Iz Kabinet predsjednika Crne Gore pozdravili izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da Evropska unija sa Crnom Gorom može uskoro početi rad na Ugovoru o pristupanju, navodi se u saopštenju.
- Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, 2. oktobra 2025. godine, jasno pozvao kancelara Merca i ostale evropske lidere da se započne izrada nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocijenivši da je krajnje vrijeme za taj iskorak i da bi on bio snažan podsticaj za završetak preostalih reformi, uz poruku da se rezultati u procesu proširenja prepoznaju i nagrađuju- kazali su iz Milatovićevogg kabineta.
Predsjednik Milatović je, kako ističu, ovu inicijativu u kontinuitetu zagovarao i na drugim relevantnim evropskim adresama, uključujući i sastanke u Briselu, gdje je pitanje nacrta Ugovora o pristupanju bilo dio agende razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.
- Ohrabruje činjenica da se predlozi predsjednika Milatovića čuju kod ključnih evropskih partnera. Predsjednik Milatović će nastaviti da u razgovorima sa evropskim liderima zagovara da se ova politička poruka pretoči u konkretan proces, uz jasne korake i rokove za izradu nacrta Ugovora o pristupanju, paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja u dinamici koja omogućava da Crna Gora do kraja 2028. godine postane 28. članica Evropske unije- saopšteno je iz kabineta.
Tokom posjete Briselu naredne sedmice, predsjednik Milatović će u institucijama Evropske unije imati razgovore posvećene konkretnim narednim koracima u završnici pregovora, a posebno na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra, na kojem će fokus biti i priprema Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori koji će se održati u junu 2026. godine.
Podjsjećaju da će Predsjednik tom prilikom pozvati da se već u narednim sedmicama pokrenu tehničke konsultacije sa Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi do Samita u Crnoj Gori bio spreman okvir i struktura nacrta Ugovora o pristupanju, kao ključni korak da se političke poruke podrške pretoče u opipljiv institucionalni proces.
Kako je predsjednik više puta poručio, Evropska unija je naša radna akcija, svakog dana i na svakom poslu, a ova poruka iz Berlina dodatno obavezuje sve društvene aktere u Crnoj Gori da ostanu fokusirani na reforme i mjerljive rezultate.
- Crna Gora ostaje posvećena principu da svaka država kandidat napreduje na osnovu sopstvenih dostignuća, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve. Naš cilj je da, uz odgovornu unutrašnju politiku i snažan partnerski odnos sa državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine- zaključuje se u soapštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kabinet predsjednika: Poruka iz Berlina potvrđuje inicijativu Milatovića da je vrijeme za nacrt Ugovora o pristupanju

Ovogodišnji paket proširenja, koji će komesarka Marta Kos predstaviti sjutra, sadržaće pohvale za Crnu Goru i Albaniju, riječi ohrabrenja za Ukrajinu i Moldaviju i mnogo manje entuzijazma kada je riječ o Bosni i Hercegovini (BiH), Sjevernoj Makedoniji i, posebno, Srbiji, javlja briselski Politico pozivajući se na nedavne izjave evropske komesarke i razgovore sa zvaničnicima EU.
Kos će, kako je nedavno rekla novinarima u Briselu, predstaviti paket proširenja kao ključno geopolitičko oruđe kako bi Unija pokazala „da zapravo odgovara na izazove širom Evrope“.
Prema njenim riječima, pomoć zemljama na putu ka članstvu u EU način je na koji Brisel može da se suprotstavi snagama koje žele da destabilizuju Uniju.
Izvještaj će, piše Politico, biti i prilika da najviši zvaničnici Komisije govore o izgledima za „ujedinjenu Evropu“.
Očekuje se da u izvještaju budu pohvale za Crnu Goru i Albaniju, pri čemu je Crna Gora najdalje odmakla na putu ka EU i cilja na članstvo 2027. godine.
U međuvremenu se čuju glasovi da o skoroj izradi ugovora o pristupanju Crne Gore, što će biti prilika za Komisiju da predstavi različita uvjeravanja da prijem novih članica ne nosi rizike, npr. stavljanjem nekog ključnog prava glasa, poput veta u spoljnoj politici, na čekanje uz određeni „probni period“.
- Prelazni periodi su princip u novoj generaciji ugovora o pristupanju - rekla je Kos.
Lišavanjem novih članica određenog prava glasa na neki period, predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen, koja se zalaže za proširenje, želi da ublaži bojazni da bi proširenja mogla da dovedu u Savjet EU „nove Orbane“, što bi dodatno smanjilo sposobnost bloka da odlučuje.
Očekuje se da izvještaj za Srbiju bude najoštriji.
- Više ne možemo dozvoliti da se kandidati kriju iza dvosmislenih stavova - rekla je Kos francuskim poslanicima, ponavljajući riječi fon der Lajen koja je od Srbije tražila da udvostruči napore za pridruživanje EU.
Trebalo je da Kos sjutra predstavi i "izvještaje prije proširenja“ sa reformama koje EU treba da preduzme prije sljedeće runde proširenja, ali će to, kako je rekao jedan diplomata EU, vjerovatno biti odloženo za par nedjelja.
Navodi se i da su fon der Lajen i Kos odlučne da proširenje drže visoko na agendi i to, ako je potrebno, uz ograničenja poput „faznog pristupanja“.
- Osjećaj od prije dvije godine da bi se odjednom EU moglo pridružiti osam do devet zemalja u kratkom roku, nekako je izblijedio - rekao je jedan diplomata EU za briselski portal.
Kako je dodao, Komisija s jedne strane želi da „stvori šargarepu“ za zemlje kandidate, a s druge strane članice imaju prilično agresivan, tvrd pristup i primaju u klub samo one koji su zaista spremni za članstvo.
Ukazuje se i da su prema proširenju najskeptičnije zemlje koje se graniče sa potencijalnim novim članicama.
Politiko zaključuje da, bez obzira na optimizam Komisije oko proširenja, skeptici u Savjetu osjećaju da se s tim ne žuri previše, mada spor tempo proširenja stvara frustracije i prostor za rusko miješanje.

Politico: Kruže glasovi o skoroj izradi ugovora o pristupanju Crne Gore

Inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića za promjenom ustavne prirode države Crne Gore, najvjerovatniji je razlog zbog čega je u „pet do 12“ iz konačne verzije Izvještaja o napretku izostao prijedlog osnivanja tehničke radne grupe za sastavljanje Ugovora o pristupanju, kako je to bilo predviđeno nacrtom, ocijenila je nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.
Premijer Milojko Spajić je tokom premijerskog sata, dan uoči predstavljanja Izvještaja o napretku, saopštio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom i apelovao na poslanike da sav politički fokus usmjere ka tom cilju.
No, dan kasnije Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, tokom predstavljanja Izvještaja, kazao je da će ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom na red doći kada se stvore svi uslovi.
Pusić je, odgovarajući na pitanje Portala ETV koliko je realna teza nekih analitičara da je Hrvatska u posljednjem trenutku intervenisala na Izvještaj, a u svjetlu činjenice da su Mandić, njegov koalicioni partner Milan Knežević, ali i potredsjednik Vlade Aleksa Bečić u toj zemlji proglašeni personama non grata, kazala da je to malo vjerovatno.
- Nisam dio vlade, tako da nisam bila direktno uključena u donošenje bilo kakvih odluka, ali je malo vjerovatno da je Hrvatska imala bilo kakve veze s ovim. Hrvatska je zapravo reagovala vrlo blago na inicijative crnogorske Vlade, posebno one koje je započeo sadašnji predsjednik Skupštine i koje je on definitivno podržao – kazala je Pusić odgovarajući na pitanje tokom spejsa na platformi X pod nazivom „Stanje proširenja EU“.&nbsp;
Prema njenim riječima, te inicijative su gotovo uvijek bile tempirane da se dešavaju kada je trebalo donijeti važne odluke u vezi sa napretkom Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Ni sada nije bilo drugačije. U nacrtu je postojala formulacija koja bi bila povoljnija za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a u posljednjem trenutku je predsjednik Skupštine inicirao izmjene Ustava Crne Gore i promjenu ustavne prirode države. Ako je išta imalo uticaja, onda je to uticalo na promjenu formulacije – kazala je Pusić.&nbsp;
Ona je, govoreći uopšteno o stanju proširenja na Zapadnom Balkanu, kazala da je danas na tom području situacija dramatično drugačija u odnosu na vrijeme kada su političke elite, kao i cijela društva, u ogromnoj većini podržavale članstvo u Evropskoj uniji.
- Međutim, to više nije slučaj u regionu. Ona opšta atmosfera, u kojoj svi žele i očekuju članstvo u Evropskoj uniji, sada je prošlost. Mislim da moramo promijeniti pristup u svih šest zemalja takozvanog Zapadnog Balkana, ali i u Evropskoj uniji prema ovom regionu, koji je evropsko dvorište okružen teritorijom EU, što ga čini previše opasnim za ignorisanje – kazala je ona.&nbsp;
<h2>Nevidljivo u izvještajima</h2>
Pusić je rekla da ono što je iznenađuje u ovogodišnjim izvještajima činjenica da gotovo ništa novo nema u njima.&nbsp;
- Oni su manje-više isti kao prošle godine i godine prije toga, ali su region i zemlje regiona doživjeli dramatične promjene – ocijenila je Pusić.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Srbiji više ne postoji većinska podrška za članstvo u EU, več je, prema istraživanjima, svedena između 36 i 38 odsto. Kaže da vladajuće strukture u Sjevernoj Makedoniji nijesu posebno naklonjene EU, a da je u Crnoj Gori na vlasti koalicija čija polovina se protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji
- Oni rade sve što je u njihovoj moći, predvođeni predsjednikom Skupštine, koji je nedavno najavio inicijativu za izmjenu Ustava kako bi Crna Gora izgledala više kao, na primjer, Bosna i Hercegovina. To je veoma zabrinjavajuće. Ništa od ovoga nije vidljivo u izvještajima – kazala je Pusić.
Ovo bi, kako je rekla, trebalo da bude poziv na buđenje za EU.&nbsp;
- Definitivno postoji nova realnost. Postoji novi geopolitički kontekst, sa dosta uplitanja, posebno iz Rusije, kroz različite medijske, ekonomske pritiske i saveze sa lokalnim elitama. Sve je to na djelu. Ali, tu je ono što nazivam „istorijom malih tragedija“, što znači da su propuštene prilike u svakoj zemlji regiona u prošlosti. Sjeverna Makedonija je možda najbolji primjer, ali su i u drugim zemljama načinjene greške – ocijenila je nekadašnja šefica hvatske diplomatije.
<h2>Frustrirajuće prazne priče</h2>
Međutim, kako kaže, nema smisla žaliti za prošlošću.
- Moja poenta je da smatram da proevropske elite u ovim zemljama, koje još uvijek postoje, čak i u zemljama poput Srbije gdhje nijesu na vlasti i nijesu nužno ni vodeće opozicione snage, ali postoje u srpskom društvu. Takve elite postoje i u drugim zemljama i njima je potrebna podrška. Nije im potrebna prazna priča – ocijenila je Pusić.
Ta prazna priča je, kako kaže, izuzetno frustrirajuća, jer se proevropski političari i elite zapravo bore za vladavinu prava, slobodu medija.&nbsp;
- Vladajuće elite u ovim zemljama suzbijaju slobodu medija i sarađuju sa mnogo stranih uticaja iz Rusije. Čuti prazne priče od evropskih institucija zapravo postaje kontraproduktivno i obeshrabrujuće, posebno jer postoji duga istorija takvih priča bez ikakvog napretka. Treba zaista proaktivan pristup, jer ne mislim da ove zemlje treba i mogu, iz perspektive evropske bezbjednosti, da budu ostavljene po strani – navodi Pusić.&nbsp;
Pod proaktivnim pristupom ona misli na nešto slično onome što su nordijske zemlje radile sa baltičkim državama - imati partnere iz demokratski stabilnih članica EU koje bi bile partneri zemalja Zapadnog Balkana i radile sa njima na usklađivanju sa evropskim standardima, reformi zakonodavstva, reformi pravosudnog sistema, usklađivanju njihovog unutrašnjeg poretka sa evropskim kriterijumima.
- Ovo se trenutno ne dešava. Mislim da bi dobro odabrani partneri, stabilne demokratske zemlje članice EU koje rade sa zemljama Zapadnog Balkana, ubrzalo procese. Mislim da bi to bilo u interesu same Evropske unije, a da ne govorimo o društvima zemalja Zapadnog Balkana, za koje je to jedini put do dostojanstvenog postojanja – zaključila je Pusić.

Duško Mihailović

Pusić: Mandićeva incijativa o promjeni ustavne prirode države najvjerovatnije dovela do izmjena Izvještaja EK u posljednjem trenutku

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet će ovih dana ponovo raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da je prethodni propao, a zainteresovani kandidati će moći da se prijave do 20. februara, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ponovo-ce-raspisati-javni-poziv-za-izbor-clanova-fiskalnog-savjeta">piše Pobjeda.</a>
Fiskalni savjet od tri člana imenuje Skupština, a pored odbora, po jednog kandidata predlažu predsjednik države i Vlade. Prošlog puta kandidat predsjednika Jakova Milatovića je bio Stevan Gajević, a Vlade Nina Vujošević, dok Odbor za ekonomiju nije prihvatio kandidaturu jedine preostale kandidatkinje Lidije Martinović.
<h2>Upozorenja iz EK</h2>
Iako su krajem prošle godine iz Evropske komisije ukazali na neophodnost što hitnijeg formiranja Fiskalnog savjeta, poslanici ovim kandidatima nijesu dali podršku. Gajević je krajem prošle godine za Pobjedu ocijenio da nema političke volje za izbor ovog tijela na čije se formiranje čeka godinama.
Fiskalni savjet bi, između ostalog, kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) trebalo da daje nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti.
Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge, rebalanse i završne račune budžeta, Fiskalnu strategiju, te da analizira makroekonomske i fiskalne tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, poslovanja opština, državnih i lokalnih preduzeća i njihovog uticaja na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti.
Mugoša je tada naveo i da je osnivanje Fiskalnog savjeta povezano sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma.
Zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju dobio je i prijedlog Jelene Nedović (PES) o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima bi trebalo da budu otklonjene trenutne zakonske nepreciznosti koje, kako je navela, dovode do dvostrukog oporezivanja prometa građevinskog zemljišta.
U mišljenju Vlade, koja se saglasila sa njenim prijedlogom, navodi se da se ovim izmjenama predlaže da se prometom nepokretnosti ne smatra samo sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata, već i građevinskog zemljišta na koje se plaća porez na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
<h2>Naredne sedmice o (ne)radnoj nedjelji</h2>
Krajem naredne sedmice bi, kako je dogovoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, trebalo da bude organizovana tematska sjednica u vezi neradne nedjelje. Mugoša je kazao da će na sjednicu biti pozvana poslovna udruženja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministarka rada i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je naglasio da se uskoro očekuje odluka Ustavnog suda u vezi ustavnosti neradne nedjelje te da Vlada još nije izašla ni sa kakvim rješenjem. Podsjetio je i da je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su predmet preispitivanja Ustavnog suda. Tim prijedlogom 11 poslanika PES-a fokus zabrane rada nedjeljom prebacuje na zdravstveni aspekt. Predlaže se izmjena člana 35a na način što se prije dijela kojim se uvodi zabrana navodi da je to u ,,cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i malo“.
Stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jeste da se uvođenjem zabrane rada nedjeljom krše Ustavom garantovana sloboda preduzetništva i zabrana diskriminacije, imajući u vidu da postoje izuzeci od zabrane.
Ustavni sud je krajem maja prošle godine usvojio inicijativu UPCG i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom koja je startovala u oktobru 2019. godine.

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Efektivna i suštinski ostvarena vladavina prava predstavlja ključni preduslov evropskih integracija Crne Gore, ali ujedno i najveći izazov njenog evropskog puta, poručeno je sa 36. sesije IUS Foruma, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Otvarajući skup, predsjednik UPCG prof. dr Branislav Radulović naglasio je da stvarni dometi integracionog procesa zavise od održive i mjerljive primjene reformi, a ne samo od formalnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, što je, kako je kazao, do sada bio dominantan pristup.
– Vladavina prava je istorijska šansa, ali i „Ahilova peta“ evropskog puta Crne Gore. Ubrzana zakonodavna aktivnost je poželjna, ali zabrinjava kvalitet pojedinih zakonskih rješenja i problemi u njihovoj primjeni. IBAR ne bi smio postati obrazac budućeg djelovanja, bez obzira na kratkoročne pozitivne efekte – poručio je Radulović.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, doc. dr Predrag Zenović, istakao je da bez vladavine prava nema povjerenja, investicija ni trajnog društvenog napretka.
– Vladavina prava je fundament ne samo pristupnog procesa, već same evropske ideje. Evropski put Crne Gore nije tehnički zadatak, već duboka društvena transformacija u kojoj pravila moraju važiti jednako za sve – u normi i u praksi. Naš cilj nije članstvo po svaku cijenu, već članstvo zasnovano na stvarnim reformama, nezavisnim institucijama i jasnoj odgovornosti – kazao je Zenović.
On je podsjetio da samo država sposobna da dosljedno primjenjuje pravnu tekovinu EU u oblastima poput unutrašnjeg tržišta, konkurencije, zaštite potrošača i finansijskih usluga može biti kredibilna članica Unije.
Pravna ekspertkinja CEMI-ja i članica Redakcije za pravo STEGA-e, dr Gordana Mitrović, istakla je da višedecenijski monitoring pravosudnog sistema pokazuje određene pomake, ali i potrebu za snažnijom i bržom reformskom dinamikom.
– Ukoliko želimo zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodna je puna posvećenost institucija, racionalizacija pravosudne mreže, jačanje kadrova i infrastrukture u sudovima i tužilaštvima, kao i poboljšanje uslova u UIKS-u. Od suštinskog je značaja i eliminisanje političkog uticaja na sudske odluke i imenovanja u pravosuđu – poručila je Mitrović.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, mr Momčilo Radulović, ukazao je na tri ključna preduslova za uspješan evropski proces: dosljedno poštovanje vrijednosti i pravnih akata EU, izgradnju snažne institucionalne infrastrukture uz političku volju, te redovne procjene rizika.
Kao najveći problem izdvojio je selektivnu primjenu prava, koju je ocijenio izvorom pravne nesigurnosti i društvene destabilizacije.
Univerzitetski profesor i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Miloš Vučević, naglasio je da je neselektivna primjena zakona temelj vladavine prava, upozorivši na tri ključna izazova: institucionalnu fragmentaciju, politički uticaj i pravnu nesigurnost.
– Previše je nadležnosti, a premalo odgovornosti. Sistem još nema dovoljno snažne mehanizme da neutralizuje politički uticaj, dok različita primjena prava stvara nepovjerenje građana u cjelokupan sistem – kazao je Vučević.
Učesnici sesije saglasili su se da evropske integracije predstavljaju istorijsku razvojnu šansu za Crnu Goru, te da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja moderne države sa snažnim institucijama, suštinskom pravnom sigurnošću i povjerenjem građana u sistem.

Vladavina prava ključ evropskih integracija Crne Gore: Šansa i „Ahilova peta“ puta ka EU

Košarkašice Budućnosti Bemaksa savladale &nbsp;su danas u gostima ekipu Zagreba 73:63, u utakmici 12. kola WABA lige.
Budućnost je upisala osmi trijumf i ostala u trci za prvo mjesto.
Budućnost je, nakon slabije prve četvrtine, ostatak meča bila bolji rival i zasluženo došla do pobjede.
Podgorički tim do pobjede vodile su Zorana Radonjić sa 15 i Dilejn Birn sa 14 koševa.
U ekipi Zagreba istakla se Franka Cuklin sa 14 poena.

Budućnost Bemaks pobijedila u Zagrebu

Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje je Ambasada Japana, kroz šemu Projekta za osnovne potrebe stanovništva (POPOS), dodijelila u sektorima zdravstva i životne sredine. Kako je saopšteno iz njegovog resora, potpisani su ugovori za dvije donacije Vlade Japana namijenjene opštinama Pljevlja i Kolašin, u ukupnom iznosu od 104.900 eura, od čega je 50.000 eura namijenjeno nabavci savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata za Opštu bolnicu u Pljevljima.
- Dok će preostali dio sredstava biti iskorišćen za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin - naveli su u Ministarstvu zdravlja. 
 
Šimun je rekao da nabavkom savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata ulažu, ne samo u opremu, već i u zdravlje ljudi, prevenciju, sigurnost pacijenata i efikasniji rad zdravstvenih radnika.
- Ovo je ulaganje koje se višestruko vraća kroz spasene živote i pravovremenu dijagnozu - istakao je Šimun. 
 
Ministar je naglasio da bolesti srca i krvnih sudova decenijama predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, te da je rano otkrivanje i kontinuirano praćenje stanja srca od izuzetnog značaja. 
 
- Ova donacija predstavlja nastavak ulaganja u sistem zdravstvene zaštite Pljevalja, a ministar je podsjetio da je ta opština mjesto na kojem će uskoro početi izgradnja nove Opšte bolnice, što će biti najznačajnija zdravstvena investicija u ovom dijelu Crne Gore u posljednjih nekoliko decenija - naveo je on. 
 
Šimun izrazio je neizmjernu zahvalnost Vladi Japana i Ambasadi Japana u Beogradu na kontinuiranoj podršci crnogorskom zdravstvenom sistemu. Podsjetio je da je zahvaljujući toj podršci Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju prošle godine obezbijeđen novi CT skener u vrijednosti od preko 80.000 eura, a Opštoj bolnici u Baru je 2024. godine dodijeljeno 62.000 eura za nabavku bipolarnog resektskopa. 
 
- U narednom periodu Ministarstvo zdravlja sprovešće niz aktivnosti kojima će se poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite, kako u ovim opštinama, tako i u svim drugim crnogorskim opštinama - poručio je Šimun.

Tag: ugovor-o-pristupanju-sa-crnom-gorom

Kabinet predsjednika: Poruka iz Berlina potvrđuje inicijativu Milatovića da je vrijeme za nacrt Ugovora o pristupanju

Politico: Kruže glasovi o skoroj izradi ugovora o pristupanju Crne Gore

Pusić: Mandićeva incijativa o promjeni ustavne prirode države najvjerovatnije dovela do izmjena Izvještaja EK u posljednjem trenutku

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Vladavina prava ključ evropskih integracija Crne Gore: Šansa i „Ahilova peta“ puta ka EU

Budućnost Bemaks pobijedila u Zagrebu

Šimun: Jačamo kapacitete zdravstvene zaštite, potpisan ugovor o donacijama sa OB Pljevlja i Opštinom Kolašin

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO