Izvještaj o napretku Evropske komisije (EK) pokazuje da administracija u Crnoj Gori radi svoj posao, notirano je mnogo stvari koje se rade, ali su istovremeno date i dosta kritčke note, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, profesorica na Ekonomskom fakultetu i bivša ministarka Evropskih integracija - Gordana Đurović.
- S obzirom da planiramo da završimo sve sljedeće godine do decembra, tih kritičkih nota bi trebalo biti mnogo manje i one su sada predmet naše unutrašnje debate, ali sve se to posmatra iz evropskih prijestolnica koje se na kraju pitaju. Države članice odlučuju, a Komisija predlaže neke buduće odluke. Tako da, ako mislimo da završavamo, moramo da ubrzamo - to je negdje sažetak onoga što piše u izvještaju”, podsjetila je ona.
Gdje god u izvještaju piše ozbiljna zabrinutost, objašnjava ona, na to treba posebno obratiti pažnju, a to se, kaže, na više mjesta ističe.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje, da li je moguće ostvariti plan Vlade Crne Gore kojim je predviđeno da se do kraja sljedeće godine zatvori 20 poglavlja, kaže da bi Crnoj Gori naredne godine treble četiri Međuvladine konferencije koje bi bile kvartalne, a koje bi pratio intenzivni dijalog u zemlji i gdje bi se mapirale one stvari koje se zaista moraju uraditi.&nbsp;
- Sva poglavlja možemo podijeliti uslovno u tri trećine, jednu u kojoj ćemo ispuniti mjerila najvećim dijelom za pristupanje, druga u kojoj moramo da vidimo šta stvarno moramo da uradimo i da to svakako uradimo i treća grupa koja spada u zonu toga političkog odlučivanja. To su svakako najteža poglavlja - vladavine prava, životne sredine, državne pomoći možda i 19 - pripreme za strukturne fondove - istakla je Đurović.
Komesarka za proširenje Marta Kos pomenula je mogućnost probog roka za nove države članice, kao i isključenja iz Evropske unije (EU) u slučaju nazadovanja, što &nbsp;ima za cilj da se spriječi ulazak “trojanskih konja Rusije u EU” i da se obezbjede jači mehanizmi zaštite vladavine prava.&nbsp;
Đurović, kaže, da u Briselu postoji strah i da zbog toga traže pravno utemeljenje u strogim kriterijumima.
Naglašava i da osnivački ugovori ne prepoznaju isključivanje, jer član 49 kaže kako se ulazi u EU, dok član 50 kaže kako se izlazi, dok ne postoji član koji govori kako se država isključuje.
- Ako pogledamo ugovore Rumunije i Bugarske bile su zaštitne klauzule i one su bile aktivne 15 godina po pristupanju, u oblastima kao što su danas mjerila za poglavlja 23 i 24, Rumunija i Bugarska su izvještavale punih 15 godina i to je bilo vezano sa praćenjem mjerila, izvještavanjem, prozivanjem, kritikama, posvećenim radom, promjenama vlada i vodećih koalicija. Tek 2023.godine, poslije predsjedavanja Savjetom od strane tih zemalja, one su tek formalno pravno izašle iz mehanizma verifikacije i provjere saradnje, ali nigdje nije pisalo u tim posebnim odlukama da one u bilo kom momentu mogu biti tretirane kao zemlje koje će biti isključene. To je bila 2007.godina, danas je 2025.godina, situacija je značajno teža, tako da me ne čudi da komesarka Kos ističe takvu neku mogućnost. Lično ne želim da vjerujem da takvo nešto može da piše u nijednom ugovoru o pristupanju, pa ni za Crnu Goru - naglasila je Đurović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Đurović o putu Crne Gore ka EU: Ako mislimo da završavamo moramo da ubrzamo

Evropska komisija navodi da je Crna Gora ostvarila mjerljiv napredak u više ključnih oblasti, ali da je za dalji napredak prema članstvu u EU neophodno unaprijediti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, &nbsp;osnažiti nezavisnost pravosuđa, unaprijediti slobodu medija, te osigurati punu implementaciju zakona o javnoj upravi i ljudskim pravima.
Kako se ističe u saopštenju, komisija je potvrdila da će nastaviti da podržava Crnu Goru kroz finansijsku i tehničku pomoć, uz očekivanje da reformski proces ostane među glavnim prioritetima Vlade.
Evropska komisija danas je usvojila godišnji Paket proširenja, kojim se daje sveobuhvatna procjena napretka koji su partneri u procesu proširenja ostvarili tokom proteklih dvanaest mjeseci.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, ovogodišnji paket potvrđuje da je proširenje i dalje visoko na listi političkih prioriteta Evropske unije i da je članstvo novih država sve ostvarivije.&nbsp;
Komisija naglašava da su dosljednost i pristup zasnovan na zaslugama ključ uspješnog procesa pristupanja.
<h2>Napredak Crne Gore u reformama javne uprave</h2>
U Crnoj Gori je, prema ocjeni Evropske komisije, postignut određeni napredak u jačanju institucionalnih kapaciteta javne uprave i implementaciji reformi koje povećavaju transparentnost, efikasnost i odgovornost državnih službenika.
Tokom 2024. i 2025. godine, fokus reformi bio je na unapređenju administrativnih procedura i jačanju integriteta u javnom sektoru.
Komisija navodi da su u prethodnom periodu usvojene zakonske i institucionalne mjere za jačanje odgovornosti, posebno na visokom nivou vlasti i u sektorima sa povećanim rizikom od zloupotreba. Implementacija ovih mjera pokazuje prve rezultate, ali su, kako se ističe, potrebni kontinuirani napori da bi se korupcija dodatno smanjila i da bi pravni okvir bio efikasno primijenjen u praksi.
Reforme u oblasti javne uprave i antikorupcijske mjere obuhvataju: &nbsp;unapređenje zakonodavnog okvira koji reguliše odgovornost i integritet javnih službenika, &nbsp;jačanje kapaciteta institucija za sprječavanje i procesuiranje korupcije, povećanje transparentnosti u radu javne uprave, uključujući digitalizaciju usluga i otvoren pristup informacijama.
Prema ocjeni Komisije, ove reforme doprinose konsolidaciji vladavine prava i stvaranju povoljnog okruženja za ekonomski razvoj i dalje približavanje EU standardima.
<h2>Borba protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata</h2>
Prema izvještaju Evropske komisije, Crna Gora mora pojačati napore u borbi protiv trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata, posebno u kontekstu smanjenja ilegalnih migratornih tokova ka EU preko Zapadnog Balkana.
Posebna pažnja, kako se navodi, treba biti usmjerena na prevenciju, zaštitu žrtava i sprječavanje ponovne eksploatacije.Značajni koraci su već preduzeti u jačanju pravnog, institucionalnog i operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i pružanje podrške žrtvama, ali je, prema ocjeni Komisije, neophodno osigurati dosljednu primjenu zakona i bolju međuinstitucionalnu saradnju.
<h2>Napredak u ekonomskim reformama i integraciji u jedinstveno tržište EU</h2>
Evropska komisija navodi da je u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan formiran poseban Instrument za reforme i rast vrijedan šest milijardi eura, koji je usmjeren na ubrzanje socio-ekonomskog približavanja regiona Evropskoj uniji.U oktobru 2024.&nbsp;
Komisija je usvojila pet reformskih agendi, čijom se implementacijom počelo u 2025. godini. Dio predfinansiranja je već isplaćen Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.U julu 2025.&nbsp;
Komisija je odobrila dodatno finansiranje Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, nakon što su ispunjeni uslovi iz prve runde plaćanja. U oktobru 2025. godine, sredstva su ponovo odobrena Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, u znak priznanja za ostvareni napredak i ispunjenje 30 reformskih uslova.
<h2>Uključivanje Crne Gore u SEPA zonu</h2>
Kada je riječ o platnim uslugama, Komisija ističe kao veliki korak uključivanje Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Moldavije i Srbije u geografski obuhvat Jedinstvenog prostora plaćanja u eurima (SEPA).Ovo omogućava finansijskim institucijama iz tih zemalja da učestvuju u SEPA platnim sistemima, čime se olakšavaju transferi u eurima, smanjuju troškovi i ubrzava obrada transakcija.
Pridruživanje SEPA sistemu zahtijevalo je usklađivanje s ključnim pravilima EU o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, čime su, kako se navodi, jačani integritet i sigurnost finansijskih sistema, ali i napredak u procesu pristupanja EU.
<h2>Carinska saradnja i zajednički tranzit</h2>
Carinska saradnja, uključujući carinsku kontrolu i olakšice, označena je kao još jedan važan segment postepenog ekonomskog povezivanja sa EU.
Crna Gora i Moldavija pozvane su da se 1. novembra 2025. priključe Konvenciji o zajedničkom tranzitu, što će dodatno ubrzati prekogranično kretanje robe i smanjiti broj carinskih provjera.
Ove inicijative, prema Komisiji, donose konkretne koristi kao što su brže procedure, manji troškovi i bolja zaštita od ilegalne trgovine, dok ujedno jačaju kapacitete zemalja kandidata za integraciju u jedinstveno tržište.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

EK: Potrebno unaprijediti borbu protiv korupcije i kriminala, nezavisnost pravosuđa, slobodu medija i osigurati punu primjenu zakona o javnoj upravi i ljudskim pravima

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ocijenio je da se proces pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji odvija uz napredak koji institucije te nadnacionalne unije registruju i da, bez obzira na to što se u crnogorskom društvu konstatuje pogoršanje stanja u pojedinim oblastima, evropska perspektiva ipak postoji.
Šarec je gostujući u Drugačijoj radio vezi naglasio da je učlanjenje Crne Gore čak i u slučaju nazadovanje u oblasti vladavine prava korisnije za demokratski proces nego kada bi se integracije zbog unutrašnjih pitanja obustavile.
- Ako gledamo jedan scenario da zbog takvih ili drugih stvari Crna Gora u narednom periodu ne uđe i da se vrata zatvore, onda je to 'grom i pakao'. Jer mnogo je onih koji ne žele da se to dogodi, a to će biti najveća pobjeda - naglasio Šarec.&nbsp;
Podsjetio je da je prva pobjeda Crne Gore bila obnova nezavisnosti, a druga učlanjenje u NATO.
- A sad ako uđete u Evropsku uniju to će biti treća velika pobjeda Crne Gore - poručio je Šarec.
Prema njegovim riječima pozitivno je što se problemi koji postoje ipak konstatuju.
- Treba naglasiti isto tako da Crna Gora nije zemlja bez problema. Ima problema na svim područjima, odnosno na onim područjima koja su sad najviše istaknuta. To je vladavina prava, to je životna sredina – sad se to rješava. Zatim, izborno zakonodavstvo, to se rješava i ja sam vrlo zadovoljan time što vlada ne negira te probleme - precizirao je.
Posebno je naglasio važnost izmjena izbornog zakona.
- Pomenuo sam izbore, to se sad rješava, naravno svi neće biti zadovoljni time, ali bitno je da izbori budu u jednom danu, da nema kampanja, da nema, jer ako su uvijek neke predizborne kampanije, tada je nemoguće raditi, tako da to pitanje treba što prije maknuti sa stola - rekao je Šarec.
Istakao je kao prednost činjenicu da se Crna Gora posmatra pojedinačno, a ne kao dio grupe zemalja čije se učlanjenje planira u isto vrijeme.
- Crna Gora sad ima i sreću, na neki način da nije dio nekog paketa, jer kad se Slovenija učlanjivala, tad je bio u pitanju paket deset zemalja i kad si dio paketa, ponekad je to dobro da se možeš malo sakriti, ali katkad i nije, jer te drugi koče i ne bih želio da budem nešto, ali Slovenija ipak nije bila uporediva sa nekim drugima tada, barem se tako činilo. A Crna Gora sad dobija puno pažnje, jer je frontrunner definitivno. Sjećam se, prije šest-sedam godina je to bila Sjeverna Makedonija, ali tamo je situacija se pogoršala, a moram reći da je to bila velika greška Evropskog savjeta u 2019. kad se nijesu počeli pregovori i kada je sve krenulo nizbrdo - pojasnio je.
Šarec je naglasio i važnost geopolitičkog konteksta u kojem se očekuje pristupanje Crne Gore EU.
- Treba znati i geopolitičku situaciju za Evropsku uniju i Evropljane. Od velike je važnosti da se proširenje dogodi. Sad je to Crna Gora pa Albanija, možda će neko drugi u narednom periodu… Ako se ne širi, EU nije ispunila svoj zadatak, a mi se već dugo nijesmo proširili i to od 2013. Ali sad treba ići opet u istoriju, odnosno prošlost – da li su sve zemlje koje su ušle u EU tada ispunjavale kriterijume. Slovenija je bezbroj puta mogla da blokira Hrvatsku i da smo to uradili Hrvatska ne bi ušla u EU, a kamoli Schengen. Mi njihov integracioni put nijesmo blokirali, nikad ga nijesmo ometali, a danas još nemamo rješeno pitanje granice, nuklearnog otpada i druga pitanja - dodao je.
Dodao je je i da će se neke unutrašnje stvari u Crnoj Gori lakše rješavati nakon ulaska u EU nego što se rješavaju sada.
- To je sad kao pitanje o kokoški i jajetu, da li je bolje da se prvo uđe pa se lakše rješava ili prvo sve napraviti pa onda ući. Međutim, to zavisi od mnogih faktora. I vanjski faktori su ovdje prisutni, a ne samo ono što Crna Gora radi - rekao je.
Šarec se posebno osvrnuo na izbor sudije Ustavnog suda, ukazujući na hitnost okončanja ovog procesa.
- Ako se to bude tražilo i tražilo, odgađalo i odgađalo, to smanjuje kredibilitet Crne Gore, zbog čega treba to što prije da se ta priča završi, a ne da se prave ovi manevri sa glasanjem pa neglasanjem. Bilo bi dobro da Ustavni sud bude popunjen što prije i da radi. Drugo je pitanje kredibiliteta samih sudija. To je uvijek ljudski faktor ovdje, jer je mala zajednica, zbog čega se to uvijek dovodi u pitanje. Sudije nijesu sveci – to su ljudi koji pravi greške, ali Ustavni sud treba što prije da se formira, jer za građane inače on nema onu snagu koju bi imao kada bi taj process tekao glatko - pojasnio je.
Skrenuo je pažnju na neophodnost odvajanja crkve od države, kao nešto što se ne smije dovoditi u pitanje.
Govoreći o sve učestalijim primjerima veličanja fašističkih ideja, Šarec je, praveći paralelu sa Slovenijom, podsjetio da ti problemi postoje sve dok se društvo sa njima ozbiljno ne suoči i prihvatajući evropske vrijednosti antifašizma ne počne da radi na njihovom rješavanju.
- Devedesetih sam mislio da nikad više nećemo razgovarati o Drugom svjetskom ratu, da nikad više nećemo te teme otvarati, ali sad vidimo da opet ima toga - naglasio je
Upitan kako problemi u Crnoj Gori, kojih je i Evropska unija svjesna, utiču na integracioni proces i kako će se odraziti na njenu budućnost, Šarec je rekao da se u ovom zahtjevnom i složenom procesu ipak na kraju uzima u obzir samo konačan ishod.
- Kao u školi, gdje imate ocjene od jedan do pet, ili na fakultetu do deset, nakon završetka studija niko te ne pita kakve si ocjene imao nego imaš diplomu ili nemaš diplomu - poručio je Šarec.
Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora u kojoj se u posljednje vrijeme sve češće potkopavaju vrijednosti antifašizma treba da bude članica EU, s obzirom na činjenicu da sve zemlje imaju pravo veta, Šarec je rekao da je to pitanje koje i sama Unija otvara.
- To se i mi, koji se bavimo tim pitanjima, uvijek pitamo. Pitamo se kakav je stepen demokratije. Ali, stepen demokratije u Crnoj Gori nije tako nizak. Demokratija je prisutna, ne možemo reći da nije - rekao je naš sagovornik, uporedivši stanje u našoj zemlji sa onim u Srbiji.
Šarec je posebno naglasio značaj civilnog društva i za razvoj demokratije i pristupanja EU.
- Njegova uloga je da kritikuje, njegova uloga je da upozorava na sve poteškoće jednog društva, a naravno politika je uvijek target jer politika je ona koja rukovodi državom, pa je stvar umijeća koliko neko pokušava razumijeti drugog - zaključio je Šarec.

Šarec: Mnogi ne žele Crnu Goru u EU, ali to će biti treća velika pobjeda nakon obnove nezavisnosti i učlanjenja u NATO

Ministarstvo javnih radova saopštilo je da pokreće projekat za nastavak gradnje tunela „Semolj“, čime će, kako su naveli, ojačati veze Šavnika sa Kolašinom i Podgoricom.
Iz Ministarstva su istakli da se time na dnevni rad vraća jedan od ključnih infrastrukturnih projekata za saobraćajnu povezanost sjevera Crne Gore.
- Završetak ovog projektnog procesa predstavlja važan korak ka povećanju efikasnosti putnog pravca Mioska–Šavnik preko Boana i jačanju veze opštine Šavnik sa Kolašinom i Podgoricom - kazali su iz Ministarstva javnih radova.
Kako su pojasnili, tunel „Semolj“, čija je izgradnja započeta 1975. godine, planiran je kao tunelska dionica duga oko 1,75 kilometara.
- Čime bi se značajno olakšao prolaz preko planinskog prijevoja i skratilo vrijeme putovanja - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su tada radovi prekinuti nakon probijanja svega oko 460 metara, pa je tunel decenijama ostao nedovršen.
- Završetak tunela „Semolj“ doprinijeće planiranju sigurnije i protočnije saobraćajne veze, olakšanju svakodnevnog kretanja vozila i stvaranju povoljnijih uslova za ekonomski i društveni razvoj lokalnih zajednica - navodi se u saopštenju Ministarstva javnih radova.

Nastaviće gradnju tunela Semolj

“Moja majka je umrla od raka dojke. Tetke takođe. Odrasla sam pitajući se jesam li sljedeća. To vas obilježi i natjera da se borite za sebe i sve žene koje nose isti teret”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Gardašević iz organizacije Diši.
Zbog toga je inicirala da država ubuduće finansira genetsko BRCA testiranje i mastektomiju (uklanjanje dojke) sa rekonstrukcijom.
Predlog se nalazi pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, ako dobije zeleno svjetlo, poslanici će o njemu odlučivati krajem mjeseca.
BRCA test otkriva mutacije koje povećavaju rizik od karcinoma dojke i jajnika. Cijena BRCA testa iznosi od 400 do 700 eura a preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom od 6.000 pa naviše.
Crna Gora je među državama sa najvišom stopom obolijevanja i smrtnosti od raka dojke u Evropi.
Posljednji podaci su iz 2022. godine kada je registrovano više od 400 novih slučajeva.
Zašto je pokrenuta ova inicijativa?
Preventivna mastektomija kod žena koje nose BRCA mutaciju smanjuje rizik od raka dojke za preko 90 odsto, navodi Gardašević, medicinska sestra koja decenijama radi na ginekologiji.
U slučaju pozitivnog genetskog testa, navodi sagovornica RSE, žene se odlučuju na preventivnu mastektomiju i rekonstrukciju koja im je najčešće, zbog cijene nedostupna.
“Svakodnevno gledam žene koje imaju visok genetski rizik ali nemaju finansijske mogućnost da preduzmu korak koji bi im mogao spasiti život. To što znate da postoji način da spriječite bolest ali vam je nedostupan je i emocionalno ogroman teret.”
Navodi da joj se mnoge žene javljaju koje znaju da imaju rizik, ali nemaju finansijske mogućnosti da urade ni BRCA test, a kamoli preventivnu hirurgiju.
“Neke od njih čekaju, skupljaju novac, odlažu i često se u tom periodu bolest razvije.”
Najveća tragedija je, kako kaže, što se odluke o životu i smrti donose prema sadržaju novčanika, a ne medicinskoj potrebi.
Zato je, smatra, ova zakonska inicijativa ključna:
“Neophodno je da država preuzme odgovornost da prevencija ne bude luksuz, već pravo.”
Život sa fizičkim i psihičkim posljedicama nakon mastektomije
Jedna od onih kojima je rekonstrukcija nedostupna je i Jelena iz Podgorice, kojoj je prije dvije godine uklonjena cijela dojka zbog invazivnog karcinoma.
Kaže da živi sa osjećajem fizičkog nedostatka koji utiče na njeno psihičko zdravlje.
“To je kao da nemate ruku, nogu, dio tijela vam fali. Bez obzira na to koliko prekrijem, jako psihički utiče na mene ovaj nedostatak.”
Jeleni su, kaže, u Beogradu tražili 12.000 za rekonstrukciju.
“U Podgorici postoje neke jeftinije varijante ali ja imam 600 eura platu. Imam stambeni kredit. Ne mogu sebi da priuštim ovo. A boli me i opterećuje.”
Ona razmatra i preventivnu mastektomiju druge dojke zbog straha nakon prethodnog iskustva.
“Ako sam mogla oboljeti bez ikakve predispozicije, može se desiti i u drugoj dojci. Ne mogu sebi dozvoliti da opet prolazim kroz isto.”
Jelenino iskustvo u borbi protiv kancera
U razgovoru za RSE prisjeća se početka bolesti.
Imala je 38 godina kada je “napipala čvorić” na dojci. U početku je bila mirna jer je vjerovala doktorici koja je uvjeravala da je benigno.
“Govorila je da to ima svaka druga žena. Kad čuješ nekoga iz struke koji te uvjerava da si dobro povjeruješ. Tako sam i ja. A možda sam samo željela da povjerujem.”
Nakon razgovora s majkom, znala je da mora potražiti još jedno mišljenje.
“Kad je druga doktorica stavila ultrazvuk, zagledala se i rekla: ‘Ovo mi se ne sviđa, Jelena. Moramo odraditi biopsiju’.”
Nakon 10 dana stigao je nalaz – dijagnoza je bila invazivni karcinom. Operacija joj je zakazana za mjesec.
Doktor je nakon uvida u magnetnu rezonancu odlučio da joj ukloni cijelu dojku, što nije očekivala.
“Moramo da ti sačuvamo život. Uradićemo totalnu mastektomiju, ukloniti dojku a potom ćeš proći kroz najagresivniju terapiju… Ne smijemo drugačije.”
U tom trenutku joj se, kaže, srušio svijet. Operacija je prošla dobro, tako su joj rekli.
“Dan kada mi je skinuo zavoj i kad sam vidjela prazninu, da nemam dojku, da mi je rez od pola leđa bio je drugi šok. Nisam mogla da se zaustavim, tresla sam se. Doktor me je tješio kako sam živa i da ću uraditi rekonstrukciju.”
Primila je jake hemoterapije koje su joj, ispričala je, teško pale.
“To se ne može zamisliti, ni opisati. Bolesna sam bila svakodnevno. Imala rane u ustima, nosu, grlu. Malaksala, pod groznicom, u nesanicama. Kosa mi je otpala nakon 14 dana. Primala injekcije da mi povrate krvna zrnca.”
Naglašava da joj je je porodica bila najveća podrška.
“Ostao mi je upečatljiv otac…Operisan i bolestan išao je na svaku terapiju sa mnom. Njegove oči koje me gledaju kroz prozor nikada neću zaboraviti.”
Zato kaže, nema dilemu da želi da ukloni drugu dojku jer bi joj to donijelo mir.
Šta kaže struka?
Radiolog Irena Tomašević Vukmirović podržava preventivnu mastektomiju kod osoba sa dokazanom BRCA1 ili BRCA2 mutacijom.
“Jer ove genetske promjene nose izrazito visok doživotni rizik razvoja karcinoma dojke, često agresivnog biološkog profila i u mlađoj životnoj dobi.”
Iako su, kaže, radiološke dijagnostičke mogućnosti porasle, naročito redovnim magnetnim kontrolama, tumori mogu nastati i između kontrolnih pregleda.
“Preventivna mastektomija značajno smanjuje rizik pojave karcinoma, pruža dugoročnu sigurnost i predstavlja najpouzdaniji oblik primarne prevencije kod ove visokorizične populacije.”
Naglašava da je, ne manje značajan benefit i “poštedjeti ženu života u svakodnevnom strahu”.
Kakva je praksa u regionu?
Ako zakon bude usvojen, Crna Gora bi se pridružila državama regiona i EU koje već imaju ovakve programe.
U Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji BRCA testiranje i preventivne operacije su već u velikoj mjeri sistemski regulisane i finansirane iz zdravstvenog osiguranja, kaže Gardašević.
“Te zemlje su jasno pokazale da je prevencija mnogo jeftinija i humanija od liječenja uznapredovalog raka. Crna Gora ima priliku da primijeni praksu koja već funkcioniše u regionu, i da time zaštiti svoje građanke i smanji broj oboljelih.”
Na kraju, Maja ima poruku za donosioce odluka.
“Rak ne bira, ali država može da izabere da zaštiti svoje građanke. Ovaj zakon nije političko pitanje ovo je pitanje života.”
Apeluje na poslanike da glasaju srcem i razumom.
“Jer svaka žena koja se izbori za svoju prevenciju, svako dijete koje ne izgubi majku, biće posljedica njihove odluke.”
U slučajevima koji su indikovani porodičnom istorijom obolijevanja, BRCA testovi su dostupni kao dio javnog zdravstva u većini evropskih zemalja.
U nekim zemljama poput Francuske i Švajcarske i rekonstruktivna hirurgija nakon mastektomije je pokrivena javnim zdravstvenim osiguranjem.

‘Pitanje života a ne politike’: U Crnoj Gori pokrenuta incijativa za mjere u borbi protiv raka dojke

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Mis Crne Gore Andrea Nikolić danas je posjetila Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju u Golubovcima, gdje je učestvovala u kreativnoj radionici sa korisnicima ovog centra.
Kako bi obradovala mališane u susret novogodišnjim praznicima, Nikolić je djeci uručila prigodne paketiće.
Tokom posjete, učestvovala je u aktivnostima poput slikanja, izrade novogodišnjih ukrasa i drugih kreativnih radionica, a kroz razgovor sa osobljem upoznala se sa izazovima sa kojima se djeca i zaposleni suočavaju u svakodnevnom radu.
– Oduševljena sam talentom i kreativnošću djece, ali i pozitivnom atmosferom i pažnjom koju zaposleni posvećuju svakom djetetu ponaosob. Važno je da svako dijete bude vidljivo i ima priliku da razvija svoje talente i osjeća se posebno. Moramo da uložimo dodatne napore kako bismo izgradili inkluzivno društvo u kojem djeca sa smetnjama u razvoju neće biti stigmatizovana, već će imati jednak pristup obrazovanju i svim prilikama za razvoj – poručila je Nikolić.
Aktuelna Mis Crne Gore istakla je da ostaje posvećena inicijativama koje promovišu inkluziju i jednak pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama za osobe sa invaliditetom.

Mis Crne Gore posjetila Dnevni centar u Golubovcima povodom Međunarodnog dana OSI

Očuvanje prirode i omogućavanje dobrobiti za ljude koji u njoj žive, misija je koja okuplja članice Mreže Parkovi Dinarida. Zato sve one zajedno rade na jačanju otpornosti zajednica, stvaranju uslova za razvoj i prilika u obrazovanju, turizmu i zelenoj ekonomiji, poručeno je sa VII &nbsp;Međunarodne konferencije Parkova Dinarida koja se, pod nazivom „Globalne i evropske perspektive zaštićenih područja u regionu Dinarida“, danas i sjutra (3. decembar) organizuje u Podgorici.
Predsjednik Parkova Dinarida Zoran Mrdak podsjetio je da je ta mreža nastala 2014. godine iz želje i potrebe zemalja Dinarskog luka za saradnjom (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija).
- Danas, jedanaest godina kasnije, naša mreža broji 113 članova, od kojih je 64 upravljača zaštićenim područjima. Na današnjoj Konferenciji učestvuje 35 upravljača koji upravljaju jednim zaštićenim područjem i sedam upravljača koji upravljaju sa 37 zaštićenih područja“, kazao je Mrdak.
Saopštio je i da su novi članovi Mreže postali Nacionalni park Triglav, iz Slovenije, i Nacionalni park Šar planina iz Sjeverne Makedonije.
- Parkovi Dinarida su platforma za dijalog... Ne postoji druga regionalna platforma koja na ovakav način i u ovolikom obimu okuplja različite aktere iz zemalja Dinarskog luka oko zajedničke misije - očuvanja Trifun Savić, generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, kostatovao je da je konferencija Parkova Dinarida postala jedno od najvažnijih mjesta susreta za regionalne upravljače i stručnjake u oblasti zaštite prirode.&nbsp;
- Sve ove teme spaja jedna zajednička nit – kako da zajedničkim naporima unaprijedimo sistem zaštite prirode i osnažimo zaštićena područja odnosno da kroz razmjenu iskustava, učeći jedni od drugih, unaprijedimo postojeće prakse- kazao je Savić.
Podsjetio je da u ovom trenutku Crna Gora preduzima korake na ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, tj. na jačanju znanja, institucija i upravljačkih struktura.
- Sve ovo se jasno ogleda u tekućim procesima: finalizaciji novog Zakona o zaštiti prirode i izradi Strategije biodiverziteta do 2031. godine. Ovi dokumenti treba da budu temelj za savremenu, usklađenu i održivu politiku zaštite prirode, ali i snažna podrška onome što želimo da unaprijedimo – zaštićena područja kao najveću prirodnu vrijednost Crne Gore- poručio je Savić.
Mihael Hošek, predsjednik Europarc Federacije, krovne evropske NVO koja okuplja zaštićena područja, naglasio je da je pred zemljama Evrope izazovan period koji niko ne može da predvidi, ali da je saradnja u regionu Zapadnog Balkana nešto što svima može da donese benefit. Posebno onima koji nastoje da postanu punopravni članovi Evropske unije.&nbsp;
- Pristupanje Evropskoj uniji pravi veliku razliku u očuvanju prirode i to ne samo u odnosu na mrežu, na vrste, već i u odnosu na profesionalizaciju- poručio je Hošek.
&nbsp;Direktor IUCN Regionalne kancelarije za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju(ECARO) Oliver Avramoski poručio je na otvaranju konferencije da „zaštićena i očuvana mjesta treba da budu u centru svih naših politika“, naglašavajući da će fokus u zaštiti životne sredine u budućnosti biti na oblasti upravljanja zaštićenim područjima.
- Dinarski luk je kontinuirani ekološki sistem i naš rad treba da bude sistemski. I kako je priroda povezana i mi moramo da budemo povezani... Fokus u narednim godinama će biti na kvalitetu upravljanja i upravljačkih modela. Zatim, ekološka povezanost. Efikasna zaštita rijeka- kazao je Avramoski.&nbsp;
Tokom dva dana VII Međunarodne konferencije biće održane četiri panel sesije, radionica, kao i sjednica Upravnog odbora i Skupština Parkova Dinarida.
Konferencija se organizuje u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, uz podršku GEF 7 projekta&nbsp;
Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori“. Stručnu podršku u pripremi i realizaciji događaja pružaju Europarc Federacija i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN)

Počela VII Međunarodna konferencija Parkova Dinarida: Pristupanje EU pravi veliku razliku u očuvanju prirode

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: uclanjenje-crne-gore