SAD i Ukrajina će u četvrtak, 24. aprila, potpisati sporazum o mineralima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
- Imamo sporazum o mineralima - rekao je Tramp.
Američki ministar finansija Skot Besent pojasnio je da će sporazum biti potpisan sljedećeg četvrtka.
Predsjednik SAD insistirao je na sklapanju sporazuma o mineralima sa Ukrajinom radi daljeg pružanja vojne pomoći Kijevu i kao nadoknadu za pomoć koju je Vašington do sada poslao.
Tramp kaže da "nije najveći fan" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da ga ne krivi za rat iako smatra da "nije obavio najbolji posao", prenosi Srna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp najavio potpisivanje sporazuma o mineralima sa Ukrajinom

Košarkašica ŽKK Budućnost Bemax Jovana Savković potpisala je novi ugovor sa ovim klubom na još dvije godine.
Savković je već četiri sezone u Budućnosti. Prije dvije godine potpisala je prvi profesionalni ugovor, a danas je potpisala novi na još dvije godine.&nbsp;
Jovana (2005) igrala je za Budućnost WABA ligu do 15 i do 17 godina, a od sezone 2020/2021 je pri prvom timu Budućnosti i za sada je upisala 54 nastupa u regionalnom takmičenju uz ukupno 457 poena.
- Veoma sam srećna što sam danas potpisala novi i ugovor sa klubom u kojem sam napravila veliki igrački iskorak i sigurna sam da ćemo zajedno nastaviti da ostvarujemo vrhunske rezultate. Drago mi je da sam skrenula pažnju na sebe, da sam iako veoma mlada stigla već i do reprezentacije. Imam još snova i želim samo da uživam na terenu, a sigurna sam da će se snovi polako ostvarivati. Hvala ljudima iz kluba koji je prepoznali moj talenat, trud i zalaganje i daću sve od sebe da sa svojim trenerima i saigračicama donesem što više radosti svima koji nas podržavaju - kazala je Savković.&nbsp;
Sa seniorkama Budućnost Bemaxa osvojila je tri titule i četiri Kupa Crne Gore, tri puta bila je vicešampion WABA lige. Osvajala je titule sa kadetkinjama i juniorkama, bila je dio tima koji je osvojio titulu u WABA ligi do 17 godina.
U okviru tek završenog februarskog ciklusa bila je sa seniorskom reprezentacijom, koja je izborila Eurobasket. Bila je ovog ljeta dio mlade reprezentacije, koja je nakon velike borbe izborila opstanak u A diviziji. Nedavno je dobila priznanje za najbolju &nbsp;mladu crnogorsku košarkašicu.
- Sigurni smo da je pred Jovanom svijetla budućnost i da će tek biti naš adut, a da upravo u njoj crnogorska košarka dobija &nbsp;igračicu za velika djela, jer je Evropa već svrstava u najveće talente - naveli su iz ŽKK Budućnost Bemax.

Jovana Savković ostaje vjerna Budućnosti: Nastavljamo da ostvarujemo vrhunske rezultate

Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore dosljedni su u nezakonitostima - ocijenio je admiral u penziji Dragan Samardžić nakon što je iz Ministarstva odbrane saopšteno da jeu Parizu potpisan Komercijalni ugovor sa privatnom kompanijom Kership za nabavku dva patrolna broda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpotpisan-komercijalni-ugovor-za-nabavku-dva-patrolna-broda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je, kaže Samardžić, najbolji dokaz istinitosti njegovih tvrdnji.
- I ispravnosti dopisa svim poslanicima u Skupštini Crne Gore i predsjedniku Jakovu Milatoviću - dodao je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Tome u prilog, kako je rekao, govore činjenice.
- Komercijalni ugovor su potpisali direktor Direktorata za logistiku MO i direktor privatne firme Kership, koju je MO izabralo bez tendera. Sad je valjda svima jasno da se ne radi o Ugovoru dvije Vlade ( G2G) već komercijalnom - naveo je Samardžić.

Samardžić: Potpis Komercijalnog ugovora sa privatnom kompanijom Kership najbolji dokaz istinitosti mojih tvrdnji

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) potpisao je ugovor o saradnji sa Univerzitetskom bolnicom Koç Healthcare iz Istanbula, čime se, kako je saopšteno, crnogorskim osiguranicima omogućava pristup visokokvalitetnim uslugama u oblastima neurohirurgije i kardiohirurgije. 
 
Iz FZO su saopštili da će Univerzitetska bolnica Koç Healthcare, poznata po inovativnim pristupima i vrhunskoj stručnosti ljekara, značajno doprinijeti podizanju standarda zdravstvenih usluga za pacijente iz Crne Gore. 
 
- Tokom nedavne posjete bolnici, delegacija koju su činili predstavnici Ministarastva zdravlja, FZO i Kliničkog centra je imala priliku da upozna vrhunski tim ljekara koji na raspolaganju ima savremenu opremu i drži do visokih zdravstvenih standarda po kojima je ta renomirana ustanova prepoznata - navodi se u saopštenju. 
 
Iz FZO su rekli da uvođenjem još jedne ugledne ustanove u mrežu, očekuju dodatno unapređenje zdravstvene zaštite za sve osiguranike.

FZO potpisao ugovor o saradnji sa Univerzitetskom bolnicom iz Istanbula

Iz Vlade Crne Gore saopštili su da nemaju ugovor ni sa jednom lobističkom kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država.
Oni reagovali na informaciju koja je objavljena u tekstu CNN-a &nbsp;“CNN tried to find the makers of Trumps new “Swiss-made” watches. We ended up at a shopping center in Wyoming” u kome se, između, ostalog pominje lobistička kompanija koja navodno predstavlja i Vladu Crne Gore.
- Takođe, podsjećamo da je 43. Vlada imala Ugovor o lobiranju sa kompanijom Bipartizan Solutions INC. (Adresa: 900 19th Street NW, Washington DC, 20006) koji je u nezakonitoj proceduri zaključio tadašnji premijer Dritan Abazović. <a href="https://www.gov.me/clanak/reagovanje-abazovic-sporazum-vrijedan-350-hiljada-eura-potpisao-bez-ovlascenja-vlade-pa-je-o-tome-upoznao-naredne-godine">Predmetni ugovor</a> je, kao što je javnost upoznata i raskinut po stupanju na dužnost 44. Vlade, a dokumentacija proslijeđena na nadležnost SDT-u - naveli su u Vladi.

Vlada: Nemamo ugovor ni sa jednom lobističkom kompanijom iz SAD, Abazović ga zaključio u nezakonitoj proceduri

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i opština Andrijevica potpisali su ugovor o realizaciji programa, kojim će biti opredijeljeno 30 hiljada za izgradnju potpornog zida u mjesnoj zajednici Đulići i Info centra. 
 
Iz MERS-a su kazali da će dio novca biti opredijeljen za nabavku rezervoara za vodu i crijeva, u cilju unapređenja vodosnabdijevanja. 
 
Navodi se da su ugovor potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić. 
 
Dodaje se da je novac obezbijeđen Zakonom o budžetu Crne Gore za ovu godinu. 
 
Ćulafić je, tokom radnog sastanka, istakao da bez adekvatnog budžeta nema razvoja sjevera. 
 
On je istakao da je fokus Ministarstva na Kapitalnom budžetu, koji predstavlja temelj za ekonomski napredak tog dijela zemlje. 
 
Ćulafić je naglasio da je važno pravovremeno dostavljanje projektne dokumentacije, kako bi projekti bili realizovani na pravi način. 
 
- On je dodao da je saradnja lokalnog i državnog nivoa ključna za njihovu uspješnu realizaciju - kaže se u saopštenju. 
 
Ćulafić je kazao da je zainteresovan za informaciju u kojoj su fazi aktuelni projekti, ističući da je Ministarstvo otvoreno za dalju saradnju i pružanje podrške opštinama u realizaciji njihovih razvojnih ciljeva. 
 
Iz Opštine su kazali da su, kada je u pitanju seoski vodovod Konjuhe, potpisani ugovori sa izvođačem radova i nadzornim organom, izvršena prijava gradnje i da projektant mora da uradi dodatni hidraulički proračun kako bi usaglasili rješenje sa nosiocem koncesije na predmetnom području. 
 
- Oni su dodali da, kada je u pitanju Transfer stanica, očekuju da počne izgradnja trafostanice i dalekovoda od strane CEDISA, kao i da su im uputili i problematiku oko napajanja - navodi se u saopštenju. 
 
Predstavnici Opštine su kazali da su zatražili podršku za adaptaciju putnog pravca Andrijevica - Jošanica u dužini od 12 kilometara, gdje su uradili projektno tehničku dokumentaciju, odnosno elaborat adaptacije. 
 
Prema njihovim riječima, na uvid je dat i projekat adaptacije stadiona malih sportova u Andrijevici, čija je vrijednost 240 hiljada. 
 
U saopštenju se navodi da su tokom sastanka predstavnici MERS-a imali su priliku da se upoznaju sa problemima s kojima se Opština Andrijevica suočava, kao i sa planovima za dalji razvoj. 
 
- Poseban fokus stavljen je na rješavanje problema kanalizacione mreže, unapređenje seoskog vodovoda Božići, gdje će projekat predati do kraja mjeseca, te sanaciju četiri divlje deponije - kaže se u saopštenju. 
 
Ističe se da je sanacija deponija posebno važna, jer se radi o prioritetu koji Crna Gora planira riješiti do 2030. godine, u skladu sa evropskim standardima. 
 
Iz Opštine su kazali da su deponije kandidovane kod Eko fonda, koji će finansirati 80 odsto troškova, dok će preostalih 20 odsto obezbijediti lokalna samouprava. 
 
Ćulafić je apelovao na opštine da uzmu u obzir i pitanja vezana za zaštićena područja, kao i da sagledaju potencijalne zone za Natura 2000 program, kako bi se osigurao integrisani pristup zaštiti životne sredine. 
 
On je istakao da je Ministarstvo svjesno problema s kojima se suočavaju lokalne zajednice i da intenzivno traži modalitete kako bi im olakšalo, uz ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji. 
 
Kako je naveo Ćulafić, razvoj sjevera je jedan od ključnih ciljeva državne politike i Vlada će nastaviti da pruža podršku tim naporima. 
 
- Ministarstvo stoji na raspolaganju za dalju saradnju kako bi se osigurala uspješna implementacija projekata u skladu s održivim razvojem - poručio je Ćulafić. 
 
On je, tokom posjete, obišao lokaciju transfer stanice u Sućeski i seoski vodovod u selu Trešnjevo. 
 
Iz MERS-a su kazali da prate realizaciju tih projekata i da su, u razgovoru s izvođačima, istakli da je važno ubrzanje dinamike radova kako bi se osigurali dogovoreni rokovi.

Opštini Andrijevica 30.000 eura za izgradnju potpornog zida i Info centra

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Investiciono-razvojni fond (IRF) potpisali su Ugovor za finansiranje projekta Solari 5000+ 70MW, vrijedan deset miliona eura.
Ugovor su potpisali predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor EPCG, Milutin Đukanović i Ivan Bulatović, i izvršni direktor IRF-a, Nikola Tripković.
Iz EPCG je saopšteno da je projekat Solari 5000+ 70MW počeo i da je već instalisana snaga od 18,627 MW, odnosno 21,366 MWp.
- Podrazumijeva posredovanje u finansiranju, nabavci i puštanju u rad fotonaponskih sistema domaćinstvima i poslovnim subjektima u Crnoj Gori. Projektom je obuhvaćeno preko 5000 individualnih i 500 pravnih lica, a njegova vrijednost maksimalno može iznositi 82 miliona eura - navodi se u saopštenju.
Đukanović je rekao da je zadovoljan što partner u projektu nastavlja da bude IRF i da se nada da će i u budućnosti zajedno razvijati i brojne druge projekte zelene energije.
- Pobjednik u zelenoj tranziciji će biti onaj koji će moći da sam proizvodi električnu energiju, a svijetla budućnost leži u solarnoj energiji i razvoju obnovljivih izbora energije - smatra Đukanović.
Iz EPCG su rekli da podaci pokazuju da je preko 19 hiljada domaćinstava i pravnih lica iskazalo interesovanje za ovaj projekat.
- EPCG će budućim vlasnicima fotonaponskih sistema obezbijediti popust od deset odsto od ugovorene vrijednosti investicije, što uz dest odsto koji obezbjeđuje Eko-fond, predstavlja čak 20 odsto popusta - naveli su iz kompanije.
Bulatović je istakao da projekat Solari 5000+ 70MW predstavlja značajan iskorak ka energetskoj tranziciji u Crnoj Gori i da je jedna je od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru posljednjih četrdeset godina.
On je podsjetio da je prije nekoliko mjeseci sa Eko fondom potpisan sporazum o zajedničkom finansiranju i realizaciji projekta „Solari 5000+ 70MW i istakao da se nada da će udruženim snagama uspješno biti realizovan i ovaj projekat.
- Interesovanje je veliko, a plan je da se počne gradnja sistema kako za domaćinstva, tako i za privredu, pri čemu će biti sve izvedeno u skladu sa tehničkim mogućnostima i zahtjevima budućih korisnika - kazao je Bulatović.
Tripković je kazao da je IRF, kao vodeća institucija u zelenom finansiranju, prepoznao značaj finansijske podrške projektu Solari 5000+70MW u okviru strategije prelaska na zelenu ekonomiju i efikasno korišćenje obnovljivih izvora energije.
- Na ovaj način obezbjeđujemo kontinuitet projekta koji je već ostvario izuzetne rezultate i doprinosimo povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije, uvođenju energetski efikasnih mjera i smanjenju troškova za mnoga domaćinstva i mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori - rekao je Tripković.
On je istakao da raduje činjenica da je do sada kroz ove projekte podržano preko tri hiljade domaćinstava i pravnih lica, a da će kreditiranjem projekta ta brojka biti znatno veća.
Predsjednik Odbora direktora IRF-a, Predrag Drecun, koji je prisustvovao potpisivanju Ugovora, naveo je da IRF prepoznaje zeleno finansiranje kao ključnu razvojnu šansu za crnogorsku privredu, ali i pomoć stanovništvu.
- U tom pravcu, kao buduća Razvojna banka, oslanjamo se na institucionalne mehanizme i međunarodno finansiranje kako bi primijenili najbolje prakse državnih razvojnih banaka u podršci održivom razvoju Crne Gore - kazao je Drecun.
Iz EPCG su rekli da su potrošači električene energije u Crnoj Gori, koji ispune uslove neophodne za korišćenje energije sunca, učešćem u projektu, u prilici da od potrošača i kupaca postanu proizvođači električne energije, da proizvode električnu energiju za sopstvene potrebe, a eventualno ostvarene viškove prodaju nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji.
- Potpisivanje ovog ugovora je potvrda da je i prethodni aranžman, vrijedan 30 miliona eura, u potpunosti opravdao visoka očekivanja - navodi se u saopštenju.

EPCG i IRF potpisali ugovor za projekat Solari 5000+ 70MW vrijedan deset miliona eura

Rudnik uglja je u prošloj godini ostvario proizvodnju od 1,62 miliona tona uglja, što je oko 13 odsto manje u odnosu na 2023.
- Proizvodnja je u prošloj godini bila oko deset odsto manja u odnosu na planiranu - navodi se u izvještaju o realizaciji energetskog bilansa za prošlu godinu, koji je objavilo Ministarstvo energetike i rudarstva.
Kako se navodi u dokumentu, za potrebe Termoelektrane (TE) Pljevlja isporučeno je 1,4 miliona tona uglja, ili oko 88 odsto proizvodnje, dok je za ostalu potrošnju u Crnog Gori isporučeno 15,67 hiljada tona.
- Izvezeno je 199,41 hiljada tona uglja, ili oko 11 odsto ukupne proizvodnje - precizira se u dokumentu.
Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u prošloj godini je ostvaren u količini od 387,57 hiljada tona, što je 31,61 hiljada tona, ili 7,54 odsto manje od plana.
- U odnosu na 2023, potrošnja je veća 10,96 hiljada tona, ili 2,91 odsto. U odnosu na 2023, ostvareno je najveće povećanje potrošnje kod mlaznog goriva, motornih benzina, ekodizela i lož ulja, a do izvjesnog pada je došlo i kod ostalih derivata - dodaje se u dokumentu.
Najveće učešće u ukupnoj potrošnji naftnih derivata, izraženo u tonama, ima dizel gorivo, oko 77 odsto, a najmanje mlazno gorivo i mazut, ispod jedan odsto.
- Najveći uvoznik i distributer dizel goriva i motornih benzina je Jugopetrol, sa učešćem oko 64 odsto u toj kategoriji derivata - zaključuje se u dokumentu.

Proizvedeno 1,62 miliona tona uglja

Na štandu Javne predškolske ustanove (JPU) „Đina Vrbica“, u okviru 19. Međunarodnog sajma knjiga u Podgorici, predstavljene su brojne knjige i slikovnice koje su zajednički stvarali djeca i vaspitači iz svih vaspitnih jedinica – kroz igru, istraživanje i kreativni izraz. PR menadžerka JPU „Đina Vrbica“, Dragana Bijelić, kazala je da i ove godine učestvuju na jednom od najznačajnijih kulturnih događaja u Crnoj Gori, s ciljem da prikažu bogatstvo dječjeg stvaralaštva i važnost ranog obrazovanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051111058_b6176c6a75e1c3fbe73e86b2a27727663481afc8c8bf48c85e4048b697e846c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051111058_b6176c6a75e1c3fbe73e86b2a27727663481afc8c8bf48c85e4048b697e846c7" data-rendition-name="original" width="6690" height="4460" loading="lazy" alt='Štand JPU "Đina Vrbica"'> <figcaption>Štand JPU "Đina Vrbica"(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Na našem štandu izložene su knjige i slikovnice koje su djeca i njihovi vaspitači zajednički osmišljavali i izrađivali – svaka stranica odiše radoznalošću, iskrenošću i ljubavlju prema učenju i stvaranju - navela je Bijelić. U okviru sajamskog programa, JPU „Đina Vrbica“ je u četvrtak organizovala i dječji skeč „Ženi nam se Vukota“, u kojem su nastupila djeca starije vrtićke grupe iz VJ “Stara Varoš”, pod vođstvom vaspitačica Sanje Pavićević i Nikoline Đurović. - Sajam knjiga za nas je prilika da, osim što promovišemo dječje stvaralaštvo, podsjetimo i na ključnu ulogu ranog obrazovanja u njegovanju ljubavi prema knjizi i pisanoj riječi. Naš štand je mjesto susreta, osmijeha i inspiracije – za djecu, ali i za odrasle - poručila je Bijelić. Pozvala je sve posjetioce sajma da ih obiđu i zajedno s njima slave moć dječje mašte, igre i stvaralaštva.

Na štandu JPU „Đina Vrbica“ brojne knjige i slikovnice koje su stvarali djeca i vaspitači

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba, a lakše povrijeđeno tri.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Kotoru tri, Baru dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kolašinu i Nikšiću.
Izdat je 441 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 59 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za dan 16 saobraćajki: Poginula jedna osoba, povrijeđene tri

Dok Aleksandar Vučić proslavlja Dan pobjede nad fašizmom u Moskvi, u gostima kod Vladimira Putina, Hitlera našeg doba, njegova dvorska svita u Srbiji takođe obilježava praznik, mada nikome nije jasno zašto. Odavno je obilježavanje ovog svijetlog datuma pretvoreno u farsu, otkad su Srbiju zajahali duhovni i ideološki potomci onih koji su u Drugom svjetskom ratu bili na strani okupatora. Tradicija ruganja antifašizmu, poglavito Narodno-oslobodilačkom pokretu koji je porazio naciste i njihove sluge, nastavljena je i ove godine.
Kao i svake godine, i sada su zvaničnici prvo oskrnavili Spomen kompleks “Groblje oslobodilaca Beograda”. Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski, kao i ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko položili su vence na spomenike onih koji su dali živote u borbi protiv fašizma. Njima su se pridružili i takozvani “studenti koji žele da uče”, izdajnici svojih kolega koji se bore za slobodu, pravdu i demokratiju, za iste one ideale za koje su se borili i oni koji počivaju na Groblju oslobodilaca.
Potom je uslijedila šetnja Besmrtnog puka do Trga Republike, što je običaj uveden prije nekoliko godina. Tačnije – presađen iz matuške Rusije. Pošto su naši revizionisti, zakleti protivnici partizana i ostalih antifašista, temeljno izbrisali sjećanje na naše autohtone antifašističke tradicije, sa posebnim naglaskom na komuniste i partizane, ostalo im je jedino da uvoze lažnu tradiciju iz Rusije, zemlje koja danas djeluje slično kao Treći Rajh vo vremja ono. Kod nas se predstavnici vlasti ponašaju kao da je taj Besmrtni puk neka dugovečna tradicija, kao da potiče iz davnih dana, a zapravo se radi o novotariji.
<h2>Uvoz običaja iz Rusije</h2>
Besmrtni puk je nastao u Tomsku 2011. godine na inicijativu trojice novinara – Sergeja Lapenkova, Sergeja Kolotovkina i Igora Dmitrijeva. Po riječima istoričara Milana Subotića, ideja te manifestacije je bila da građani “nošenjem fotografija svojih umrlih predaka simbolično potvrde njihovo prisustvo u slavljeničkoj koloni”. Nešto kasnije, Putinov režim je preuzeo ovu građansku inicijativu, pa je Besmrtni puk preinačen u militarističku manifestaciju koja slavi moć Rusije i njenog gospodara. A onda su se srpske sluge ruskog hazjajina dosjetile da svoje podaništvo pokažu i uvozom Besmrtnog puka, manifestacije koja slavi ideologiju ruskog imperijalizma, što je u dijametralnoj suprotnosti sa antifašizmom. Kad pogaziš sopstveni antifašizam, normalno je da se ponašaš vazalski i kvislinški, kako drugačije.
Na čelu kolone stajali su ambasador Rusije i srpski ministri, među njima i osvjedočeni ultranacionalisti Nikola Selaković i Milica Đurđević Stamenkovski. Aleksandar Bocan-Harčenko je predstavnik države koja upravo sprovodi genocid u Ukrajini, masovno ubija civile, diči se pokoljima nevinih, sravnjuje gradove sa zemljom, zatire sve pred sobom, ukratko – ponaša se slično kao nacistička Njemačka. Teško je pronaći adekvatniju osobu za povorku koja slavi antifašizam, pošto su nacisti iz Drugog svjetskog rata mrtvi.
Doduše, vlast je u namjeri da oskrnavi praznik posezala i za radikalnijim rješenjima, pa je tako prije koju godinu Besmrtni puk u Nišu predvodio osuđeni ratni zločinac Vladimir Lazarević. Njega su izabrali silom prilika, jer su Gebels, Gering, Himler, Hajdrih i slični nacistički zlikovci bili opravdano odsutni.
<h2>Zabranjeno pominjanje partizana</h2>
Da čitava manifestacija bude još apsurdnija, pomenuti ministri su poznati kao vatreni obožavaoci svih mogućih srpskih ratnih zločinaca iz devedesetih godina, kao i cijelog velikosrpskog projekta koji je iza sebe ostavio etnički očišćene teritorije, spaljena sela, porušene gradove, desetine hiljada mrtvih, milione raseljenih, silne masovne grobnice, neizmjernu patnju, jad i pustoš. Baš kao i fašizam u Drugom svjetskom ratu.
Nepotrebno je napominjati da su Vučićevi saradnici listom pristalice rehabilitacije kvislinga. Revizionisti, mrzitelji partizana, duhovna čeda četnika i ostalih kolaboracionista proslavljaju Dan pobjede nad svojim ideološkim istomišljenicima – zaista djeluje kao nacrt za neku dramu apsurda.
Kao i svake godine, i ove su funkcioneri izgovarali bezlične, besmislene izjave koje dodatno potcrtavaju svu bizarnost čitave predstave. Tako je, na primjer, Ana Brnabić proslovila kako “Dan pobjede nad fašizmom obilježavamo sa ponosom, dubokim poštovanjem i zahvalnošću prema svima koji su se borili za slobodu, pravdu i dostojanstvo čovjeka”. A ko su ti svi koji su se borili za slobodu? Kako se zvao njihov pokret? Imaju li ti ljudi neka imena?
Političari se brižljivo čuvaju da nijednom riječju ne pomenu partizane, Narodno-oslobodilački pokret, Josipa Broza Tita, Koču Popovića, Peka Dapčevića, nekog od nebrojenih narodnih heroja, bilo koga ko je zaista oslobodio Srbiju i Jugoslaviju od fašizma. Neupućeni posmatrač sa strane iz onog što političari govore nikada ne bi mogao da zaključi ko se to borio protiv fašizma i ko je oslobađao zemlju. Ako bismo slijedili zvanični narativ, zasnovan na istorijskoj reviziji, ispalo bi da su Draža Mihailović, njegovi četnici i Crvena armija porazili fašizam, a da su im u tome eventualno pomogli Milan Nedić i Dimitrije Ljotić.
<h2>"Uz maršala Tita, junačkoga sina"</h2>
Zato ne čudi što muzičkim dijelom proslave dominiraju pjesme kao što su “Marš na Drinu”, “Vostani Serbije”, “Ovo je Srbija” ili “Tamo daleko”. Kakve veze imaju te pjesme sa Narodno-oslobodilačkom borbom, antifašizmom i Drugim svjetskim ratom, to ni najvispreniji istoričar muzike ne bi umio da objasni. Važno je samo da se ne čuju pjesme koje su pjevali partizani, borci protiv fašizma, kojima bi ovaj praznik trebalo da bude posvećen. I bez kojih praznika ne bi ni bilo.
Nikako da čujemo neke stihove kojima su se bodrili borci protiv nacističkog okupatora i njegovih slugu. Na primjer: “Po šumama i gorama naše zemlje ponosne idu čete partizana, slavu borbe pronose”, ili “Padaj silo i nepravdo, narod ti je sudit zvan. Bež'te od nas noćne tmine, svanuo je i naš dan”, ili “Uz maršala Tita, junačkoga sina, nas neće ni pakao smest’, mi dižemo čelo, mi kročimo smjelo i čvrsto stiskamo pest”, ili “Sred pušaka bajoneta, straže oko nas, tiho kreće naša četa kroz bilećki kras”, ili “Budi se istok i zapad, budi se sjever i jug! Koraci tutnje u napad, naprijed uz druga je drug! Naprijed sve bliže i bliže, čuje se koraka bat! Glas miliona se diže, dole fašizam i rat!” Te pjesme su izbrisane iz kolektivnog pamćenja, zajedno sa onima koji su ih pjevali. Kao da onih 800.000 partizanskih boraca i borkinja na čelu s Titom nikad nijesu ni postojali.
Dobro, ne treba biti previše kritičan prema nevoljnim slavljenicima Dana pobjede nad fašizmom, koji su prinuđeni da kiselih lica obilježavaju praznik koji bi najradije izbrisali iz istorije. Imali su oni i mnogo crnjih i gorih prestupa. Prije četiri godine su naši vrli antifašisti uspjeli da Dan pobjede nad fašizmom obilježe pjevanjem ljotićevskih pjesama iz zbirke dobrovoljačke lirike “Tvrđava”, objavljene tokom Drugog svjetskog rata. Na sceni Narodnog pozorišta orile su se popjevke pokojnih fašista iz Srpskog dobrovoljačkog korpusa, koje je sa ekrana smještenog iza pojaca pomno slušao čuveni borac protiv fašizma Draža Mihailović.
<h2>Neznani junaci</h2>
Do kakvog nonsensa može da dovede negiranje i falsifikovanje prošlosti najbolje je pokazao premijer Srbije Đuro Macut. Za razliku od kolega koji su se bar obreli na pravom mestu, predsjednik Vlade je potpuno zalutao, pa se našao na Avali, gdje je položio vijenac na Spomenik neznanom junaku. Kakve veze ima taj spomenik sa Drugim svjetskim ratom i pobjedom nad fašizmom? Nikakve.
Spomenik je posvećen žrtvama balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, Ivan Meštrović ga je napravio 1938. godine, prije okupacije i borbe protiv fašizma. Otkud onda Macut na Avali? Kako je uspio da pobrka ratove? Odgovor je jednostavan – da ne bi morao da oda počast omraženim partizanima, te da bi pobjedu nad fašizmom izmjestio iz istorijskog konteksta, prevashodno jugoslovenskog, i upisao je u tradiciju srpskih oslobodilačkih ratova.
Brisanje partizanskih, komunističkih, antifašističkih i socijalističkih tradicija u Srbiji traje već decenijama. Na kraju smo stigli u apsurdnu situaciju da se partizani ne pominju čak ni prilikom proslavljanja praznika za koje su sami zaslužni, kao što su Dan pobjede nad fašizmom ili Dan oslobođenja Beograda. Mladi naraštaji su sistematski indoktrinirani lažnim nastavnim programima, njima partizani i njihova borba ništa ne znače. To je vidljivo i u studentskoj pobuni, nema parola, pjesama, ikonografije koji bi podsjećali na partizane, dominiraju nacionalni motivi, potekli iz ideologije koja je uvijek stvarala ovakvu državu protiv koje se studenti bore.
Tito, Koča Popović, Ivo Lola Ribar, Nada Dimić, Đuka Dinić, Sava Kovačević, Lepa Radić – nisu više narodni heroji, već neznani junaci. Dok takvo stanje traje, dok srpsko društvo ostaje pogruženo u revizionizam i falsifikovanje prošlosti, dok nam vlada ideologija koju su partizani porazili – nema mnogo smisla da obilježavamo 9. maj. Više bi nam priličilo da slavimo Dan pobjede nad antifašizmom.

Kako su partizani postali neznani junaci

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ugovor