<p>U nastavku univerzitetske inicijative „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih“, danas je na Univerzitetu Crne Gore potpisan novi memorandum o saradnji sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica, kojim se dodatno učvršćuje partnerstvo akademskog i privrednog sektora u podršci najboljim studentima.</p>
<p>Memorandum su svečano potpisali rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica, Aleksandar Mijušković.</p>
<p>Na osnovu ovog memoranduma, Crnogorski elektroprenosni sistem obezbijediće stipendije za tri najbolja studenta Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Memorandum predviđa godišnje stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno tokom deset mjeseci, kao i mogućnost stručne prakse i stručnog usavršavanja za izabrane studente.</p>
<p>U kontekstu značaja ovakvih partnerstava, rektor Božović je naglasio: „Vjerujem da je ovo zalog za ostanak najboljih u zemlji, njihov profesionalni razvoj ovdje, gdje su najpotrebniji. Upravo kroz ovakve inicijative stvaramo uslove da talentovani i obrazovani mladi ljudi ne traže prilike van granica, već da ih sami stvaraju ovdje i budu pokretači razvoja našeg društva.“</p>
<p>Predsjednik Odbora direktora CGES-a, Mijušković, izjavio je da su brojni studenti Univerziteta Crne Gore već postali dio kolektiva ove kompanije, što potvrđuje kvalitet koji ova akademska zajednica njeguje. „Nadamo se da će oni najbolji prepoznati perspektivu ostanka, uz stratešku odluku kompanije da kroz ovakve programe sistematski ulaže u njihovo obrazovanje, stručno osposobljavanje i uključivanje u ključne razvojne projekte iz oblasti energetike“, kazao je Mijušković.</p>
<p>Podsjećamo, Univerzitet Crne Gore je inicijativu „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih“ pokrenuo 22. aprila ove godine. Univerzitet će nastaviti da razvija saradnju sa privrednim subjektima, sa ciljem da studentima omogući kvalitetno obrazovanje povezano sa praksom, kao i priliku za profesionalni razvoj.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UCG i CGES: Novi memorandum u okviru inicijative "Stipendije najboljima - posao kod najboljih"

<p>Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore za upis u prvu godinu osnovnih studija u akademskoj 2025/2026. godini, predložen je upis ukupno 390 studenata na četiri akreditovana studijska programa. Ovaj predlog upućen od Vijeća Ekonomskog fakulteta usvojen je na sjednici Upravnog odbora UCG, a nakon odluke Vlade biće raspisan i konkurs na nivou Univerziteta.&nbsp;</p>
<p>Prema predlogu, raspodjela upisnih mjesta po studijskim programima je sljedeća: Ekonomija – 180 mjesta, Biznis i ekonomija (studije na engleskom jeziku – MONTEB) – 80 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Podgorica – 90 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Bijelo Polje – 40 mjesta</p>
<p>Studijski programi Ekonomskog fakulteta kombinuju teorijska znanja i praktične vještine koje se razvijaju kroz obaveznu stručnu praksu, rad u centrima za razvoj karijere i međunarodnu mobilnost. Poseban kvalitet predstavlja program na engleskom jeziku – MONTEB – koji pruža odličnu osnovu za međunarodnu karijeru i akademsku mobilnost kroz Erasmus+ i druge partnerske programe.</p>
<p>Upis na Ekonomski fakultet realizuje se bez polaganja prijemnog ispita, u skladu sa Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore. Pravo konkurisanja imaju kandidati koji su završili gimnaziju ili neku od srednjih stručnih škola.</p>
<p>Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore, osnovan 1960. godine, predstavlja jednu od najznačajnijih obrazovnih i naučnoistraživačkih ustanova u zemlji. Fakultet je posvećen obrazovanju visokostručnih kadrova u oblasti ekonomije i menadžmenta, prilagođavajući svoje programe savremenim zahtjevima tržišta rada.</p>
<p>Više informacija o studijskim programima, kao i o procedurama upisa, dostupno je na zvaničnoj internet stranici Fakulteta <a href="http://www.ucg.ac.me/ef">www.ucg.ac.me/ef</a>. Dodatne prilike za neposrednu komunikaciju sa rukovodstvom i nastavnicima studentima su pružene kroz Dekanski sat, koji se organizuje jednom po semestru.</p>

Na Ekonomskom fakultetu UCG predloženo 390 novih mjesta za upis u prvu godinu studija

<p>Projekat adaptacije enterijera hola zgrade tehničkih fakulteta u Podgorici, koji potpisuje tim sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore – prof. dr Svetlana Perović, prof. dr Veljko Radulović, doc. dr Ema Alihodžić Jašarović, dr Sanja Paunović Žarić i MSc Nemanja Milićević – dobitnik je prestižnog međunarodnog priznanja BIG SEE Architecture Award 2025. Priznanje je dodijeljeno od strane Arhitektonske asocijacije Jugoistočne Evrope, u okviru platforme Zavod Big iz Ljubljane, a svečana ceremonija uručenja održana je 22. i 23. maja 2025. godine u Portorožu (Slovenija), tokom jednog od najznačajnijih regionalnih događaja iz oblasti arhitekture – BIG Architecture Festivala.</p>
<p>U ime autorskog tima, priznanje je primio i projekat predstavio MSc Nemanja Milićević, koji je prezentovao proces adaptacije hola – od ideje do realizacije.</p>
<p>BIG SEE nagrade prepoznaju najinovativnije i najuticajnije arhitektonske projekte u Jugoistočnoj Evropi, s ciljem afirmacije kreativnog potencijala i savremenih pristupa u oblikovanju prostora.</p>
<p>Podsjećamo da je isti projekat već ranije nagrađen u kategoriji enterijera na 6. Crnogorskom salonu arhitekture 2024. godine, čime je još jednom potvrđen kvalitet rada Arhitektonskog fakulteta i značaj savremenog pristupa u oblikovanju prostora.</p>

Timu arhitekata UCG međunarodno priznanje za projekat enterijera hola zgrade тehničkih fakulteta

<p>Svečano otvaranje Olimpijade znanja 2025, takmičenja učenika osnovnih i srednjih škola Crne Gore iz matematike, prirodnih nauka i programiranja, održaće se 10. maja, sa početkom u 11.00 sati, u zgradi tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, u Podgorici.</p>
<p>Manifestaciju organizuju Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore i Društvo matematičara i fizičara Crne Gore, uz podršku rektora Univerziteta Crne Gore, kompanije doMEn i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.</p>
<p>Takmičenje se organizuje u cilju popularizacije prirodno-matematičkih nauka, a prepoznajući potrebu stalnog podsticanja darovitih učenika da razviju i iskažu svoj talenat, navodi se u saopštenju UCG.</p>
<p>Takmičenja iz matematike, fizike, biologije i hemije biće održana u subotu, 10. maja, sa početkom u 11:30 sati, dok će takmičenje iz programiranja biti organizovano u petak, 16. maja, takođe sa početkom u 11:30 sati.</p>
<p>Učenici će se takmičiti u više kategorija: za matematiku je predviđeno sedam kategorija (učenici VII, VIII i IX razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole), za fiziku, biologiju i hemiju po šest kategorija (učenici VIII i IX razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole), dok će za programiranje biti organizovane dvije kategorije – posebno za učenike osnovne i posebno za učenike srednje škole. Takmičenje iz hemije realizuje se uz suorganizaciju Metalurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Akcenat u pripremi zadataka stavljen je na gradivo iz tekućeg razreda, uz očekivanje da takmičari dobro poznaju i sadržaje iz prethodnih godina školovanja, napominju iz Univerziteta Crne Gore. Učenici srednjih škola takmiče se prema gimnazijskom programu.</p>

Olimpijada znanja za učenike osnovnih i srednjih škola počinje 10. maja

<p>Univerziteti su pokretači promjena i njihova uloga je ključna ne samo u cjelokupnim društvenim procesima, već i u procesu evropskih integracija i zbog toga se budućnost Evrope neće graditi samo u Briselu, Parizu i Berlinu, već i u Crnoj Gori.</p>
<p>To je poruka sa Ulysseus međunarodne konferencije umrežavanja, u okviru drugog dana 10. Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji zajedno organizuju Univerzitet Crne Gore i Rektorski forum Jugoistične Evrope i Zapadnog Balkana.</p>
<p>Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, ocijenio je da se od evropskih univerziteta traži da budu brži, otvoreniji, inovativniji, a da ipak ostanu vjerni svojoj akademskoj suštini.</p>
<p>- Zahtjevan zadatak, čak i za institucije koje su navikle na dugoročno razmišljanje. Ono što mi uliva nadu jeste to što ovom zadatku ne pristupamo sami. Mi smo dio nečeg većeg- mreže, zajedničkog prostora ideja i inicijativa. Ulysseus je više od projekta. To je podsjetnik da saradnja nije izuzetak, već uslov za relevantnost - smatra Božović...</p>

Uloga univerziteta ključna u procesu evropskih integracija

<p>Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost" za ovu studijsku godinu.&nbsp;</p>
<p>Stipendija se, kako su saopštili, isplaćuje se u dvije rate po 200 eura po semestru - prenosom sredstava na žiro račun dobitnika stipendije.</p>
<p>- Projekat pod nazivom „Studentska solidarnost” SPUCG realizuje se sa osnovnim ciljem i željom da pomogne studentima koji se nalaze u nepovoljnom socijalnom i materijalnom položaju, a koji su tokom studija postigli zavidne rezultate i koji ujedno iskazuju veliki stepen i učešće u studentskom, humanitarnom, građanskom i/ili sportskom aktivizmu - kazali su u Studentskom parlamentu.</p>
<p>Ovaj projekat su pokrenuli 2020. godine, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana studenata, promišljajući o negativnim efektima pandemije kovida na ekonomski položaj studenata i studentski standard.</p>
<p>- Skupština Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore u 2023. godini donijela je odluku da se pojedinačni iznos stipendije ,,Studentska solidarnost“ poveća na 400 eura, sa pređašnjih 200 eura, uzimajući u obzir karakter stipendije, ali i rastuće troškove života prouzrokovane inflacijom i drugim faktorima - naglasili su u Studentskom parlamentu.</p>
<p>Kroz projekat „Studentska solidarnost“, kao društveno odgovorna organizacija ukazuju, kažu oni, na značaj solidarnosti, podrške i kolektivne odgovornosti.</p>
<p>Po ovom konkursu se dodjeljuje 15 stipendija, i to: šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti društvenih nauka šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz prirodnih nauka tri stipendije za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti umjetnosti (Fakultet dramskih umjetnosti, Muzička akademija i Fakultet likovnih umjetnosti).</p>
<p>Pravo prijave na Konkurs za dodjelu stipendije ima student Univerziteta Crne Gore koji ispunjava sljedeće uslove:</p>
<p>· da je student Univerziteta Crne Gore;</p>
<p>· da student i/ili član njegove uže porodice ostvaruje/u pravo na socijalno primanje kod Centra za socijalni rad;</p>
<p>· da student doprinosi studentskom/građanskom aktivizmu, sportu ili kulturi kroz rad u studentskim organizacijama, nevladinom sektoru ili učešćem u takmičenjima i manifestacijama iz oblasti kulture i sporta.</p>
<p>Uz prijavu za dodjelu stipendije, kandidati obavezno dostavljaju:</p>
<p>1) Potvrdu o studiranju, uvjerenje o položenim ispitima, potvrdu Centra za socijalni rad iz opštine prebivališta, te kontakt podatke (adresa, kontakt telefon i e-mail) i podatke o žiro računu;</p>
<p>2) Najmanje jedan od sljedećih dokaza:</p>
<p>- Potvrda o doprinosu studentskom/građanskom aktivizmu (od studentske organizacije ili NVO sektora);</p>
<p>- Dokaz o doprinosu kulturnom i umjetničkom životu mladih;</p>
<p>- Dokaz o učešću u humanitarnim akcijama;</p>
<p>- Dokaz o učešću u akcijama zaštite životne sredine;</p>
<p>- Dokaz o rezultatu ostvarenom na sportskom takmičenju.</p>
<p>Detaljniije informacije o uslovma, kriterijumima i postupku za dodjelu stipendija studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost“ mogu se pronaći na sajtu Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (spucg.ucg.ac.me).</p>
<p>Prijave na Konkurs se podnose radnim danima u periodu od 10 do 13 sati, zaključno sa 18. aprilom u 13 sati.</p>
<p>Prijave se predaju neposredno kancelariji SPUCG u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore, poštom ili mailom (skeniranu dokumentaciju u PDF formatu poslati na e-mail adresu: spucg@ucg.ac.me).</p>

,,Studentska solidarnost": Raspisan konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura

<p>Upravni odbor Univerziteta Crne Gore imenovao je danas prof. dr <b>Vladimira Savkovića</b> za dekana Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, a Igor Lakić je reizabran za dekana Filološkog fakulteta.</p>
<p>Lakiću počinje drugi mandat.</p>
<p>Na sjednici UO UCG kojom je predsjedavao prof. dr <b>Milivoje Radović</b>, dekani su izabrani na prijedlog vijeća fakulteta, uz pozitivno mišljenje rektora UCG, prof. dr<b> Vladimira Božovića</b>.</p>
<p>- Pored redovnih obaveza u nastavi, profesor Savković član je Senata UCG i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije - kazali su na UCG.</p>
<p>On je dugogodišnji predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012. do 2018. bio je član Pregovaračke grupe, glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU.</p>
<p>- Na brojnim projektima usmjerenim na unapređenje crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su na UCG.</p>
<p>Profesor Savković je, ističu, samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na UCG, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.</p>
<p>Autor je i preko 50 naučnih radova u izdanju renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, kao što su Kluwer, Brill, Wiley, Zagrebačko sveučilište i Univerzitet u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču.</p>
<p>Profesor Lakić je redovni profesor i dosadašnji dekan na Filološkom fakultetu. Bio je na poziciji prodekana za nastavu (1995-2004) i dekana (2004-2012) Instituta za strane jezike.</p>
<p>Predsjednik je Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore, Udruženja konferencijskih prevodilaca Crne Gore i član Komiteta eksperata za regionalne i manjinske jezike u Savjetu Evrope u Strazburu. Autor je monografija, udžbenika, kao i brojnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim monografijama i časopisima, uključujući i časopise na SCI, A&amp;HCI i Scopus listama.</p>

Vladimir Savković novi dekan Pravnog fakulteta

<p>Na inicijativu studenata Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore 18. februara u 18 časova u sali Kraljevskog pozorišta ,,Zetski dom" biće &nbsp;održan humanitarni koncert za pomoć pri liječenju četrnaestogodišnje djevojčice <b>Mije Popović </b>iz Podgorice, saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>- Koncertni program obuhvata gitarska, violinska, klavirska, klarinetska i djela kamerne muzike J. S. Baha, C. Franka, B. Martinua, J. Bramsa, A. Dvoržaka, A. Dijabelija, F. Krajslera i V. A. Mocarta. <br/>
Učesnici koncerta su studenti <b>Filip Miladinović, Ivana Dendić, Kristijan Lalović, Tijana Begović, Marija Vojinović, Sara Dimitrijević, Demir Zengin, Maja Mijanović, Vuk Sandić, Aleksandr Tarasov, Gorazd Dobrevski, Jovana Kadjibanova i Una Ivanković</b> uz klavirsku saradnju <b>Lucije Ulićević</b> i profesora <b>Oleksija Molčanova</b>- navodi se u pozivu.</p>
<p>Studenti Muzičke akademije su pozvali sve da prisustvuju koncertu i podrže studentsku inicijativu u skladu s mogućnostima.</p>

Večeras u ''Zetskom domu'' humanitarni koncert za Miju Popović

<p><b>Ivan</b> <b>Radević</b>, docent Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dobitnik je priznanja za doprinos naučnoistraživačkom radu i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore za 2024. godinu, saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Priznanje mu je uručio rektor UCG, prof. dr <b>Vladimir Božović</b>, na svečanoj sjednici Senata UCG. Nagrada mu je dodijeljena na predlog Vijeća Ekonomskog fakulteta.</p>
<p>Doc. dr <b>Ivan Radević</b> diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore 2009. godine, gdje je stekao i jednu od svoje dvije master diplome, i odbranio doktorsku disertaciju. Od 2015. godine, zaposlen je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a 2023. godine izabran je u zvanje docenta za oblast menadžmenta i marketinga.</p>
<p>Autor je tri knjige: „Digitalna ekonomija i marketing menadžment“, „Retorika u funkciji liderstva“ i „<i>Knowledge Management and Organization: Healthcare Quality in Montenegro</i>“, kao i brojnih naučnih radova u međunarodnim referentnim časopisima iz oblasti menadžmenta znanja, organizacionog dizajna, upravljanja ljudskim resursima i drugih oblasti.</p>
<p>- Njegovo naučno interesovanje uključuje teme kao što su održivo inovativno ponašanje, interakcija autonomije i kreativnosti zaposlenih, te dizajn poslova u hibridnim i udaljenim radnim okruženjima. Njegovi radovi su predstavljeni na prestižnim konferencijama Academy of Management u Čikagu i Bostonu, dok je kao (ko)autor doprinosio istraživanjima u oblastima preduzetništva, zdravstvene zaštite i digitalne transformacije. Učestvovao je u Erasmus+ i COST programima mobilnosti. Angažovan je kao član uredničkih odbora više referentnih časopisa, ali i u porodičnom biznisu- navodi se u obrazloženju.</p>
<p>Učestvovao je na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim konferencijama i boravio radi usavršavanja ili u svrhu razmjene predavača na fakultetima u Americi, Španiji, Mađarskoj, Izraelu, Francuskoj, Norveškoj, Poljskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Rumuniji, Turskoj, Luksemburgu i drugim zemljama. Učestvovao je i u izradi mnogih projekata i studija Ekonomskog fakulteta.</p>
<p>- Tokom studija bio je dobitnik brojnih akademskih nagrada i stipendija, ali i angažovan kao student demonstrator. Takođe, bio je predstavnik studenata Ekonomskog fakulteta u Studentskom parlamentu Crne Gore, Vijeću i Disciplinskoj komisiji Fakulteta. Angažovan je kao predavač u Upravi za ljudske resurse, kao i u Školi retorike u Podgorici. Licencirani je državni ispitivač za oblast informatike i ovlašćeni ECDL predavač i ispitivač. Jedan je od osnivača i predsjednik Skupštine Sportsko-rekreativnog društva studenata ekonomije i menadžmenta „Ekomen“- kazali su sa UCG.</p>
<p>Član je više globalnih profesionalnih udruženja naučnika iz oblasti menadžmenta i organizacije, kao što su <i>Academy of Management</i>, <i>Strategic Management</i> <i>Society</i> i <i>Academy of International Business</i>, kao i Mense Crne Gore.</p>

Docent dr Ivan Radević dobitnik priznanja Univerziteta Crne Gore

<p>Centar za ženska prava, Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Kvir Montenegro, Stana, Sigurna ženska kuća, Juventas i SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić pridružili su se Centru za građansko obrazovanje u kritici odluke<b> </b>Vijeća Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) kojom je odbijen prijedlog za kršenje akademskog integriteta zbog mizoginog i seksističkog nastupa docenta na Filozofskom fakultetu Aleksandra Stamatovića, u emisiji Neki to vole vruće na Televiziji Adria 19. maja ove godine.</p>
<p>- Članovi Vijeća: Mr Predrag Janković,  Dr Saša Raičević i Dr Goran Radonjić smatraju da “koncentrisanje” docenta Stamatovića “na ono što je ispod i iznad” majice novinarke predstavlja “iskazivanje afiniteta prema duhu novinarke”, a ne seksizam, koji predstavlja najbanalniji oblik rodne diskriminacije, kojim se narušava ugled UCG - ukazali su u nevladinom sektoru poručujući da zabrinjava činjenica da pomenuti članovi Vijeća ne razumiju pojam diskriminacije, koja je zabranjena članom 8 Ustava Crne Gore i Zakonom o zabrani diskriminacije.</p>
<p>- Koji je definiše kao “svako neopravdano, pravno ili faktičko, neposredno ili posredno pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica, koje se između ostalog zasniva i na polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji” - precizirali su oni.</p>
<p> Stamatović zasigurno “afinitet prema duhu” voditelja muškog pola ne bi, podvlače oni, iskazao onako kako je to učinio prema voditeljki.</p>
<p>- Na način kojom je tretira kao objekat, a ne profesionalku u čiju je emisiju pozvan da govori o aktuelnim društveno političkim temama. Stoga se diskriminatorno ponašanje Stamatovića nikako ne može pravdati “slobodom izražavanja”, kako to tročalno Vijeće apsurdno navodi u svojem Rješenju o odbijanju Predloga za kršenje akademskog integriteta od 20. septembra 2024. godine - dodali su u reagovanju.</p>
<p>Ne žele, kažu, da vjeruju da je odluka pomenutih članova Vijeća reprezentativni odraz UCG - čiji etički kodeks, između ostalog promoviše humanističke principe i ljudska prava.</p>
<p>- Stoga pozivamo savjesnu akademsku zajednicu da se javno ogradi od odluke tročlanog Vijeća Etičkog odbora UCG, pokrene izmjene i uvede dopunu Etičkog kodeksa kojom bi se jasno propisala zabrana seksističkog ponašanja prema ženama - poručili su oni.</p>
<p>Ne pristaju, podvlaće, na Univerzitet koji normalizuje seksistički i mizogini govor, podmukli znak sveprisustne muškocentrične, patrijarhalne solidarnosti.</p>
<p>- Posebnu odgovornost da pokaže nultu toleranciju na svaki vid diskriminacije prema ženama nosi rukovodstvo Univerziteta koje je nedavno usvojilo i eleborat o pokretanju programa “Studije roda”. Ovaj studij nema mjesto u prostoru gdje se pristaje na narativ omalovažavanja drugog bića, zbog bilo koje njegove karakteristike, a pogotovo polne - zaključili su u reagovanju.</p>

Grupa NVO: Akademska zajednica da se ogradi od odluke Vijeća Etičkog odbora UCG i pokrene izmjenu kojom bi se propisala zabrana seksističkog ponašanja

<p>Direktorica američke Nacionalne obavještajne službe <b>Tulsi Gabard</b> izjavila je da bi Iran mogao proizvesti nuklearno oružje "za nekoliko sedmica", iako je prije samo nekoliko mjeseci pred Kongresom svjedočila da ta zemlja ne radi na razvoju takvog oružja.</p>
<p>Gabard je pojasnila da je njeno martovsko svjedočenje – u kojem je navela da Iran posjeduje zalihe materijala, ali da ne gradi oružje – "izvučeno iz konteksta od strane nepoštenih medija".</p>
<p>Promjena stava uslijedila je nakon izjave <b>Donalda Trampa</b>, koji je tvrdio da je Gabard "pogriješila" i da obavještajni podaci pokazuju kako Iran raspolaže "ogromnim količinama materijala" te da bi mogao imati nuklearno oružje "za nekoliko mjeseci".</p>
<p>Iran, s druge strane, i dalje tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo civilnog karaktera i da nikada nije imao namjeru razvijati nuklearno oružje.</p>
<p>Tramp je u četvrtak izjavio kako Teheranu daje "maksimalno dvije sedmice" da postigne dogovor s Vašingtonom o nuklearnim aktivnostima, te da će uskoro odlučiti hoće li se Sjedinjene Američke Države pridružiti izraelskim napadima na Iran.</p>
<p>Unutar Trampovog pokreta "Amerika na prvom mjestu" sve su izraženija neslaganja o tome treba li se SAD uključiti u sukob.</p>
<p>U subotu ujutro, iranski ministar vanjskih poslova<b> Abas Aragči </b>&nbsp;poručio je da je njegova zemlja "apsolutno spremna za pregovaračko rješenje" po pitanju nuklearnog programa, ali da "Iran ne može voditi pregovore sa SAD-om dok je naš narod pod bombardovanjem".</p>

Direktorica obavještajne službe SAD: Iran bi mogao proizvesti nuklearno oružje za nekoliko sedmica

<p>Pakistan je danas najavio da će preporučiti da američki predsjednik<b> Donald Tramp</b> dobije Nobelovu nagradu za mir.</p>
<p>Tramp je u petak preuzeo zasluge za mirovni sporazum između Konga i Ruande, ali se požalio da neće dobiti Nobelovu nagradu za mir za to, kao ni za to što je spriječio, kako je naveo, rat Kosova i Srbije, održavanje mira između Egipta i Etiopije i sprečavanje rata između Indije i Pakistana.</p>
<p>Neki analitičari u Pakistanu smatraju da bi prijedlog te države mogao navesti Trampa da ponovo razmisli o eventualnom pridruživanju Izraelu u napadima na iranska nuklearna postrojenja, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Pakistan je osudio izraelske akcije kao kršenje međunarodnog prava i prijetnju regionalnoj stabilnosti.</p>
<p>Tramp je u maju iznenada objavio prekid vatre kojim je okončan četvorodnevni sukob između Indije i Pakistana, dvije države s nuklearnim oružjem.</p>
<p>On je od tada u više navrata tvrdio da je spriječio nuklearni rat, spasio milione života, ali da za to nije dobio nikakvo priznanje.</p>
<p>Pakistan se slaže da je američka diplomatska intervencija zaustavila sukobe, dok Indija tvrdi da je riječ o dogovoru vojski dvije države.</p>
<p>Vlade mogu da nominuju kandidate za Nobelovu nagradu za mir.</p>
<p>Zasad nema reakcije Vašingtona, a ni portparol indijske Vlade nije komentarisao prijedlog Pakistana.</p>
<p>Tramp je više puta izjavljivao da je spreman da posreduje između Indije i Pakistana oko sporne oblasti Kašmir, koja predstavlja glavni uzrok njihovog neprijateljstva.</p>
<p>Islamabad, koji već dugo poziva međunarodnu zajednicu da obrati pažnju na to pitanje, zadovoljan je njegovim stavom.</p>
<p>Međutim, Trampova pozicija je poremetila dosadašnju politiku Sjedinjenih Američkih Država u južnoj Aziji, koja je favorizovala Indiju kao protivtežu Kini, i dovela u pitanje bliske odnose između Trampa i indijskog premijera <b>Narendre Modija</b>.</p>

Pakistan će nominovati Trampa za Nobelovu nagradu za mir

<p>Iranski predsjednik <b>Masud Pezeškijan</b> izjavio je da će Teheran uzvratiti razornim udarcima ukoliko Izrael nastavi da napada iransku teritoriju.</p>
<p>- Ako se agresija izraelskog režima nastavi, Teheran će uputiti razorniji i odlučniji odgovor - rekao je Pezeškijan.</p>
<p>Tokom telefonskog razgovora sa francuskim predsjednikom <b>Emanuelom Makronom</b>, Pezeškijan je naveo da je Teheran spreman da garantuje mirnu prirodu svog nuklearnog programa, ali je protiv njegovog poništavanja.</p>
<p>- Spremni smo za dijalog i saradnju da bismo izgradili povjerenje i garantovali mirnu prirodu iranskih nuklearnih aktivnosti. Istovremeno, ne prihvatamo poništavanje nuklearnih aktivnosti ni pod kojim okolnostima - rekao je Pezeškijan, prenosi Srna.</p>

Iranski predsjednik Makronu: Razornije ćemo uzvratiti ako se nastave napadi

<p>Rezultati popisa stanovnistva pokazali su da se crnogorska sela i dalje iseljavaju. Šezdesetih godina prošlog vijeka više od 60 odsto stanovnoštva živjelo je na selima, danas se taj broj prepolovio. Selo Požeginja kraj Bijelog Polja jedno je od onih koja se ubrzano iseljavaju, a u posljednjih pola vijeka selo je napustilo 90 odsto stanovnika. Razlozi za odlazak su brojni, a najveći problem su putevi.</p>
<p>Požeginje 70-ih godina prošlog vijeka bilo je jedno od naseljenijih u bistričkom kraju. Škola je brojala i do 90 učenika, a danas prva slova u dva zaseoka uče samo dva đaka.</p>
<p>- Pamtim da je nekada imalo 220 stanovnika, a sad, nažalost, svelo se na 27. Putevi su sve nas otjerali - kaže mještanin <b>Vujadin Adamović</b>.</p>
<p>Loša infrastruktura, seoska škola koja nema mokri čvor i vodu, otežan plasman proizvoda, razlozi su što mladi napuštaju selo.</p>
<p>- Ovdje, ako pođete jednostavno u prodavnicu i kažete gdje se nalazite, niko od tih prodavača neće vam dostaviti to na adresu. Ako pođete u skladište ili bilo gdje, najbanalniji primjer, niko neće ništa da vam dostavi, a razlog su putevi. &nbsp;To je najveći razlog &nbsp;za propadanje ovog sela koje propada u zadnjih 50 godina - kaže <b>Darko Adamović</b>.</p>
<p>Jedan mještanin rekao da je da kao mladi roditelj primoran da zbog svoje djece napušta selo.</p>
<p>Selo Požeginje u prethodnih nekoliko decenija napustilo je oko 90 odsto stanovništva. To nije problem jedino Bjelopoljskog kraja, već se u cijeloj Crnoj Gori i sa ruralnog područja stanovništvo neprekidno iseljava. Posljednji popis pokazao je zabrinjavajuće podatke gdje je više od 70 sela ostalo bez i jednog stanovnika.</p>
<p>- Podaci koji kažu da su upravo tih 60-ih godina na prostoru Crnogorskog sela živjela 69,5 procenata stanovništva, dok prema podacima posljednjeg popisa taj procenat negdje iznosi oko 30 odsto. Broj sela koji imaju manje od 10 stanovnika, kojih je u Crnoj Gori 277. Iz ovih statističkih podataka vidimo da je selo prosto jedan prostor koji je decenijama izložen depopulaciji i prirodnim i mehaničkim putem, što u krajnjem vodi upravo i demografskom izumiranju ovih naselja - kaže demografkinja <b>Mileva Brajušković</b>.</p>
<p>Brajušković kaže da je proces industrializacije sredinom prošlog vijeka doveo do ruralnog egzodusa, a razlozi za napuštanje sela su brojni.</p>
<p>- Obezbeđivanje osnovne infrastrukture, bilo da je to put, voda, struja, internet, dostupnost obrazovnim ustanovama, školama, vrtićima, zatim zdravstvenim ustanovama i tako dalje, tek onda možemo govoriti o povratku mladih na selo, subvencijama u poljoprivredu, subvencijama recimo za izgradnju stambenih objekata - ističe ona.</p>
<p>Kako bi se trend negativnih migracija smanjio, država će izraditi demografsku strategiju.</p>
<p>- Očigledno je da država do sada nije dovoljno dobro radila po tom pitanju kada je u pitanju sjeverna regija. Da bi uopšte uspjela demografska strategija koja treba da odgovori na niz pitanja i da da niz predloga, potrebno je da država i svi resori daju svoj doprinos, svakako i lokalne samouprave - kaže ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije <b>Damir Gutić</b>.</p>
<p>Dobri putevi spajaju ljude. Loši ih vode daleko od ognjišta u potrazi za boljim sjutra. U Požeginji još ima onih koji žele da ostanu. Četvoro djece koja tu žive pokazuju da ima nade za selo, a na državi i opštini je da li će učiniti sve da ih tu i zadrže.</p>

Bjelopoljsko selo napustilo 90 odsto stanovništva, najveći razlog putevi

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ucg