U Srećnom danu donosimo priču o filmu „Obraz“ i putu od svjetskih festivala do domaćih bioskopa.&nbsp;
Reditelj Nikola Vukčević govori o nastanku filma, međunarodnom uspjehu i značaju susreta sa domaćom publikom.&nbsp;
O posebnoj vezi muzike i filma razgovaramo sa muzičarkom Tijanom Bogićević koja otkriva kako je nastala pjesma „Tiho noći“ i kako je postala emotivni dio filmske priče Obraz.&nbsp;
U astropsihološkom segmentu predstavljamo portret Bika – znak stabilnosti, senzualnosti i istrajnosti, ali i unutrašnjih borbi koje rijetko pokazuje.&nbsp;
Za kraj, donosimo pregled internet senzacija sedmice - od nihilističkog pingvina do porodične drame Bekamovih, uz priču o tome zašto ovakvi sadržaji brzo osvajaju pažnju.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U "Srećnom danu" o filmu "Obraz" i pjesmi "Tiho noći", astropsihološkom portretu bika i internet senzacijama ove sedmice

U Budilniku na Televiziji E pitamo zašto u Zanatskoj komori tvrde da su izloženi nezakonitim pritiscima i koliko se zanatlija do sada upisalo u registar? Donosimo i priču o još jednom iskoraku Crne Gore u evropskim integracijama - zatvaranju poglavlja Finansijski nadzor i pitamo koliko će primjena evropskih praksi ojačati unutrašnju kontrolu.
Govorićemo i o problemima u zdravstvu - nedostajući ljekovi i duge liste čekanja ponovo otvaraju pitanje da li zdravstveni sistem pruža adekvatnu pomoć građanima.
Na putevima zabrinjavajuća statistika: kod više od 5.800 vozača utvrđeno je da su vozili pod dejstvom alkohola ili droga. Pitamo da li će planirano povećanje novčanih kazni promijeniti takvu praksu?
Na kraju - problemi sa terena. Mještani Konika tvrde da su zbog izgradnje dijela novog bulevara na Starom aerodromu ostali bez prilaza svojim kućama.

Budilnik na TV E: U Zanatskoj komori tvrde da su izloženi nezakonitim pritiscima, iskorak Crne Gore u evropskim integracijama...

Gost 73. emisije „Ne pričam ti o tome“ bio je Dragan Lučić Lujo, osnivač i urednik portala <a href="http://mulj.net/" target="_blank">mulj.net</a>, jedinog koji u Crnoj Gori tretira rock muziku, skoro dvije decenije.
Lučić je bio basista nikšićkih punk-rock bendova “DST” i “Dr Picasso”, a danas je u podgoričkoj grupi “Krajnji sjever”.
Govorio je, pored ostalog, o društvenim i kulturnim prilikama u zemlji u vrijeme osnivanja portala, 2008. godine, zatim sa kakvim se sve kadrovskim, finansijskim i mentalitetskim problemima srijetao tokom rada, strukturi posjetilaca portala, te kakve su reakcije muzičara i korisnika sajta na tradicionalnu godišnju listu objavljenih izdanja u Crnoj Gori.
Bilo je riječi i o pokretanju platforme za prezentovanje domaće autorske muzike “Bučan pas”, o revijama muzičkih dokumentarnih filmova “Rokumentarni dani”, video.podkastu “Premotavanje”, fanzinima, elektronskoj knjizi o hard-core pokretu “Mud”... 
„Ne pričam ti o tome“ biće emitovana u 21 sat na Televiziji E.
 Urednik i voditelj je Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-dd5-SngExI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“ sa Draganom Lučićem Lujom

Izvršni ko-direktor organizacije ERA i građanski aktivista Danijel Kalezić komentarisaće danas u Drugačijoj radio vezi uticaje aktuelnih političkih procesa u Crnoj Gori na svijest građana o potrebama uključivanja u donošenje odluka, kao i načine na koji neispunjena obećanja političkih lidera utiču na povjerenje građana.
Biće riječi i o aktivizmu, ljudskim pravima i ambijentu u kojem političari pribjegavaju isključivo partijskim interesima, čak i kada im to dugoročno može nanijeti političku štetu.
Autorka emisije: Ana Nives Radović
Početak podkasta Antene M u 11.10 sati, a na Televiziji E od 15:05 sati.

Kalezić u DRV: Mijenjaju li građani politiku ili politika građane?

U Srećnom danu donosimo priču o pozorišnoj umjetnosti i emocijama na sceni. Govorimo o premijeri predstave „Krevet od lišća“, a naši gosti su rediteljka Sandra Vujović i glumac Đorđije Tatić, koji otkrivaju kako je nastajala ova emotivna i snažna teatarska priča.&nbsp;
U astropsihološkoj rubrici bavimo se portretom Ovna – znakom snažne energije, impulsivnosti i hrabrosti, ali i unutrašnjih dilema koje često ostaju nevidljive.&nbsp;
Zdravlje je u fokusu kroz razgovor o novoj generaciji hirurgije u bolnici Moj Lab. O savremenim metodama, timskom radu i bezbjednosti pacijenata govore dr Zoran Ražnatović i dr Dragan Sorat, specijalisti opšte hirurgije.&nbsp;
Na kraju, obilježavamo Svjetski dan zagrljaja i podsjećamo zašto je zagrljaj više od gesta – kako utiče na emocije, zdravlje i osjećaj povezanosti među ljudima.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati.

U Srećnom danu o pozorišnoj umjetnosti, Svjetskom danu zagrljaja, novoj generaciji hirurgije...

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

U emisiji Srećan dan na Televiziji E govorimo o novoj seriji „Zvaćeš se Varvara“, ali i o novim životnim i poslovnim poglavljima. Glumica Una Lučić otkriva kako je nastajala serija, šta joj je donijela ova uloga.
Najavljujemo koncertni spektakl godine - Severina stiže u Bemax arenu 14. februara, uz priču o emociji, publici i zašto su veliki koncerti više od muzike.
Otvaramo i važno pitanje savremenog doba: da li vještačka inteligencija slabi našu sposobnost mišljenja, ili nas uči drugačijem načinu razmišljanja?
Za balans tijela i uma, Vježbajte sa Sanjom – Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi kratki trening za energičan i smiren početak dana.
Gledajte Srećan dan od 9 do 11 sati na Televiziji E!

U emisiji "Srećan dan" o novoj seriji "Zvaćeš se Varvara", Severininom koncertu 14. februara, vještačkoj inteligenciji...

Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - rolnice od tosta i čokolade.
Sastojci:
- Linolada crunchy&nbsp;
- Crna cokolada
- Orasi ili ljesnik
- Tost hleb bijeli mulino bianco obični
- Crna čokolada za kuvanje
Priprema:&nbsp;
Staviti posudu sa čokoladom u šerpu sa vodom, ali tako da voda u šerpi ne dodiruje dno posude sa čokoladom.
Zatim dok se čokolada istopi, oklagijom presovati parče tost hleb i namazati kremom.
Tost urolamo i onda natopimo topljenom čokoladom.
Za kraj, u sitno nasjeckane orahe uvaljamo rolnice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DreEJFShdqps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sandra i Luka kuvaju za vas: Spremite rolnice od tosta i čokolade

Gošća emisije Jutro s Majom na Televiziji E biće Jelena Šofranac, direktorica Doma za stare u Podgorici, sa kojom ćemo razgovarati o tome koliko pažnje društvo obraća najranjivijoj kategoriji, kako (i da li) se mijenja percepcija smještanja roditelja u dom, koliko predrasuda i izazova i dalje postoji, ali i o vrijednosti brige, poštovanja i dostojanstva koje Dom pruža svojim korisnicima.
U fokusu će biti i muzika. Panelisti su muzičar Davor Vučetić, muzička urednica i novinarka Antonela Martinović i Momčilo Zeković Zeko, a gošća je Mirela Priselac Remi iz hrvatskog benda Elemental koji su ušli u Novu godinu sa pjesmom „Bit ću dobro“, i koje uskoro očekuje izlazak novog albuma.

Jutro s Majom: Sa direktoricom Doma za stare u Podgorici o najranjivijoj kategoriji, percepciji smještanja roditelja u dom, predrasudama, ali i o vrijednosti brige...

Prvi mliječni zubi kod djece, uz individualne varijacije, najčešće niču oko šestog mjeseca života, dok se nicanje prvih stalnih zuba može očekivati oko šeste godine - kazala je doktor stomatologije Milica Radulović gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
Kako je objasnila, nicanje zuba često prati pojačano lučenje pljuvačke i uznemirenost djeteta, dok su dokazi o direktnoj povezanosti sa povišenom tjelesnom temperaturom i dalje nedovoljno konkretni.
- Ako je nicanje zuba praćeno nekom temperaturom i ekstremnom uznemirenošću, može se razmišljati i u drugom pravcu. Generalni savjet je da se djetetu pomogne rashlađivanjem desni, zamrzavanjem namjenskih igračaka, što će njima subjektivno olakšati tegobe - rekla je Radulović.
Nicanje zuba, navodi ona, najčešće počinje oko šestog mjeseca, ali djeca često odstupaju od takozvanih udžbeničkih tabela.
- Kod djevojčica se pokazalo da taj proces ide sve brže i brže, ali otprilike oko šestog mjeseca, uz individualne varijacije, možemo očekivati da se u donjoj vilici pojave bjeličaste ivice i da se naziru zubići. To je vrlo često praćeno simptomima koji variraju od pojačanog lučenja pljuvačke do potpune uznemirenosti djeteta. Dijete osjeća nelagodu, svrab ili peckanje u predjelu desni, pa roditelji često tvrde da je to praćeno povišenom temperaturom. Iako nema dovoljno dokaza za to, uznemirenost i nelagodnost kod djece zaista postoje - istakla je Radulović.
Ona savjetuje korišćenje sredstava koja rashlađuju desni, jer to djeci olakšava tegobe, a u apotekama su dostupne različite igračke namijenjene upravo toj svrsi.
- To su kalupi u koje se može sipati pasirano voće, zamrznuti ga i potom dati djetetu da sisa, što im subjektivno prija. Kod neke djece imate osjećaj da odjednom izbiju tri ili četiri zuba, što im u tako malom uzrastu predstavlja veliku nelagodnost, ali sve to prolazi - kazala je Radulović.
Govoreći o stalnim zubima, ona je naglasila da se oko šeste godine pojavljuju prvi stalni molari, koje roditelji često ne primijete.
- Prvi stalni zubi koji niču su prvi stalni molari, takozvane šestice. Oni se pojavljuju na samim krajevima zubnih lukova, pa roditelji često gledaju da li se klate jedinice ili dvojke, a dijete već ima stalne zube. To su zubi koje mi kao stomatolozi nastojimo da sačuvamo raznim preventivnim metodama, jer prvi niču i najduže su u ustima - zaključila je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH2tClsGU1Ig&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Prvi zubići niču oko šestog mjeseca, a prvi stalni zubi oko šeste godine

Urbanističko-građevinski inspektor, koji je zapečatio gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, konstatovao je manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti - kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Iz tog Vladinog resora su Vijestima rekli da vjeruju da će gradilište veoma brzo biti u punoj funkciji, imajući u vidu obim i prirodu tih nedostataka.
Vijesti su jutros pitale koji je to "najkraći mogući rok" koji je postupajući inspektor Novak Lakušić u zapisniku ostavio podgoričkom Vodovodu i kanalizaciji za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatutuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Redakcija je to pitala u vezi sa članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji u stavu 2 predviđa da inspektor ostavlja "rok za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda".
Odgovarajući na pitanje da li je Lakušić učinio sve u skladu sa zakonom i, ako nije, šta će Ministarstvo u vezi sa tim preduzeti, iz resora Slavena Radunovića su kazali da građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata, u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji, čime se obezbjeđuje zaštita javnog interesa i jednak tretman svih subjekata.
- Tako je i u slučaju postrojenja u Botunu građevinska inspekcija Ministarstva bez odlaganja postupila po prijemu zahtjeva za nadzor, izašla na teren i konstatovala manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti. Imajući u vidu obim i prirodu utvrđenih nedostataka, vjerujemo da će gradilište veoma brzo ponovo biti u punoj funkciji - poručili su iz tog resora.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su tačne medijske spekulacije da je taj inspektor bio "posebno oštar" u ovom slučaju zbog svoje i navodne povezanosti vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor Dalibora Đerića sa Demokratskom narodnom partijom.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović sinoć je pozvao tužilaštvo da procesuira gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i direktora podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Aleksandra Nišavića, tvrdeći da je Glavni grad počeo da gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu "protivustavno, protivtakonito i mimo svih dozvola".
Mještani Zete i rukovodstvo Opštine Zeta danima su protestovali zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oni su prethodnih dana blokirali saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

Događaji koji su planirani za dan parlamentarnih izbora 2016. nijesu tada doživjeli punu realizaciju u formi klasičnog prevrata i terorizma. Ta faza, odnosno militantna komponenta te faze, spriječena je, ali je proces nastavio da teče i završen je pobjedom litijaške kontrarevolucije 2020.
Podsjećanja radi, za one koji su zaboravili ili žele da zaborave, plan je uključivao nasilnu promjenu vlasti, likvidaciju tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i uspostavljanje marionetske, prorusko-velikosrpske vlade koja bi zaustavila integraciju Crne Gore u NATO.
Imajući rezervnu varijantu, po onoj staroj da se u ozbiljnim operacijama koriste vagabundi i avanturisti, poput galerije likova poznatih crnogorskoj javnosti, računalo se da će, ako uspiju – dobro je, a ako ne uspiju – jednostavno biti odbačeni.
Međutim, njihova noseća podloga bila je dugotrajna i sistemska kampanja relativizacije i negiranja. Tu su kampanju bespogovorno nosili tada slavljeni nezavisni mediji i prvaci civilnog sektora. Riječju, zapadnim novcem finansirana je antizapadna ujdurma. Uz institucionalnu i logističku podršku crkve Srbije i uz političko pokroviteljstvo Demokratskog fronta, proces destabilizacije nastavljen je obrascima koji se označavaju hibridnima, iako suptilnost nije jača strana ruskim prijateljima.
U političkom smislu, očigledno, nije došlo do rasvjetljavanja tog procesa, u pravosudnom traljavo. Konsekventno, vinovnici, arhitekte, duhovni pokrovitelji i sponzori projekta koji lako može nositi radni naziv „Ukinuti Crnu Goru“ nijesu procesuirani. Naprotiv, danas su na ključnim državnim pozicijama, dok oni koji su nosili kampanju relativizacije izigravaju moralne vertikale i pripremaju se za nove, slične poduhvate.
Jedino za crnogorske pravosudne organe i partije na vlasti dva agenta GRU-a, kodnih imena Šišmakov i Popov, nijesu teroristi. Svuda drugo, uključujući Češku i Poljsku, oni su kao takvi jasno označeni.
Dodatni razlog za sumnju predstavlja ostavka predsjednice vijeća Apelacionog suda, koja ozbiljno narušava kredibilitet postupka. Pravo da sumnja ima onaj dio javnosti koji je i dalje dovoljno zreo i znaven da shvati da ovo nije običan krivično-pravni proces, već postupak čije političke posljedice mogu trajno obilježiti društvo.
Taj događaj, ta sudbina onih koji su ga planirali i sprovodili, paradigma je svega što se u Crnoj Gori dešavalo i onoga što će se dešavati.Istovremeno, taj događaj razobličava civilizacijski okvir, onako kako je to objašnjavao Samuel Huntington, sukob koji se odvija u Crnoj Gori. Zbog toga niko nema pravo da taj događaj ostavi nerazjašnjenim. Čak i u slučaju da presuda bude onakva kakvu su priželjkivali Aleksandar Vučić i njegovi politički saveznici Andrija Mandić i Milan Knežević, istina će, prije ili kasnije, ostati.
Iz takve pozicije, prije svega opozicija ima obavezu da ovu temu pokuša aktuelizovati, da traži odgovore, problematizuje i uporno postavlja pitanja – ne samo o ulozi Ruske Federacije, već i o aspektu koji je u cijeloj priči sistematski zapostavljen, a to je uloga zvaničnog Beograda i bezbjednosnih službi pod njegovom kontrolom.

Presuda Crnoj Gori

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će uvesti nove carine svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom, čime je eskalirao kampanju pritiska protiv komunističke vlasti tog ostrva, koje je dugogodišnji neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Tramp nije precizirao carinske stope, niti je izdvojio zemlje čiji bi proizvodi mogli da se suoče sa američkim carinama, javlja Rojters.
Kubanska Vlada je ubrzo nakon njegove najave upozorila da naredba prijeti da parališe proizvodnju električne energije, poljoprivrednu proizvodnju, vodosnabdevanje i zdravstvene usluge, na ostrvu koje već osjeća posljedice teške ekonomske krize, prenosi Tanjug.&nbsp;
- Koji je cilj? Genocid nad kubanskim narodom. Sve sfere života će biti ugušene od američke vlade - navela je kubanska Vlada u saopštenju koje je pročitano u večernjim vijestima na kubanskim televizijama.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel rekao je ranije da Vašington nema moralni autoritet da nametne sporazum Kubi, nakon što je Tramp predložio da Vlada tog ostrva postigne sporazum sa SAD.

Tramp zaprijetio carinama svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom

Sa nadzornih kamera na na kontrolno naplatnom punktu su izuzeti video snimci osoba koje su u Nacionalnom parku Lovćen srušili ogradu vozeći kvadove. Na osnovu tih snimaka će policija preduzeti istražnje radnje - saopštila je direktorica Nacionalnog parka Lovćen Kata Varagić gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nakon što su iz Nacionalnih parkova objavili fotografije uništene zaštitne ograde u NP Lovćen ponovo je u fokusu pitanje kontrole i bezbjednosti unutar zaštićenih zona. Iako je vožnja quadovima van puteva strogo zabranjena ovaj slučaj pokazuje da fizičke barijere nijesu dovoljne da zaustave nepropisno kretanje kroz park.
Dežurni nadzornik zadužen za reon Ivanovih korita, kaže Varagić, je prilikom redovnog obilaska terena uočio da se na tom mjestu desila nelegalna aktivnost koja, kako podsjeća, podrazumijeva vožnju quada i rušenje ograde na tom prostoru.
- Kada god uočimo neku nelegalnu aktivnost naši nadzornici sačine službenu zabilješku u kojoj detaljno opišu zatečeno stanje i naprave fotografije sa lica mjesta. Tako je bilo i ovoga puta - rekla je Varagić.
Podsjeća da na licu mjesta nijesu zatečeni počinioci koji su devastirali infrastrukturu NP Lovćen pa se šef službe zaštite tog parka obratio cetinjskoj policiji, zatim su i samu prijavu proslijedili zvanično Nacionalni parkovi Crne Gore.
- Da bismo upotpunili prijavu izuzeli smo fotografije i video snimke sa kontrolno-naplatnih punktova koje potvrđuju ulazak quad vozila u zaštićeno područje. Na osnovu toga policija će preduzeti i izvršiti istražne radnje - zaključila je Varagić.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Tag: tv-e