Repertoar posljednjeg dana Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, koji se održava u Podgorici, u Crnogorskoj kinoteci, donosi dva upečatljiva ostvarenja koja se bave ratnim traumama, izbjeglištvom, ličnom borbom i pitanjem opstanka u uslovima koji ispituju granice ljudske izdržljivosti – saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje.
“Prvi film, “2000 metara do Andrejevke”, vizuelno efektno i duboko emotivno vodi publiku na liniju fronta u ratu u Ukrajini, gdje se granica između života i smrti mjeri metrima, a ne kilometrima. Kroz izvršenje jedne vojne misije: prolazak kroz dva kilometra šume kako bi se od ruskih snaga oslobodilo strateški važno selo Andrejevka, ovaj dokumentarac donosi prizore rata kakvi se rijetko viđaju u svjetskim medijima. &nbsp;Novinar koji prati ovu operaciju svjedoči razaranju, strahu i neizvjesnosti, ali i pitanjima o cijeni koju plaćaju oni najbliži frontu. Film ne nudi herojsku mitologiju rata, već prikazuje njegovu ogoljenu stvarnost. Projekcija počinje u 18 časova”, navodi se u saopštenju.
Autor filma je Mstislav Černov, ukrajinski fotoreporter, ratni dopisnik i dokumentarista, poznat po hrabrom i etički dosljednom radu u najopasnijim ratnim zonama. Film „2000 metara do Andrejevke“ dobitnik je brojnih priznanja, uključujući nagradu za režiju na festivalu Sundance, a ujedno je i ukrajinski kandidat za nagradu Oskar.
“Program se nastavlja filmom “U nepoznatoj zemlji”, snažnom i mračnom pričom o izbjeglištvu, očaju i granicama do kojih ljudi dolaze kada im je budućnost svedena na čekanje bez izlaza. Čatila i Reda su palestinske izbjeglice koje žive u Atini, na margini društva, zarobljene u svakodnevici bez perspektive. Njihova jedina nada je bijeg i prikupljanje novca za lažne pasoše i novi početak. Međutim, kada Reda, zarobljen u sopstvenoj zavisnost, izgubi sav teško zarađeni novac, njihova krhka ravnoteža se ruši. Projekcija filma počinje u 20 časova”, nastavak je saopštenja.
Autor filma je Mahdi Fleifel je palestinsko-danski reditelj čiji je rad duboko ukorijenjen u lična iskustva izbjeglištva i života u dijaspori. Međunarodno je prepoznat po filmovima koji se bave identitetom, migracijama i životima ljudi zarobljenih između granica i sistema. Film „U nepoznatoj zemlji“ imao je svjetsku premijeru na Kanskom festivalu i dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada.
“Kroz ova dva filma, UBRZAJ filmskim svjetlom izvodi iz mraka priče i ljude koje su društvo, politika i rigidni sistemi gurnuli na margine, otvarajući prostor za empatiju, razumijevanje i promišljanje”, saopštili su organizatori.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz finansijsku podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
“Partneri UBRZAJ festivala su Beldocs i Human Rights Film Network (HRFN). Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolis, Compania de Vinos i PG taksija. Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizija Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena. Ulaz na sve projekcije je besplatan”, zaključak je saopštenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Posljednji dan UBRZAJ festivala u znaku ratnih trauma i borbe za dostojanstvo

U okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, sinoć je, pred brojnom publikom u Crnogorskoj kinoteci, umjetnik Ilija Šoškić predstavio svoj rad „PPP. Devet sati poslije“, jedinstveni fotografski ciklus nastao svega devet sati nakon brutalnog ubistva italijanskog reditelja Pjera Paola Pazolinija. Ove fotografije, nastale na samom mjestu zločina, predstavljaju dragocjen i potresan istorijski dokument, ali i intimno svjedočanstvo o vezi dva umjetnika.
Poznat po svojim radikalnim gestovima, ali i performativnim akcijama koje je izvodio u renomiranim evropskim galerijama upravo na godišnjicu Pazolinijevog stradanja, Šoškić je konačno i u Crnoj Gori, i to na festivalu Ubrzaj, na 50. godišnjicu Pazolinijeve smrti, izveo specijalnu akciju istim povodom. Unutar samog prostora izložbene postavke on je s publikom, koja je imala priliku da doživi njegov rad i neposredno, komunicirao sjećanja na taj tragični događaj.
Nakon performansa prikazan je i dokumentarni film - art biografija Ilije Šoškića, Si e No – Da i ne, autorke Sanje Blečić, dugogodišnje urednice TVCG, autorke brojnih dokumentarnih filmova i dobitnice dvije nagrade Barskog TV festivala. Kroz arhivske materijale, izjave i analize umjetnika i teoretičara, ovaj film oslikava njegovu stvaralačku eru i lične narative.
Program je zaokružen razgovorom o Šoškićevoj povezanosti s Pazolinijem i njegovom političkom, umjetničkom i društvenom značaju u Italiji sedamdesetih godina o čemu su govorili reditelj Andro Martinović i istoričarka umjetnosti Nela Gligorović.
“Saradnja sa Ilijom je promijenila i preoblikovala moju kustosku praksu. On je umjetnik čija produkcija samog rada je produkcija života”, istakla je Nela Gligorović.
Kako dodaje, Šoškićeva praksa je konceptualna i obilježena intermedijalnošću. “Ilija je praktičar deontološke etike - etike dužnosti. U ovom svijetu, koji prijeti da pojede sam sebe, izgleda da društvo očekuje od nas, i svih koji radimo u kulturi, da istaknemo nužnost primjene etičkih principa. Na kraju filma, Ilija je pomenuo drugost i drugačijost, jer je svaka drugost varijanta fundamentalne kategorije društvenog iskustva - lakmus te drugosti“, navodi Gligorović.
I pored svega što se dešava u Crnoj Gori, opseg i značaj Šoškićevog opusa ostaju izvan svakodnevnog okvira. „Monumentalnost opusa jednostavno izmiče našoj sredini. Njegov rad pruža mladima primjer da je moguće misliti i djelovati drugačije, a stvari iz njegove prakse ne samo iz umjetnosti, već i u politici, filozofiji, životu su nepresušna teritorija koja je poprilično autonomna”, napomenula je Gligorović.
“Umjetnost kojom se bavi Ilija Šoškić je takva da svaka izvedba predstavlja neki novi čin. Mislim da su zato ove stvari važne, i čestitao bih autorki filma Sanji Blečić“, rekao je Andro Martinović.
On se osvrnuo na više impresija koje je kod njega izazvao film, Ilijin rad i vezu sa Pazolinijem. Izdvojio je tri ključna pitanja, tri zajednička imenitelja ova dva umjetnika: mjesto, smisao i tijelo.
Pazolini je izgubio svoje “mjesto”, a Ilija bilježi slike bez senzacionalizma. „Zašto je išao tamo? Zbog duha mjesta – to je mjesto koje je smrću preoblikovano“, naglasio je Martinović.
Pitanje smisla je centralno u Pazolinijevim filmovima. „On ga vidi u borbi, i to ima veze sa Ilijinim radom i guranjem kamena kao Sizif. Pazolini u svojoj ‘trilogiji života’, baziranoj na velikim književnim djelima, uzima velike teme i pokušava dokučiti suštinsko pitanje”, objasnio je Martinović.
Pitanje tijela, na kojem Ilija računa kao atleta i umjetnik, bilo je isto važno i Pazoliniju. “Tijelom se bavio na različite, često provokativne načine svodeći ljudsko tijelo na stvar, na robu – što duboko povezuje pitanje uvjerenja i onoga što donosi kapitalizam, a što nije odvojivo od fašizma“, zaključio je Martinović.
Publika je s velikim oduševljenjem dočekala Šoškića, pokazujući koliko cijeni njegov dugogodišnji rad i doprinos afirmaciji Crne Gore na međunarodnoj kulturnoj sceni. Topao prijem i snažne reakcije publike bile su dirljiva potvrda da njegov profesionalni integritet i uspjesi odjekuju kod onih koji prepoznaju vrijednost njegovog autentičnog stvaralaštva.
Festival UBRZAJ otvoren je do 14. decembra, a detaljan program Festivala i sve dodatne informacije mogu se pronaći na sajtu <a href="https://ubrzaj.me/">https://ubrzaj.me/</a>

1250x600

1084x550

Ilija Šoškić gost festivala Ubrzaj, publika oduševljena fotografijama i dokumentarnim filmom o umjetniku

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 nastavlja se danas bogatim programom: u Podgorici će biti prikazane tri nove premijere, dok se beransko izdanje festivala svečano otvara večeras u Centru za kulturu, filmom „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije. Upravo ovaj film sinoć je na otvaranju u Podgorici ostavio publiku u tišini i suzama, potvrđujući snažan emotivni naboj kojim je obilježio početak ovogodišnjeg festivala.i
Program drugog dana u Crnogorskoj kinoteci počinje u 17:30, premijerom filma „Zečji nasip“ autorke Čejen Černić Čanak. Film prati Slavena, koji se vraća u rodni kraj zbog očeve sahrane i neočekivano obnavlja vezu sa Markom – svojom zabranjenom ljubavlju iz mladosti. Dok zajednica gradi nasipe da bi se odbranila od nadolazećih voda, njih dvojica pokušavaju da izgrade vlastite emocionalne barijere. Priča donosi intiman i suptilan prikaz ranjivosti, identiteta i potisnutih emocija.
U 19:15 na programu je film „Potpuno različito, skroz isto“ rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, snažan dokumentarni portret Sabine Talović – feminističke aktivistkinje koja se neumorno suprotstavlja patrijarhalnom nasilju. Kroz njen glas prelamaju se iskustva poslijeratnog Balkana, savremenog rasizma, nacionalizma i borbe za ravnopravnost. Nakon projekcije, Sabina Talović razgovaraće sa publikom.
Filmski program u Podgorici završava se u 20:00, prikazivanjem filma „Na ivici snova“ autora Ajmana El Amira i Nade Rijad. Dokumentarac prati grupu tinejdžerki koje, prkoseći društvenim normama, osnivaju uličnu pozorišnu trupu. Film je nježna, dirljiva i inspirativna priča o odrastanju, prijateljstvu, gubicima i malim pobjedama u borbi za slobodu izražavanja i vlastiti prostor pod suncem.

Drugi dan festivala UBRZAJ 2025: Tri nove premijere u Podgorici

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović pozvao je kadrove Demokratske narodne partije (DNP) da podnesu ostavke ili se javno ograde od izjava i stavova lidera te partije Milana Kneževića. Mujović je u intervjuu za RTV Podgorica istakao da je očigledno da postoji jasna namjera da se izazove nesta„Možemo pričati o bilo čemu, ali neka se mane politike na malo većem nivou i savjeta. Ne dugujem mu ništa i njegov savjet će potpuno neopaženo proći sa moje strane i molim ga da me zaobiđe“, kazao je Mujović, odgovarajući na poziv Kneževića da podnese ostavku.
Gradonačelnik ističe da je ovo jedan od najvećih apsurda koji se mogao desiti – da početak najvažnijeg i istorijskog gradskog projekta i realizacije tri ključne faze-komponente postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, rezultiraju krizu koja je dovela do toga da parlamentarna većina više ne postoji.
- Opozicija, pojačana DNP-om i Slobodnom Crnom Gorom, ima sada većinu i mogu pokrenuti inicijativu za moju smjenu i skraćenje rada Skupštine Glavnog grada. Najvažnije mi je da mi je savjest mirna i to iz najmanje dva razloga – znam da sam radio prave stvari i da sam uradio sve za ovaj grad, kao i da sam se klonio bilo kakvih kalkulacija. Mogao sam i prolongirati početak ovog projekta. Drugi razlog zašto nemam razloga za brigu jeste i to da imam obraza izaći pred ovaj narod da su i sjutra izbori. Neka svako radi svoj dio posla, a najkasnije 2027. godine ćemo se izmjeriti i vidjeti ko je kako radio - istakao je Mujović.
Vlada Crne Gore je razriješila dio kadrova DNP-a, a Mujović poziva funkcionere DNP-a u Glavnom gradu da iznesu svoj stav povodom izjava Kneževića.
- Čekam njih i njihov stav. Ako ste dio DNP-a, čiji je lider Knežević rekao da mu je najsrećniji dan u životu kad je napustio tu krvavu Vladu, ako je za mene rekao da sam korumpiran i da sam od predstavnika turske kompanije uzeo novac, a da su mi supruzi otvorili butik u Budvi i da je ona dio organizovane kriminalne grupe i ako dijelite taj stav, ćutite i ne reagujete, onda to podržavate. Pitao bih te direktore da li stoje iza izjava Kneževića, a ukoliko stoje i podržavaju ih, mislim da je korektno i ljudski, prije svega i profitabilno za njih, da ne podržavaju takvog gradonačelnika i da podnesu ostavke. Pozivam ih i želim da čujem njihov stav. Da li žele da podnesu ostavku ili se ograđuju od onoga što je stav Kneževića, a ja ću znati kako ću se odjetniti povodom toga - poručio je Mujović.
<h2>Skupštinsko zasijedanje mora biti do 23. marta</h2>
Za mart je najavljena sjednica Skupštine Glavnog grada i upitno je da li će biti kvoruma. Mujović navodi da imaju obavezu da skupštinsko zasijedanje bude do 23. marta, čime se završava zakonski rok od tri mjeseca od posljednje sjednice.
- Ako tog dana budemo imali kvorum, prema pravilniku i poslovniku Skupštine, odlaže se početak tog zasijedanja za nekoliko dana, a ako šest mjeseci nijesmo u stanju da organizujemo Skupštinu Glavnog grada onda se stiču uslovi za formiranje prinudne uprave. Šest mjeseci bez Skupštine bilo bi jako loše za Glavni grad. Jedna od odluka koja čeka sjednicu je i odluka o subvenciji za produženi boravak. Ako ne možemo izglasati tu odluku onda smo u problemu u smislu implementacije tog programa za koji su obezbijeđena značajna materijalna sredstva. Neće moći da se donese nijedna odluka za koju je potrebna saglasnost Skupštine. Neće to stopirati razvoj grada i neće nas dovesti u bezizlaznu situaciju, ali bi bilo poželjno da imamo koliko-toliko redovne sjednice - &nbsp;kazao je Mujović.
<h2>„Već sam najavio da će Botun biti političko čistilište“</h2>
Ističe da sve što se dešava u političkom smislu ne odgovara većini koja čini vlast, te da ne bi bio nemogući scenario da građani na narednim izborima kazne one koji su činili gradsku vlast i da je moguće da bude još više apstinenata.
- Ranije sam govorio da će Botun biti političko čistilište i čini se da te riječi baš sada dobijaju pravu konotaciju i značenje. Neko je samovoljno otpao jer mu se nije svidio najvažniji gradski projekat u istoriji Podgorice. Neka vrsta političkog pročišćavanja desila se u našim redovima, a siguran sam da će se promjene desiti i u opoziciji. Ipak, ne treba da budemo pesimisti - naveo je Mujović.
Gradonačelnik kaže da ne želi da ga politika profiliše kao čovjeka bez moralnih načela.
- Postavljam pitanje sebi da li imam pravo da tražim bilo šta od opozicije. Nakon formiranja vlasti nijesam mnogo pitao što misli opozicija, već sprovodio svoju agendu i trudio se da budem korektan i profesionalan prema svima. Došli smo u situaciju da zavisimo od opozicije, ali ne želim opstati na vlasti po svaku cijenu. Ako opozicija prepoznaje da bi bilo dobro da prisustvuju sjednicama, to pozdravljam i cijenim, ali i ako odluka bude suprotna poštovaću je, jer ih nijesam zadužio i nemam moralnog prava da nešto tražim od njih - &nbsp;istakao je Mujović.
<h2>„Povezivanje PES-a i DPS-a sa namjerom da nam se nanese šteta“</h2>
Prema njegovim riječima, Pokret Evropa sad (PES) se u svakom smislu razlikuje od DPS-a i da te dvije partije niko ne može dovoditi u vezu.
- Da smo htjeli mogli smo biti dio DPS-a. Smatramo da tu postoji poprilična razlika i da smo mi dva potpuno nezavisna subjekta. Stavljanje znaka jednakosti je potpuno neprirodno i smatram ih malicioznim i sa jasnom namjerom da se napravi šteta - kazao je Mujović.
Ističe da mu je cilj da PES bude još jači i da se više pita, kao i da će se truditi da bude što manje „trulih kompromisa“.
- Jako je dobro da iz ovog perioda izvučemo pouke i da znamo koji to destruktivni elementi ne dolaze u obzir za narednu kampanju. Te pouke sam makar ja izvukao. Smatrao sam i da na nivou Glavnog grada moramo imati veći nivo podudarnosti i da tu može doći do koalicija koje na državnom nivou i ne djeluju prirodno. Ipak, više ne mislim tako. Na državnom nivou se može desiti jedna usijana politička glava ili više, koji čak dobar i kvalitetan rad partije na lokalnom nivou mogu eliminisati. Ne postoji racionalno objašnjenje da neko izlazi iz vlasti koja je počela da realizuje istorijski projekat koji znači spas za Podgoricu - poručio je Mujović.
Ukoliko ne dođe do izgradnje postrojenja, Mujović navodi da građani mogu da zaborave na razvoj Tološa, Maslina, Donjih Kokota, Donje Gorice, Veljeg brda…
<h2>„Jasna je namjera da se izazove nestabilnost, postoji značajna podrška Vučića“</h2>
Problem svega, kako kaže, je neosnovana politička ambicija, ljudi koji žele na perfidan način proglasili sebe vođom jednog naroda u Crnoj Gori.
- Sve ove potrese koje imamo kroz Botun i na nivou Glavnog grada su samo napad na vlast na državnom nivou. Trebalo je zatalasati stvari, proglasiti sebe liderom, pa da taj lider prikupi i ostale partije kojima gravitiraju ljudi koji se deklarišu kao Srbi i da jednostavno izazovete krizu vlasti. Žele da se vlast rasformira i da se izazove kriza pred ključne stvari koje se dešavaju na putu ka EU, kako bi država stala. To je jedna strana medalje. Pitanje je ko stoji iza takve namjere. Postoji značajna podrška sa strane, kao i od jednog ‘uspješnog’ lidera, kojem vjerovatno više odgovara otvoreni Balkan nego EU. Svi znamo ko je uzeo aktivno učešće i poigrao se sa zdravim razumom naroda u Crnoj Gori, a to je Aleksandar Vučić. Botun je bio samo paravan i svaka priča o tome je degutantna. Imam nultu toleranciju za one koji rade protiv svoje zemlje - istakao je Mujović.
Gradonačelnik je naveo da on stoji iza odluke o suspenziji lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića.
- Nije normalno da funkcioner Glavnog grada, neko ko od Grada prima platu, stoji kao branič realizacije najvažnijeg gradskog projekta. Prema Dajkoviću je pokazan veliki nivo toleracnije. Tolerisano mu je mnogo toga. U ovoj situaciji nijesam kalkulisao. Crvene linije su prekoračene i nijesmo mogli da zažmurimo na takav postupak - &nbsp;naveo je Mujović.bilnost u Crnoj Gori, te da postoji značajna podrška sa strane.&nbsp;

Mujović: Vučić se poigrao sa zdravim razumom naroda u Crnoj Gori, imam nultu toleranciju za one koji rade protiv svoje zemlje

U novom izdanju Budilnika vikendom otvaramo pitanja identiteta, odgovornosti i stvarnog života građana Crne Gore.
Demokratska partija socijalista predložila je dopune Zakona o državnim nagradama kojima bi se, kako navode, spriječilo da najviša državna priznanja dobiju oni koji negiraju Crnu Goru, njen identitet i vrijednosti. Inicijativa je otvorila dilemu: gdje su granice slobode mišljenja, a gdje počinje institucionalna zaštita države. O ovim pitanjima razgovaramo sa Aleksandrom Vuković-Kuč iz DPS-a.
Donosimo i drugu priču iz međunarodne ekspedicije na Antarktiku, u kojoj učestvuju crnogorski istraživači Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.&nbsp;
U studiju razgovaramo i sa Danilom Grbovićem iz 3D Sobe, pionirima 3D štampe u Crnoj Gori. Kako se tehnologija može povezati sa kulturom, ekologijom i obrazovanjem mladih, i kakvu ulogu male inovativne firme imaju u lokalnoj zajednici?
Na kraju, govorimo o temi koja direktno pogađa hiljade građana. Povećanje penzija od 1 euro i 70 centi izazvalo je snažne reakcije javnosti. Samo u Nikšiću živi između 15 i 17 hiljada penzionera, a gotovo svaka treća porodica zavisi od penzija. Da li je riječ o ekonomskoj nužnosti i zašto penzioneri 11. februara izlaze na protest, pitamo Jelenu Međedović iz Udruženja penzionera Nikšića.

''Budilnik vikendom'' na TV E: Otvaramo pitanja identiteta, odgovornosti i stvarnog života građana Crne Gore

Policijske snage Sjeverne Makedonije zaplijenile su oko 27 tona marihuane, što predstavlja najveću konfiskaciju narkotika u istoriji Sjeverne Makedonije, javljaju makedonski mediji.
Policijske snage Sjeverne Makedonije zaplijenile su u četvrtak uveče gotovo 10 tona marihuane, koja je direktno povezana sa pet tona prethodno oduzetih u Srbiji, prenosi makedonski "Večer".&nbsp;
Droga je bila uskladištena u objektu kompanije koja se sumnjiči za učešće u ilegalnom švercu, naveli su izvori uključenih u istragu.
Policijske snage su paralelno sprovele i drugu akciju na više lokacija van glavnog grada, gde je oduzeto dodatnih oko 18 tona marihuane.&nbsp;
Prema nezvaničnim informacijama, druga zapljena je izvršena u regionu Strumice. &nbsp;Operaciju, koja je trajala tokom čitavog dana, koordinisalo je Ministarstvo unutrašnjih poslova pod nadzorom Tužilaštva za gonjenje organizovanog kriminala i korupcije.
Akcija je uslijedila nakon događaja od prije četiri dana, kada je u Srbiji otkriveno i oduzeto pet tona marihuane.
Srpske vlasti su saopštile da je droga poticala iz Makedonije i bila namijenjena tamošnjem tržištu, a da je skladištena u magacinu povezanom sa porodicom iz sela Konjuh u okolini Kruševca.
U središtu istrage nalazi se trgovačko društvo "Alfafarm DOO Skoplje", registrovano 2023. godine za djelatnost uzgoja i prerade biljaka, aromatičnog i ljekovitog bilja za farmaceutske potrebe.&nbsp;
Prema podacima iz Centralnog registra, društvo raspolaže osnovnim kapitalom od oko 529.000 eura i ima više suvlasnika.
Uočljivo je da su se promjene u vlasničkoj strukturi dogodile neposredno prije zapljene pet tona u Srbiji, piše RTS.
Makedonske institucije sinoć nisu objavile zvanične detalje, uz obrazloženje da je akcija još u toku.
U krugu bivšeg industrijskog kompleksa OHIS, gdje je registrovano sjedište "Alfafarm DOO Skoplje", primijećeno je pojačano prisustvo policijskih snaga, istražitelja Tužilaštva i medicinskog osoblja.
U Srbiji je, prema zvaničnim informacijama, osumnjičeno pet osoba, od kojih su dvije i dalje nedostupne organima gonjenja. Terete se za neovlašćenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga.&nbsp;
Broj osumnjičenih i tačne kvalifikacije krivičnih djela u makedonskom delu istrage biće saopšteni po okončanju cjelokupnog istražnog postupka, kada se očekuje i zvanična potvrda o ukupnoj zapljeni većoj od 27 tona marihuane.

Sjeverna Makedonija: Zaplijenjeno više od 27 tona marihuane, operacija povezana sa akcijom u Srbiji

&nbsp;Milanu i Cortini d'Ampezzo svečano su otvorene Zimske olimpijske igre. Ceremonija otvaranja održana je na legendarnom stadionu San Siro, dok su paralelni događaji i manja defilea sportista organizovani u Kortini, Livinju i Predacu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206200256_11175ee31f1f811fd9797268172ae9425e77ce0e9a0dfe5e6c283cc5ee909704.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206200256_11175ee31f1f811fd9797268172ae9425e77ce0e9a0dfe5e6c283cc5ee909704" data-rendition-name="original" width="948" height="681" loading="lazy" alt="Zimske olimpijske igre 2026"> </figure>  Po prvi put u istoriji upaljena su dva olimpijska plamena – jedan u Milanu, a drugi istovremeno u srcu Dolomita, na trgu Piazza Dibona u Cortini d'Ampezzo. Ceremonija je spojila globalni glamur i italijanski ponos. Nastupile su italijanske muzičke zvijezde, uključujući Lauru Pauzini, dok je glavna zvijezda večeri bila američka pop ikona Maraja Keri. Prvi put nakon dvadeset godina na olimpijsku scenu se vratio i legendarni Andrea Bočeli. Prva kulturna tačka bio je nastup plesača milanskog Teatra alla Scala, posvećen ljepoti Italije, a domaćini su odali počast i slavnom modnom kreatoru, nedavno preminulom Đorđu Armaniju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206200256_a76ab89f4828ea8314556b0bf770b9185efa15253d46d4985896b1cd8ea27e9b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260206200256_a76ab89f4828ea8314556b0bf770b9185efa15253d46d4985896b1cd8ea27e9b" data-rendition-name="original" width="867" height="584" loading="lazy" alt="Zimske olimpijske igre 2026"> </figure>  Na ZOI 2026. nastupiće 2.871 sportista iz 92 zemlje, gotovo ravnomjerno raspoređenih po polu. U okviru 16 sportova održaće se 116 medaljskih disciplina, uključujući alpsko skijanje, biatlon, hokej na ledu, klizanje, skeleton, skijaško planinarenje i druge. Prve medalje biće dodijeljene već u subotu, u disciplinama poput alpskog skijanja, skijaškog trčanja, ski skokova, brzog klizanja i snouborda. Crnu Goru će predstavljati dva takmičara – Branislav Peković u alpskom skijanju, te Aleksandar Grbović u nordijskom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206200256_8671560b540aad7865a42b7b6d270eb5ff2391d86a34f6a4bdca36f208222245.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260206200256_8671560b540aad7865a42b7b6d270eb5ff2391d86a34f6a4bdca36f208222245" data-rendition-name="original" width="833" height="518" loading="lazy" alt="Zimske olimpijske igre 2026"> </figure>  Zvanični simbol Olimpijskih igara, pet isprepletenih krugova u bojama plavoj, žutoj, crnoj, zelenoj i crvenoj, formiran je na pozornici, a prvi na defileu sportista izašli su takmičari iz Grčke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206200256_91ead191c6355bb718452736321e37051092bd946b6c96c6a363f9de029dc416.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260206200256_91ead191c6355bb718452736321e37051092bd946b6c96c6a363f9de029dc416" data-rendition-name="original" width="892" height="593" loading="lazy" alt="Zimske olimpijske igre 2026"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilanocortina26%2Fstatus%2F2019860052212085192&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ubrzaj-2025

Posljednji dan UBRZAJ festivala u znaku ratnih trauma i borbe za dostojanstvo

Ilija Šoškić gost festivala Ubrzaj, publika oduševljena fotografijama i dokumentarnim filmom o umjetniku

Drugi dan festivala UBRZAJ 2025: Tri nove premijere u Podgorici

Mujović: Vučić se poigrao sa zdravim razumom naroda u Crnoj Gori, imam nultu toleranciju za one koji rade protiv svoje zemlje

''Budilnik vikendom'' na TV E: Otvaramo pitanja identiteta, odgovornosti i stvarnog života građana Crne Gore

Sjeverna Makedonija: Zaplijenjeno više od 27 tona marihuane, operacija povezana sa akcijom u Srbiji

Milano: Spektakularna ceremonija otvaranja Zimskih olimpijskih igara na San Siru

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO