U Crnoj Gori ugovori o djelu postali su ključni alat za uvećavanje partijske armije i obezbjeđivanje “sigurnih glasova” pred izbore. Iako bi ovi ugovori trebalo da služe isključivo za privremene, povremene i dodatne poslove, praksa pokazuje da se pretvaraju u sistemski mehanizam za zapošljavanje partijskih vojnika, rođaka i kumova — sve na teret državnog budžeta. <h2>Rastući izdaci: Budžet kao izvor političkog zapošljavanja</h2> Vlada je Budžetom za 2026. godinu predvidjela 15,5 miliona eura. Poređenja radi, 2021. godine za ovu svrhu bilo je planirano 11,4 miliona. Državni budžet postao je bankomat za namirivanje partijskih interesa, zapošljavanje familije, kumova i partijskih vojnika. U susret lokalnim i državnim izborima, kako upozoravaju sagovornici Portala ETV, taj bankomat radi punom parom – kako bi se obezbijedili dodatni „sigurni glasovi“. Toliko je ljudi već nagurano na svim poIcijama da više ni fizički ne mogu stati, pa stižu ugovori o djelu kao rezervna varijanta. U mnogim slučajevima za takvim angažmanima ne postoji nikakva stvarna poslovna potreba, ali se ipak zapošljava – jer, kako stvari stoje, sve se radi zbog glasova. <h2>Zloupotrebe privremenog angažmana</h2> Privremenim ugovorima poslodavac može da angažuje radnu snagu za konkretan, dodatni posao koji se ne može završiti sa postojećim brojem zaposlenih. Međutim, u praksi, radnici po ovom osnovu rade godinama, i to na mjestima koja su sistematizovana kao stalna. Ugovori o djelu nerijetko se zaključuju i za poslove koji imaju redovan, svakodnevni karakter u okviru državnih organa – što je čista zloupotreba privremenog angažmana. Čemu služe ovakvi ugovori o djelu? <h2>Radulović: Partijski vojnici!</h2> Advokat Veselin Radulović za Portal ETV kaže da su ugovori o djelu godinama model preko koga javni funkcioneri organizovano zloupotrebljavaju službena ovlašćenja, odnosno protivpravno koriste službeni položaj i drugim licima omogućavaju sticanje imovinske koristi na štetu državnog budžeta. - Sve navedeno čini bitne elemente bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, a moguće i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije s obzirom na organizovan način izvršenja, učestvovanje više lica, planirano djelovanje na duže vrijeme ili neograničeno, očigledno unaprijed određene uloge i uticaj na izvršnu i zakonodavnu vlast. Lica koja se angažuju ugovorima o djelu uglavnom su partijski vojnici ili miljenici partija koje imaju vlast i mogućnost da im omoguće korist kroz ove nezakonite angažmane - upozorava advokat. Jasan je – ovo pitanje se neće riješiti sve dok tužilaštvo ne procesuira lica koja zloupotrebljavaju službena ovlašćenja. - I sve dok sud ta lica ne sankcioniše jer broj nezakonitih angažmana putem ugovora o djelu i dosadašnja nekažnjivost pokazuju da akteri tih zloupotreba očigledno smatraju da imaju saglasnost da nastave sa tom praksom - naveo je Radulović u izjavi za portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209231212_16dcf8b2ab312837b35ed715d8867c787f7ea9f3837b1fd09767d41f357cea51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209231212_16dcf8b2ab312837b35ed715d8867c787f7ea9f3837b1fd09767d41f357cea51" data-rendition-name="original" width="1027" height="568" loading="lazy" alt="raduković"></figure>  <h2>Despotović: Rasipnički budžet i prečica do zaposlenja</h2> Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Despotović u izjavi za Portal ETV je jasna – Budžet za 2026. godinu nije razvojni budžet, već rasipnički. Budžet služi da se zadovolje apetiti vladajuće većine, čiji je osnovni cilj opstanak na vlasti. - S tim u vezi, ako se pogleda planirana visina novca za ugovore o djelu, koja iznosi 15.490.865,55 eura, jasno je da je to odabranima prečica do stalnog zaposlenja. Prvo se angažuju na ovaj način, a onda se u nekom trenutku putem konkursa, čiji se ishod zna unaprijed, dobije ugovor o radu. Takođe, važno je napomenuti da se radnici po Ugovoru o djelu često angažuju na mjestima koja su sistematizovana kao stalna, što je suprotno Zakonu o radu - smatra ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209231212_ccf925e075122770c1ee7ab35021bda2420b99288b4fdc3c31c0697f0cfa64eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251209231212_ccf925e075122770c1ee7ab35021bda2420b99288b4fdc3c31c0697f0cfa64eb" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="despotović"></figure>  <h2>Povećanje partijske armije zavisne od državnih resursa</h2> Prema njenim riječima, imajući u vidu da vladajuća većina brine samo o opstanku u foteljama, ugovori o djelu se mogu koristiti da se poveća broj ljudi koji direktno zavisi od državnih resursa, a mogu se koristiti i za preusmjeravanje novca ka politički povezanim licima. - Sve naprijed navedeno jasno ukazuje na činjenicu da vladajuća većina budžet Crne Gore doživljava kao bankomat za namirenje potreba ove vlasti, jer za pola decenije nije urađen ni kilometar autoputa, tačnije, nije pripremljena ni tehnička dokumentacija. To govori o tome koliko je ova vlast posvećena razvoju države Crne Gore”, kazala je poslanica Despotović za Portal ETV. <h2>Zirojević: Jasne zloupotrebe, ali stiže vrijeme odgovornosti</h2> Upozorenje stiže i od poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza Nikole Zirojevića, koji kaže da je svima jasno o kakvim je ovdje zloupotrebama riječ, ali i poručuje da će doći vrijeme da se nadležni organi time pozabave. Kako kaže za Portal ETV, stavka budžeta po osnovu izdataka za isplate ugovora o djelu dostigla je nevjerovatnih gotovo 15 i po miliona eura. S druge strane, za neke druge, realne potrebe, poput povećanja zarada službenicima Uprave policije, novca nema. Nadležni, na ovo i slična pitanja, ćute.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209231212_cf6101e665a0ad8af37413029373f52752506acda4cedf5af4a3a3f78716c81a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251209231212_cf6101e665a0ad8af37413029373f52752506acda4cedf5af4a3a3f78716c81a" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="zirojević"></figure>  <h2>“Punjenje administracije podobnima pred izbore”</h2> - Nama u Evropskom savezu je potpuno jasno o čemu se radi – potrebno je državnu administraciju napuniti partijski podobnim kadrovima, rođacima, kumovima i prijateljima, koji će u narednom periodu, a u susret lokalnim i parlamentarnim izborima, obezbjeđivati glasove partijama na vlasti - ističe on. Upozorava da ovoj praksi u kontinuitetu svjedočimo u prethodnih pet godina, gdje se ugovori o zaposlenju uručuju na svadbama, a gdje najviši funkcioneri državne vlasti lamentiraju nad time što nijesu zaposlili više svojih. - Kad pravna država profunkcioniše, sve ove anomalije moraće biti procesuirane - poručuje Zirojević u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Budžet kao bankomat vlasti: Ugovori o djelu glavno sredstvo političkog zapošljavanja i “sigurnih glasova” – ima li posla za tužilaštvo?

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Portal ETV

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Ministarstvo kulture i medija (MKM) je zaključivalo ugovore o djelu sa licima koja su angažovana za obavljanje poslova iz djelatnosti MKM, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima kojim je definisan postupak zasnivanja radnog odnosa i popuna radnih mjesta u organima državne uprave, saopšteno je iz Državne revizorske institucije (DRI)
DRI je izvršila reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziju pravilnosti poslovanja Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu.
Kako se navodi, nadležni Kolegijum DRI u sastavu dr Branislav Radulović (rukovodilac Kolegijuma) i g. Siniša Čađenović (član Kolegijuma) izrazio je pozitivno mišljenje, uz skretanje pažnje, na Godišnji finansijski izvještaj Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja sa propisima.
- Na osnovu sprovedene finansijske revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu, nadležni Kolegijum DRI stekao je razumno uvjerenje da je isti u svim materijalnim aspektima sastavljen u skladu s važećim okvirom finansijskog izvještavanja.
Revizijom pravilnosti poslovanja Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu utvrđene su neusklađenosti u odnosu na Zakon o kulturi i Zakon o državnim službenicima i namještenicima.
Prema njihovom izvještaju, MKM je zaključivalo ugovore o djelu sa licima koja su angažovana za obavljanje poslova iz djelatnosti Ministarstva kulture i medija, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima kojim je definisan postupak zasnivanja radnog odnosa i popuna radnih mjesta u organima državne uprave.
- Ministarstvo kulture i medija je u toku 2024. godine objavilo konkurse za sufinansiranje programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u kulturi za dodjelu sredstava za 2024. godinu, što nije u skladu sa čl. 70 Zakona o kulturi koji propisuje da se sufinansiranje projekata vrši na osnovu javnog konkursa, koji se objavljuje za određenu oblast kulture, u novembru tekuće godine za narednu godinu - ističe se u saopštenju. 
Revizijom je, kako dodaju iz DRI, utvrđeno da sredstva za finansiranje projekata i programa nijesu u svim slučajevima korišćena u skladu sa uslovima iz konkursa i potpisanih ugovora, odnosno da je dio dobijenih sredstava utrošen za namjene koje nijesu odobrene. 
- Međutim, Ministarstvo kulture i medija nije u ovim slučajevima postupalo u skladu sa čl. 82 Zakona o kulturi koji propisuje da Ministarstvo može tražiti povraćaj uplaćenih sredstava sa pripadajućom kamatom, ako odobrena sredstva nijesu korišćena za odobrene namjene - ističu iz DRI. 
Prema njihovo saopštenju, Državna revizorska institucija izdala je četiri preporuke Ministarstvu kulture i medija koje treba da, do 14. novembra 2025. godine, izradi i dostavi Državnoj revizorskoj instituciji plan aktivnosti za realizaciju preporuka i do 14. aprila 2026. godine, izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.

DRI: MKM zaključivalo ugovore o djelu suprotno Zakonu o državnim službenicima

Glavni grad je u testnoj fazi aplikacije koja će u sklopu kadrovske evidencije imati i evidenciju ugovora o djelu, a čija se primjena očekuje u narednih nekoliko nedjelja, najavila je Slađana Anđušić, sekretarka za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, gostujući u podkastu "#ReForma" Instituta alternativa.
Anđušić je, komentarišući primjenu Zakona o lokalnoj samoupravi u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje lokalnih službenika i namještenika, istakla da šesnaest članova koji se u dijelu službeničkih odnosa pozivaju na shodnu primjenu Zakona o državnim službenicima i namještenicima unose brojne dileme u praksi. Glavni grad je, kako je istakla, dao brojne primjedbe i sugestije na novi Zakon o lokalnoj samoupravi, kao i na nacrt zakona o lokalnim službenicima i namještenicima, čija izrada je pokrenuta upravo sa ciljem da se bliže definiši postupci zapošljavanja i službenički odnosi na lokalnom nivou.
<h2>Evidentiraće i ugovore o djelu</h2>
Objašnjavajući postupak sprovođenja javnih konkursa, testiranja i ocjenjivanja kandidata i kandidatkinja, Anđušić je navela da Glavni grad posjeduje poseban softver sa preko 5.000 pitanja, kategorisanih po težini, koja se metodom slučajnog izbora dodjeljuju kandidatima.&nbsp;
- U prošlosti smo vidjeli da je sistem bio kompromitovan, da je preko 12 ili 13 ljudi iz različitih sektora i službi imalo pristup samom sistemu za testiranje. To smo po mom dolasku odmah onemogućili i sada samo jedna osoba može izvršiti izmjenu pitanja, dok još šefica Odjeljenja za testiranje može da struktuira test. Proces je u potpunosti automatizovan i niko ne može da zna koja će biti pitanja - poručila je Anđušić i istakla da se za svaki sprovedeni intervju sa kandidatima i kandidatkinjama sačinjava zapisnik.
Kao problem sa kojim se suočava u praksi, Anđušić navodi potvrde o volonterskom iskustvu koje kandidati prilažu kroz konkursnu dokumentaciju, pa smatra da to treba bolje definisati zakonskim izmjenama.
- Naš prijedlog je bio da se volonterski staž uzima kao relevantan za početne pozicije. Trebalo bi mijenjati i Zakon o volontiranju, jer na volonterskoj knjižici nemate datum izdavanja. Mi smo se trudili da pored potvrde pogledamo i knjižicu ali što se nas tiče ona može biti juče izdata, a upisan višegodišnji staž - poručila je, dodajući da su u slučajevima kada posumnjaju na vjerodostojnost slali zahtjev Zavodu za zapošljavanje kako bi provjerili da li je volontiranje evidentirano.
Anđušić je najavila da je Glavni grad u testnoj fazi nove aplikacije, koja će podrazumijevati elektronsku kadrovsku evidenciju u koju po prvi put će se čuvati i podaci o ugovorima o djelu i dužini bolovanja.&nbsp;
- Ono što je mene tištilo je da nikada nismo imali pouzdan podatak o dužinama bolovanja, u kom periodu se to ponavlja, koliki je broj zaposlenih u isto vrijeme na bolovanju… Sada nemamo uvid u ugovore o djelu ali će za par nedjelja zaživjeti ovaj sistem - poručila je ona, dodajući da će Glavni grad biti prva lokalna samouprava koja će izraditi strategiju upravljanja ljudskim resursima.
Ona je navela da novoformirani sistem ne podrazumijeva duple unose, da je integrisan sa sistemom zarada, te da se jednom unijeti podaci čuvaju i prenose za sve potrebe.
<h2>Inspekcijska kontrola traje od 2023.</h2>
Na pitanje da li u pravnom okviru postoje dovoljno jake garancije za sprječavanje neprimjerenih (političkih) uticaja i da li je inspekcijski nadzor dovoljno jak u ovoj oblasti, Anđušić je navela da Upravna inspekcija od jula 2023. godine vrši inspekcijski nadzor u Glavnom gradu i da se taj nadzor još uvijek nije završio.
Kako je istakla, nadzor još uvijek nije gotov u dvijema najvećim službama, odnosno Službi zaštite i spasavanja i Službi za zajedničke poslove Glavnoga grada. Inspekcijski nadzor se odnosio na period od 2015. godine do datuma početka nadzora, u julu 2023. godine. Kako je navela, najveći broj nepravilnosti se odnosio na neraspisivanje javnih konkursa, da radno mjesto nije predviđeno kadrovskim planom, da kandidat koji je zasnovao radni odnos nije imao dovoljno radnog iskustva…
- Mi smo skenirali preko 20 hiljada stranica i to je bio ogroman posao, naknadno smo skenirali još četiri, pet hiljada i stalno odgovarali na zahtjev inspektora u pogledu dopune dokumentacije. Taj nadzor još uvijek traje, kolege starješine su davale primjedbe negdje gdje smo zaista našli da nije bilo nepravilnosti i ukazivali smo inspektorima na to kroz dokumentaciju koja je naknadno pronađena - zaključila je Anđušić.

Anđušić: Uskoro aplikacija sa evidencijom ugovora o djelu u Glavnom gradu

Glavni grad Podgorica je tokom 2024. godine potrošio gotovo pola miliona eura više za ugovore o djelu nego što je bilo planirano budžetom.&nbsp;
Ovu informaciju iznio je juče šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac.&nbsp;
Prema budžetskoj dokumentaciji, u koju je Portal ETV imao uvid, za angažmane u 2024. godini po osnovu ugovora o djelu bilo je planirano 992.000 eura. Međutim, na kraju godine, ta stavka dostigla je gotovo 1.422.000 eura. Pojedine gradske službe i sekretarijati višestruko su premašili projekciju troškova, pokazujući ozbiljan raskorak između finansijskog plana i izvršenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fklikovac-glavni-grad-2024-utrosio-50-000-eura-vise-za-ugovore-o-djelu-nego-sto-je-predvideno-dostavicemo-dokumentaciju-sdt-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Između plana i stvarnosti</h2>
Služba bivše gradonačelnice Olivere Injac, na primjer, potrošila je 77.000 eura za ugovore o djelu, iako je planirano 32.000, što predstavlja više nego dvostruko povećanje.&nbsp;
Sličan obrazac zabilježen je i u Službi za građane, kojom rukovodi Vladislav Dajković iz Slobodne Crne Gore – planirano je 15.000 eura, a utrošeno četiri puta više, ukupno 60.000 eura. Služba glavnog gradskog arhitekte takođe je premašila plan, potrošivši 45.000 eura umjesto predviđenih 8.000.
Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta, kojim rukovodi Balša Špadijer iz Pokreta za Podgoricu, umjesto 15.000, utrošio je skoro 57.000 eura. Sekretarijat za kulturu je takođe bio izdašan – od planiranih 150.000 eura potrošeno je skoro 226.220, dok je Sekretarijat za sport planiranu sumu od 50.000 premašio za više od 9.000 eura.
Znatnije odstupanje bilježi se u Sekretarijatu za komunalne poslove, na čijem je čelu Andrija Babović iz koalicije „Za budućnost Podgorice“. Umjesto 5.000 eura, koliko je bilo planirano, ova služba je potrošila 47.600 eura za ugovore o djelu. I Sekretarijat za saobraćaj, koji vodi Ninoslav Kaluđerović, trošio je više od planiranog u 2024: predviđenih 15.000 eura pretvorilo se u nešto više od 26.000 eura.
Uprava za inspekcijske poslove potrošila je 37.420 eura, iako je planirano da po osnovu isplate ugovora o djelu bude izdvojeno 5.000. Služba Komunalne policije, kojom rukovodi Radenko Radenović iz koalicije „Za budućnost Podgorice“, umjesto 3.000 eura potrošila je 17.500. Služba za zajedničke poslove utrošila je 26.000 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na planiranih 10.000.
Služba za informacioni sistem planirala je da u ove svrhe izdvoji 10.000 eura, ali je taj iznos gotovo udvostručen na kraju godine.
<h2>Prekoračenja i balans</h2>
Prekomjernu potrošnju bilježe i ustanove iz oblasti kulture. Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, na čijem je čelu Slavica Ilinčić, potrošila je 71.476 eura, iako je planom bilo predviđeno da se izdvoji 40.000 eura na ugovore o djelu.&nbsp;
Gradsko pozorište je umjesto planiranih 300.000 eura potrošilo 346.000. S druge strane, Muzeji i galerije Glavnog grada su se držali blizu plana – od planiranih 70.000, potrošili su nešto više od 65.000 eura. Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“ je takođe potrošio manje od planiranog – od predviđenih 110.000, utrošili su 102.370 eura na ugovore o djelu.
Jedna od rijetkih službi koja je potrošila manje od planiranog je i Služba zaštite i spašavanja – od predviđenih 2.000, potrošeno je svega 946 eura.
Direkcija za imovinu i Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada ostali su u okviru planiranog i i na ugovore o djelu potrošili 11.000, odnosno 5.000 eura.
Ovakvi podaci pokreću brojna pitanja o budžetskoj disciplini i kontroli troškova u gradskoj upravi. Zbog toga će opozicini DPS dostaviti dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) na dalje postupanje, poručujući iz te partije da će zaštititi budžet Podgorice od bahatosti i javašluka trenutne lokalne vlasti.

Tamara Klikovac

Od plana do prekoračenja: Služba Olivere Injac potrošila duplo više na ugovore o djelu, Dajkovićeva četvorostruko, nije štedjela ni kultura...

Glavni grad je u 2024. godini utrošio gotovo 500.000 eura više za ugovore o djelu nego što je predviđeno odlukom o budžetu za tu godinu.
To je saopštio šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac.
Služba bivše gradonačelnice Olivere Injac je, kako je precizirao u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), umjesto planiranih 32.000 potrošila 77.000 eura - više nego duplo.
- Klub odbornika DPS dostaviće dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje - poručio je Klikovac.
Dodao je da će zaštititi budžet Podgorice od bahatosti i javašluka trenutne lokalne vlasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1940307409375043896&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Glavni grad 2024. utrošio 500.000 eura više za ugovore o djelu nego što je predviđeno, dostavićemo dokumentaciju SDT-u

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede potpisaće sjutra ugovore sa 67 poljoprivrednika, potencijalnih korisnika podrške IPARD III programa.
Ministarstvo će tim povodom organizovati konferenciju za medije u podgoričkom hotelu Ramada, na kojoj će biti potpisani ugovori sa potencijalnim korisnicima podrške IPARD III programa, koji su aplicirali na prvi IPARD javni pozivi namijenjen za podršku investicijama za razvoj ruralnog turizma.
Iz tog Vladinog resora su objasnili da investicije koje se podržavaju kroz podmjeru 7.1 - Podrška investicijama za razvoj ruralnog turizma u okviru IPARD III programa imaju koncept diverzifikovanja u oblasti poljoprivrede i predstavljaju posebnu razvojnu šansu, naročito u sjevernom dijelu Crne Gore.
- Ovo je ujedno jedna od najatraktivnijih mjera IPARD programa za koji je šira javnost iskazala veliko interesovanje, gdje ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi od deset hiljada do 200 hiljada eura - navodi se u saopštenju.
Potencijalni korisnici mogli su da apliciraju za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje komplementarnih ugostiteljskih objekata za pružanje usluga smještaja, objekata za pripremanje hrane i pića, kao i uređenje turističke infrastrukture.
Na konferenciji će, pored ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, govoriti i ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.

Sjutra potpisivanje ugovora: 67 poljoprivrednika potencijalni korisnici IPARD III programa

Iz Kabineta premijera Milojka Spajića poručili su da će broj potpisanih ugovora o djelu biti umanjen 20 odsto do kraja godine.
- Imajući u vidu potrebu optimizacije javne uprave uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije na inicijativu šefa Kabineta predsjednika Vlade Branka Krvavca Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz Budžeta Crne Gore. Cilj ove mjere je da do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za 20 odsto - kazali su iz Spajićevog kabineta.
Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde.
Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biće zadužen Kabinet predsjednika Vlade.
- Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potrošnje i optimizaciju javne uprave - poručeno je u saopštenju.
&nbsp;

Spajićev kabinet: Do kraja godine 20 odsto manje ugovora o djelu

Šef Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac kazao je da će dostaviti Glavnom gradu sporne ugovore o djelu u DOO Vodovod i kanalizacija.
Klikovac je to naveo odgovarajući na poziv gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da to učini, očećavajući da će svaki ugovor lično ispitati.
- Radujemo se ispitivanju spornih ugovora, a iste ćemo dostaviti sa zanimljivim informacijama - naveo je Klikovac na mreži X.
On je pozvao Mujovića da za druga preduzeća i službe Glavnog grada zatraži isplatne liste za posljednja mjeseca 2024. godine i na osnovu toga zatraži ugovore o djelu.&nbsp;
- Biće posla. Eto da budete efikasni - poručio je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1879240992039240041%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac odgovorio Mujoviću: Dostavićemo sporne ugovore u Vodovodu sa zanimljivim informacijama

Elektroprivreda (EPCG) procjenjuje da će za pet godina za zarade zaposlenih izdvojiti 165,3 miliona eura, odnosno prosječno godišnje oko 33 miliona eura, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz ASP-a se navodi da je u to uračunat i trošak osoba angažovanih po ugovorima o djelu, dok bi otkup radnih mjesta iznosio dodatnih 3,1 milion.
- U ovoj godini je EPCG projektovala zaposlenje 40 novih osoba, a do kraja godine prosječan broj zaposlenih predviđa na 1,29 hiljada, uključujući i 70 angažovanih po ugovorima o djelu, za šta će biti izdvojeno oko 33,3 miliona eura. To su projekcije iz prvog dijela ove godine“ - navodi se u saopštenju.
EPCG tokom petogodišnjeg perioda od ove do 2028. godine planira prirodni odliv 92 zaposlena zbog odlaska u penziju, kao i otkup 105 radnih mjesta, sa prosječnim neto troškom otpremnine od 30 hiljada EUR, dok je planirani broj angažovanih po ugovorima o djelu svake godine po 70 osoba.
EPCG godinama ima izuzetno visoke zarade zaposlenih, imajući u vidu ostatak države, koja slovi za prilično siromašnu, a u prilog visokim zaradama pokazuju podaci u posjedu Akcije za socijalnu pravdu, koja će navesti samo nekoliko primjera.
- Sredinom ove godine je osnovica za obračun poreza i doprinosa za predsjednika Borda direktora Milutina Đukanovića iznosila bezmalo sedam hiljada eura, a za izvršnog direktora Ivana Bulatovića je osnovica za obračun bila nepunih šest hiljada eura - dodaje se u saopštenju.
U menadžerskom timu deset rukovodilaca ima sredinom godine osnovicu za obračun između pet i pet i po hiljada eura, jednom je osnovica četiri i po hiljade, a jednom tri hiljade EUR. U isto vrijeme, ostali članovi Odbora direktora imaju osnovicu za obračun od hiljadu i po eura do tri i po hiljade eura.
- Shodno poslovnim projekcijama EPCG, a računajući odlive, na kraju naredne godine bi u energetskoj kompaniji prosječno bilo 1,27 hiljada zaposlenih, na kraju 2026. bilo bi 1,26 hiljada zaposlenih, godinu kasnije 1,25 hiljada uposlenih, a na kraju 2028. godine bi bilo 1,22 hiljade zaposlenih - rekli su iz ASP-a.
U naredne tri godine bi trošak za zarade i ugovore o djelu iznosio oko 33 miliona eura godišnje, a u 2028. godini bi bio 32,7 miliona eura. Državna energetska kompanija planira prosječno uvećanje zarada na godišnjem nivou od 0,75 odsto, a zbog uvećanja radnog staža.
- U pogledu otkupa radnih mjesta, EPCG projektuje da ove godine otkupi 25 radnih mjesta, što će koštati 750 hiljada eura, a u naredne četiri godine po 20 radnih mjesta godišnje, za šta će biti izdvojeno po 600 hiljada na godišnjem nivou, pa je ukupni trošak 3,1 milion eura - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su rekli da je nejasno da li će zakon o državnim preduzećima, koji se najavljuje, onemogućiti angažovanje zaposlenih po ugovorima o djelu posredstvom agencija za zapošljavanje, što je do sada u velikoj mjeri korišteno od državnih kompanija.
- Time se direktno omogućavala zarada agencijama za zapošljavanje, a sa druge strane izbjegavao transparentan način angažovanja radne snage i prikazivao manji broj uposlenih od stvarnog - zaključuje se u saopštenju.

ASK: EPCG godišnje angažuje 70 osoba po ugovoru o djelu

Uprava za saobraćaj završila je projekat unapređenja saobraćajne signalizacije na najprometnijim raskrsnicama na mreži državnih puteva u Crnoj Gori, čime su stvoreni uslovi za bezbjednije i sigurnije odvijanje saobraćaja, uz značajno povećanje broja informacija dostupnih učesnicima u saobraćaju.
- Projektom je obuhvaćena modernizacija i unapređenje signalizacije i opreme na 20 raskrsnica, što je uključivalo: potpunu obnovu vertikalne signalizacije, postavljanje novih predraskrsničnih informativnih tabli, obnovu horizontalne signalizacije, unapređenje sistema pasivne bezbjednosti. Sve aktivnosti imale su za cilj podizanje nivoa bezbjednosti u zoni raskrsnica - saopštili su iz Uprave za saobraćaj.
Radovi su realizovani u 13 crnogorskih opština: Pljevlja, Žabljak, Šavnik, Nikšić, Kolašin, Plužine, Budva, Kotor, Berane, Andrijevica, Plav, Rožaje i Ulcinj.
Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 476.550,98 eura sa PDV-om.
- Uprava za saobraćaj ostaje posvećena podizanju nivoa bezbjednosti na državnoj putnoj mreži, a planiran je i nastavak projekta u narednom periodu, s ciljem daljeg unapređenja saobraćajne signalizacije i opreme na raskrsnicama širom Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Uprava za saobraćaj: Unaprijeđena saobraćajna signalizacija na 20 ključnih raskrsnica

Ministri ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić i finansija Novica Vuković, saopštili su da je postignut konačan dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji – Parkom prirode Ulcinjska solana.
“Nakon intenzivnog i složenog procesa i višemjesečnih razgovora sa predstavnicima Opštine Ulcinj, postignut je dogovor o osnivanju zajedničkog privrednog društva pod nazivom Ulcinjska Solana”, navodi se u zajedničkom saopštenju dva Ministarstva.
Tim činom postavljaju se, kako se dodaje, temelji za dugoročno upravljanje jednim od najvrjednijih ekosistema u Crnoj Gori i pravi se ključan iskorak ka zatvaranju Poglavlja 27, posebno u oblasti zaštite prirode. Time se Crna Gora dodatno približava članstvu u Evropskoj uniji, ispunjavajući standarde najzahtjevnijeg pregovaračkog poglavlja.
Ministri su naglasili da je Ulcinjska solana područje od izuzetne ekološke važnosti, međunarodno priznato kao močvara od globalnog značaja, park prirode i dio Ramsar liste najvažnijih svjetskih močvarnih područja.
“Kao jedna od deset najvećih i najmlađih solana na Mediteranu, ona je nezamjenjivo stanište za brojne vrste ptica, uključujući mnoge globalno ugrožene. Naše opredjeljenje da Solanu zaštitimo, obnovimo i razvijamo u skladu sa najvišim ekološkim standardima predstavlja i zakonsku obavezu i moralnu dužnost prema budućim generacijama”, poručio je Ćulafić.
Vuković je naveo da formiranjem tog javno privrednog društvo obezbijediće stabilno upravljanje, planski razvoj i održivu valorizaciju prostora.
“Definisali smo osnivačke udjele, udio Vlade iznosi 60 odsto, dok je udio Opštine Ulcinj 40 odsto. Ukupan osnivački kapital iznosi četiri miliona EUR i biće sukcesivno uplaćivan tokom narednih pet godina”, rekao je Vuković.
Oni su kazali da tim dogovorom šalju jasnu poruku, a to je da Crna Gora bira put održivog razvoja i očuvanja prirode kao temelja evropskog identiteta.
“Zahvaljujemo svim institucijama, ekspertima i partnerima koji su doprinijeli ovom procesu, posebno Delegaciji EU u Crnoj Gori, Opštini Ulcinj, kao i brojnim organizacijama i pojedincima koji su godinama ukazivali na značaj zaštite Solane. Zajedničkim radom postižemo rezultate od nacionalnog i međunarodnog značaja”, zaključili su ministri.

Vlada i Opština Ulcinj gazdovaće Solanom

Institut za javno zdravlje Crne Gore podsjeća roditelje da je HPV vakcinacija za djecu oba pola uzrasta od 9 do 14 godina i dalje jedan od prioriteta u okviru Programa imunizacije. U ovom uzrastu vakcina je najdjelotvornija i pruža najbolju zaštitu. “Poseban apel upućujemo roditeljima djece rođenoj 2010. godine, koja su tokom sistematskih pregleda u IX razredu osnovne škole prošlog proljeća propustila vakcinaciju. Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa vakcinaciji, će do kraja godine organizovati i posebne termine tokom vikenda”, navodi se u saopštenju. HPV vakcina je, isitču, bezbjedna, jednostavna i efikasna mjera zaštite od HPV infekcije – virusa koji može izazvati više vrsta karcinoma i genitalne bradavice. U Crnoj Gori se, kako navode, primjenjuje devetovalentna HPV vakcina (Gardasil9®), a troškove vakcinacije u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem, bez dodatnog plaćanja za osiguranike. “Vakcinacija protiv HPV-a je najdjelotvorniji način da se spriječe bolesti koje se razvijaju godinama, često bez simptoma. Rana zaštita donosi najveću korist, ali i kasnija vakcinacija ima značajan efekat, naročito kod osoba koje se nijesu mogle vakcinisati ranije”, navode iz IJZCG. Sve dodatne informacije o HPV vakcinaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore <a href="https://www.ijzcg.me/me/hpv">www.ijzcg.me/hpv</a>, putem Instagram profila @ijz.cg, Facebook stranice Institut za javno zdravlje Crne Gore, kao i putem telefona 067/086-815 ili e-mail adrese imunizacije@ijzcg.me.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366" data-rendition-name="original" width="675" height="846" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

Zapadnoevropske zemlje tajno kupuju ruske energente, istovremeno licemjerno kritikujući Mađarsku koja ih kupuje otvoreno, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
- Zapadnoevropske zemlje su licemjerne i rade isto, samo žele to da sakriju. Zamislite, izvoz prirodnog tečnog gasa iz Rusije u Evropsku uniju oborio je istorijski rekord u prvoj polovini ove godine. Mađarska ne kupuje nijedan kubni metar ruskog prirodnog tečnog gasa, nula. To znači da ga kupuju zapadni Evropljani - rekao je Sijarto u intervjuu za RT.
Prema njegovim riječima, zemlje Zapadne Evrope takođe su povećale uvoz ruskih energenata preko trećih zemalja.
Sijarto je više puta izjavljivao da Zapadna Evropa ponosno tvrdi da je odustala od ruske nafte, ali zapravo nastavlja da je kupuje preko trećih zemalja.
Prema njegovim riječima, to dokazuje da antiruske sankcije EU "odlično funkcionišu".&nbsp;
Ministar je takođe isticao da Rusija ne može biti isključena iz međunarodne trgovine i da oni koji to tvrde zapravo skriveno trguju sa njom više nego što bi se moglo i pomisliti.
Moskva je više puta govorila da će se izboriti sa sankcionim pritiskom koji Zapad godinama pojačava, ističući da Zapadu nedostaje hrabrosti da prizna neuspjeh restrikcija, prenosi b92.
Slične ocjene o ograničenoj efikasnosti antiruskih mjera sve češće se čuju i u samim zapadnim zemljama.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije je izjavio da je politika obuzdavanja i slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada i da su sankcije nanijele ozbiljan udarac cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji.&nbsp;
Prema njegovim riječima, glavni cilj Zapada je pogoršanje života miliona ljudi.

Sijarto: Tajno kupuju rusku naftu, a nas kritikuju

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: ugovori-o-djelu