Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost" za ovu studijsku godinu.&nbsp;
Stipendija se, kako su saopštili, isplaćuje se u dvije rate po 200 eura po semestru - prenosom sredstava na žiro račun dobitnika stipendije.
- Projekat pod nazivom „Studentska solidarnost” SPUCG realizuje se sa osnovnim ciljem i željom da pomogne studentima koji se nalaze u nepovoljnom socijalnom i materijalnom položaju, a koji su tokom studija postigli zavidne rezultate i koji ujedno iskazuju veliki stepen i učešće u studentskom, humanitarnom, građanskom i/ili sportskom aktivizmu - kazali su u Studentskom parlamentu.
Ovaj projekat su pokrenuli 2020. godine, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana studenata, promišljajući o negativnim efektima pandemije kovida na ekonomski položaj studenata i studentski standard.
- Skupština Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore u 2023. godini donijela je odluku da se pojedinačni iznos stipendije ,,Studentska solidarnost“ poveća na 400 eura, sa pređašnjih 200 eura, uzimajući u obzir karakter stipendije, ali i rastuće troškove života prouzrokovane inflacijom i drugim faktorima - naglasili su u Studentskom parlamentu.
Kroz projekat „Studentska solidarnost“, kao društveno odgovorna organizacija ukazuju, kažu oni, na značaj solidarnosti, podrške i kolektivne odgovornosti.
Po ovom konkursu se dodjeljuje 15 stipendija, i to: šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti društvenih nauka šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz prirodnih nauka tri stipendije za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti umjetnosti (Fakultet dramskih umjetnosti, Muzička akademija i Fakultet likovnih umjetnosti).
Pravo prijave na Konkurs za dodjelu stipendije ima student Univerziteta Crne Gore koji ispunjava sljedeće uslove:
· da je student Univerziteta Crne Gore;
· da student i/ili član njegove uže porodice ostvaruje/u pravo na socijalno primanje kod Centra za socijalni rad;
· da student doprinosi studentskom/građanskom aktivizmu, sportu ili kulturi kroz rad u studentskim organizacijama, nevladinom sektoru ili učešćem u takmičenjima i manifestacijama iz oblasti kulture i sporta.
Uz prijavu za dodjelu stipendije, kandidati obavezno dostavljaju:
1) Potvrdu o studiranju, uvjerenje o položenim ispitima, potvrdu Centra za socijalni rad iz opštine prebivališta, te kontakt podatke (adresa, kontakt telefon i e-mail) i podatke o žiro računu;
2) Najmanje jedan od sljedećih dokaza:
- Potvrda o doprinosu studentskom/građanskom aktivizmu (od studentske organizacije ili NVO sektora);
- Dokaz o doprinosu kulturnom i umjetničkom životu mladih;
- Dokaz o učešću u humanitarnim akcijama;
- Dokaz o učešću u akcijama zaštite životne sredine;
- Dokaz o rezultatu ostvarenom na sportskom takmičenju.
Detaljniije informacije o uslovma, kriterijumima i postupku za dodjelu stipendija studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost“ mogu se pronaći na sajtu Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (spucg.ucg.ac.me).
Prijave na Konkurs se podnose radnim danima u periodu od 10 do 13 sati, zaključno sa 18. aprilom u 13 sati.
Prijave se predaju neposredno kancelariji SPUCG u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore, poštom ili mailom (skeniranu dokumentaciju u PDF formatu poslati na e-mail adresu: spucg@ucg.ac.me).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

,,Studentska solidarnost": Raspisan konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore imenovao je danas prof. dr Vladimira Savkovića za dekana Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, a Igor Lakić je reizabran za dekana Filološkog fakulteta.
Lakiću počinje drugi mandat.
Na sjednici UO UCG kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, dekani su izabrani na prijedlog vijeća fakulteta, uz pozitivno mišljenje rektora UCG, prof. dr Vladimira Božovića.
- Pored redovnih obaveza u nastavi, profesor Savković član je Senata UCG i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije - kazali su na UCG.
On je dugogodišnji predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012. do 2018. bio je član Pregovaračke grupe, glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU.
- Na brojnim projektima usmjerenim na unapređenje crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su na UCG.
Profesor Savković je, ističu, samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na UCG, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.
Autor je i preko 50 naučnih radova u izdanju renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, kao što su Kluwer, Brill, Wiley, Zagrebačko sveučilište i Univerzitet u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču.
Profesor Lakić je redovni profesor i dosadašnji dekan na Filološkom fakultetu. Bio je na poziciji prodekana za nastavu (1995-2004) i dekana (2004-2012) Instituta za strane jezike.
Predsjednik je Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore, Udruženja konferencijskih prevodilaca Crne Gore i član Komiteta eksperata za regionalne i manjinske jezike u Savjetu Evrope u Strazburu. Autor je monografija, udžbenika, kao i brojnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim monografijama i časopisima, uključujući i časopise na SCI, A&amp;HCI i Scopus listama.

Vladimir Savković novi dekan Pravnog fakulteta

Na inicijativu studenata Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore 18. februara u 18 časova u sali Kraljevskog pozorišta ,,Zetski dom" biće &nbsp;održan humanitarni koncert za pomoć pri liječenju četrnaestogodišnje djevojčice Mije Popović iz Podgorice, saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore.
- Koncertni program obuhvata gitarska, violinska, klavirska, klarinetska i djela kamerne muzike J. S. Baha, C. Franka, B. Martinua, J. Bramsa, A. Dvoržaka, A. Dijabelija, F. Krajslera i V. A. Mocarta. 
Učesnici koncerta su studenti Filip Miladinović, Ivana Dendić, Kristijan Lalović, Tijana Begović, Marija Vojinović, Sara Dimitrijević, Demir Zengin, Maja Mijanović, Vuk Sandić, Aleksandr Tarasov, Gorazd Dobrevski, Jovana Kadjibanova i Una Ivanković uz klavirsku saradnju Lucije Ulićević i profesora Oleksija Molčanova- navodi se u pozivu.
Studenti Muzičke akademije su pozvali sve da prisustvuju koncertu i podrže studentsku inicijativu u skladu s mogućnostima.

Večeras u ''Zetskom domu'' humanitarni koncert za Miju Popović

Ivan Radević, docent Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dobitnik je priznanja za doprinos naučnoistraživačkom radu i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore za 2024. godinu, saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore.
Priznanje mu je uručio rektor UCG, prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata UCG. Nagrada mu je dodijeljena na predlog Vijeća Ekonomskog fakulteta.
Doc. dr Ivan Radević diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore 2009. godine, gdje je stekao i jednu od svoje dvije master diplome, i odbranio doktorsku disertaciju. Od 2015. godine, zaposlen je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a 2023. godine izabran je u zvanje docenta za oblast menadžmenta i marketinga.
Autor je tri knjige: „Digitalna ekonomija i marketing menadžment“, „Retorika u funkciji liderstva“ i „Knowledge Management and Organization: Healthcare Quality in Montenegro“, kao i brojnih naučnih radova u međunarodnim referentnim časopisima iz oblasti menadžmenta znanja, organizacionog dizajna, upravljanja ljudskim resursima i drugih oblasti.
- Njegovo naučno interesovanje uključuje teme kao što su održivo inovativno ponašanje, interakcija autonomije i kreativnosti zaposlenih, te dizajn poslova u hibridnim i udaljenim radnim okruženjima. Njegovi radovi su predstavljeni na prestižnim konferencijama Academy of Management u Čikagu i Bostonu, dok je kao (ko)autor doprinosio istraživanjima u oblastima preduzetništva, zdravstvene zaštite i digitalne transformacije. Učestvovao je u Erasmus+ i COST programima mobilnosti. Angažovan je kao član uredničkih odbora više referentnih časopisa, ali i u porodičnom biznisu- navodi se u obrazloženju.
Učestvovao je na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim konferencijama i boravio radi usavršavanja ili u svrhu razmjene predavača na fakultetima u Americi, Španiji, Mađarskoj, Izraelu, Francuskoj, Norveškoj, Poljskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Rumuniji, Turskoj, Luksemburgu i drugim zemljama. Učestvovao je i u izradi mnogih projekata i studija Ekonomskog fakulteta.
- Tokom studija bio je dobitnik brojnih akademskih nagrada i stipendija, ali i angažovan kao student demonstrator. Takođe, bio je predstavnik studenata Ekonomskog fakulteta u Studentskom parlamentu Crne Gore, Vijeću i Disciplinskoj komisiji Fakulteta. Angažovan je kao predavač u Upravi za ljudske resurse, kao i u Školi retorike u Podgorici. Licencirani je državni ispitivač za oblast informatike i ovlašćeni ECDL predavač i ispitivač. Jedan je od osnivača i predsjednik Skupštine Sportsko-rekreativnog društva studenata ekonomije i menadžmenta „Ekomen“- kazali su sa UCG.
Član je više globalnih profesionalnih udruženja naučnika iz oblasti menadžmenta i organizacije, kao što su Academy of Management, Strategic Management Society i Academy of International Business, kao i Mense Crne Gore.

Docent dr Ivan Radević dobitnik priznanja Univerziteta Crne Gore

Centar za ženska prava, Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Kvir Montenegro, Stana, Sigurna ženska kuća, Juventas i SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić pridružili su se Centru za građansko obrazovanje u kritici odluke Vijeća Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) kojom je odbijen prijedlog za kršenje akademskog integriteta zbog mizoginog i seksističkog nastupa docenta na Filozofskom fakultetu Aleksandra Stamatovića, u emisiji Neki to vole vruće na Televiziji Adria 19. maja ove godine.
- Članovi Vijeća: Mr Predrag Janković, Dr Saša Raičević i Dr Goran Radonjić smatraju da “koncentrisanje” docenta Stamatovića “na ono što je ispod i iznad” majice novinarke predstavlja “iskazivanje afiniteta prema duhu novinarke”, a ne seksizam, koji predstavlja najbanalniji oblik rodne diskriminacije, kojim se narušava ugled UCG - ukazali su u nevladinom sektoru poručujući da zabrinjava činjenica da pomenuti članovi Vijeća ne razumiju pojam diskriminacije, koja je zabranjena članom 8 Ustava Crne Gore i Zakonom o zabrani diskriminacije.
- Koji je definiše kao “svako neopravdano, pravno ili faktičko, neposredno ili posredno pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica, koje se između ostalog zasniva i na polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji” - precizirali su oni.
 Stamatović zasigurno “afinitet prema duhu” voditelja muškog pola ne bi, podvlače oni, iskazao onako kako je to učinio prema voditeljki.
- Na način kojom je tretira kao objekat, a ne profesionalku u čiju je emisiju pozvan da govori o aktuelnim društveno političkim temama. Stoga se diskriminatorno ponašanje Stamatovića nikako ne može pravdati “slobodom izražavanja”, kako to tročalno Vijeće apsurdno navodi u svojem Rješenju o odbijanju Predloga za kršenje akademskog integriteta od 20. septembra 2024. godine - dodali su u reagovanju.
Ne žele, kažu, da vjeruju da je odluka pomenutih članova Vijeća reprezentativni odraz UCG - čiji etički kodeks, između ostalog promoviše humanističke principe i ljudska prava.
- Stoga pozivamo savjesnu akademsku zajednicu da se javno ogradi od odluke tročlanog Vijeća Etičkog odbora UCG, pokrene izmjene i uvede dopunu Etičkog kodeksa kojom bi se jasno propisala zabrana seksističkog ponašanja prema ženama - poručili su oni.
Ne pristaju, podvlaće, na Univerzitet koji normalizuje seksistički i mizogini govor, podmukli znak sveprisustne muškocentrične, patrijarhalne solidarnosti.
- Posebnu odgovornost da pokaže nultu toleranciju na svaki vid diskriminacije prema ženama nosi rukovodstvo Univerziteta koje je nedavno usvojilo i eleborat o pokretanju programa “Studije roda”. Ovaj studij nema mjesto u prostoru gdje se pristaje na narativ omalovažavanja drugog bića, zbog bilo koje njegove karakteristike, a pogotovo polne - zaključili su u reagovanju.

Grupa NVO: Akademska zajednica da se ogradi od odluke Vijeća Etičkog odbora UCG i pokrene izmjenu kojom bi se propisala zabrana seksističkog ponašanja

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva nije realizovalo preporuku o definisanju i evidentiranju rezervi u Statutu, iako je sprovelo većinu drugih preporuka iz revizije finansijskog izvještaja za 2022. godinu.&nbsp;
Preduzeće tvrdi da za to ne postoji zakonska obaveza i predlaže ukidanje rezervi kroz povećanje neraspoređene dobiti, dok DRI insistira na njihovom jasnom regulisanju, uz dalji nadzor do kraja 2025. godine.
DRI je objavila izvještaj o realizaciji preporuka datih u reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva za 2022. godinu.&nbsp;
Na osnovu dostavljenih podataka, DRI je obavila kontrolu sprovođenja preporuka i utvrdila da je od ukupno 17 preporuka, preduzeće u potpunosti realizovalo 12, dok su četiri djelimično sprovedene, a jedna ostala nerealizovana.
Nadležni kolegijum DRI, koji čine senator Zoran Jelić (rukovodilac) i senator dr Milan Dabović (član), zaključio je da je neophodno da preduzeće do 31. decembra 2025. godine dostavi novi izvještaj o realizaciji pet preporuka koje i dalje zahtijevaju nadzor i dodatne aktivnosti.
Jedina preporuka koja nije realizovana odnosi se na definisanje i evidentiranje rezervi u Statutu preduzeća. DRI je preporučila da preduzeće jasno odredi način formiranja, iznos i korišćenje rezervi, te da ih adekvatno evidentira u knjigovodstvenim evidencijama.&nbsp;
Međutim, iz preduzeća su naveli da iznos od 7.806,51 eura potiče iz perioda prije 2004. i da se prenosio u narednim godinama kroz početno stanje.&nbsp;
Takođe, pozivajući se na Zakon o privrednim društvima, ističu da ne postoji zakonska obaveza da se rezerve regulišu Statutom, zbog čega smatraju da ih mogu ukinuti kroz povećanje neraspoređene dobiti.
Kao rješenje, preduzeće predlaže da se navedene rezerve brišu kroz popis ili posebnu odluku koju bi usvojio Odbor direktora najkasnije do 31. marta 2025. godine.
Ipak, DRI naglašava da pitanje rezervi ostaje otvoreno i da će se njihova realizacija pratiti u narednom periodu.&nbsp;
Cilj revizije i preporuka je osiguravanje finansijske transparentnosti i usklađenosti poslovanja preduzeća sa relevantnim propisima.

DRI: Morsko dobro realizovalo većinu preporuka, pitanje rezervi i dalje otvoreno

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da je presuda liderki desničarske francuske stranke „Nacionalno okupljanje” Marin Le Pen, kao i u njegovom slučaju, donijeta zbog politike, a ne na osnovu zakona.
- Marin Le Pen je osuđena, jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi. Kao i u mom slučaju, presuda nije donijeta zbog zakona, već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu jer ima podršku naroda, koju ne mogu pobijediti na izborima - napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Prema njegovim rečima, sudovi su, u njegovom, kao i slučaju Le Pen, postali „oruđe onih koji se boje demokratije, jer znaju da protiv njih ne mogu uspjeti na fer izborima“.
- Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne poraze argumentima. Kada ćete stati? Dok i posljednjeg demokratskog lidera ne osudite? Je suis Marine - napisao je Dodik.
Sud u Parizu proglasio je Le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je krajem februara izrekao prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
Od 27. marta, kada je napustio Izreal, gdje je boravio na Konferenciji o antisemitizmu, nije poznato gdje se Dodik nalazi i od tada se oglašava putem Iksa.
Sud BiH zatražio je od Interpola da za njim raspiše crvenu potjernicu, jer je, kako je navedeno, nedostupan pravosudnim organima BiH, koji ga terete za „napad na ustavni poredak“.

Dodik: Le Pen osuđena zbog politike, baš kao i ja

Predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, organizovala je danas sastanak posvećen inicijativi za revitalizaciju arheološkog lokaliteta Duklja, kao ključnog projekta koji može transformisati naučnu, kulturnu i turističku ponudu Podgorice i Crne Gore.&nbsp;
- Naš cilj je da odvažnim i smjelim projektom započnemo sveobuhvatnu obnovu Duklje, koja je, nažalost, decenijama bila prepuštena zubu vremena. Njeno očuvanje i valorizacija su naša zajednička odgovornost - poručila je Borovinić Bojović.
Revitalizacija Duklje je, kako je istakla, od suštinskog značaja za očuvanje kulturnog identiteta i kreiranje novih razvojnih mogućnosti za grad i državu.
Projekat koji je predstavljen uključuje izgradnju putne infrastrukture koja će povezati Duklju sa Podgoricom, nastavak šetališta od mosta Milenijum do lokaliteta, kao i izgradnju multifunkcionalnog Centra za posjetioce sa sadržajima poput bioskopa na otvorenom, konferencijskih sala, biblioteke i interaktivnih edukativnih prostora, navodi se u saopštenju Službe Skupštine Glavnog grada.&nbsp;
- Ovim projektom stvaramo jedan od najznačajnijih turističkih proizvoda u posljednjih nekoliko decenija, pozicionirajući Podgoricu na mapu nezaobilaznih destinacija kulturnog turizma. Time ne samo da jačamo kulturni i evropski identitet Crne Gore, već pružamo nove prilike za privredu, turizam, obrazovanje i nauku - &nbsp;naglasila je predsjednica Skupštine.
Planirano je da se projekat valorizacije Duklje realizuje do 2028. godine, što se, kako navode, poklapa sa očekivanim završetkom procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Ovo nije samo kulturni poduhvat, ovo je dokaz da Crna Gora gradi svoj evropski identitet na temeljima bogate istorijske baštine. Duklja, kao simbol civilizacijskih tokova na ovim prostorima, postaće most između naše prošlosti i evropske budućnosti - zaključila je Borovinić Bojović.
Na kraju, predsjednica Skupštine je izrazila uvjerenje da će se kroz ovu inicijativu, koja zahtijeva blisku i koordinisanu saradnju između Vlade Crne Gore, resornih minstarstava i nadležnih službi Glavnog grada, zajednički oblikovati model valorizacije Duklje.
Sastanku su prisustvovali Novica Vuković, ministar finansija, Tamara Vujović, ministarka kulture i medija, Vladimir Božović, rektor Univerziteta Crne Gore, državni sekretari i generalni direktori Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva turizma, Ministarstva evropskih poslova.
Pored gradonačelnika Glavnog grada, Saše Mujovića, sastanku su takođe prisustvovali zamjenici gradonačelnika Nađa Ljiljanić i Boris Spalević, sekretari i direktori nadležnih sekretarijata i gradskih preduzeća, kao i arhitekte i stručnjaci iz oblasti konzervacije i urbanog planiranja.

Borovinić Bojović: Revitalizacija Duklje od suštinskog značaja za očuvanje kulturnog identiteta

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: ucg

,,Studentska solidarnost": Raspisan konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura

Vladimir Savković novi dekan Pravnog fakulteta

Večeras u ''Zetskom domu'' humanitarni koncert za Miju Popović

Docent dr Ivan Radević dobitnik priznanja Univerziteta Crne Gore

Grupa NVO: Akademska zajednica da se ogradi od odluke Vijeća Etičkog odbora UCG i pokrene izmjenu kojom bi se propisala zabrana seksističkog ponašanja

DRI: Morsko dobro realizovalo većinu preporuka, pitanje rezervi i dalje otvoreno

Dodik: Le Pen osuđena zbog politike, baš kao i ja

,,Studentska solidarnost": Raspisan konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura

Borovinić Bojović: Revitalizacija Duklje od suštinskog značaja za očuvanje kulturnog identiteta

PRATITE TVe UŽIVO