Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore zatražilo je od premijera Milojka Spajića, u otvorenom pismu, hitnu smjenu ministra pomorstva Filipa Radulovića, a povodom najavljene prodaje brodova Crnogorske plovidbe.
Predstavnik udruženja, kapetan Janko Milutin, u izjavi za Antenu M, ukazuje da je u ovom slučaju isključena struka, a uključena politika.
Iz Udruženja pomorskih kapetana poručuju da odluke i izjave ministra Radulovića ugrožavaju međunarodni ugled Crne Gore, brodarsku industriju, kao i bezbjednost pomorske plovidbe.
Oni, takođe, ukazuju da nisu tačne tvdnje ministra da je brod “Kotor”, u katastrofalnom stanju i poručuju da je trebalo pronaći način da se kompanija spasi.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore obratilo se otvorenim pismom predsjedniku Vlade CG Milojku Spajiću povodom predloga prodaje brodova AD “Crnogorska plovidba” Kotor kao i odgovornosti Ministra Filipa Radulovića. Pismo su &nbsp;uputili jutros, odgovor, kako navode, &nbsp;još nisu dobili, a &nbsp;predstavnik udruženja Janko Milutin navodi da sumnja da će ga dobiti.
- Na sve što je stručno ne dobijamo odgovore, sumnjamo i da ćemo ga sada dobiti. Mi samo insistiramo na struci, ne na politici, mi odvje ne osuđujemo politiku- navodi Milutin.
On kaže da traže smjenu ministra Radulovića, a povodom predloga Ministartsva pomorstva da se na predstojećoj vanrednoj sjednici skupštine AD „Crnogorska plovidba” (CP), koja je zakazana za 16.07.2025, donese odluka o prodaji brodova “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” i svih prethodnih odluka resornog ministarstva koje će neminovno dovesti do propasti brodarske industrije u Crnoj Gori.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore smatra da je Vlada &nbsp;još jednom obmanuta informacijom resornog ministarstva, koja je infomacija utemeljena na neznanju i nepoznavanju struke.
Kapetan Milutin navodi da brod “Kotor” nije u takvom stanju u kakvom ga prikazuje ministar Radulović, podsjećajući da ministar govori da je brod u katastrofalnom stanju.
- Neprimjereno je da ministar sa tog mjesta govori nešto tako. Sve i da je stanje tog broda takvo, a nije takvo, to se ne govori, to se ne smie govoriti. Zamislite da prodaje auto i da na sva zvona govori kako je u katastrofalnom stanju. Ko će da mu ga kupi…za koje pare…Posrijedi je znači obezvrjeđivanje društvene imovine- navodi &nbsp;on i naglašava da upravo takva priča pokazuje nepoznavanje i možda neke skrivene namjere.
Milutin navodi da ministar u ovom slučaju nije konsultovao struku, te da je situaciju odredila politika.
On, međutim, ističe ne žele da “pričaju političku priču”, već da samo žele da ukažu na to da je struka ta koja treba da odlučuje”.
Predstavnik Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore Janko Milutin naglašava i da ministar nije dao bilo kakvo obrazloženje zašto je odlučio da se proda i drugi brod CP, „Dvadesetprvi maj“.
- Ministar nije objasnio zbog čega prodaju brod „Dvadesetprvi maj“. Nije prva crnogorska brodarska firma koja je zapala u nelikvidnost Postoje i banke i…drugi načini da se takve kompanije spasu- navdi on naglašavajući da su se nadležni morali potruditi da se nađe neko rješenje.
U cilju boljeg razumijevanj situacije, stavova i ocjena Udruženja pomorskih kapetana, u nastavku integralno prenosimo njihovo &nbsp;otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću:
- U našem prošlom javnom obraćanju smo tražili od Vas da preispitate rad ministra Radulovića i njegovog najbližeg tima kako bi se spriječilo dalje devastiranje pomorstva i ugleda Crne Gore na međunarodnom planu. Na našu veliku žalost, rezultati aktivnosti koje je Ministarstvo pomorstva sprovelo u posljednjih nekoliko mjeseci potvrđuju da smo bili u pravu kada smo od Vas zatražili hitnu reakciju i smjenu Ministra Radulovića, a sada nam daju za pravo da takvu inicijativu još jednom ponovimo u nadi da je i Vlada na čijem ste čelu konačno stekla svijest o štetnosti odluka resornog ministra. U najkraćim crtama, taksativno navodimo razloge zbog kojih tražimo hitne kadrovske promjene u Ministarstvu pomorstva:
− Ministar je na čelo Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i praćenje propisa postavio osobu koja je po struci računovođa, a profesionalne reference te osobe nemaju dodirnih tačaka sa pomorstvom;
− Ministar je političkom direktivom na čelo brodarskih kompanija postavio izvršne direktore koji isto tako nemaju bili kakve veze sa pomorstvom i brodarskom industrijom;
− Ministar se nije na vrijeme angažovao i dobio saglasnost Ministarsva finansija za produženje Overdraft ugovora s Prvom bankom Crne Gore, koji se ugovor već godinama produžava, zbog čega je došlo do blokade računa CP od strane ove banke. Ovo je bio povod svim ostalim dešavanjima sa brodom “Kotor”;
− Svjedoci smo da je još u septembru 2024. godine ministar pomorstva najavio da Analizu za restruktuiranje brodarskih društva radi Ekonomski fakultet u Podgorici. Nakon toga, ovaj fakultet demantuje takvu izjavu ministra i saopštava da profesori na ovom Fakultetu nemaju kapaciteta i specifična znanja potrebna za izradu takve analize. Međutim, kasnije se ispostavilo da je Fakultet ipak iznjedrio „stručna lica“ koja su se odvažila da, iako ne posjeduju nikakva specifična znanja iz oblasti pomorstva, takvu analizu ipak izrade. Upravo ta analiza još uvijek određuje sudbinu ne samo dva brodarska društva nego i crnogorske trgovačke flote i svih porodica koje žive od poslovanja ove dvije kompanije. Drugim riječima, postupanje resornog ministra je bilo u najmanju ruku nesavjesno;
− Ministar Radulović, umjesto da angažuje stručnu i referentnu kuću za izradu tako važne analize, što smo kao strukovno udruženje predlagali, angažuje privredno društvo RAČUNOVOĐA DOO, pod pokroviteljstvom Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore. Posebno je važno napomenuti da u uvodnom dijelu pomenute analize, odnosno Plana restruktuiranja, stoji da je isti pripremljen isključivo u svrhu pružanja infromacija korisnicima i ne predstavlja pravni, finansijski i investicioni savjet, te da Institut sertifikovanih računovođa, društvo RAČUNOVOĐA DOO, njihovi saradnici i zaposleni ne prihvataju nikakvu odgovornost za eventualne gubitke, štetu ili bilo kakve posljedice koje mogu proizaći iz korišćenja ovog dokumenta ili oslanjanja na iznijete zaključke i preporuke;
− Takođe je važno istaći da je upravo ovaj dokument, sasvim očigledno, poslužio Ministarstvu pomorstva da pripemi informaciju o spašavanju CP koju je usvojila Vlada Crne Gore. Dakle, upravo se u ovoj analizi miješaju pojmovi zakup i najam broda, što je sve pretočeno u informaciju, a potom suprotno usvojenoj informaciji u skandalozni i štetan po obje kompanije Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji kojeg je predmet navodno upravljanje brodovima, od kojeg ugovora se sada i sami saradnici Ministra Radulovića javno ograđuju;
− Samo primjera radi, treba navesti da kao predlog za poboljšanje poslovanja dvije kompanije Institu sertifikovanih računovođa navodi „Proširenje postojećih ruta na nova tržišta, pa se pored dosadašnjih destinacija AD „Barska plovidba“ (BP) i CP pozivaju da razmotre, zamislite, uvođenje novih linija između Balkana i drugih evropskih luka kao što su luke u Sredozemlju,Sjevernoevropkse luke, Baltik i Skandinije. Ovo je za rubriku vjerovali ili ne, dakle gospoda iz Instituta predlažu da se bulker brodovima, tj. brodovima za prevoz rasutih tereta opslužuju brodske linije. Radi laičke javnosti, dozvolite da pojasnimo da linijska plovidba podrazumijeva isključivo plovidbu kontejnerskih, putničkih i RO-Ro brodova, a nipošto brodova za prevoz rasutih tereta. To samo pokazuje koncentraciju elementarnog nepoznavanja pomorskog tržišta i tehničkih specifičnosti brodova u svojini dva brodarska društva;
− Kako smo već istakli, upravo se u pomenutoj analizi miješaju zakonom određeni pojmovi zakup i najam broda. Vlada Crne Gore je na predlog Ministra Radulovića usvojila takvu na struci neutemeljenu informaciju, a resorni ministar je išao korak dalje pa je predmet Ugovora o poslovno tehničkoj saradnji ipak „upravljanje“ brodom, a ne zakup ili najam kako je odlučilaVlada. U biti se radilo o ugovoru o zajmu, posredovanju i pružanju savjetodavnih usluga. Još jedna greška koja je dovela do trenutnog stanja jer donosioci odluka u resornom Ministarstvu ne razumiju šta znači termin upravljanje brodom;
− Radi boljeg razumijevanja, ISM Kodeks o sigurnom upravljanju brodova koji je dio SOLAS konvencije podrazumijeva jasnu strukturu, odgovornost i procedure koje se moraju sprovoditi kako na kopnu tako i na samom brodu. Upravo je taj sistem i bio predmet kontrole države luke (USA Coast Guard), a neusklađenost sa Kodeksom, prema izvještaju koji je dospio u medije;
− Kako Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji navodno podrazumijeva upravljanje brodovima CP, a tako nešto se nije sprovelo u praksi na način definsan Kodeksom, ali i crnogorskim zakonom, što dovela do zadržavanja broda „KOTOR“ u luci bi podrazumijevalo da je CP prenijela odgovornost za upravljanje brodom na BP, a BP preuzela takvu odgovornost i upisala se u upisnik brodova kao „Kompanija“, došlo je do situacije da se ne zna ko upravlja brodom i ko je DPA, tj. odgovorna osoba na kopnu za komunikaciju sa brodom i sigurno upravljanje. Navedeno je očigledno rezultiralo zadržavanjem broda jer se radi o najozbiljnijoj nepravilnosti u smislu primjene međunarodnih propisa kojima se reguliše sigurnost plovidbe. Inače, DPA je upravo lice koje priprema brod i posadu za kontrolu države luke mnogo prije nego što brod uplovi u tu luku;
− Da budemo jasniji, svaki član posade broda je dužan da zna ko je DPA i koji su njegovi kontakt podaci. Takvi podaci moraju biti istaknuti i na vidnom mjestu na samom brodu. Kada inspektor države luke stupi na brod u svrhu kontrole, prvo što pita posadu jeste ko je DPA. Postavlja se pitanje, kako je član posade mogao znati ko upravlja brodom, ako to ne zna ni menadžment CP i BP jer isti ne zna šta znači upravljanje brodom i koju odgovornost sa sobom povlači kako tehničko tako i komercijalno upravljanje brodom;
− U kontekstu kontrole broda od strane države luke, primjena ISM sistema ima presudnu ulogu u osiguranju sigurnog upravljanja brodom i jasno definisane odgovornosti. Nepostojanje identifikovane osobe koja faktički upravlja brodom predstavlja ozbiljan nedostatak u implementaciji sistema upravljanja sigurnošću, jer onemogućava nadležnim organima države luke da izvrše efikasnu inspekciju i procjenu usklađenosti sa međunarodnim standardima. Takva situacija direktno ugrožava sigurnost posade, broda i morskog okruženja. U skladu sa mandatom države luke i relevantnim međunarodnim propisima, nejasnoće u vezi sa upravljačkom strukturom broda jesu osnov za izricanje korektivnih mjera, uključujući zadržavanje broda, što se desilo u slučaju broda „KOTOR“. Stoga je evidentiranje i formalno utvrđivanje odgovorne osobe za upravljanje brodom neophodan uslov za transparentnu primjenu ISM sistema i efektivnu kontrolu u interesu sigurnosti plovidbe i očuvanja pomorskog reda. Da rezimiramo, pošto je resorno ministarstvo zaobišlo sve propise kada je sačinjavalo Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji, došlo se do apsurdne situacije da se ne zna ko upravlja brodom i ko treba da pripremi brod za kontrolu, što je naravno dovelo do zadržavanja broda u luci, ali i svega drugog što je uslijedilo. Ovo je direktna odgovornost ministra Radulovića, te stoga još jednom tražimo njegovu smjenu;
− Ko upravlja brodom je važno pitanje i u kontekstu primjene Konvencije o pravima pomoraca, ISPS Kodeksa i drugih međunarodnih propisa;
− Neznanje ne može biti alibi za sve odluke koje je resorno ministarstvo donijelo jer je Ministar Radulović na vrijeme upozoren da su aktivnosti koje sprovodi u potpunoj suprotnosti sa međunarodnom pomorsko-pravnom praksom, ali on očigledno takve vapaje stručne zajednice nije htio ni da čuje;
&nbsp;− Kulminacija tako loših u na zakonu i međunarodnim konvencijama neutemeljenih odluka ministra Radulovića je dovela do još jedne pogubne odluke da se prodaju brodovi;
− Podsjetićemo da je ministar Radulović samo jedan dan prije nego što je odluku o prodaji predložio Vladi Crne Gore javnosti saopštio da gašenje CP nije opcija, a već sjutra dan da ne postoji drugo rješenje. Da li je Ministar Radulović pitao struku? Νije, niti je ikada to uradio, a argumente za svoje po pomorstvo u Crnoj Gori pogubne odluke crpi iz analize koju su pripremale računovođe;
− Da stvar bude još gora, iz javnih nastupa Ministra Radulovića i njegovih saradnika se da zaključiti da oni ne znaju koji je trenutni status broda „KOTOR“. Termini koje ministar i saradnici koriste kao što su „uhapšen“, „zarobljen“ i drugo na to jasno upućuju. Ovi termini su jasno definisani kako crnogorskim zakodovastvom tako i međunarodnim konvencijama, pa strukovnoj zajednici nije prihvatljivo da jedan ministar ne zna koji je status broda, a da odlučuje o njegovoj sudbini. Dakle, postoji termin „detention“, odnosno zadržavanje broda od strane države luke, termin „arrest“, odnosno zaustavljanje broda od strane suda zbog potraživanja i termin „seizure“, odnosno zaplijena broda usljed krivičnih djela i dr. Ovo nedvosmisleno upućuje na zaključak da se Ministar Radulović nije konsultovao sa strukom jer da je tako, ne bi se u javnosti služio terminima koji nisu određeni zakonom i međunarodnim propisima;
− Takvo postupanje resonog ministarstva se i dalje nastavlja, pa se u informaciji koju ovo ministarstvo uputilo Vladi na usvajanje pominje upis zaloge na brodu. Ovo upućuje da Ministarstvo pomorstva i dalje ne konsultuje struku jer ne poznaje specifičnosti pomorskog prava i režim stvarnih prava na brodu. Da nije tako, ne bi se koristio termin „zaloga“.
Dakle, Vlada je još jednom obmanuta informacijom resornog ministarstva, koja je infomacija utemeljena na neznanju i nepoznavanju struke;
− Nadalje, kada je već Vlada Crne Gore usvojila informaciju o prodaji brodova, nečuveno je da Ministar Radulović u medijima daje neprimjerene javne izjave o stanju brodova čime direktno obezvrjeđuje imovinu svih građana i nanosi štetu ugledu pomorske trgovačke zastave Crne Gore. Takvo postupanje ministra zapravo predstavlja osnov povjeriocima broda „KOTOR“ da pred sudom dokažu objektivnu opasnost da dužnik CP ima namjeru da prodajom brodova osujeti ili znatno oteža naplatu njihovog potraživanja, što će dodatno produbiti probleme broda „KOTOR“;
− Osim toga, ministar nije dao bilo kakvo obrazloženje zašto je odlučio da se proda i drugi brod CP, „Dvadeset prvi maj“;
− Rate za brodove CP su isplaćene i ti brodovi su u godinama koje dolaze, a do kraja njihovog ekonomskog ciklusa trebali da zarade novac koji bi se vratio u državni budžet na ime ranije isplaćenih rata po osnovu kredita direktno iz budžeta. To je interes kojim je trebao da se rukovodi Ministar Radulović, a instituti pomorskog prava su sami po sebi davali rješenje za nastalu situaciju jer nije CP prvo brodarsko društvo koje je zapalo u nelikvidnost;
− U mandatu aktuelnog ministra dešava se nečuvena rasprodaja resursa brodarskih društava. Pri tome, ne mislimo samo na namjeru prodaje brodova i ostavljanje Boke Kotorske, koja je tradicionalno pomorska regija i koja je iznjedrila toliko svjetski priznatih pomoraca, bez brodarstva i takoreći bez pomorstva. Ovdje mislimo, pored toga, i na prodaju poslovne zgrade BP koja je nekada bila u vlasništvu čuvene Prekookeanske plovidbe. Pri tome, ne smije se zanemariti činjenica da u momentu kada se kreće sa prodajom poslovne zgrade na najatraktivnijoj lokaciji u Baru, ista ta BP pozajmljuje milion eura CP. Slučajno ili ne, na čelu BP u svojstvu izvršnog direktora nalazi se kum državnog sekretara u Ministarsvu pomorstva g-dina Pavla Tripkovića, a odluke koje su donesene na sjednici Skupštine akcionara predstavljaju pravni osnov manjinskim akcionarima da kao nesaglasni sa odlukom Skupštine akcionara dobiju milionsko obeštećenje od BP. Slučajnost ili nešto mnogo više od toga, procijenite sami, mada nam se čini da je javnost već razumjela šta se krije iza ovakvih “koincidencija”.
− Kao ključni razlog zašto tražimo smjenu gospodina Radulovića navodimo činjenicu da je ministar o štetnosti svojih odluka bio na vrijeme upozoren, te da se i nakon toga nije usudio da konsultuje struku, koje u Crnoj Gori ipak ima, i time barem pokušao da nađe rješenje koje bi bilo zasnovano na struci, zakonu i međunarodnim propisima.
Na kraju, moramo da konstatujemo da je Crnogorsku plovidbu osnovala politika i stručni ljudi, a da je sada, nažalost, gasi politika i nestručni ljudi. Time se gasi i viševjekovna tradicija pomorskog brodarstva u Boki Kotorskoj, te od Vas očekujemo da za takvo stanje stvari resorni ministar snosi punu odgovornost - naveli su iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Udruženje pomorskih kapetana traži da premijer smijeni ministra Radulovića

Crna Gora ima dvije brodarske kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Obje imaju po dva broda i milionske dugove. Finansijsku krizu jedne - Crnogorske plovidbe - Vlada namjerava da riješi tako što će njene brodove unajmiti druga - Barska plovidba. Tome se protive manjinski akcionari Barske plovidbe koji kažu da ne žele da otplaćuju tuđe kredite. piše Radio Slobodna Evropa. Iz Udruženja kapetana smatraju da je plan resornog Ministarstva kontradiktoran i da može voditi gašenju domaćeg pomorstva. Obje kompanije imaju milionske dugove, a država im je garant za kredite koje su uzeli 2010. i 2013. kod kineske Exim banke. Krajem januara Vlada je toj banci uplatila 4,2 miliona dolara za kreditne rate. Od toga je 2,4 miliona bila posljednja rata za Crnogorsku plovidbu. <h2>Crnogorska plovidba</h2> - Crnogorska plovidba je prezadužena i nelikvidna, i ne može da servisira svoje obaveze - navelo je Ministarstvo pomorstva u Informaciji o urgentnom rješavanju nelikvidnosti te kompanije. Njen ukupan dug je oko 37 miliona eura. Od toga 36,2 miliona duguje Vladi. Dospio je i dug za kredit, oko 400.000 eura kod Prve banke. U toj banci najveći akcionar sa 43 odsto je Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Banka je sredinom aprila blokirala račun Crnogorske plovidbe, zbog čega kompaniji prijeti stečaj, naveli su u Ministarstvu. Kao privremeno rješenje su predložili dva broda Crnogorske plovidbe zakupi Barska plovidba i avansno joj plati milion eura. Time bi se, kako dodaju, spriječio stečaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421130428_ebfa19d2170e826af85a6014399d355c201aef221a75e940f0535c38bf9bd96d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421130428_ebfa19d2170e826af85a6014399d355c201aef221a75e940f0535c38bf9bd96d" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Brod Crnogorske plovidbe AD Kotor"> <figcaption>Jedan od dva broda Crnogorske plovidbe AD Kotor(Photo: Crnogorska plovidba AD Kotor)</figcaption> </figure>  Iz Prve banke navode da su na "zahtjev klijenta i resornog ministarstva" ponudili reprogram kredita kako bi se izmirili dugovi i izbjegao stečaj. No, dogovor još nije postignut. - Banka će i dalje težiti da u saradnji sa klijentom pronađe najpovoljniji aranžman, bez pokretanja stečajnog postupka - navodi se u odgovoru Prve banke Radiju Slobodna Evropa (RSE). Odgovore na ovu temu iz Crnogorske plovidbe i Ministarstva pomorstva RSE nije dobio. <h2>Barska plovidba</h2> I Barska plovidba ima veliki dug ali je, prema ocjeni Ministarstva, u nešto boljem položaju od Crnogorske plovidbe. Vladi duguju 9,3 miliona eura, ali su uspjeli da ugovore najam brodova na godinu, uz visoke cijene, i tako obezbijede likvidnost, ocjena je Ministarstva. Takođe, Barska plovidba je vlasnik poslovne zgrade u Baru i prostora u Beogradu, pa bi se sredstva od prodaje dijela tih nekretnina, kako dodaju, mogla utrošiti za otplatu kredita i druge svrhe. Međutim, manjinski akcionari Barske plovidbe, koji imaju 48 odsto vlasništva, protiv su plana Ministarstva. Kako su saopštili, otplata tuđih dugova nigdje u svijetu ne može biti u interesu onog ko ih plaća. Oni su za RSE naveli da neće dozvoliti da se njihovim novcem otplaćuju krediti drugog brodara i da im se "natovari na pleća" još devet zaposlenih i pet članova Odbora direktora. Na upit RSE su iz Ministarstva pomorstva saopštili da razumiju zabrinutost manjinskih akcionara, ali da donose odluke u cilju očuvanje crnogorske brodarske industrije. - Ovaj aranžman može dugoročno donijeti koristi i samoj Barskoj plovidbi, kroz dodatne prihode i jačanje tržišne pozicije, što može ići u korist svih akcionara - navodi se u odgovoru Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421130432_9d15b63f0752311aee90222f804b68907506fc0d5ac2bb1270945cd768a20407.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421130432_9d15b63f0752311aee90222f804b68907506fc0d5ac2bb1270945cd768a20407" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Brod Barske plovidbe AD Bar"> <figcaption>Brod za prevoz rasutog tereta Barske plovidbe AD Bar(Photo: Barska plovidba AD Bar)</figcaption> </figure>  <h2>Hoće li Ministarstvo pomorstva zakup ili najam?</h2> Plan Ministarstva pomorstva za urgentno rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe je kontradiktoran, ocjenjuju za RSE u Udruženju pomorskih kapetana. Naime, Ministarstvo navodi da će Barska plovidba uzeti u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, dok već u drugoj stavci svog plana navodi da će brodovi biti uzeti u najam. Iz toga se vidi da Ministarstvo i oni koji su pripremili ovakav model "spašavanja" ne znaju razlike između zakupa i najma, smatraju u Udruženju. Kapetan Janko Milutin objašnjava za RSE da se brod zakupljuje bez posade, zaliha i opreme, a zakupac preuzima odgovornost za zaposlene, održavanje broda i njegov komercijalni angažman. S druge strane, najmom broda se on preuzima sa posadom i opremom, a unajmitelj nije odgovoran za operativne troškove poput plata za posadu, održavanje i osiguranje broda. To ukazuje da Ministarstvo pomorstva ne zna elementarne modele poslovanja brodarskih društava, ocjenjuju u Udruženju. - Željeli bi da se varamo, ali imajući u vidu navedeno, sumnjamo da Ministarstvo pomorstva uopšte zna što radi, i da je predloženo rješenje uvod u gašenje pomorstva u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori uopšte - kaže Milutin. &nbsp;S obzirom da je Ministarstvo navelo da opstanku Crnogorske plovidbe prijeti stečaj zbog duga od 400 hiljada eura, Udruženje je javno upitalo Ministarstvo da li se razmatrala mogućnost da se pod hipoteku u tom iznosu založi neki od dva njena broda. Time bi, kako smatraju, aranžman sa Barskom plovidbom bio bespredmetan. Oni su pozvali nadležne i da saopšte razloge zbog kojih Crnogorska plovidba nije uspjela da zaključi nove dugoročne ugovore. - Da li zbog uslova tržišta koji su tada važili ili zbog nesposobnosti menadžmenta kompanije? Ako je ovo drugo, postavlja se pitanje zašto Ministarstvo nije pozvalo na odgovornost Odbor direktora - kaže Milutin. Udruženje pomorskih kapetana je, kako dodaje, prije par mjeseci predložilo Ministarstvu pomorstva da angažuje nezavisnu agenciju koja bi izradila studiju o stanju u obje pomorske kompanije i dala preporuke za njihovo dalje poslovanje ili, pak, gašenje. Ministarstvo je odbacilo taj prijedlog.

Udruženje pomorskih kapetana: Plan Ministarstva pomorstva za rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe kontradiktoran

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.