPCG projektuje da ove godine otkupi 25 radnih mjesta, što će koštati 750 hiljada eura, a u naredne četiri godine po 20 radnih mjesta godišnje, za šta će biti izdvojeno po 600 hiljada na godišnjem nivou, pa je ukupni trošak 3,1 milion eura - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz ASP-a su rekli da je nejasno da li će zakon o državnim preduzećima, koji se najavljuje, onemogućiti angažovanje zaposlenih po ugovorima o djelu posredstvom agencija za zapošljavanje, što je do sada u velikoj mjeri korišteno od državnih kompanija.</p>
<p>- Time se direktno omogućavala zarada agencijama za zapošljavanje, a sa druge strane izbjegavao transparentan način angažovanja radne snage i prikazivao manji broj uposlenih od stvarnog - zaključuje se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ASK: EPCG godišnje angažuje 70 osoba po ugovoru o djelu

<p>Isplaćene naknade za ugovore o djelu u avgustu 2024. godine iznose 1,67 miliona eura i za 25 odsto su veće nego u istom mjesecu prethodne godine kada su bile oko 1,3 miliona - pokazuju podaci Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).</p> <p>Najveće troškove ugovora o djelu u prvom mjesecu izborne kampanje su imale Uprava za državnu imovinu sa skoro 370 hiljada eura i Uprava za nekretnine sa preko 220 hiljada, odnosno ukupno skoro 600 hiljada eura. </p> <p>- Te dvije uprave su u avgustu 2023. godine bile spojene u jednu instituciju i za ugovore o djelu tada su utrošile oko 230 hiljada eura - navode u MANS-u.</p> <p>Prema tim podacima, za prvih osam mjeseci ove godine za ugovore o djelu je utrošeno oko 15 miliona eura, dok je u istom periodu prethodne godine za te namjene izdvojeno oko 9,7 miliona.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca" data-rendition-name="original" width="1023" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu 2024."></figure>  <p>Iz podataka MANS-a proizilazi da je u perodu od osam mjeseci najviše utrošila Uprava za statistiku – oko 4,5 miliona. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b" data-rendition-name="original" width="991" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu"></figure>  <p>Za njom slijede Uprava za državnu imovinu sa skoro 1,4 miliona, Ministarstvo vanjskih poslova sa skoro 1,2 miliona, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija sa skoro milion eura i Uprava za nekretnine sa preko 800 hiljada eura isplaćenih za ugovore o djelu u prvih osam mjeseci 2024. godine.</p>

1084x550

Naknade za ugovore o djelu u avgustu iznose 1.67 miliona eura - za 25 odsto više nego prošle godine

<p>Vladino obrazloženje Predloga zakona o budžetu za narednu godinu, kao i kritike u pogledu njegovog koncipiranja, treba svesti u okvire realnog i objektivnog pristupa, smatraju u Crnogorskom udruženju poslodavaca (CUP).<br/>
<br/>
- Da se odustane od - istorijskog doprinosa“ od Vlade prilikom formiranja svakog predloga budžeta, kao i od omalovažavanja i kritike po svaku cijenu tog istog predloga - rekli su predstavnici CUP-a.<br/>
<br/>
Stvarna dilema, prema njihovim riječima, nije u tome da li je budžet potrošački ili razvojni, već kakvu perspektivu odražava.<br/>
<br/>
- Vrijeme formiranja Predloga budžeta za narednu godinu je vrijeme pokretanja u osnovi iste rasprave između Vlade, koja budžet kreira, i dijela javnosti koja se sa predlogom ne slaže. Vlada, razumljivo, hvali budžet u svim njegovim elementima kao da nema nikavih manjkavosti, a protivnici ga kritikuju u svim njegovim elementima kao da u njemu nema ničega vrijednog hvale - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Iz CUP-a su dodali da je istina, kao i uvijek, između dva ekstrema - niti je budžet epohalan doprinos izvršne vlasti, kako ga Vlada želi predstaviti, niti je u toj mjeri loš da baš ničega valjanog u njemu nema.<br/>
<br/>
- To podrazumijeva da se očigledne manjkavosti budžeta ne proglašavaju za njegove prednosti, kao ni da se, takođe, očigledna unapređenja ignorišu i osporavaju. Jedino će na taj način biti moguće stvoriti uslove za sinergijski efekat, svih društvenih subjekata, u pogledu njegove realizacije, kao i kreiranja boljih uslova za budućnost -rekli su iz CUP-a.<br/>
<br/>
Ne treba zaboraviti da je, kako su naveli, budžet svojevrsna anticipacija budućnosti – budućnost prevedena na sadašnji trenutak pa od našeg odnosa prema njemu zavisi i naša budućnost.<br/>
<br/>
- Smatramo da samo stvaranjem takvog obrasca u tretiranju ovako važnih pitanja može rezultirati opštim dobrom kako za privredu tako i za građane. Sve mimo toga iscrpljuje društvenu energiju i rasipa i onako ograničene resurse - zaključuje se u saopštenju.</p>

Obrazloženje budžeta i kritike svesti u okvire realnog i objektivnog

<p>Kosovski premijer <b>Aljbin Kurti</b> kazao je da politička elita u Srbiji nikad nije odustala od velikosrpskog projekta koji bi značio raspad Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova.</p>
<p>- Vučić samo zavarava Zapad. Elita koja dominira zemljom nikada nije odustala od velikosrpskog projekta. Samo se sada taj projekt zove ‘Srpski svet’. To znači ujedinjenje svih Srba u jednu državu što bi značilo raspad Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova - kazao je Kurti u intervjuu za Neue Zürcher Zeitung.</p>
<p>Kurtijev intervju za Neue Zürcher Zeitung dolazi u trenutku novih napetosti između Srbije i Kosova koja je četvrtak optužila kosovsku policiju da je prešla granicu sa Srbijom što je Kosovo demantovalo.</p>
<p>Ministarstvo odbrane Srbije tvrdi da je grupa teško naoružanih kosovskih policajaca neovlašćeno prešla graničnu liniju u selu Čirković u opštini Leposavić , a srpski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je kako će Srbija u slučaju ponovnog incidenta “reagovati u skladu s punim pravilima službe”.</p>
<p>Zvanični Beograd smatra da je granica između Kosova i Srbije administrativna linija a misija NATO-a na Kosovu KFOR odgovorna za sigurnost granice Kosova sa Srbijom, dok je Kosovska policija odgovorna za ostatak granice.</p>

Kurti: Beograd nije odustao od velikosrpskog projekta, to znači raspad Crne Gore, BiH i Kosova

<p>Radio-televizija Crne Gore jubilej 80 godina radija i 60 televizije dočekuje kao kolektiv u kojem menadžment ne poštuje radnička prava i procedure, oni se proglašavaju ekstremistima i svrstavaju u „vaše“ i „naše“ , te se dijele njihove slike po društvenim mrežama, prijeti otkazima... saopštio je Izršni odbor Sindikalne organizacije RTCG.</p>
<p>- Puna su usta menadžmentu o Javnom servisu svih građana, o poštovanju zakona, pravila i principa, njegovanju tolerancije, profesionalizmu... Istovremeno u praksi imamo sve samo ne Javni servis svih građana. Umjesto poštovanja zakona i procedura imamo nepoštovanje sudskih, ali i donošenje zakonski problematičnih odluka. Umjesto profesionalizma imamo kršenje novinarske etike i kodeksa. Umjesto poštovanja ljudskih prava imamo progon zaposlenih po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Osvrćući se na Svečanu akademiju održanu u Muzičkom centru, podsjećaju da među gostima, na proslavi koju je upriličio nezakoniti generalni direktor <b>Boris Raonić, </b>nije bilo nikoga od njihovih nekadašnjih kolega profesionalaca, po kojima je RTCG bila prepoznatljiva.</p>
<p>- Vjerujemo da ćemo sve buduće jubileje slav iti u drugačijim okolnostima, kakve naša institucija zaslužuje. Na nama je da te okolnosti stvorimo. Kao rođendansku čestitku, poručujemo kolegama da će naša sindikalna organizacija, bez obzira što je njena reprezentativnost pod čudnim uslovima prestala da postoji, štititi prava svih radnika od neodgovornosti i bahatosti, odlukama suda nezakonitog, generalnog direktora, bez obzira bili naši članovi ili ne. Pozivamo i nadležne državne institucije, prije svega Tužilaštvo, da provjere da li u objavama nezakonitog generalnig direktora ima elemenata govora mržnje i diskriminacije po nacionalnoj i političkoj pripadnosti. Ustavom i pravnim aktima naše države to je zabranjeno, pa se nadamo da će tužilaštvo konačno početi da radi svoj posao – zaključuje se u saopštenju.</p>

Javni servis jubilej obilježava u atmosferi progona zaposlenih

<p>Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> primio je predstavnice nevladinih organizacija koje djeluju u toj oblasti, saopšteno je iz njegovog Kabineta.</p>
<p>- Imajući u vidu brojne slučajeve nasilja nad ženama u Crnoj Gori u proteklom periodu, važno je da ukažemo na značaj ovog problema koji poprima ozbiljne razmjere. Kao država i društvo moramo dati snažan i jasan odgovor da je nasilje nad ženama neprihvatljivo i pružiti podršku žrtvama na mnogo kvalitetniji način - poručio je predsjednik Milatović.</p>
<p>On je istakao da nešto što postaje sve veći društveni problem, nema adekvatan institucionalni odgovor.</p>
<p>- Vlada mora izdvojiti značajno više sredstava za rad skloništa, SOS linija i psiholoških savjetovališta kako bismo ojačali ukupan sistem zaštite žrtava i osnažili žene da prijavljuju nasilje. Takođe, sve karike u sistemu zaštite od policije, centara za socijalni rad, tužilaštava, sudova, treba da se dodatno osnaže i edukuju u ovoj oblasti - kazao je predsjednik Milatović.</p>
<p>Predstavnice NVO sektora u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama zahvalile su Predsjedniku na prilici da podijele svoja iskustva i izazove sa kojima se suočavaju. Istakle su da su oni brojni, počevši od održivosti servisa za pomoć i podršku žrtvama za koje nadležno Ministarstvo rada i socijalnog staranja izdvaja nedovoljno sredstava, preko procesa licenciranja, do primjene Krivičnog zakonika koji ne obezbjeđuje hitnost u postupanju, zaštitne mjere tokom postupka i efikasan sistem elektronskog nadzora.</p>
<p>Na sastanku je, kako se navodi u saopštenju, otvoreno i pitanje zakonskog prepoznavanja femicida kao posebnog krivičnog djela, imajući u vidu podatke da su se samo ove godine desila 4 ubistva u kojima su žrtve bile žene koje su prijavljivale da trpe porodično nasilje.</p>
<p>Predsjednik Milatović je zahvalio predstavnicama NVO sektora na istrajnosti, posvećenosti i naporima koje ulažu godinama da se osvijetli ova važna tema i pomogne žrtvama.</p>
<p>Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovale su predstavnice Centra za ženska prava, Sigurne ženske kuće, SOS Podgorica, SOS Nikšić, SOS Ulcinj, NVO LEA Bar i NVO Sistem Podgorica.</p>

Država da izdvoji više novca za servise kojima se pruža pomoć žrtvama nasilja

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>