<p>U Budilniku na Televiziji E analiziraćemo zašto Crna Gora ima samo jedanaest vaspitača i preko hiljadu vaspitačica? Da li su u pitanju predrasude ili sistemska prepreka? </p>
<p>Pitamo i koliko su građani spremni da budu dobrovoljni davaoci krvi?</p>
<p>Vodimo vas i na Evropski pedijatrijski kongres u Budvi, gdje se okupljaju najeminentniji ljekari iz regiona i Evrope. </p>
<p>Provjeravamo i koliko je Glavni grad pristupačan osobama sa invaliditetom. Da li je gradska infrastruktura zaista dostupna svima? </p>
<p>Tema emisije Srećan dan od 9 do 11 sati je emotivno vezivanje za vještačku inteligenciju. </p>
<p>O Bijenalu mladih umjetnika Mediterana govori <b>Milica Janković</b>, vizuelna umjetnica. </p>
<p>Utiske sa takmičenja Miss World koje je održano u Indiji gledaocima Televizije E će prenijeti <b>Andrea Nikolić</b>, miss Crne Gore, kao i uspjehu koji je postigla. </p>
<p>Sa ljetnjim ritmovima završavamo ovu radnu sedmicu uz muziku <b>Nevene Kopitović</b> i <b>Taška Ademovića</b>.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jutro na TV E: Zašto je u Crnoj Gori 11 vaspitačića i više od 1.000 vaspitačica, koliko su spremni građani za dobrovoljno davanje krvi, o pristupačnosti Podgorice za OSI...

<p>Gošća ovoneđeljne emisije „Dres nacija reprezentacija“ na Televiziji E je Jovanka Radičević, poznata crnogorska rukometašica.</p>
<p>Emisiju možete gledati u neđelju u 13 sati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhmtmfXw-Gek&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

„Dres nacija reprezentacija“ sa Jovankom Radičević sjutra u 13 sati na TV E

<p>Direktor Nacionalne modne komore <b>Srđan Lubarda</b> gost je emisije „Znak podznak“ na Televiziji E.</p>
<p>Da li se oslanja isključivo na sebe i svoje sposobnosti, ne tražeći izgovore, još manje opravdanja i koliko sreću mjeri trenucima, samo su neka od pitanja iz astropsihološkog intervjua našeg Nenada Gogića. <br/>
<br/>
Emisiju možete pogledati u neđelju, u podne, na našoj televiziji.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAlgWMC3F1-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Znak podznak“ sa Srđanom Lubardom sjutra u podne na TV E

<p>Rastući nacionalizam u regionu više nije povratna pojava već strateški alat aktuelnih politika koje politike prošlosti koriste za kontrolu sadašnjosti - kroz crvku, simbole, medije i obrazovanje. Nacionalizmi u regionu ne djeluju samostalno, oni se međusobno hrane, radikalizuju i legitimišu, dok društva ostaju zarobljena u ciklusu straha, podjela i zaboravljenih problema.</p>
<p>To je akcentovano u novoj emisiji Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_fUccdbvlfY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Gosti Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u bili su aktivistkinja NVO ANIMA iz Kotora, <b>Ervina Dabižinović</b>, sociolog i univerzitetksi profesor iz Sarajeva, <b>Dino Abazović</b>, aktivista za ljudska prava i portparol Srpskog nacionalnog vijeća iz Zagreba, <b>Eugen Jakovčić</b> i istoričarka <b>Sanja Radović</b> iz Beograda.&nbsp;</p>
<h2>KONSTANTA</h2>
<p>Govoreći o međusobnoj povezanosti i političkoj instrumentalizaciji nacionalizma, Ervina Dabižinović istakla je da nacionalizam nije prolazna ili povratna pojava, već konstanta čije se manifestacije u Crnoj Gori danas promovišu kao cilj politike.</p>
<p>- To više nije ni proizvod nečega, ni posljedica nečega, nego je prosto cilj - kazala je ona dodajući da su nacionalizmi u regionu međusobno uslovljeni i isprepleteni.</p>
<p>Radikalizacija jednog, kaže ona, radikalizuje drugi.</p>
<p>- I to je jedan splet u kojem se gotovo ne zna ko počinje, ko nastavlja ili završava - pojasnila je Dabižinović.</p>
<p>Dino Abazović je podsjetio na poznatu tezu Adama Michnika da su nacionalizmi u postsocijalističkim državama „posljednji pokušaj komunizma da uspostavi autoritarnu vladavinu“. Po Abazoviću, nacionalizam se ne može tumačiti van šireg političkog i kulturnog konteksta.&nbsp;</p>
<p>- Nijedan nacionalizam sam po sebi ne crpi snagu iz sebe, nego upravo u tom antagoniziranju sa drugim nacionalizmima oni se međusobno hrane - ocijenila je Sanja Radović.</p>
<p>Nacionalističke retorike nijesu samo slične - one su, kako je podvukla, gotovo neodvojive.</p>
<p>- Kada im se oduzme taj predznak, ne možete vidjeti razliku među njima - navela je ona.</p>
<h2>PODRŠKA SPC</h2>
<p>Dabižinović je na poziciji da je nacionalizam u Crnoj Gori dobio nekoliko pojavnih oblika: etnički, kulturni i vjerski.</p>
<p>Istakla je da projekat Srpskog sveta ima direktnu podršku Srpske pravoslavne crkve (SPC) i da je u pitanju „negacija samobitnosti crnogorskog nacionalnog identiteta“.</p>
<p>Dabižinović je ukazala na simbiozu politike i crkve, uz ocjenu da „taj savez između institucije crkve i politike danas oblikuje i politički ideološki diskurs u Crnoj Gori.“&nbsp;</p>
<p>Abazović ističe ulogu religije u formiranju političkih identiteta na Balkanu.&nbsp;</p>
<p>- Od devedesetih godina religija postaje čvrsta politička činjenica u cijeloj jugoistočnoj Evropi. Danas religija živi kao da smo rođeni u njoj, a ne da je biramo. Religijski simboli na ovim prostorima prošli kroz proces profanizacije i potom resakralizacije kao nacionalni simboli par excellence - kazao je on.</p>
<p>Istakao je da je problem što religija više ne prenosi univerzalne vrijednosti.</p>
<p>- Danas jedan veliki broj ljudi ne pravi razliku između nacionalnog i vjerskog identiteta - zaključuje Abazović.</p>
<h2>POZADINA - UVIJEK POLITIKA</h2>
<p>Eugen Jakovčić je nacionalizam u Hrvatskoj opisao kao „žilav i vrlo prilagodljiv“.</p>
<p>Podsjetio je na histeriju oko ćiriličnih tabli u Vukovaru i na institucionalnu šutnju crkvenih struktura u tim trenucima.</p>
<p>- Obratili smo se papi Franji jer biskupi i sveštenici nijesu reagovali - ispričao je on.</p>
<p>Revival ustaštva je, kaže, tinjao od devedesetih.</p>
<p>- HDZ i Franjo Tuđman su tu učinili medvjeđu uslugu Hrvatskoj - naveo je Jakovčić u osvrtu na pokušaj relativizacije ustaške prošlosti.</p>
<p>Upozorio je na trendove kao što su koncerti sa nacionalističkim pozdravima i tolerisanje ustaških simbola.</p>
<p>- U Zagrebu ćemo uskoro imati pola miliona ljudi koji će uzvikivati ustaške pozdrave. Iza toga uvijek stoji politika - kazao je on.</p>
<h2>MURALI U BEOGRADU PLANSKI I UNIFORMNI</h2>
<p>Sanja Radović je izričita da grafiti i murali u Beogradu nijesu spontani - nego planski i uniformni.</p>
<p>- To je koordinisana kampanja da se stvori osjećaj da svi misle isto - kazala je Radović opisujući stanje u Srbiji kao zabrinjavajuće, uz sistematsku proizvodnju nacionalističkog narativa kroz medije i javni prostor.</p>
<p>Ukazala je i na važnost lokacije simbola, poput murala Ratku Mladiću.</p>
<p>- Ti murali godinama nijesu bili problem dok nijesu stigli u centar grada - tada je počela borba - decidna je ona.</p>
<p>Radović smatra &nbsp;i da je medijski pritisak konstantan, zbog čega je teško razlučiti da li je nacionalizam došao odozgo ili odozdo.</p>
<p>- Da bismo znali šta ljudi stvarno misle, moralo bi proći deset godina bez dominantno nacionalističkog narativa u medijima - objašnjava ona.</p>
<h2>NACIONALISTIČKA RETORIKA NA STADIONIMA, U KAZALIŠTIMA I U INSTITUCIJAMA</h2>
<p>Abazović je rekao da su u jednom periodu političari pokušavali da budu pristojniji, proevropski, pa su smanjili nacionalističku retoriku, ali se ona, kako je naglasio, izmjestila na stadione, u kazališta, među navijače.</p>
<p>- A sad se ponovo vratila i u institucije - upozorio je on.</p>
<p>&nbsp;Jakovčić je na to dodao da političari posegnu za pomoći nacionalizma kad im zatreba.&nbsp;</p>
<p>To što predsjednik Skupštine Crne Gore nije građanima čestitao Dan nezavisnosti, Dabižinović vidi kao politički signal, a ne slučajnu grešku.</p>
<p>&nbsp;- To otkriva zapravo i tu namjeru tih politika i daje taj odgovor da ni danas nezavisnost Crne Gore u toj političkoj grupaciji nije nikakva izvjesnost - rekla je Dabižinović, upozorivši na način na koji se simboli koriste da „raspiruju istorijsku traumu“.</p>
<p>Nacionalizam, kaže Abazović, ne dolazi samo s jedne strane.</p>
<p>- On je komplementaran i kompetitivan. Jedan nacionalizam hrani drugi, a svi zajedno prikrivaju ključne društvene probleme - siromaštvo, korupciju i građansku obespravljenost - opomenuo je Dino Abazović.</p>
<p>Eugen Jakovčić je govorio i o političkim manipulacijama kolektivnim mitovima u Hrvatskoj, posebno kroz narative o „Oluji“ i Vukovaru, uz napomenu da je kao neprijatelj odmah detektovan onaj „ko ide s činjenicama kontra tih mitova“.</p>
<p>Istakao je da 30 godina nakon rata u Hrvatskoj još nije moguće čuti pluralne glasove u javnom prostoru kada su u pitanju ratna sjećanja.&nbsp;</p>
<p>- Mi ne možemo u javnom obilježavanju vidjeti različite diskurse. Uvijek se govori samo o povratku hrvatskih izbjeglica, dok se prešućuje da su neki drugi ljudi istovremeno napuštali svoje domove - naglasio je Jakovčić.&nbsp;</p>
<h2>NOVE GENERACIJE - DEPOLITIZACIJA I NEDOSTATAK SOLIDARNOSTI</h2>
<p>Govoreći o novima generacijama, svi su izrazili zabrinutost zbog depolitizacije mladih i nedostatka solidarnosti.</p>
<p>- Nacionalizam razoružava empatiju i razara društvenost. Zajednice teško komuniciraju, a to je najveći uspjeh nacionalizma - rekla je Ervina Dabižinović.</p>
<p>Jakovčić je dodao da je „otupio senzibilitet mladih, koji su fokusirani samo na svoje male teritorije, dok empatija prema drugima gotovo ne postoji“.</p>
<p>Posebno je kritikovao političke elite koje izostankom reakcije na globalne tragedije, poput one u Gazi, „uče mlade da budu indiferentni“.&nbsp;</p>
<p>Jedna od rijetkih svijetlih tačaka, složili su se gosti, jesu studentski protesti u Srbiji.</p>
<p>- Nacionalizam u Srbiji aktivno razbija svaku vrstu društvene kohezije. Ali, upravo su studenti pokazali da je moguće povezivanje - rekla je Sanja Radović, upozoravajući da su studenti, čim su podigli glas protiv korupcije i nepravde, odmah optuženi za antidržavno djelovanje. Prva reakcija vlasti bila je, kako je konstatovala, da ih proglase izdajnicima, ali oni nisu na to reagovali.</p>
<p>- To je njihov najveći uspjeh - poručila je Radović.&nbsp;</p>
<h2>PRIJEM U EU BEZ SUOČAVANJA SA PROŠLOŠĆU BIO BI MEDVEĐA USLUGA</h2>
<p>U završnom dijelu emisije otvoreno je pitanje Evropske unije kao političkog cilja i realnosti.</p>
<p>Jakovčić je rekao da je Hrvatska „propustila da odigra ključnu ulogu“ kao uzor regionu.</p>
<p>- Umjesto da smiruje nacionalizme, Hrvatska je postala zemlja s nacionalističkom, gotovo šovinističkom vladom - kazao je on.</p>
<p>Ervina Dabižinović je dodala da bi prijem Crne Gore u EU bez stvarnog suočavanja s prošlošću bio „medveđa usluga“, poručujući da je „važno da ne uđemo u EU dok ne riješimo bazične stvari koje ovdje ne valjaju i koje generišu kompletnu situaciju“.</p>
<p>Sonja Radović je upozorila da je podrška EU u Srbiji pala ispod 40 odsto, dijelom zbog nejasnog stava same Unije.</p>
<p>- Građani nemaju povjerenja jer EU često ćuti kada vlast prelazi crvene linije. A kad imate ekonomske probleme, autoritarni režim i nedostatak vanjske podrške - dobijete idealne uslove za bujanje nacionalizma - zaključila je ona.</p>
<p>&nbsp;Cijela emisija je dostupna na linku:&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_fUccdbvlfY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</p>
<p>Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</p>

1250x600

1084x550

Porast nacionalizma u regionu: Politika prošlosti kao alat sadašnjosti

<p>U Budilniku na Televizji E govorimo o otkriću dr Nemanje Radojevića, specijaliste sudske medicine, koje je pokazalo da ateroskleroza može imati osobenosti autoimunog oboljenja. Njegovo otkriće poslužiće kao osnova za razvoj ciljanih terapija.</p>
<p>Analiziramo zašto Crna Gora uvozi vodu, a ne koristi pun potencijal svojih resursa.</p>
<p>Provjeravamo zbog čega Nikšić i dalje čeka obećanih 600.000 eura godišnje naknade za Bilećko jezero, kao i kako nadležni u Glavnom gradu planiraju čišćenje Sastavaka, kultnog mjesta u Podgorici, koje je zatrpano gumama .&nbsp;</p>
<p>U novom Srećnom danu, od devet do 11 sati, saznajte kako da budete fit i zdravi u ljetnjim mjesecima. Savjete za ishranu i trening otkriva Filip Petrović.</p>
<p>O vezi astrologije i karaktera djeteta govoriće Nenad Gogić.</p>
<p>Petak je vrijeme za melodije koje nas pokreću i muzički segment Srećnog dana. Sve detalje o akciji “Donesi pet za cvijet” saznajte od Jelene Rakčević iz NVO Zeleni talas.</p>
<p>San u kopačkama priča je fudbalera Marka Rakonjca.</p>

Budilnik na TV E: Otkriće dr Nemanje Radojevića, zašto Crna Gora uvozi vodu i ne koristi pun potencijal svojih resursa...

<p>Gost 53. emisije Ne pričam ti o tome bio je Rade Bulatović, sedamdesetih najpoznatiji i najtrofejniji pjevač Crne Gore.</p>
<p>Jedini je živi član prvog crnogorskog sastava koji je imao nastupe i van matične republike, još 1964. godine - vokalnog sastava „MINVI“.</p>
<p>Osvojio je nagradu za najboljeg pjevača na jedinoj Titogradskoj gitarijadi beat bendova na kojoj je učestvovao, 1968. godine, u Domu omladine sa sastavom „Neki“. Kada je u Crnoj Gori pokrenut prvi ozbiljni muzički festival, po uzoru na slične u Jugoslaviji – Titogradsko proljeće – započeo je serijal nagrada. Pobijedio je 1972. godine, potom godinu kasnije, a onda je načinio pauzu. Još jednom se pojavio na Titogradskom proljeću 1978. godine i ponovo trijumfovao.</p>
<p>Od 1970. do 1980. pjevao je jednom sedmično na brodu „Sveti Stefan“, zabavljajući strane goste biranim repertoarom šlagera, kancona, popa i sweet soula na putu od Bara do Dubrovnika. Nakon toga je rijetko nastupao, da bi 1985. potpuno prekinuo karijeru. Nekoliko decenija bio je nezamjenjljivi šraf u mašineriji TV Titograd (RTCG) kao tonski snimatelj, odnosno nezaobilazni čovjek „s one strane kamere“.</p>
<p>Direktno je „odgovoran“ za nastanak više desetina dokumentarnih muzičkih snimaka koje se nalaze u fundusu RTCG. &nbsp;Kuriozitet, i pored svih nagrada koje je dobijao, ovo je prvi njegov muzički intervju na nekoj od televizija tokom čitavog života. Kao ilustracija, u NPTOT 53 su emitovani i snimci Bulatovićevih izvođenja kompozicija legandarnih muzičara Peka Gatolina i Branka Pavličića, nakon više od 45 godina. Urednik i voditelj emisije Željko Milović.</p>
<p>Emisiju Ne pričam ti o tome možete pratiti u petak u 22 sata na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ6_sBZ40VWA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“ sa Radem Bulatovićem sjutra u 22 sata na TV E

<p>Platforma Savjeta Evrope za bezbjednost novinara (CoE Safety of Journalists Platform) objavila je<a href="https://fom.coe.int/en/alerte/detail/107642510"> novo upozorenje</a> za Crnu Goru nakon što je novinarka Televizije E<b> Itana Kaluđerović </b>dobila prijetnju smrću u komentarima na društvenoj mreži Fejsbuk.</p>
<p>Incident se, kako su konstatovali, dogodio 26. maja oko 15:13 sati, kada je ispod fotografije na kojoj Kaluđerović, na Cetinju, nosi tradicionalnu crnogorsku nošnju ostavljen komentar: „Pazi ti na metak.“ Prijetnja je upućena sa naloga pod imenom Mijodrag Novaković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na Platformi Savjeta Evrope za bezbjednost novinara ovo upozorenje je kategorizovano kao „Napad na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, sa nivoom prijetnje 2 i nepoznatim izvorom prijetnje.</p>
<p>Nivo 2 obuhvata ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na: fizičke napade koji prouzrokuju stvarne tjelesne povrede; akte zastrašivanja i uznemiravanja; upotrebu prijetećeg ili krajnje uvredljivog jezika od strane javnih funkcionera prema predstavnicima medija; neosnovano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme; zakone i propise koji neprimjereno ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama; radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost javnih emitera; zloupotrebu ili nesrazmjernu primjenu zakonskih odredbi; zloupotrebu vladinih ili drugih ovlašćenja u cilju usmjeravanja medijskog sadržaja ili kažnjavanja medija i novinara; miješanje u slobodu medija putem vlasništva, kontrole i regulative; kao i druge radnje koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija, bilo u online ili offline prostoru.</p>
<p>Kaluđerović je, kako je zabilježeno, slučaj odmah prijavila policiji, koja je predmet proslijedila Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.&nbsp;</p>
<p>Nadležni tužilac je naložio Odjeljenju za visokotehnološki kriminal da preduzme sve radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije osobe koja je uputila prijetnju.</p>
<p>Prema podacima dostupnim na ovoj platformi, od njenog pokretanja 2015. godine registrovano je ukupno 18 upozorenja koja se odnose na Crnu Goru, od čega je 10 riješeno, dok osam slučajeva još nije zatvoreno.</p>
<p>Iz Platforme su najavili da će sve informacije o ovom slučaju, uključujući eventualne odgovore državnih institucija, biti blagovremeno objavljene i ažurirane.</p>

Platforma Savjeta Evrope izvijestila o prijetnjama novinarki TV E Itani Kaluđerović: Napad nivoa 2 na fizičku bezbjednost i integritet od nepoznatog izvora

<p>U Budilniku na TV E govorimo o tome da li će nadležne insitucije promijeniti odluku o zabrani prodaje snusa.&nbsp;</p>
<p>Biće riječi i o pomjeranju starosne granice za odlazak u penziju u nekim EU zemljama i kako bi takva odluka uticala i na crnogorsku privredu.&nbsp;</p>
<p>Pitamo i koliko obrazovni sistem priprema mlade za strano tržište. Saznaćemo i da li postavljeni stubići na ulicama Glavnog grada rješavaju ili stvaraju saobraćajne gužve.</p>
<p>U novoj Srećnom danu, od devet do 11 sati, o slobodi, odgovornosti i ljudskoj prirodi govori<b> Aleksandar Nikolić</b> - reditelj i scenograf opere 'Don Đovani", koja će imati premijeru u Muzičkom centru.&nbsp;</p>
<p>"Neophodan" je nova pjesma i spot pjevačice <b>Anite Popović - Vučković</b>, koja će biti gošća Srećnog dana.&nbsp;</p>
<p>Bavimo se i izložbom fotografija „Desert Rose: Između pustinje i rijeke” umjetnice <b>Mine Suvačarov</b>.</p>

Budilnik na TV E: O zabrani prodaje snusa, pomjeranju starosne granice za odlazak u penziju, pripremi mladih mladih za strano tržište...

<p>(S)avetnica ima krizu identiteta.</p>
<p>Pogledajte novi video:&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXG5f9LLCntA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica ima krizu identiteta (VIDEO)

<p>U Budilniku na Televiziji E pitamo - šta centralizacija obračuna plata znači za nastavnike?&nbsp;</p>
<p>Govorimo i o najavama za novi štrajk glađu pritvorenika u Zavodu za izdržavanje sankcija, ali i &nbsp;o ustavnosti zabrane rada nedjeljom. &nbsp;</p>
<p>Donosimo i priču o zapuštenom starom zatvoru Jusovača, te kakve probleme stvara ovaj zaboravljeni prostor?&nbsp;</p>
<p>S arhitektom razgovaramo o stambenim naseljima u Glavnom gradu koja se pretvaraju u toplotna ostrva. Pitamo da li je uzrok neplanska gradnja?&nbsp;</p>
<p>Povodom Svjetskog dana borbe protiv poremećaja u ishrani, donosimo savjete nutricioniste.</p>
<p>U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, govorimo o tome kako je muzika ogledalo društva i koliko je moćna kada je riječ o formiranju razmišljanja.&nbsp;</p>
<p>O tome će govoriti<b> Goran May Janković</b>, profesor klavira, pijanista i kompozitor.</p>
<p>Baletska trupa Allegro vas vodi u bajkoviti svijet koreobajke „Čarobni lokvanj“, a gošće Srećnog dana su koreografkinje <b>Viktorija Strugar</b> i <b>Ksenija Sinđić</b>.&nbsp;</p>
<p>U susret premijeri opere "Don Đovani" u Muzičkom centaru više detalja otkriva <b>Andreja Sokić</b>, rukovodilac sektora produkcije, a otkrijte i kako će izgledati jun u KIC-u Budo Tomović.</p>

Budilnik na TV E: O centralizaciji obračuna plata za nastavnike, novom štrajku u UIKS-u, neradnoj nedjelji...

<p>Sudija Višeg suda<b> Zoran Radović </b>napisao je presudu u slučaju pokušaja terorizma, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Pisani otpravak oslobađajuće presude poslata je strankama u postupku, rečeno je Portalu ETV iz Višeg suda u Podgorici.</p>
<p>Svi optuženi u ovom predmetu oslobođeni su krivice odlukom Višeg suda 12. jula 2024. godine. Tako da je skoro godinu dana trebalo da pisani otpravak presude bude izrađen i proslijeđen strankama, o čemu zvanično javnost još nisu obavijestili ni Viši sud, ni Specijalno državno tužilaštvo.</p>
<p>Portal ETV pitao je SDT da li će uložiti žalbu na odluku Višeg suda, ali odgovor još nismo dobili.</p>
<p>Novu oslobađajuću odluku u julu prošle godine donijelo je tročlano vijeće sudije Radovića.&nbsp;</p>
<p>- Nije bilo dokaza da su optuženi krivi za djela koja su im stavljena na teret pa se oslobađaju - naveo je tada Radović u obrazloženju presude.</p>
<p>Presudom su oslobođeni ruski državljani <b>Eduard Šišmakov</b> i<b> Vladimir Popov</b>, optuženi za organizaciju i finansiranje nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori.</p>
<p>Oslobođeni su i lideri nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta – aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore<b> Andrija Mandić</b>, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b>, njihov vozač <b>Mihailo Čađenović</b>, kao i penzionisani general Žandarmerije Srbije <b>Bratislav Dikić</b>.</p>
<p>Podsjećamo, prvostpeno su 2019. godine svi optuženi bili osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu je oborio Apelacioni sud dvije godine kasnije i naložio novo suđenje.</p>
<p>Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov su bili organizatori i finansijeri pokušaja nasilnog rušenja vlasti tokom izborne noći 16. oktobra 2016.</p>
<p>Svim optuženima je stavljeno na teret da su pokušali da, uz upotrebu oružja napadnu okupljene građane ispred Skupštine Crne Gore i policiju, sprovedu široke terorističke napade na specijalne policijske jedinice.</p>
<p>Teretili su se i da su namjeravali da zauzmu parlament, proglase pobjedu Demokratskog fronta, liše slobode ili likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.</p>
<p>Niko od optuženih nije priznao krivicu i negirali su da poznaju ostale optužene.</p>

Nakon skoro godinu: Radović napisao presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016.

<p>Mnogo je bitno da ovaj plan bude usvojen apsolutnom većinom, s obzirom na to da smo se trudili na svaki način da nikakva politika ne bude uključena, već da se bavi isključivo interesom države Crne Gore, na način koji je to utvrdila Vlada, a prije svega struka - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović </b>na konferenciji za medije povodom utvrđivanja Prostornog plana Crne Gore.</p>
<p>Na Vladi je juče utvrđen prijedlog Prostornog plana, s obzirom na to da je baza za buduće prostorno-urbanističke planove.</p>
<p>Tokom dana, kako je najavio Radunović, biće poslat plan Skupštini Crne Gore.</p>
<p>Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora <b>Svetlana Jovović</b> kazala je da aspekt zaštite prirode mora biti visoko vrednovan.</p>
<p>- Nije lako u Crnoj Gori planirati infrastrukturu u Crnoj Gori koja ima puno zaštićenih područja. Nastojali smo u najvećoj mogućoj mjeri to da ispratimo i predlažemo najbolja strateška rješenja - rekla je Jovović.</p>
<h2>Saglasnost</h2>
<p>Radunović je kazao da razmatraju da one planove koji su u nekoj odmakloj dovrše, a one koji nijesu da ostave agencijama same da završe, a to se odnosi i na Budvu.</p>
<p>- Mislim da što se tiče Budve tu se nije mnogo odmaklo i mislim da je bolje da se vrati opštini i da sami odrade taj prostorno-urbanistički plan – rekao je Radunović.</p>
<p>Državna sekretarka u resoru za prostorno planiranje <b>Marina Izgarević Pavićević </b>na pitanje zbog čega je plan utvrđen bez saglasnosti Agencije Jovović nije direktno odgovorila, već navela da je odluka donijeta 2018. kao i odluka o strateškoj procjeni o uticaju na životnu sredinu.</p>
<p>- Mi smo dobili mišljenje o konfliktima u životnoj sredini (HE Komarnica i Velika plaža), te se apostrofiralo da se vodi računa. Što se tiče zaštite tih područja, to nije u ingerenciji prostornog plana – rekla je Izgarević Pavićević dodajući da se ne mogu "svi konflikti u prostoru riješiti".</p>
<p>Jovović je dodala da saglasnost neće biti sporna.</p>
<p>- Za HE Komarnica postoji detaljan plan bez ijedne primjedbe. To je projekat koji je u najvećoj mjeri spreman za realizaciju. Čeka fazu projekta, podržan je i sa evropskog nivoa. Ukoliko ne dobije saglasnost na projektnu dokumentaciju neće se raditi – kazala je Jovović.</p>
<h2>Opšta područja</h2>
<p>Na pitanje kako je moguće da je za projektat Velje brdo u Prijedlogu prostornog plana posvećen samo jedan pasos ona je odgovorila da strateški plan ne definiše detaljna građevinska područja.</p>
<p>- Plan definiše samo opšta područja. Planovi nižeg reda detaljnije definišu namjenu – rekla je Jovović.</p>
<p>Neophodno je obezbijediti plansku infrastrukturu i zaštitu prostora.</p>
<p>- Obim izgradnje biće u podgoričkom PUP-u – dodala je Jovović.</p>
<p>Država, prema njenim riječima, mora staviti pod kontrolu određeni broj stanova u državnom vlasništvu i zato je segment posvećen Veljem brdu.</p>
<p>Radunović je dodao da je važnost ovog dokumenta zato što je baza za izradu novih PUP-ova u drugim opštinama i stvaraju se uslovi za realizaciju projekta Velje brdo.</p>
<p>- Kad bih bio maliciozan kao pojedine kolege opozicionari i pojedini mediji pitao bih što uopšte brinu o Veljem brdu kad je to fikcija koja je iskorišćena u predizborne svrhe. Sad kad se vidi da to nije fikcija, već da Vlada stoji iza ovog projekta, da će biti stanova po povoljnim uslovima, a biće i komercijalne prodaje, sad se ide u detalje da li je svaki dokument na vrijeme završen. Sve će doći na svoje i Velje brdo će biti ukras Podgorice – poručio je Radunović.</p>
<p>Kad, kako je naveo, "krene priča kako žele za 42.000 građana da izgrade naselje", cilj je da se isplanira toliko naselje, kako ne bi u budućem periodu imali haos u izgradnji kakav su zatekli kad su došli na vlast.</p>
<p>- Hoćemo da napravimo plan po kom će moći Podgorica da se razvija u dugom periodu, a dinamika zavisi od potražnje kazao je Radunović.</p>
<p>Imaju oko 10.000 prijavljenih građana.</p>
<p>- Ne zaboravite druge koji su podlegli pritisku, zbog medija, koji nikad afirmativno ne izvještavaju o ovakvim projektima. Prva faza u koju smo već ušli i za koje je Koordinaciono tijelo donijelo odluku biće veličine otprilike kao dva Bloka V, sa kojom se kreće u izgradnju odmah. Konkurs je raspisan za bulevar. Čim se stvore uslovi da krenu građevinske mašine, počeće gradnja. Hoće li to biti u januaru 2026. ili 2027. neka građani znaju da to nije bitno, pored svih opstrukcija medija i dijela nevladinog sektora, a ne vidim razlog jer će sigurno vrlo brzo veliki broj njih stati u red za stanove – ocijenio je Radunović.</p>
<h2>Aerodromi</h2>
<p>Jovović je na pitanje o aerodromima kazala, pored ostalog, da su veliku pažnju posvetili beranskom aerodromu i da predlažu da bude u kategoriji međunarodnih aerodroma, o čemu će odluku donijeti Agencija za civilno vazduhoplovstvo.</p>
<p>- Problem je što je uzurpiran u prostoru iako ima divan prostor. U plan smo unijeli površine o neposrednom okruženju aerodroma u kom nije dozvoljena gradnja – rekla je Jovović.</p>
<p>Još nema teritorijalnog razgraničenja Tuzi i Zete, te da će od toga zavisiti proširenje aerodroma u Podgorici.</p>
<p>- Nakon toga granice koje se utvrde biće sastavni dio ovog plana. U tom smislu će se govoriti o aerodromu, kolektoru i drugim problemima. Moramo da posmatramo i van sopstvenih granica opštine, zato se ukazuje na saradnju – navela je Jovović.</p>
<h2>Plaže</h2>
<p>Što se tiče plaža koje neće imati zakupce, Radunović je istakao da će biti predate građanima, te da neće imati mobilijar.&nbsp;</p>
<p>- Tako će biti do momenta do kad neko ne potpiše četvorogodišnji ugovor. Jedini razglo zbog čega ugovori nisu potpisani je zato što su zakupci htjeli da dođu do tih plaža za kriminalno manje novca i pošto su se isti prijavili red je da ispaštaju – naveo je Radunović.</p>
<p><b>Uskoro opširnije...</b></p>

Radunović: Mnogo bitno da prostorni plan bude usvojen apsolutnom većinom, Velje brdo biće ukras Podgorice

<p>Zbog velikog broja sezonskih radnika koji su prošlog ljeta zatečeni bez zaključenog ugovora o radu, njih čak 700, inspektori rada ove godine najavljuju pojačane kontrole.</p>
<p>Glavni inspektor rada <b>Srđan Simović</b> kazao je u "Bojama jutra" na TV Vijesti da će inspektori ove sezone posebnu pažnju usmjeriti na početak jula, kada su prethodnih godina bilježene najozbiljnije nepravilnosti.</p>
<p>- Radi se o neprijavljenim radnicima, gdje poslodavci nisu zaključili ugovore niti su ih prijavili na obavezno socijalno osiguranje. U tom dijelu smo najstroži – uvijek reagujemo i sankcionišemo - ističe Simović.</p>
<p>On je podsjetio da sezonski radnici, bez obzira na vremenski ograničen angažman, imaju ista prava kao i svi ostali zaposleni.</p>
<p>- Zakon jasno propisuje da zaposleni mora imati najmanje 36 uzastopnih sati sedmičnog odmora. U praksi, to znači da čak i tokom turističke sezone, kada je pritisak na ugostitelje i trgovce ogroman, radnici ne smiju raditi svakodnevno bez odmora - kaže Simović.</p>
<p>Poseban akcenat inspekcije stavljen je i na zaštitu maloljetnih radnika. Simović upozorava da su lani, zbog nepravilnosti u radu sa maloljetnicima, poslodavci kažnjeni sa ukupno 130.000 eura.</p>
<p>- Maloljetnici ne smiju raditi noću, moraju imati najmanje dva uzastopna slobodna dana, od kojih jedan mora biti nedjelja. Uz to, za njihov angažman potrebna je saglasnost roditelja i dokaz o zdravstvenoj sposobnosti. Radi se o osjetljivoj kategoriji i zato je važno da ih posebno zaštitimo - dodaje on.</p>
<p>Simović ističe da sezona ne može biti opravdanje za kontinuirani prekovremeni rad.</p>
<p>- Poslodavci znaju da ih očekuje povećan promet i samim tim bi morali planirati angažman dovoljnog broja radnika. Nažalost, zbog hroničnog nedostatka radne snage, često imamo situaciju da postojeći radnici rade duže, bez odgovarajuće naknade ili odmora - kaže on.</p>
<p>On dodaje i da inspektori nisu rijetko izloženi pritiscima, verbalnim uvredama pa čak i prijetnjama.</p>
<p>- Samo juče smo imali ozbiljan incident u Budvi, gdje je jedna inspektorka dobila prijetnje smrću. Na sreću, policija je brzo reagovala. Ovo je težak posao i vrlo često smo u direktnom kontaktu s nezadovoljnim poslodavcima koji sve sistemske probleme iskaljuju upravo na inspektorima - kaže Simović.</p>

Prošlog ljeta zatečeno 700 neprijavljenih sezonskih radnika, inspekcija najavljuje pojačane kontrole

<p>Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u mjestu Rasova, na putu Žabljak-urđevića Tara.</p>
<p>Do nezgode je došlo kada su se, iz za sada nepoznatih razloga, sudarili automobil marke Golf i motociklista.</p>
<p>Antena M objavljuje da je na vozilima pričinjena veća materijalna šteta, a prema informacijama sa terena motociklista je zadobio povredu ruke.</p>
<p>Saobraćaj na tom puntom pravcu je trenutno u prekidu.</p>
<p>Policija vrši uviđaj.</p>

Sudar automobila i motocikla na putu Žabljak- Đurđevića Tara

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: tv-e