Zajednička odgovornost roditelja, institucija i stručnjaka je da djeci obezbijede sigurno, podržavajuće i podsticajno okruženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada - poručeno je sa konferencije „Klik sa djecom 2.0“, koja se u organizaciji Crnogorskog Telekoma i Udruženja Roditelji, održava danas u Naučno tehnološkom parku u Podgorici.&nbsp;
Tema drugog izdanja najveće konferencije posvećene roditeljstvu je „Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, a roditelji su od eminentnih stručnjaka iz regiona i Crne Gore imali priliku da saznaju sve što ih zanima o ranom razvoju, emocionalnom zdravlju i digitalnom odrastanju.&nbsp;
Ministar socijalnog staranja, brige o djeci i demografije Damir Gutić podsjetio je da današnja djeca žive u svijetu u kojem se prijateljstva stvaraju jednim klikom, ali se isto tako jednim klikom mogu otvoriti vrata nasilju, manipulaciji, komercijalizaciji djetinjstva i narušavanju privatnosti.
- Upravo zato odgovornost svih nas roditelja, nastavnika, stručnjaka, institucija i države nikad nije bila veća. Digitalno djetinjstvo nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti. Zbog toga Vlada Crne Gore i Ministarstvo kojim upravljam posvećuju posebnu pažnju bezbjednosti i dobrobiti djece u online prostoru. Naša je dužnost da djeca digitalne tehnologije koriste za učenje, kreativnost i razvoj, ali i da budu zaštićena od svake vrste digitalnog nasilja, eksploatacije i zloupotrebe - istakao je Gutić.
Ukazao je na to da država radi na jačanju multisektorskog sistema zaštite djece od digitalnog nasilja, posebno kroz saradnju centara za socijalni rad, škola, policije i pravosuđa, programe podrške roditeljima, izradu smjernica za bezbjedno korišćenje interneta za djecu mlađeg uzrasta i edukaciju za profesionalce koji rade sa najmlađima.&nbsp;
Važno je, smatra i uključivanje djece i mladih u kreiranje politika digitalne bezbjednosti jer digitalni svijet pripada njima i oni su njegovi najbolji poznavaoci.&nbsp;
- Samo zajedno možemo da iscrtamo granice koje nijesu prepreke, već sigurne linije u kojima se djeca mogu kretati. Da im damo slobodu koja nije opasnost nego temelj zdravog odrastanja. Ova konferencija još jednom pokazuje da je Crna Gora spremna da bude društvo koje ulaže u djecu, štiti ih i pruža im ono najbolje što imamo, a to su podrška i bezbjedno okruženje - zaključio je Gutić.&nbsp;
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović istakla je da je zajednički zadatak svih da digitalni svijet učinimo bezbjednim za djecu.
- Digitalni svijet djeci otvara mogućnosti kakve nijedna generacija prije njih nije imala: prostor da uče, istražuju, stvaraju, da razvijaju svoje talente i da se povezuju sa vršnjacima. Uz sve te prednosti, digitalni prostor nosi i rizike - od prekomjernog korišćenja do izloženosti neprimjerenim sadržajima, online nasilju, zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Zato je naš zadatak da da ih naučimo kako da prepoznaju rizične situacije, kome da se obrate, i kako da zaštite svoje podatke - kazala je Borovinić Bojović.
Istakla je da je neophodno roditeljima pružiti podršku da razumiju šta njihova djeca istražuju u digitalnom prostoru, da nauče kako da ih prate, a ne da ih kontrolišu - kako bi zajedno postavili pravila koja čuvaju njihovo mentalno zdravlje, emocije i osjećaj sigurnosti.
- Glavni grad će i dalje pružati punu podršku svim inicijativama koje jačaju roditelje, djecu i stručnjake, i koje doprinose stvaranju bezbjednog i podsticajnog digitalnog okruženja za svako dijete - istakla je Borovinić Bojović.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan podsjetila je da digitalna pismenost nije rezervisana samo za učenike, već je ključna i za roditelje i nastavnike.
- Zato pozdravljam poseban fokus konferencije na medijsku pismenost roditelja i odgovorno korišćenje online materijala. Moramo osnažiti one koji su najbliži djeci - stručnjake, roditelje i prosvjetne radnike - da budu navigacioni sistemi u ovom kompleksnom digitalnom okeanu. Nijedno ministarstvo, nijedna institucija, niti jedan roditelj ne može samostalno riješiti sve izazove digitalnog djetinjstva. Potrebna nam je sinergija - rekla je ona.&nbsp;
MPNI će, kako je istakla, nastaviti sa implementacijom inovativnih programa i jačanjem digitalne infrastrukture u školama.&nbsp;
- Škole i nastavnici moraju biti centri za podučavanje o etici i sigurnosti na internetu. Roditelji moraju biti partneri u praćenju i usmjeravanju. Stručnjaci nam moraju dati smjernice zasnovane na nauci i praksi - smatra Ćalasan.
Rukovoditeljka Sektora finansija u Crnogorskom Telekomu Gordana Blagojević istakla je, u ime organizatora, značaj ovog događaja ne samo iz razloga što okuplja stručnjake i roditelje, već i zato što privlači pažnju čitave zajednice oko pitanja koje je jedno od najosjetljivijih i najodgovornijih u savremenom društvu - kako djeci omogućiti sigurno i zdravo odrastanje u digitalnom okruženju koje je postalo neraskidiv dio njihove svakodnevice.
- U Crnogorskom Telekomu svakodnevno svjedočimo koliko se način komunikacije, učenja i povezivanja promijenio u vrlo kratkom vremenu. Vidimo kako digitalni prostor postaje mjesto gdje djeca istražuju, postavljaju prva pitanja, formiraju svoje interesovanje i identitet - ali i mjesto gdje se mogu susresti sa onim što ih može zbuniti, uplašiti ili povrijediti. Kao kompanija u samom centru digitalne transformacije društva, svjesni smo da naša uloga nije samo da gradimo mreže i tehnologije. Naša uloga je i da doprinesemo stvaranju prostora u kojem se tehnologija koristi promišljeno, odgovorno i u službi ljudskog razvoja - kazala je Blagojević.
Podsjetila je da nam tehnologija svakodnevno olakšava život i podržava nas u brzom tempu savremenog doba, ali jednako tako - upravo zahvaljujući njoj - imamo moć da digitalni prostor učinimo boljim.
- Da ga oblikujemo tako da njeguje, štiti i osnažuje. Da postane mjesto koje je, bez obzira na sve izazove, zdravo i sigurno, posebno za naše najmlađe. Zato su ovakvi skupovi izuzetno važni - poručila je Blagojević.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na važnost podrške koja je potrebna roditeljima.
- Nemamo priručnik za roditeljstvo. Nemamo školu u koju možemo da odemo i naučimo kako da budemo spremni za sve što nas čeka. Ali zato redovno čujemo da je porodica kriva za sve što u društvu ne valja. Ako već ne postoji sistem koji će roditeljima dati jasne modele i alate, onda je na nama da pravimo mjesta poput ovog - gdje se ne dijele kritike nego znanje, iskustvo i podrška. Zato je Klik sa djecom 2.0 važan - istakla je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Prema njenim riječima, zato u vrijeme kada se sve mijenja nevjerovatnom brzinom, moramo zastati, čuti struku i razumjeti šta danas znači biti roditelj, šta znači biti dijete, i kako izgleda odrastanje između ekrana, očekivanja i stvarnog života.&nbsp;
- Ova konferencija je prostor da zajedno razjasnimo ono što se roditelji najviše boje da pitaju, a najviše im treba da znaju. Da naučimo kako da zaštitimo djecu bez stvaranja panike. Kako da uspostavimo granice bez potpune zabrane. Kako da njegujemo slobodu bez zanemarivanja odgovornosti - kazala je Mihailović.
Prvi panel konferencije bio je posvećen temi „Onlajn nasilje i govor mržnje među djecom i mladima“, a o trenutnom stanju, izazovima i preporukama za roditelje govorili su mr Jakša Backović, magistar forenzičkog računarstva i istrage o sajber kriminalu, Balša Savić, sudski vještak za informacione tehnologije i Brahim Kajević, omladinski radnik i psiholog.
Pored podataka poput onog da u svijetu u svakom trenutku postoji oko 900 hiljada seksualnih predatora koji vrebaju djecu, roditelji su imali priliku da se upoznaju sa mogućim rizicima i mjerama zaštite, ali i podacima o nedovoljno zastupljenoj sistemskoj podršci kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih.&nbsp;
O balkanskom roditeljstvu i promjenama ako je nosi digitalno dobar govorila je Danijela Ostojić, klinička psihološkionja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja iz BiH, koja je istakla da rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom.
Djeci je, kako je poručila roditljima, potrebno iskustvo bezuslovnog prihvatanja - da ne moraju zarađivati ljubav kroz uspjeh ili ponašanje, sigurna privrženost - da smiju pogriješiti, izraziti tugu, reći “ne”, ali i model autentičnog roditelja koji koji priznaje i vlastite granice, ranjivost, nesavršenost.&nbsp;
- Na Balkanu smo odgajali djecu da budu poslušna, jer smo vjerovali da će tako biti sigurna. Danas znamo da sigurnost ne dolazi iz poslušnosti, već iz autentičnog kontakta i emocionalne povezanosti - rekla je Ostojić.
Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a Srbija Ivana Muškinja osvrnula se na to što se zapravo događa sa partnerskim odnosom kada u porodicu stigne beba.&nbsp;
Muškinja je ukazala na to da svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasleđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni. “U tom smislu, različitost među partnerima nije prepreka već potencijal ali samo ako postoji sposobnost da se te razlike prepoznaju, prevedu u jezik potreba i pregovaraju bez poništavanja drugog, što potvrđuju relacione teorije i nalazi iz istraživanja afektivne vezanosti”, istakla je Muškinja.&nbsp;
U nastavku konferencije roditelji su imali priliku da prisustvuju predavanjima Marije Sazdeve, magistarke psiholoških nauka, edukatorke i osnivačice Zlatne Akademije iz Sjeverne Makedonije. Učesnici konferencije su i Glorija Peranić, magistarka edukacijske rehabilitacije, vaspitačica ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja te edukantkinja dječije i adolescentne integrativne psihoterapije, kao i Tomislav Kuljiš, osnivač IPD Centra i Integralne tjelesne psihoterapije iz Hrvatske, jedan od najuvaženijih regionalnih stručnjaka za roditeljstvo i tjelesnu psihoterapiju.&nbsp;
U okviru panela učesnici su bili i Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i Marjan Popović, stručnjak za multimedijalne sadržaje i razvoj digitalnih proizvoda u kompaniji Crnogorski Telekom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Klik sa djecom 2.0“: Zajednički gradimo granice i slobodu za bezbjedno digitalno odrastanje

Roditelji se u prethodnih nekoliko godina sve češće žale zbog toga što većina škola ne nudi mogućnost produženog boravka, a i u onima koje to imaju problematično je što rade samo do 14 sati - rekla je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Sagovornica Budilnika kaže da se stiče utisak da je ove godine nikad manje škola organizovalo takvu vrstu boravka u školama. Podsjeća da škole fizički ne mogu organizovati produženi boravak jer prostora nema zbog prebukiranosti, međutim, ističe ona, nema ga ni u onim školama u kojima ima prostornih mogućnosti.
- Primijetili smo da se u prethodnih nekoliko godina roditelji mnogo više žale na trajanje boravka, jer škole čak i kad uspostave produženi boravak on funkcioniše do nekih 14 sati, što je naravno za roditelje koji rade do 15 ili 17 sati nemoguća misija da se organizuje i da dođe po dijete…Činjenica je da većina škola nema produžene boravke i da u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka iako se kaže da će se raditi na tome u skladu sa potrebama - navela je ona.
Važno je to, cijeni Mihailović, podcrtati ovom rukovodstvu Ministarstva prosvjete.
- Ali ne samo njima, nego i prethodnima, da moraju da znaju jednu važnu informaciju i činjenicu koja im je i sada vrlo jasno - nijesu roditelji ti koji su odlučivali, niti ih je iko pitao kako će funkcionisati sistem obrazovanja u Crnoj Gori, nijesu odlučili da se uvede devetogodišnji sistem obrazovanja, već su morali da se prilagode onome što je država odlučila kada je odlučila prije više decenija - navela je Mihailović.
Redakcija Budilnika uputila je resornom Ministarstvu pitanja o tome u koliko je škola organizovan produženi boravak i iz kojih razloga nije u svakoj.
Oni su kazali da je tokom prošle školske godine 51 škola imala organizovan produženi boravak za djecu, dok se za ovu školsku godinu podaci još unose u Informacioni sistem obrazovanja (MEIS).
- Produženi boravak koji se, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju, organizuje u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama za učenike prvog, a izuzetno za učenike drugog razreda. U okviru boravka učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole - naveli su oni.
Organizacija produženog boravka u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama zavisi, kažu, od iskazanog interesovanja roditelja i mogućnosti škola.
- Dakle, organizovanje produženog boravka je u nadležnosti škole, a broj učenika, broj smjena, prostorni uslovi, utiču na mogućnosti škola da organizuju produžene boravke. Napominjemo da su novi statuti škola u procesu usvajanja. Zakonom je propisano da dio sedmične norme časova vaspitači ostvaruju u produženom boravku, dok je izmjenama statuta osnovnih škola utvrđeno da nastavnici, u okviru radnog vremena, po jedan čas sedmično rade u produženom boravku - istakli su oni.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, poručuju oni, posvećeno radi na razvoju školske infrastrukture.
- Te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje - naveli su u MPNI.
Mihailović se osvrnula i na činjenicu da je vikend protekao u znaku još jednog slučaja vršnjačkog nasilja u kojem su vršnjaci pretukli maloljetnog državljanina Bosne i Hercegovine, te naglasila da država ne radi ništa po tom pitanju.
- Zaista je više sramota šta smo dopustili, gdje smo došli, jer situacije koje su se samo u posljednjih mjesec dana desile, za koje javnost zna, a mnogo situacije nijesu doprle do javnosti, nam pokazuju gdje smo i u kakvim smo sve problemima - rekla je Mihailović.
Podsjeća da konstantno - već deset godina od nadležnih dobijaju iste odgovore.
&nbsp;- Da je nasilja uvijek bilo i da će ga uvijek biti, da je percepcija kriva i da se stiče da je nasilja mnogo više. Krive sve, pa i medije, samo odrasli i nadležni traže izgovore u krivici druge strane, bez sopstvene odgovornosti - navela je ona.
Sramota je, podvlači ona, da uopšte o ovome govorimo na ovaj način kada se sve ovo dešava i kada ne želimo da se pozabavimo ovim problemom.
- Nijesmo mi mimo svijeta, pa nije valjda moguće da Crna Gora ne može da nađe model da prvo shvati u čemu je problem a onda nakon toga da se ovim pozabavi - istakla je Mihailović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkbezscE6MZk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Činjenica je da je u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka

Obezbijeđen je školski pribor za 1.484 djece iz 25 crnogorskih škola u okviru humanitarne akcije "Podijelimo, jer zajedno možemo više" - saopšteno je iz nevladine organizacije Udruženje Roditelji.
Ova akcije je završena ove sedmice, nešto kasnije nego uobičajeno, a sa ciljem obuhvatanja što većeg broja djece kojoj je ovaj vid podrške potreban.&nbsp;
- Akciju je realizovalo Udruženje Roditelji 15. put, a i ove godine, kao i prethodne tri, partner je bila Fondacija „Čini dobro”, koja je aktivirala aplikaciju putem koje su kompanije i firme donirali novac za kupovinu pribora. Putem te aplikacije uplaćeno je više od 11.000 eura. Još toliko donirano je direktno uplatama na računima knjižare Tagor i Udruženja - istaknuto je u saopštenju.
Saradnja sa centrima za socijalni rad obezbijedila je prepoznavanje najugroženijih porodica, odnosno djece kojima je ovakva vrsta podrške najpotrebnija. Stručni radnici centara definisali su spiskove porodica koje se suočavaju sa izazovima obezbjeđivanja osnovnih životnih potreba, i koje žive na rubu egzistencije.
Tanja Ašanin iz Udruženja Roditelji kazala je da su srećni jer su obuhvatili dio najugroženijih u cijeloj Crnoj Gori, ali i potišteni jer nijesu uspjeli sve da obraduju.&nbsp;
- Nažalost, preveliki je broj djece koja žive u siromaštvu u našoj zemlji, i ovaj problem mora da počne da se rješava kako na nacionalnm tako i na lokalnim nivoima, uz uključivanje loklanih samouprava, kako su to neke i počele da rade - poručila je Ašanin.
Akcija je, prema njenim riječima, pokrenula lavina empatije i humanosti i poruka djeci da nijesu sami.
Udruženje Roditelji se zahvaljuje upravama i zaposlenima u oko 40 firmi i građanima koji su podržali humanitarnu akciju i omogućili da 1.484 djece dobije kompletan školski pribor potreban za praćenje nastave.
- Još jednom smo pokazali da su humanost, solidarnost i empatija vrijednosti koje krase crnogorsko društvo, jer zajedno, ujedinjeni, možemo činiti dobro i velike stvari - kazala je direktorica Fondacije “Čini dobro” Marija Manja Jovović.
Kako je istakla, Fondacija iskrenu zahvalnost duguje Đini Jauković, Dubravki Drakić, Zorici Kostić Vučićević, Savi Kovačeviću, Marku Prentiću, Milošu Vujoviću, Slavku Kaleziću i Danijelu Alibabiću na njihovom nesebičnom doprinosu u činjenju ove akcije uspješnom video porukama koje su podstakle mnoge da se uključe.
Knjižara Tagor je obezbijedila popust na kupovinu kompletnog materijala, distribuirala pribora centrima za socijalni rad u svim opštinama.

Školski pribor za oko hiljadu i po djece iz svih crnogorskih opština

Nevladine organizacije Udruženje Roditelji, Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje uputile su danas dopis Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija sa zahtjevom da se javnosti hitno saopšti da li je planiran nastavak angažovanja zaštitara u osnovnim i srednjim školama tokom školske 2025/2026. godine.
- Ova mjera, sprovedena u periodu od februara do juna 2025. godine, nije bila samo tehnička mjera zaštite, već i simbolički čin koji je ulio osjećaj sigurnosti i povjerenja u školski prostor, koji bi morao biti zaštićen od vandalizma, fizičkih sukoba i svih oblika ugrožavanja bezbjednosti- navode ove NVO u zajedničkom saopštenju.
Međutim, s početkom nove školske godine mjera, ističu, nije produžena, iako sistemsko rješenje još nije usvojeno.&nbsp;
- Prethodna najava uvođenja novog zvanja „pozornik“ kao potencijalnog odgovora na potrebe zajednice je daleko od usvajanja. To znači da trenutno ne postoji ni trajno ni privremeno rješenje, a učenici i zaposleni su ponovo bez institucionalne podrške u domenu fizičke bezbjednosti. Prema javno dostupnim podacima, u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno je najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja, što dodatno potvrđuje ozbiljnost problema i potrebu za hitnim djelovanjem- navodi se u saopštenju.
Oni pozivaju Ministarstvo da javnosti saopšti rezultate evaluacije efekata koje je prisustvo zaštitara imalo tokom njihovog prethodnog angažmana i objavi šta je odlučilo o nastavku angažovanja zaštitara kao privremene mjere, do usvajanja sistemskih i dugoročnih rješenja u oblasti bezbjednosti u školama.&nbsp;
- Takođe, ako je proces odlučivanja već u toku, molimo da javnost bude blagovremeno informisana o planiranom vremenskom okviru i konkretnim koracima koji se preduzimaju.Bezbjednost ne smije biti predmet odlaganja niti kompromisa. Očekujemo brzu i odgovornu reakciju nadležnih, u interesu svih učenika, roditelja i zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore- zaključuju u saopštenju.

Udruženje Roditelji, HRA i CGO: Zaštitare odmah vratiti u škole, bezbjednost djece nije tema za čekanje

Kaznena politika za seksualno zlostavljanje djece je toliko slaba da se više vodi o pravima predatora, nego o zaštiti djece - upozorila je u emisiji E uživo, na Televiziji E, direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Podaci iz analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024. godine pokazuju poraznu stvarnost - u proteklih pet godina donešena je 51 presuda za seksualno zlostavljanje djece, ali je maksimalna kazna izrečena samo jednom. Više od polovine kazni bilo je ispod godine zatvora, dok žrtve nerijetko čekaju i po nekoliko godina na prvo ročište.
Kada se bude radila sljedeća analiza, kaže Mihailović, brojka će biti mnogo veća u odnosu na broj pravosnažnih presuda i djela kojih je sve više i više.
- Kroz ovu analizu se potvrdilo sve ono na šta smo ukazivali i zbog čega smo insistirali sve ove godine da se mijenja regulativa, ali što je mnogo važnije - da počne primjena svega onoga što smo mijenjali i da se to mora mnogo brže sprovoditi nego što je to bio slučaj do sada. Upravo su podaci prilično poražavajući, naročito kada govorimo o kaznenoj politici, jer se i dalje nastavlja sa tim trendom da idemo mnogo više ka zakonskim minimumu, nego ka zakonskom maksimumu, a jedan slučaj koji je bio zakonski maksimum se nije ni desio, odnosno ta kazna na kraju nije ni bila tolika, ako se sjetite da je prije godinu i po Apelacioni sud odlučio da je smanji, kada smo organizovali proteste sa drugim organizacijama zbog takve odluke - rekla je Mihailović.
Šalje se poruka, prema njenim riječima, da djeca nijesu zaštićena od predatora i pedofila.
- Potvrđuje se, nažalost, na osnovu svega onoga što se dešava da je takvih slučajeva sve više. To je poruka da svi oni koji se odluče na takvo nešto neće adekvatno biti kažnjeni, neće kazne biti toliko velike, odnosno da će se očigledno mnogo više voditi računa o njihovim pravima, nego o tome da zaštitimo djecu - zaključila je Mihailović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWx3bR5gAykg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović o kaznenoj politici za seksualno zlostavljanje djece: Šalje se poruka da djeca nijesu zaštićena od predatora

Za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama iz svih opština Crne Gore i ove godine će biti obezbijeđen školski pribor u toku humanitarne akcije "Podijelimo, jer zajedno možemo više", koju udruženje Roditelji organizuje 15. put.
Partner Udruženju u realizaciji akcije i ove godine je Fondacija "Čini dobro", koja će donirati novac za školarce, ali i pomoći u prikupljanju donacija aktiviranjem <a href="https://share.google/T9Ox0LLTOBKxPZNC0">ONLAJN PLATFORME</a> putem koje svi zainteresovani mogu donirati novac u samo nekoliko klikova.
U saradnji sa centrima za socijalni rad biće prepoznati najugroženije porodice kojima je ova vrsta podrške najpotrebnija. Akcija počinje u utorak, 1. jula, a trajaće do nedelje, 31. avgusta.
Udruženje Roditelji pozvalo je sve građane, kompanije i organizacije da nam se pridruže kako bismo opremili što veći broj djece za novu školsku godinu. Podsjećaju da je tokom prošlogodišnje akcije 1.522 djece iz cijele Crne Gore spremno dočekalo novu školsku godinu.
- Naša želja je da svako dijete u Crnoj Gori ima priliku da dostojanstveno krene u školu, s osjećajem pripadnosti i sigurnosti. Vjerujemo d svaka sveska i olovka koju zajedno obezbijedimo, nisu samo materijalna podrška, već i poruka toj djeci da nisu zaboravljena – da smo tu, jedni za druge. Zajedno možemo promijeniti njihove školske dane, a možda i živote - poručila je Katarina Čarapić iz Udruženja Roditelji.
U pitanju su porodice koje se svakodnevno suočavaju sa izazovima obezbjeđivanja i osnovnih životnih potreba, a koje žive na rubu egzistencije, većina su korisnici socijalne pomoći, u kojima djeca često odrastaju samo sa jedim roditeljem, pojedini i u hraniteljskim porodicama… Nerijetko su diskriminisana u školi od vršnjaka, veliki broj živi u neuslovnim barakama, bez struje i kupatila, jedan broj se hrani u narodnim kuhinjama.&nbsp;
Zainteresovani pojedinci i kompanije koji su u mogućnosti da podrže akciju, i pruže direktan doprinos humanom cilju - da svako dijete u Crnoj Gori ima jednake šanse za obrazovanje, mogu kontatirati Udruženje Roditelji za dodatne informacije na broj telefona 020 511 983, kao i putem mejl adrese <a href="mailto:udruzenje.roditelji@gmail.com">udruzenje.roditelji@gmail.com</a>.

Humanitarna akcija: Besplatni školski pribor za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama

Kazne zatvora, izrečene u prethodnih pet godina, u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma. To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore.&nbsp;
Taj dokument je, kako se dodaje u saopštenju, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”.
Analiza pravosnažnih presuda obuhvatila je ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 lica.
Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je dosadašnji doprinos udruženja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.
On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.
- Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu - rekao je Božović.
Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.
- Ova mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu. Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti - istakao je ministar Božović.
Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević Korać i Bojana Bandović ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.
Navele su, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.
- U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude - 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta - neki su od zaključaka iz analize.
Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja. seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja mr Andrea Mićanović, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.
Mićanović je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su česti zabrinjujući nedostaci - nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.

Kazne za seksualno zlostavljanje djece i dalje blizu zakonskog minimuma

Udruženje Roditelji organizovaće sjutra u Podgorici okrugli sto pod nazivom Glas za bezbjedno djetinjstvo, sa ciljem da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da okrugli sto organizuju uz podršku projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan. 
 
- Udruženje Roditelji je, u saradnji sa pravnim ekspertima, kroz taj projekat izradilo analizu kaznene politike i studiju slučaja krivičnih djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će okrugli sto biti prilika da se javno predstave ključni nalazi te analize i otvori dijalog o unapređenju institucionalnog odgovora i mehanizama zaštite djece. 
 
- Događaj će okupiti predstavnike pravosuđa, domaćih i međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, a cilj je da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja - rekli su iz Udruženja Roditelji.

Sjutra okrugli sto o zaštiti djece od seksualnog nasilja: Glas za bezbjedno djetinjstvo

Udruženje Roditelji organizuje u petak, 13. juna, u parku ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu u Podgorici, nastavak najvećeg porodičnog događaja u zemlji, festivala roditeljstva Porodica Fest.&nbsp;
Program mini izdanja festivala, kako je saopšteno iz Udruženja, trajaće nešto duže od tri sata, a počeće u 18 sati.
Program će posjetioci moći da prate ispred Dvorca Petrovića, u Mtel atrijumu i u dvije tematske zone u parku. Biće organizovan i porodični sajam.
U okviru glavnog programa nastupiće Škola folklora OŠ „Dr Dragiša Ivanović”, NU CEMOI će odigrati predstavu „Energija i ja”, biće održan mini koncert plesnog kluba Akademija plesa, dok će JU „Dječji savez Podgorica” predstaviti pobjednike Gradskog maskenbala „Svijet dječije maske“. Plesni klub Sonrisa će održati javni čas plesa „Porodica pleše sa Sonrisom“, a na kraju programa će Šou animatori izvesti predstavu „Magični pijesak“.
U kreativno-zabavnoj zoni će biti organizovano šest zanimljivih aktivnosti. HAPPYMAGICFACE će mališane obradovati oslikavanjem lica, dok će JUMBO održati radionicu Paint with JUMBO. Wonder Corner će organizovati edukativno-kreativne radionice Wonderland, Marina Bokan radionicu Od figurice do pričice, a PetVet Centar Kreativni kutak. Čim padne mrak Šou Animatori će održati interaktivnu radionicu Pješčana predstava.
U sportskoj zoni su planirane aktivnosti: Fudbal u parku-Ženski fudbalski klub „Akademija fudbala CITY“, Fizička aktivnost za najmlađe kroz poligone i igrice, Dječji fitnes centar Smart Gym i Rukomet u parku, Ženski rukometni klub „Podgorica 2013”.
U okviru porodičnog sajma predstaviće se: Barber Miloš, MontVet, Bokica Alojica Forever, Atelje Manufaktura, JUMBO, International school and kindergarten Maša, Wonderland Studio Edukativno-kreativni centar, Ellina Maštalica, Rukotvorje, Bojana Uskoković, Expo Commerce i Centar za mame.
- Nastavljamo tamo gdje nas je kiša zaustavila 17. maja. Pozivamo roditelje da ponovo dođu u najljepšu podgoričku oazu, da nastavimo u istom ritmu, sa istom onom energijom po kojoj je Porodica Fest sada već dobro poznat. Na radost svih članova porodice, a ponajviše mališana, u petak SVI U PARK! - poručuju iz udruženja Roditelji.
Organizatori Festivala, kako navode, su udruženje Roditelji i njegovo socijalno preduzeće Kreativa Lab, partner je Glavni grad Podgorica, zlatni sponzor je M:tel, srebrni sponzori su Aroma i City marketi, a broznani sponzor je šoping centar Kamelija Kotor. Ovogodišnje izdanje Festivala roditeljstva podržali su i: Turistička organizacija Podgorice, Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, BIG Fashion Podgorica, The Capital Plaza, Zelenilo DOO, Čistoća DOO, Služba zaštite i spasavanja Glavnog grada i CEDIS.

Udruženje Roditelji: U petak nastavak najvećeg porodičnog festivala "Porodica Fest"

Iako se sve češće suočavamo sa različitim oblicima nasilja među mladima, sistem i dalje ne nudi dovoljno rješenja, a odgovornost izostaje i kada postoje zakonski mehanizmi, upozorila je Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
- Mi nemamo sisteme podrške porodicama, nemamo mehanizme kako da, kada se unutar jedne porodice nešto dešava što za posljedicu ima neprimjereno ponašanje djeteta, pomognemo toj porodici. A još manje imamo načine kako da ih pozovemo na odgovornost, ukoliko uz sve što pokušamo – odbiju da se bave time. Nemamo kako da ih natjeramo na to - poručila je Mihailović.
Prema njenim riječima, nasilja je sve više, ne samo među vršnjacima, ali izostaju konkretni odgovori nadležnih.
- Bile su neke promjene, mijenjali su se propisi, usklađivali sa stvarnim potrebama – oni su i dalje na snazi, ali se ne primjenjuju. I dalje se razmišlja o tome ko je kriv, umjesto da se problemi rješavaju. Nema povezanosti između institucija sistema i porodice. Situacije se ne rješavaju dok se nešto ne desi, a kad se desi – sve traje dan, dva, pa opet po starom - kazala je Mihailović.
Ističe da odrasli često pružaju djeci loš primjer, svojim ponašanjem i tolerisanjem nasilja.
- Djeca uče od odraslih. Kada posmatraju nasilje i ne prijavljuju ga, rade to jer vide da je to odraslima normalno. Čak i kada znamo da se nasilje dešava, nerijetko ga ne prijavljujemo. U porodici se nasilje relativizuje, govori se da to nije strašno, da je normalno, da smo uvijek takvi bili. Djeca samo kopiraju ono što vide kod nas. I biće tako sve dok mi ne prestanemo da to smatramo normalnim- navodi Mihailović.
Ona je posebno naglasila važnost djelovanja nadležnih institucija, pored edukativnog pristupa.
- Dešava se da odrasla osoba prođe pored mladih u sukobu, izbjegne da reaguje jer misli da bi i sama mogla biti ugrožena. Upravo zato edukacija jeste važna, ali mora da postoji i institucionalno djelovanje. Institucije sistema koje su zadužene za primjenu zakona i zaštitu građana od nasilja moraju reagovati i pozivati na odgovornost - naglasila je Mihailović.
Na kraju, ponovo je ukazala na nedostatak sistemske podrške:
- Mi nemamo mehanizme kako da pomognemo porodicama koje se suočavaju sa problemima, niti kako da ih pozovemo na odgovornost kad odbijaju da se time bave. I to je suštinski problem - &nbsp;zaključila je Mihailović.

Mihailović: Djeca uče iz loših primjera – sistem mora reagovati, ne samo edukovati

Nakon što je sudija za istragu ukinuo pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću Specijalno tužilaštvo se žalilo Apelacionom sudu na takvu odluku, uz tvrdnju da je takva odluka nezakonita. Taj slučaj je zaokupio pažnju i jedan je od interesantnijih, smatra advokat Marko Radović, a ukidanje pritvora biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću je zakonita odluka, pa ga je, dodaje on, iznenadilo reagovanje SDT-a.
- Iz ugla objektivnog posmatrača smatram da se radi o jednoj apsolutno čistoj pravnoj situaciji i zakonitoj odluci, jednostavno sud nije imao prostor, odnosno sudija za istragu da postupi na drugačiji način nego što je postupio. Problematizovano je kasnije jedno pitanje od strane SDT-a kao nadležnog tužilaštva u tom postupku, koje se inače protivilo prijedlogu za odbrane za ukidanje tog pritvora - a to je da li je ta odluka mogla da bude izvršena prije njene pravosnažnosti. Kao neko ko drži da poznaje odredbe ZKP-a, ko se bavi time i ko sarađuje sa tim ljudima iz SDT-a i profesionalno ih uvažavam, moram priznati da me iznenadilo to njihovo saopštenje - naveo je Radović. 
 
Radi se, decidan je on, o odluci koja je zakonita. 
 
- I apsolutno žalba SDT-a kao nezadovoljne strane u tom slučaju ne odlaže izvršenje te odluke, s obzirom da je pritvor bio određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke, saslušanjem posljednjeg svjedoka otpao je pritvorski osnov i sudija za istragu je, shodno svom ovlašćenju iz člana 178 ZKP-a, donio jedinu moguću odluku - rekao je Radović u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
<h2>SUDIJA JEDINO MOGAO DA UKINE PRITVOR</h2>
Podsjetio je i na odredbu člana 174 ZKP-a koja je opšteg karaktera i koja propisuje da će se pritvor odmah ukinuti u toku cijelog trajanja postupka čim prestanu razlozi za njegovo dalje trajanje, što se desilo u pomenutom slučaju. 
 
- Radi se o jednom specifičnom slučaju gdje je pritvor određen od strane sudije za istragu upravo po tom pritvorskom osnovu, a nijesu prihvaćeni pritvorski osnovi iz tačke 1 i 4 člana 175 stav 1 ZKP-a i upravo mi je taj slučaj zbog toga zaokupio pažnju, jer je SDT nezadovoljno takvom odlukom izjavilo žalbu u krivičnom vanpretresnom vijeću Višeg suda koje je potvrdilo takvu odluku. Nakon isteka pritvora od 30 dana, koliko on može trajati po rješenju sudije za istragu, SDT je neuvažavajući autoritet pravosnažne sudske odluke zatražilo produženje pritvora i po onim tačkama u odnosu na koje je pravosnažno rješenje od strane sudije za istragu, a kasnije i krivičnog vanpretresnog vijeća: da ne postoje ti pritvorski osnovi - naveo je on. 
 
Jedan slučaj je, ističe on, Ivanović - a drugi je Ubović. 
 
- Iako se radi o povezanom predmetu SDT je, nakon što je krivično vanpretresno vijeće odbilo prijedlog tužilaštva da se produži pritvor jer se radi o presuđenoj stvari, produženje pritvora traži iz istih onih razloga iz kojih je traženo i određivanje pritvora i po tom osnovu je izjavilo žalbu Apelacionom sudu koja je u odnosu na Ivanovića uvažena, predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje - u kom slučaju je Viši sud ponovo bio stava da pritvor ne treba produžavati po tom osnovu... Dok je u odnosu na okrivljenog Ubovića izjavljena žalba po kojoj još nije odlučeno od strane Apelacionog suda. Tu se desila upravo ta interesantna situacija - ističe Radović. 
 
Jedino što je sudija za istragu mogao, jasan je Radović, jeste da ukine pritvor. 
 
- U trenutku dok se čekalo odlučivanje, odnosno slanje predmeta u Apelacioni sud radi odlučivanja po žalbi SDT-a na rješenje Višeg suda o produženju pritvora da je istekao pritvor po pritvorskom osnovu po kome je pritvor tekao, jer u trenutku kada je sudija za istragu odlučivao o prijedlogu odbrane okrivljenih Ivanovića i Ubovića da se ukine pritvor pravosnažno je egzistirao samo pritvorski osnov iz tačke 2 i kažem vam ne vidim šta je drugo mogao da uradi sudija istragu bez da ukine pritvor - istakao je Radović.
<h2>PRITVOR POSTAO GOTOVO PRAVILO</h2>
Advokat ukazuje i na činjenicu da je pritvor postao gotovo pravilo, iako smatra da se situacija pred Višim sudom kao prvostepenim organom, kako kaže, počinje mijenjati u pozitivnom smjeru. 
 
- Upravo ovakve situacije koje su se desile u odnosu na okrivljene Ivanovića i Ubovića, situacija koja se desila nedavno u odnosu na Mijajlovića, situacija koja se ranije desila u odnosu na okrivljenog Zorana Lazovića, negdje stvara bojazan da kad odu stvari u nadležnost krivičnog vijeća Apelacionog suda, mislim na KVŽ njihovo vijeće, da se onda stvari otrgnu kontroli i da onda što se tiče pritvora postaje sve moguće - naveo je on. 
 
Nažalost, Apelacioni sud je, cijeni on, kreirao takvu praksu koja je bila nezamisliva ranije. 
 
- I počeo da radi stvari koje su bile nezamislive ranije, upravo su ovi primjeri najbolja potvrda ovoga što vam iznosim i možda je zbog toga Viši sud uvidio da kako krene priča o strane sudije za istragu, odnosno prilikom odlučivanja o prijedlogu tužilaštva za određivanje pritvora, da će umnogome zavisiti i dalji tok događaja. U tom smislu smatram da su jako značajne odluke Višeg suda nedavno donijete u predmetima protiv policijskih službenika i protiv pojedinih okrivljenih iz predmeta okrivljenog Mijajlovića da se odrede mjere nadzora, koje su odluke potvrđene i od strane krivičnog vanpretresnog vijeća, kojih mjera se okrivljeni apsolutno uredno pridržavaju i kojim mjerama se ostvaruje ona svrha koja se u mnogim drugim slučajevima ostvaruje bespotrebno pritvorom - naglasio je Radović.
<h2>SKAJ PREDMETI - VIŠE ŠTETE NEGO KORISTI</h2>
Advokat se osvrnuo i na korištenje Skaj aplikacije kao dokaza u Crnoj Gori počev od marta 2021.godine i ukazuje da je sama njena aktuelnost najbolja potvrda je li to ili nije dokaz. 
 
- Vjerujte mi da je to čisto, da je to po zakonu i da to može tako ne bi bila ovolika polemika i ne bi se svako malo donosile odluke od strane pojedinih sudova kojima se upravo afirmiše priča koju priča odbrana u Crnoj Gori i mi kao branioci, odnosno advokati, da se radi o dokazu koji ne može da se koristi kao dokaz u krivičnom postupku. Međutim, jednak ili možda veći problem u ovom trenutku je način na koji se koristi Sky u krivičnom postupku, nepouzdanost podataka sa Skaj ECC aplikacije i problemi koje je Skaj napravio u odnosu na sudske postupke, jer vjerujte mi: taj broj predmeta i način upotrebe Skaja, bojim se da je pravosudnim organima u Crnoj Gori donio mnogo veću, pod tim podrazumijevam i istražne organe, štetu nego što je korist - zaključio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dik9owYHX3TM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću zakonita i jedina moguća odluka, žalba SDT-a ne odlaže izvršenje odluke

Grupa nevladinih organizacija izrazila je zabrinutost povodom odluke tužiteljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Jelene Protić, koja je, kako navode, nakon saslušanja pustila na slobodu dvojicu maloljetnika iz &nbsp;Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva šesnaestogodišnjeg H.M. iz Herceg Novog i pozvala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da da ispita ovaj slučaj.
U NVO Crnogorski forum, NVO Centar za istrage, monitoring, antikorupciju i vladavinu prava (CIMAP), NVO Udruženje mladih „Alternativa“, Organization for Protection of Human Rights and International Cooperation – Amnesty, te NVO Centar za razvoj umjetnosti „Hellaephoria" kažu da su osumnjičeni ubrzo napustili Crnu Goru i postali nedostupni organima gonjenja, iako im je bila izrečena zabrana napuštanja države.
- Postupanje Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, odnosno tužiteljke Jelene Protić, u predmetu pokušaja ubistva šesnaestogodišnjeg H.M. &nbsp;iz Herceg Novog, predstavlja presedan, grubo kršenje zakona, prava žrtve i međunarodnih pravnih normi. Okrivljeni za pokušaj ubistva, A.P. (17) i L.M. (17), oba državljani Srbije, nakon davanja izjava, pušteni su da se brane sa slobode uz zabranu napuštanja Crne Gore, nakon čega su napustili teritoriju Crne Gore i postali nedostupni organima gonjenja. &nbsp;Do danas nisu procesuirani od strane pravosuđa, iako se događaj desio još u avgustu, 2025 godine. Advokati odbrane okrivljenih, Željko Đukanović i Ranko Radonjić su tražili od tužiteljke Protić da donese odluku da se njihovim klijentima, omogući suđenje u Srbiji (?!) - naveli su u ovim NVO.
Oni ističu da je optuženi napadač u izjavi policiji i VDT-u, na pitanje zbog čega je napao i nožem izbo, baš maloljetnog H.M. a ne nekog drugog, odgovorio da je razlog napada bio, to što je taj mladić imao „crnogorski naglasak”.
- Prema važećem Zakonu o krivičnom postupku Crne Gore, pritvor se može odrediti kada, postoji osnovana sumnja da će osumnjičeni pobjeći (što se i dogodilo), kada postoji opasnost da će uticati na svjedoke i kada postoji mogućnost ponavljanja krivičnog djela. Uprkos jasnom ispunjenju ovih uslova, tužiteljka Jelena Protić je osumnjičene neopravdano pustila na slobodu, što predstavlja neprofesionalan, neodgovoran i zakonski neutemeljen potez, koji je doveo do direktne opstrukcije krivičnog postupka - naveli su u NVO sektoru.
Očigledno je, cijene oni, da je Više državno tužilaštvo iz Podgorice, u konkretnom slučaju nije postupalo ni objektivno, ni ispravno, a ni u skladu sa zakonom, prilikom određivanja mjera protiv okrivljenih za ovo teško krivično djelo.&nbsp;
- Tužiteljka Jelena Protić nije saslušala ni sve svjedoke, kao ni oštećenog, niti je provela službenu radnju uzimanja iskaza od njih, a pustila je okrivljene na slobodu, koji sada mogu nesmetano da utiču na svjedoke, da međusobno usaglašavaju odbranu, pa čak i da se nikad i ne pojave na sudu. &nbsp;Smatramo, da je i tu okolnost potrebno detaljno i podrobno ispitati. Na čemu je ova tužiteljka zasnovala takvu odluku, javnost, ali i žrtva ostali su uskraćeni za bilo kavo suvislo objašnjenje - naveli su u NVO sektoru.
Treći učesnik i inicijator cijelog događaja koji je, prema njihovim riječima, i započeo napad gađanjem opštećenog bakljom, uopšte nije optužen i procesuiran.
- Odnosno nije obuhvaćen optužnicom, kao učesnik, već je samo saslušan kao svjedok u postupku pred VDT-om (?!) Više državno Tužilaštvo se nije bavilo ni ispitivanjem profila i ranijeg ponašanja počinilaca, dobijanju činjenica i informacija o kakvim se licima zapravo radi i da li se ona, u zemlji iz koje dolaze, nalaze u policijskoj evidenciji, kao lica koja su sklona vršenju krivičnih djela, zanemarujući tako i Socta dokument. Prema našim saznanjima i informacijama do kojih smo došli, upravo se radi o povratnicima, te da se isti vode u policijskoj evidenciji Republike Srbije, kao socijalno zapuštena lica, koja su asocijalna i sklona vršenju krivičnih djela - naveli su oni.
Smatraju da je izostala i efikasna naredba VDT u sprovođenju policijskih radnji.
- Pa je tako istim licima omogućeno da se nakon izvršenja teškog krivičnog djela, udalje sa lica mjesta, a jednom od njih (L. M. koji je i uoptrebio hladno oružje i nanio teške tjelesne povrede opasne po život), data je mogućnost da tek nakon dva dana skrivanja, bude lociran i &nbsp;priveden u OB H. Novi i saslušan na same okolnosti napada. Pored niza, namjernih ili slučajnih propusta tužiteljke Protić u kvalifikaciji izvršenja ovog teškog krivičnog djela, ista je propustila da ovo krivično djelo kvalifikuje po članu 404. Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim je propisano da je krivično djelo izvršeno u grupi ili više lica na organizovan i unaprijed smišljen način, te da tužiteljka, nije cijenila ni okolnosti, da je ovo teško krivično djelo učinjeno prema maloljetnom licu, na posebno brutalan način - istakli su u NVO sektoru.
Ovakvim postupanjem prekršeni su, ističu oni, i međunarodni pravni akti koji garantuju pravo na pravično suđenje.
- Među kojima posebno izdvajamo, Član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), Član 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (MPGPP) - dodali su oni.
U oba dokumenta jasno je, kako su kazali, garantovano pravo žrtve na efikasnu istragu i procesuiranje odgovornih, na pristup pravdi bez diskriminacije i pravično, nepristrasno i blagovremeno suđenje.
- Međutim, ovde je urađeno sve suprotno, pa su u ovom slučaju grubo prekšene međunarodne norme i izvršena institucionalna diskriminacija žrtve. Žrtva ovog brutalnog napada, šesnaestogodišnji H.M. , je zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, bio je izboden nožem u predjelu bubrega, zadobio je i višestruke povrede glave palicom, bio je životno ugrožen, i samo zahvaljujući brzoj reakciji prolaznika izbjegnuta je tragedija. Nakon nepuna dva mjeseca oštećeni H.M. je ponovo operisan jer je kao posledicu ranjavanja imao novu komplikaciju. Pored toga, ovakav događaj i postupanje pomenute tužiteljke, samo po sebi, težak je udar na osjećaj sigurnosti, mentalni i fizički integritet osobe koja ga je preživjela i ostala bez pravne, institucionalme i druge zaštite - istakli su u NVO sektoru.
Ovakav postupak Tužiteljke Protić, prema njihovim riječima, predstavlja jedno od najgrubljih kršenja tužilačke etike i prava građanina na pravnu zaštitu i primjenu međunarodnih profesionalnih i pravnih standarda.
- Na ovaj način se produbljuje i produžava institucionalno nasilje nad žrtvom. Iako je tužilac slučaj kvalifikovao kao krivično djelo ubistvo u pokušaju, okrivljenima nije odredila pritvor već ih je pustila da se brane sa slobode, čak i da napuste zemlju, a njihova dostupnost organima gonjenja, postane upitna. Umjesto da institucije stanu u zaštitu žrtve, povrijeđena su njegova osnovna ljudska prava, dok su napadači pušteni da slobodno napuste državu i postanu nedostupni organima gonjenja - naveli su oni.
Decidni su da je puštanjem osumnjičenih na slobodu stvorena mogućnost opstrukcije postupka i realna opasnost da utvrđivanje činjenica bude ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama okrivljenih.
- ... Da okrivljeni usaglase izjave i utiču ili izvrše pritisak na svjedoke, te &nbsp;da cijeli postupak bude osujećen ili obustavljen zbog njihove nedostupnosti. Ovakav postupak predstavlja udar na vladavinu prava i flagrantno ugrožavanje funkcionalnosti pravosudnog sistema Crne Gore - dodali su u saopštenju.
Zato zahtijevaju hitnu istragu i odgovornost tužiteljke Jelene Protić, zbog sumnje u teške propuste u radu i moguće zloupotrebe položaja, sa svim elementima korupcije.
- Njeno izuzeće iz dalje faze postupka. Reviziju odluke o puštanju na slobodu okrivljenih &nbsp;i raspisivanje međunarodne potjernice za optuženma. Tražimo zaštitu prava oštećenog/žrtve H.M. i njegove porodice, kroz sve raspoložive pravne mehanizme, uključujući obraćanje međunarodnim tijelima, pravno savjetovanje i podršku. Tražimo da se naloži hapšenje i izručenje osumnjičenih iz Republike Srbije, Crnoj Gori putem međunarodne pravne pomoći i putem INTERPOL-a. Zahtijevamo zaštitu svih svjedoka u predmetu od potencijalnog zastrašivanja ili pritisaka, kao i reakciju Vrhovnog državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta, radi vraćanja povjerenja građana u pravosudni sistem koji je na ovaj način ugrožen i izložen ozbiljnoj kompromitaciji - naglasili su u saopštenju.
Tužiteljka Protić je, dodaju, morala cijeniti da je pokušaj ubistva zbog drugog i drugačijeg odnosno mržnje prema crnogorskom narodu i crnogorskom identitetu koji predstavlja crnogorski jezik.
- Jer je potreba za nasiljem izazvana, po priznanju napadača zbog ,,crnogorskog akcenta" što upućuje na mržnju po nacionalnoj osnovi. Motiv nekog ko je došao iz druge zemlje, da napada zbog nacionalnog Crnogorca u sred Crne Gore &nbsp;je smjelost za napad, jer je napadač računao na podršku da izbjegne sankciju i to su i posljedice, zašto se napadaju i ugrožavaju životi Crnogorcima u Crnoj Gori, a napadači, strani državljani, prolaze bez ikakve sankcije. Zato tužiteljka Protić nesavjesnim postupanjem i propuštanjem, dokazuje da je ona ta, koja ne smije biti dalje uključena i voditi procese koji su joj povjereni. Ovakav slučaj ne smije ostati bez reakcije nadležnih - dodali su u NVO sektoru.
Ako institucije zakažu u zaštiti djece i žrtava nasilja, upozoravaju oni, šalje se poruka da su napadi, pokušaji ubistava i bjekstva nekažnjivi.
- Ova sramna odluka Višeg državnog tužilaštva, konkretno tužiteljke Protić, mora biti preispitana, a odgovorni sankcionisani. Tražimo izuzeće tužiteljke Jelene Protić iz ovog slučaja i dalje faze postupka, iz razloga već učinjenih propusta u istrazi i mišljenja smo da, ukoliko ova tužiteljka bude učestvovala i dalje u njemu, "može biti ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama od strane okrivljenih, njihovih srodnika i članova porodice okrivljenih” - naveli su oni.
Vrhovnog državnog tružioca Milorada Markovića su pozvali da ispita je li tužiteljka Protić postupala objektivno, ispravno i u skladu sa zakonom prilikom, kada nije odredila nikakve mjere protiv osumnjičenih ih pustila na slobodu, te da o tim rezultatima obavijesti zainteresovanu javnost i građane, čijim novcem su, kako su naglasili, i plaćeni.

Grupa NVO: Tužiteljka pustila na slobodu maloljetnike iz Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva tinejdžera, VDT da ispita slučaj

Neformalna građanska asocijacija STEGA saopštila je nakon vanredne sjednice svojih redakcija da je postupanje policije prema 35 građana, koji su protestovali povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, „skandalozno i neprihvatljivo“.
Iz STEGA-e navode da su građani procesuirani „samo zato što su slobodno izrazili protivljenje odluci o dodjeli najvećeg državnog priznanja“, te da se time, kako tvrde, ugrožava pravo na slobodu okupljanja i izražavanja.
- Iako se, prema navodima u medijima, Osnovno državno tužilaštvo nakon uvida u predmete izjasnilo da nema elemenata krivičnog djela, policija nastavlja sa pokretanjem postupaka protiv građana. Ovo predstavlja zastrašivanje javnosti i nedopustivo ograničavanje građanskih sloboda - navodi se u saopštenju.
Iz ove organizacije ističu da im se obratilo više građana zabrinutih zbog novonastalih informacija, te da će im STEGA pružiti pravnu podršku, posebno onima koji su nakon postupanja policije potražili medicinsku pomoć.
U saopštenju se navodi i da je objavljivanje policijskih informacija vremenski podudarno sa najavom STEGA-e o obilježavanju 19. decembra na Gorici, te se postavlja pitanje „da li je riječ o poruci da je kritički odnos prema potezima vlasti nedopustiv“.
STEGA je najavila da će:
- zatražiti hitan sastanak sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori, Oanom Kristinom Popom;
- obavijestiti ambasade država KVINTE;
- obratiti se domaćim i međunarodnim organizacijama koje se bave ljudskim pravima;
- Ovakvi postupci neće zaustaviti pripreme obilježavanja Dana oslobođenja Podgorice na Gorici“, poručili su iz ove organizacije.

STEGA: Odnos policije skandalozan, procesuiranje građana zbog protesta udar na osnovna prava

Grčki poljoprivrednici organizovali su danas štrajk i blokirali ključne puteve, granične prelaze i dva aerodroma na Kritu kako bi izrazili protest i zbog kašnjenja evropskih subvencija.
Dodatne barikade uspostavljene su u centralnim i jugozapadnim regionima, a organizatori najavljuju da bi u narednim danima mogao biti blokiran i luka Volos, što bi proteste podiglo na novi nivo pritiska.
Saobraćajni kolaps pogađa i sjever zemlje, gdje su blokirani granični prelazi Promahonas prema Bugarskoj i Kipi prema Turskoj, uz ograničen prolaz samo za kamione sa osjetljivom robom, prenosi Ekatimerini.
Nezadovoljstvo raste zbog višegodišnjeg lažiranja podataka o zemljišta i broja grla stoke za dobijanje evropskih fondova, na šta su ove godine ukazali evropski tužioci.
Premijer Kirjakos Micotakis, čija je vlada pod pritiskom usljed pada povjerenja, pozvao je poljoprivrednike da prekinu blokade i vrate se razgovorima.
Vlada u Atini je obećala temeljnu reformu agencije OPEKEPE, nadležne za obradu EU subvencija, dok paralelno sprovodi sopstvenu istragu prijava i poreskih podataka.
Trenutno je pod provjerom više od 40.000 prijava, a Atina je ponovo potvrdila da će ove godine poljoprivrednicima biti isplaćeno 3,7 milijardi eura.

Grčki poljoprivrednici štrajkovali zbog kašnjenja evropskih subvencija

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: udruzenje-roditelji