Skupštinska Komisija za kontrolu privatizacija prihvatila je dopunu zaključaka za nikšićke Boksite.
Kako je konstatovano, radi se o lošoj privatizaciji preduzeća, a isplata zaostalih potraživanja prema radnicima, kako je naglašeno, i ovaj put pada na teret države. Navedeno je i da je u Tužilaštvu formiran predmet o privatizaciji nikšićkih Boksita.
Ova privatizacija kao i mnoge druge do sada pokazala je da je imovina rasprodata kako bi korist imali pojedinci, a ne država, kazao je predsjednik Komisije za kontrolu i praćenje privatizacija Uglješa Urošević (PES).
- Država je oštećena u ovom procesu i dio dugovanja prema radnicima pašće na teret poreskih obveznika. To pokazuje kako se nedomaćinski odnosilo prema onome što su državni resursi i što su interesi Crne Gore - naveo je Urošević.
Za analizu privatizacije nikšićkih Boksita angažovan je stručni konsultant Zdravko Tomić. On je pred članovima komisije saopštio da nije bilo dovoljno novca za isplatu zaostalih potraživanja radnika pa je teret na državi.
- Država je prinuđena preko Fonda rada da vrši isplatu zaostalih zarade prema radnicima koji nisu mogli biti isplaćeni iz stečajne mase. U toku je isplata čak milion i sto hiljada eura - rekao je Tomić.
Uvjeren je da će i dalje biti potraživanja radnika biti preko Fonda rada jer za lokacije preduzeća koje su na prodaju nema potražnje.
- Imovina koja je ostala neprodata nije atraktivna, dosta je to niska tržišna vrijednost i pitanje je da li se uopšte može prodati, a svakako ta sredstva neće biti dovoljna da se izmire radnici, što ponovo stavlja državu u nepovoljen položaj. Moraće vjerovatno iz svojih sredstava preko Fonda rada da isplaćuje te obaveze - istakao je Tomić.
Na sjednici komisije je saopšteno i da je u Tužilaštvu formiran predmet o privatizaciji nikšićkih Boksita.
Skupštinska Komisija za kontrolu i praćenje privatizacije zatražila je od Specijalnog državnog tužilaštva informaciju o mogućim zloupotrebama u privatizaciji i stečaju Privrednog društva Rudnici boksita A.D. Nikšić.
Od Privrednog suda komisija očekuje da ubrza postupak i namiri potraživanja povjerilaca sa što većom vrijednošću imovine i umanji troškove.
Rudnik boksita je kupila firma ruskog tajkuna Olega Deripaske 2005. godine za oko deset miliona eura, a stečaj je uveden 2013. godine na zahtjev CKB zbog duga od 1,59 miliona. U stečaju je prijavljeno 138 miliona eura potraživanja. Dvije godine kasnije Rudnik je prodat kompaniji nikšićkog biznismena Veselina Pejovića, Uniprom metali, za 5,39 miliona eura.
Komisija je već raspravljala o ovoj privatizaciji, i to u dva navrata, kada su se čuli navodi o brojnim nezakonitostima u postupku privatizacije i nestajanju preduzeća koje je imalo potencijal da se razvija.
Rudnik je, kako je ranije naveo Urošević, nekada zapošljavao i preko 2.000 radnika, a zaključno sa 2005. godinom proizvedeno je 23,2 miliona tona boksita i 43.000 kubika jalovine. Danas bi, kako je pojasnio Urošević, tržišna vrijednost te proizvodnje premašivala 624 miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo provjerava privatizaciju Rudnika boksita

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević reagovao je na saopštenje Adnana Prekića, člana Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS), poručivši da Prekić „očigledno pokušava da pobjegne od realnosti“.
- Iako je cjelokupna javnost upoznata sa karakterom bivšeg režima, Prekić vjerovatno nije registrovao dokaze koji ukazuju da su za vrijeme vlasti DPS-a bezbjednosne službe pisale grafite kojima se vrijeđaju i zastrašuju manjinski narodi, a istovremeno te poruke podmetale drugima - naveo je Urošević.
On je dodao da Prekić „kao što nije vidio te objelodanjene činjenice, vjerovatno do danas nije saznao ni da je Putin bio saveznik DPS-a i Mila Đukanovića u ‘teškim vremenima’“.
- A ko zna šta će se još dodatno otkriti - zaključio je Urošević.

Urošević: Prekić pokušava da pobjegne od realnosti

U Ustavnom sudu nema nikakve krize i sve funkcioniše, ali očigledno je da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije iskomunicirao na pravi način o svom predlogu za člana pomenutog suda, rekao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetimo, parlamentarna većina Skupštine Crne Gore odbila je juče da razmotri Milatovićev predlog da nova sutkinja Ustavnog suda bude Mirjana Vučinić. Milatović je taj akt većine nazvao “kukavičkim” potezom i optužio ih za produbljivanje ustavne krize.
Urošević, pak, tvrdi da Milatović nije najbolje iskomunicirao sa onima koji su trebali da taj predlog podrže, odnosno sa poslanicima i parlamentarne većine i opozicije.
- Ovakve teme treba da se iskomuniciraju na pravi način. U suprotnom imamo situaciju kakvu smo juče imali”, kazao je Urošević.
Kako kaže Urošević, Milatoviću pozicija daje mogućnost da predloži jednog kandidata, ali ne i da ga odredi.
- Kandidat treba da se izglasa u parlamentu, tako je po Ustavu i zakonu. Tako da nema potrebe za ljutnjom i takvim nekim pričama- rekao je Urošević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Urošević poručuje da nema potrebe trčati i raditi nešto preko koljena.
- Taj kandidat se, čini mi se, bira na 12 godina, tako da treba izabrati najbolje rješenje. Naći ćemo podobne kandidate, nije nikakva trka- poručio je Urošević.
I PES-u je cilj, kaže Urošević, da se kompletira Ustavni sud, ali nikako za dva dana.
- Nema dileme da mi želimo da sve kompletiramo. Cilj nam je da dođemo do najboljih mogućih kandidata, a ne da zbog nečijeg hira trčimo i hrlimo bez detaljne rasprave. To su dugotrajni mandati, Ustavni sud je krovna institucija i najznačajnija po hijerarhiji i ne smijemo dozvoliti da se tu napravi greška- ocijenio je Urošević.
Prema riječima Uroševića, Milatovićeve konstatacije da je na djelu politički kukavičluk su neprimjerene.
- Priča da je sada Crna Gora ugrožena nije tačna. Sve funkcioniše i bez brige za Milatovića, kompletiraće se ovaj proces i privešće se kraju- zaključio je Urošević.
Mjesecima unazad Ustavni sud funkcioniše na ivici kvoruma jer, od ukupno sedam sudija aktivno je svega četvoro.
Uz najavu da jednoj od sudija Desanki Lopičić ističe mandat u decembru, u slučaju izostanka izbora nedostajućih sudija, Ustavni sud će biti u blokadi.
Podsjećanja radi, ustavna kriza u Crnoj Gori traje od sredine 2022. godine kada je Ustavni sud bio blokiran jer je bilo aktivno samo troje sudija.
Zbog izostanka dogovora o izboru nedostajućih sudija, Evropska unija i Sjedinjene države su apelovali na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez koga nisu mogli da se održe izbori.

1250x600

1084x550

Urošević: Naći ćemo podobne kandidate za članove Ustavnog suda, nije nikakva trka

Poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Uglješa Urošević kazao je da PES pokreće Anketni odbor, i poručio da je vrijeme da bivši predsjednik i premijer Crne Gore, Milo Đukanović, odgovara za ''Telekom''.
- Stručna i laička javnost Crne Gore je sa priličnim zaprepašćenjem dočekala vijest da je zastara razlog odbacivanja krivične prijave u slučaju ”Telekom” protiv Đukanovića i njegove sestre. Iako je isti slučaj pred nadležnim sudom u SAD dobio svoj epilog u vidu pravosnažne presude za korupciju, u Crnoj Gori je svjesno zatrpan u tužilačkoj fioci slojevima vremena i očiglednog nemara do potpune zastare- istakao je Urošević.
Kako je kazao, u svom karakterističnom maniru drske obmane, Đukanović činjenicu zastare interpretira kao ”nepostojanje krivičnog djela”.
- Simptomatično je što Đukanović abolira nadležne organe zbog nepostupanja, a optužuje Evropsku komisiju da je godinama finansijski stimulisala 'konstruisanje' prijava protiv njega i ostalih nosilaca funkcija u Crnoj Gori. Međutim, u nastavku izjave, suprotstavljajući se sam sebi, utvrđuje da je ipak došlo do zastare, ali da je ključni razlog za to pritisak, čega drugog do neizbježnog 'velikosrpskog nacionalizma', i to na uplašene tužioce- ukazuje Urošević.
Dodao je da nemaju namjeru da Đukanovića mire sa samim sobom niti da utvrđuju koji kraj njegove kontradiktorne izjave ima veću težinu.
- Međutim, kao odgovorna vlast, želimo i hoćemo da do kraja razjasnimo okolnosti pod kojima je tužba za korupciju u poslu privatizacije nacionalne telekomunikacione kompanije neslavno završila birokratskom notom o zastari- jasan je on.
Stoga će, poručuje Urošević, PES pokrenuti formiranje Anketnog odbora u cilju rasvjetljavanja svih bitnih činjenica u slučaju ”Telekom”, ali i drugim slučajevima privatizacija u Crnoj Gori, poput privatizacije “Nikšićke banke”, “Primorke”, “Metalca”…
- U okviru svog rada, Anketni odbor će od Ministra pravde zatražiti informacije o svim slučajevima spornih privatizacija za koje se ne vode procesi pred redovnim sudovima, kako bi se i njima detaljno pozabavio. Najmanje toliko dugujemo generacijama koje su gradile velika državna preduzeća, a koja su tokom prethodne tri decenije beskrupulozno 'pojeli' Đukanović i njegovi skakavci. Takvih primjera je nebrojeno, a upravo svrha i našeg političkog djelovanja je da se o takvim i sličnim nepočinstvima ne ćuti- zaključio je.

Urošević: PES pokreće formiranje Anketnog odbora, vrijeme da Đukanović odgovara za ''Telekom''

Nakon što je funkcioner Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević na mreži X pozvao nadležne da reaguju nakon napada na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića, dalje navodeći da "Ekstremizam sa skupa na Gorici i ovakvi fižički napadi moraju prestati", i dovedeći time zviždanje gradonačelniku Podgorice i brutalni napad na Jovanovića u istu ravan, reagovao je odbornik SD-a u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković, takođe, na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUrosevicUgljesa%2Fstatus%2F1946229471331127540%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1946229471331127540%7Ctwgr%5E26a7c4ab173bafbee1cf88e424cd7cd3731d136e%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nevjerovatno manipulativno je što funkcioneri Pokreta Evropa sad pokušavaju da brutalni fizički napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića dovedu u vezu sa zvižducima koje su građani uputili gradonačelniku Mujoviću na Gorici- napisao je Mašković.
Kako navodi time se, ne samo relativizuje nasilje koje se danas dogodilo, već se svjesno izvrće stvarnost zarad političke koristi.
- Pokušaj da se miran građanski protest izjednači sa fizičkim napadom predstavlja opasnu zloupotrebu ozbiljne situacije. Posebno zabrinjava što se ovakvi spinovi plasiraju u trenutku kada predsjedniku Skupštine opštine Budva Petru Odžiću svakodnevno stižu prijetnje, dok nadležne institucije ostaju nijeme- kazao je Mašković.
Naglasio je da građani koji su na Gorici izrazili svoj protest nijesu ekstremisti, već slobodni ljudi koji ne pristaju na političku prevaru upakovanu u simboliku antifašizma.

- A ono što se dogodilo gospodinu Jovanoviću zaslužuje hitnu i odlučnu reakciju svih nadležnih organa, bez relativizacije, bez kalkulacija, bez političkog folklora. Sram vas bilo- ističe Mašković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1946292496134553704%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1946292496134553704%7Ctwgr%5E26a7c4ab173bafbee1cf88e424cd7cd3731d136e%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Manipulativno je što funkcioneri PES-a brutalni fizički napad na Jovanovića dovode u vezu sa zvižducima upućenim Mujoviću

Ne vidim ništa sporno u sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u saradnji sa državom sa bogatim pojedincima koji bi podigli standard u Crnoj Gori, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
- Treba malo razmisliti i procijeniti da li je cilj države da stalno stagnira ili da se otvori prema svijetu, da dođu investitori i da se malo popravi standard- rekao je Urošević u emisiji “Klub A plus”.
Urošević je odao čast lokalnoj zajednici i građanima Ulcinja ali, kako kaže, ne bi ulazio u to da je Velika plaža ingerencija lokalne zajednice.
- Treba malo šira slika da se posmatra, pa da cijela država ima korist. Pretpostavljam da će gospoda koja su protiv ovog sporazuma na plenumu iznijeti argumente. Ja za sada ne vidim da je tu nešto problematično pa da se govori da se to mora izbjeći- kategoričan je Urošević.
Urošević je takođe pozvao nadležne institucije da se izjasne o ovom slučaju.
- Vjerovatno prate ova dešavanja pa ih pozivam da se izjasne. Nešto ih ne čujem da se izjašnjavaju o cijenama koje diktiraju trgovački lanci- rekao je Urošević.

Urošević: Ne vidim ništa sporno u Sporazumu sa UAE

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ugljesa-urosevic