Životinje se prebacuju s jedne lokacije na drugu, to nije u skladu sa zakonom, i zaista neko mora odgovarati, čak i farmeri ako je bilo propusta u preventivnim mjerama, kazao je govoreći o Q groznici koja se pojavila na više farmi u Nikšiću i Danilovgradu, sekretar Udruženja stočara iz Danilovgrada Vlado Lakić.
- Na sceni je nestručnost i neznanje. Mi o takvom neznanju već dugo vremena govorimo, ljudi koje vode određene resore u Ministarstvu poljoprivrede, baš zbog te njihove nestručnosti i neodgovornosti, doveli su nas u ovakvu poziciju da će od svakog crnogorskog farmera, koji ima veliko imanje, koji ima puno stoke, doći u poziciju da bude sjutra socijalni slučaj. Danas se to desilo u Danilovgradu i u Nikšiću, sjutra će se desiti u Pljevljima ili u Žabljaku. Jer, ovo je, moramo se složiti svi, zarazna bolest. Dakle, kad imamo zaraznu bolest na terenu postupa se hitno, tu nema odlaganja i čekanja, već kad god se potvrdi koji slučaj kod životinje mora se odmah reagovati i ta životinja mora biti usmrćena i uklonjena - rekao je Lakić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Podsjetio je da su mjještani blokirali lokalni put Danilovgrad - Studeno, u mjestu Dračje. Oni su, kako je rekao blokirali kamione Javnog komunalnog preduzeća iz Danilovgrada, koji su odvozili eutanaziranu zaraženu stoku, koji nijesu dezinficirani, te postoji mogućnost da se zbog takvih okolnosti zarazi ogroman broj ljudi.
Naveo je da se Q groznica pojavila u drugoj polovini jula na jednoj farmi u Danilovgradu, a zaražene životinje su, kako kaže, eutanizirane tek 19.avgusta. Dodaje da je to bio samo jedan dio, a da je drugi dio zaraženih životinja tek juče eutanaziran.
- Imali smo dva mjeseca zarazu na farmama, koja se širila, jednostavno nije postojala mogućnost uklanjanja tih životinja baš zbog nepostojanja lokacija. Farmeri su bili spremni, davali jedan dio lokacija, međutim, od toga se odustalo, pa se pribjeglo neplanski određivanju nekih lokacija u vodotoku rijega, gdje imamo problem da sjutra, za mjesec, dva, tri, pet, kad krenu velike kiše, da ne dođe do zagađenja Oraške jame i možemo imati situaciju da voda neće biti za upotrebu, i da će se zaraziti veliki dio ljudi - objašnjava on.
Kaže kako oni koji vode institucije nijesu odradili svoj posao i da je najveća krivica je na njima.
- Ovdje nema krivice drugih ljudi. Veterinarski inspektori postupaju po zakonu, jedan dio. Jedan dio vidimo kako je postupio u Nikšiću. Njihova nadležnost se, kada se zakopaju životinje završava. Moramo pod hitno napraviti plan, kako djelovati u ove dvije opštine kako se zaraza ne bi širila na druge - poručio je Lakić.
Lokacije za zakopavanje eutanaziranih grla određuju politički podobni mještani sa lokalnim vlastima, kaže on, zbog toga je ovoliki revolt kod ljudi, jer se nekolicina usudila da određuje lokacije ne poznajući teren i bez saglasnosti svih mještana.
- Ono što je u Nikšiću napravljeno, iako mnogi kažu da neće doći do neke zaraze, ono je propust takav da su svi u nizu morali da podnesu ostavke, od gradonačelnika Nikšića, direktora Javnog komunalnog preduzeća, Veterinarske uprave, koja je takođe pratila taj dio, i ostali u nizu do ministra poljoprivrede. Mi nemamo takve reakcije. Dakle, imamo neodgovorne ljude, jednostavno. Svaka ta njihova dalja neodgovornost dovešće u pitanje ne samo crnogorske farmere, koje je već dovela, nego će dovesti u opasnost zdrave ljude - ističe Lakić.
Država je, kako je rekao, prepustila lokalnim samoupravama cijeli proces od eutanazije zaraženih grla do ukopavanja eutanaziranih grla, a lokalne samouprave nemoćne su da odrade svoj posao. Država se mora uključiti, kategoričan je Lakić, jer ako se to ne desi može biti još mnogo problema.
- Moj apel i građanima i farmerima, ono što je i bila obaveza Veterinarske uprave, je da na ovu temu makar pročitaju literaturu. Veterinarska uprava nije uradila posao koji je trebala, oni su bili dužni da izrade plan koji usvaja Vlada, to je takozvani krizni plan u ovakvim situacijama. Taj plan se radi tekuće godine za narednu, što bi značilo da uradimo plan sada pa za iduću godinu da znamo, u slučaju da se ove pojave dese, kako da ih brzo iskorijenimo. Mi danas nemamo kontrolu bolesti na terenu i bojim se da ćemo svaki dan imati zaraženih ljudi. Mlijeko sa farmi koje ide prema mljekarama, gdje se vrši pasterizacija tog mlijeka, i sir iz tih mljekara je potpuno bezbjedan za ljudsku upotrebu, sve ostalo nek građani prosude sami - zaključio je Lakić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na <a href="https://www.youtube.com/@tvemontenegro">You Tube kanalu TV E</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpZwreNbfk3Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lakić: Nemamo kontrolu bolesti na terenu i bojim se da ćemo svaki dan imati zaraženih ljudi

U samo nekoliko dana izgovoreno je toliko laži čelnih ljudi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - naveo je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić govoreći o Kju (Q) groznici.
On je Televiziji E dostavio izjavu prilikom gostovanja državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrije Delića u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, izjavu direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Đakovića na konferenciji za medije 9. septembra i gostovanja direktora Specijalističke veterinarske laboratorije Dejana Lauševića na nekadašnjoj Atlas televiziji kada je govorio o načinu širenja ove respiratorne bolesti i simptomima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkod-ljudi-nema-registrovanih-slucajeva-kju-groznice-oni-koji-su-bili-izlozeni-bice-pod-nadzorom-epidemioloskih-timova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić kazao je 9. septembra u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore da su, shvatajući značaj, u određenom trenutku reagovali na pravi način, navodeći da je usmrćeno 59 grla govedi, a ispituje se 50ak.&nbsp;
- Kju groznica jeste prenosiva bolest, prenosiva je na čovjeka, s tim što nije opasna po život. U medijima postoje spekulacije da je smrtonosna, mnogi su digli, uglavnom nestručni ljudi, priču da može doći do raznih nekih pojava - od steriliteta do smrti. Nije opasna po život. Ko bude zaražen virusom otprilike je na nivou prehlade. Mnogi je i imaju i prebole je na nogama i ne znaju da su je posjedovali - rekao je Delić.
Na pitanje postoji li bojazan da se pojedine farme zatvore odgovorio je da je bolest vrlo podmukla.
- Bolest koja se prenosi sa majke na plod, odnosno na tele, sa teleta u određenom periodu kad postane reproduktivno spremno i na sljedeće pokoljenje, tako da moramo voditi računa, i državni organi i farmeri, kako bi zajedno suzbili tu bolest jer je prenosive prirode sa krave na tele. Prvi simptomi da je krava oboljela je pobačaj ploda i smanjenje količine mlijeka. Zamolio bih farmere kod kojih nije ustanovljena kju groznica ukoliko vide da je došlo do pobačaja ploda da ivzrše biohemijske analize kako bi odmah reagovalina taj primjerak, naravno ukoliko je kju groznica u pitanju - naveo je Delić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fq-groznica-opasna-ali-cesto-zanemarena-bolest&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Đaković kazao je na konferenciji za medije istog dana, pored ostalog, da ni Evropska agencija za bezbjednost hrane ne prepoznaje kju groznicu kao bolest prenosivu hranom i da je mogućnost zaraze konzumiranjem ove hrane gotovo neznatna za krajnje potrošače.
Direktor Specijalističke veterinarske laboratorije Dejan Laušević kazao je u izjavi za nekadašnju Atlas televiziju prije nekoliko godina, odgovarajući na pitanje kako se kju groznica prenosi na ljude i koji su simptomi, da su načini prenošenja veoma šaroliki.
- Može se prenositi direktnim kontaktom sa životinje na životinje, sa životinje na čovjeka, takođe može i na čovjeka da se prenese konzuimranjem proizvoda životinjskog porijeklo, prvenstveno konzumiranjem mlijeka, odnosno termički neobrađenog mlijeka, kao i vazduhom. Uzročnik koji se izlučuje u spoljnu sredinu iz oboljelih životinja može na česticama prašine saušen da bude infektivan jako dug period i vazduhom preko respiratornih organa da se unese u organizam čovjeka. Takođe krpelji mogu da budu jedan od načina prenošenja bolesti - naveo je on.
Ovo oboljenja, prema njegovim riječima, nije izuzetno zarazno, ali postoji mogućnost da se vrlo brzo u određenim situacijama, da kada postoje određeni meteorološki uslovi kada postoji suvoća vazduha i vjetar, može prenijeti vazduhom i na neke veće razdaljine od nekoliko kilometara u odnosu na zaraženo dvorište.
- Kod ljudi može da izazove groznicu, glavobolju, mučninu, atipičnu pneumoniju i endokarditis - rekao je Laušević.
Lakić navodi podatke sa evropskog tla o zarazi kju groznicom i kako je, kako piše Gardijan, bolest postala noćna mora za Holandiju nakon što se na hiljade Ijudi zarazilo u periodu od 2007. do 2010. godine.
Holandska vlada naredila je u tom periodu uspavljivanje više od 55.000 koza na 55 farmi u namjeri da spriječi širenje bolesti. Do 2016. potvrđeno je da su 74 osobe umrle od ove bolesti u Holandiji, nakon što je bolest registrovana 2007, a oko 50.000 osoba je inficirano.
- Molim vas u svoje lično, i u ime svih crnogorskih stočara, da ove neznalice izvedemo pred lice pravde i pokažemo ko nam vodi najznačajniju granu razvoja Crne Gore - poručio je Lakić.

Lakić: U samo nekoliko dana izgovoreno toliko laži čelnih ljudi MPŠV o kju groznici

Trener košarkaša Partizana Željko Obradović izjavio je da je glavni razlog za poraz njegove ekipe na večerašnjoj utakmici ABA lige protiv Budućnosti iz Podgorice nedovoljno pametna igra njegovih igrača tokom „najvažnijih trenutaka“ meča.
– Želim da čestitam ekipi Budućnosti na zasluženoj pobjedi. Igrali su sa dobrom energijom, koristili su sve slabosti u našoj igri. Moja ekipa se borila, ali nijesmo igrali dovoljno pametni u najvažnijim trenucima. Imali smo dosta prilika da se vratimo u utakmicu. Jesmo popravili odbranu u drugom poluvremenu, ali to ovog puta nije bilo dovoljno – naveo je Obradović na konferenciji za novinare.
Obradović je rekao da su njegovi igrači najgore odigrali drugu četvrtinu večerašnje utakmice, u kojoj je Budućnost bila bolja 22:13.
– Drugu četvrtinu smo odigrali najgore na ovoj utakmici. Najvažnija stvar je koncentracija igrača, u odbrani smo bili apsolutno dekoncentrisani u toj četvrtini, dok smo u napadu prodavali lopte i igrali nerezonski. Izuzetno smo slabo šutirali za tri poena. Ekipa je u drugom poluvremenu radila i borila se. U trenucima kad je trebalo da se vratimo nismo odigrali kako treba i to je razlog našeg poraza – rekao je Obradović.
Najefikasniji u ekipi Partizana bio je Karlik Džouns sa 23 poena, dok su preostala dva dvocifrena strelca crno-belih bili Brendon Dejvis sa 13 poena i kapiten Vanja Marinković sa 11 poena.
– Karlik uvek pokušava da doprinese timu, pre svega kvalitetom koji ima. Potrebno je više igrača da se uključi, to večeras nijesmo imali. Nijesmo imali uspjeh u Evroligi, ostaje nam još ovo takmičenje i na nama je da radimo sve da izgledamo bolje – rekao je Obradović.

Obradović: Nijesmo igrali dovoljno pametno u najvažnijim trenucima

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u ,,Morači" Partizan 81:77, u utakmici 27. kola regionalne ABA lige.
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel u Beogradu 97:90, upisala je 24. trijumf i osamila se na prvom mjestu na tabeli. Trijumfom u velikom derbiju napravila je veliki korak ka prvom mjestu pred plej-of.
U fantastičnom ambijentu domaćin je još jednom nadigrao evroligaša, sjajnom odbranom kontrilisao je napad Beograđana i tokom cijele utakmice ,,plavi" su imali prednost, koja je bila u nekoliko navrata &nbsp;i dvocifrena.
Partizan u većem dijelu nije imao rješenje protiv sjajne odbrane Podgoričana i od kraja prve četvrtine jurio je rezultat.
Najbliži preokretu bio je početkom posljednjeg dijela, kod rezultata 68:62 imao je dva napada i otvorena šuta, ali nije uspio ih realizuje.
Budućnost je u 19. minutu prvi put stekla dvocifrenu prednost (41:31), dok je u 25. minutu razlika iznosila 13 poena (55:42).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Mekinli Rajt sa 17, Džuan Morgan je ubacio 14, a dvocifren je bio i Jogi Ferel sa 11 poena. Sjajnom odbranom istakao se Đorše Jovanović koji je imao čak sedam skokova.&nbsp;
U ekipi Partizana najbolji je bio plej Karlik Džons sa 23 koša.
Budućnost Voli će u narednom kolu, 19. aprila, igrati u Novom Mestu sa Krkom. Pobjedom u tom duelu praktično bi osigurali prvo mjesto pred plej off.&nbsp;

Budućnost pobijedila Partizan, ,,plavi" na korak od prvog mjesta pred plej off ABA lige

Na pitanje da prokomentariše izjavu poslanika PES-a Darka Dragovića da ne žele Marka Kovačevića za predsjednika opštine, nosilac liste Za budućnost Nikšića kazao je da će vlast u gradu pod Trebjesom biti formirana u skladu sa demokratskim principima kojima se vode u svakom gradu gdje imaju vlast.
- Još je vruć bio sinoć gospodin Dragović. Ostavićemo malo vremena da prođe. Ostvaren je dobar rezultat kada je riječ o parlamentarnoj većini na državnom nivou, tako da imamo jasne konture buduće vlasti. To će biti vlast koja je bila do sada sa dodatkom Pokreta Evropa sad koji na prethodnim izborima u Nikšiću nijesu učestvovali jer još nijesu postojali kao politička stranka - rekao je Marko Kovačević u emisiji „Naglas“ na RTCG.
Objasnio je da će se ići na pregovore koji će biti ustanovljeni na demokratskim principima.
- Tu su stvari svakome jasne. Na tim principima će se formirati vlasti. To tako radimo u svim gradovima gdje vršimo vlast. Nemam razloga da ne mislim tako. Građani Nikšića su rekli šta žele - kazao je on.
Nosilac liste Demokratske partije socijalista Boris Muratović kaže da su pokazali da su najjači politički subjekt.
- Bukvalno imamo rast na svim nivoima i izborima, a nemojte zaboraviti da nastupamo iz pozicije opozicione partije. Sa 14 odborničkih mjesta smo porasli na 16. Tri puta smo jači po snazi od prve sljedeće partije. Kada se ovaj trend nastavi, samo je pitanje vremena kada ćemo biti vlast - kazao je Muratović.
Kazao je da je funkcionerska kampanja nastavljena, te da je između ostalog, 5,5 miliona eura socijale podijeljeno prethodnih mjeseci.
Nosilac liste Demokratske Crne Gore Stevan Katić kazao je da su građani prepoznali njihov rad, te da je podrška porasla.
- Jučerašnji dan je bio praznik demokratije. Imali smo dostojanstvenu kampanju kako to priliči Novljanima - kazao je Katić.
Istakao je da mala izlaznost pokazuje da građani žive bolje i da se ne mogu kupiti.
Predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković kazao je da smo svjedočili zloupotrebi državnih resursa kao i anomalijama koje ne mogu da se podvedu pod fer političku borbu.
- Evropski savez je udario temelje u Nikšiću za buduće djelovanje kao što smo to uradili u drugim opštinama gdje smo učestvovali na izborima. Vidi se rast našeg Saveza i ono što mislim da je naša najveća pobjeda je što smo uspjeli da pokrenemo veliki broj građana koji su vrsni intelektualci koji su do skoro bili samo posmatrači političkih procesa. Uspjeli smo da ih animiramo i pokrenemo da u Evropskom savezu prepoznaju platformu za njihov doprinos - kazao je on.
Jovan Subotić sa liste PES-Novska lista kazao je da nije pozvan da komentariše pitanje formiranja vlasti u Nikšiću i novi mandat Marka Kovačevića na mjestu predsjednika opštine.
Kazao je da je ponosan na Novsku listi što iz izbora u izbore ne gube ni jedan glas. Istakao je da se podrška Stevanu Katiću ne dovodi u pitanje.

Kovačević: Dragović bio vruć, vlast će se formirati u skladu sa demokratskim principima

Parlament Mađarske usvojio je danas amandman na Ustav te države kojim zabranjuje javna dešavanja u organizaciji LGBT zajednice.
Usvojenim amandmanom daje se i pravo da se oduzme mađarsko državljanstvo dvojnom državljaninu za kojeg vlasti procijene da predstavlja opasnost po javni red i mir, kao javnu i nacionalnu sigurnost.
To je 15. promjena Ustava otkako ga je 2011. godine unilateralno donio Fides, a pravnici i kritičari vlasti ocjenjuju da se radi o još jednom njenom koraku u pravcu autoritarnosti, prenosi AP.
Amandman, novi korak vlasti premijera Viktora Orbana ka ograničavanju prava LGBT zajednice, usvojen je po partijskoj liniji.
Za nju je glasilo 140 poslanika vladajuće koalicije Fides-KDNP, a 21 je bilo protiv.
Uoči glasanja, opozicioni političari i demonstranti pokušali su da blokiraju ulaz u garažu parlamenta u Budimpešti kako poslanici vladajuće koalicije ne bi mogli ući u zgradu.
Policija je fizički uklonila demonstrante koji su se vezivali jedni za druge plastičnim trakama za jednokratnu upotrebu.
Amandmanom se legalizuje zabrana javnih LGBT okupljanja, uključujući Prajd koji je u Budimpešti popularan i okuplja hiljade ljudi godišnje.
U amandmanu se tvrdi da prava djece na moralni, fizički i duhovni razvoj ima prednost nad svim drugim fundamentalnim pravima, pa i na mirno okupljanje, a izuzetak je pravo na život.
Ustavom je sada omogućeno i da oduzima mađarsko državljanstvo onim dvojnim državljanima koji žive u zemljama izvan evropske ekonomske zone, a za koje vlast procijeni da su prijetnja po nacionalnu i javnu sigurnost i po javni red i mir.

Mađarska izmjenom Ustava zabranila javna LGBT okupljanja

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.