The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Nedavno je podnio ostavku – nakon toga je saslušan u tužilaštvu. Dejan Vukšić, savjetnik predsjednika države koji je pred Novu godinu napustio tu funkciju, dao je u subotu izjavu Centru bezbjednosti Kotor, saznaje Televizija E.&nbsp; Nakon što je Vukšić saslušan, na potezu je Tužilaštvo koje treba da cijeni osnovanost tri krivične prijave koje je protiv njega podnijela Mirjana Pajković direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda. DUGOTRAJNI SUKOB Privatni sukob dvoje državnih službenika, Vukšića, koji je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost trebao da štiti sigurnost države i Pajković, koja bi trebalo da se bavi zaštitom ljudskih prava kulminirao je krajem prošle godine. Direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda u krivičnoj prijavi optužila je tadašnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta predsjednika, a na svojim društvenim mrežama objavila je uvrjedljive i prijeteće poruke koje joj je slao. Policiji su podnešene tri krivične prijave, posljednja 5. januara zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja, fotografije na kojoj je Pajković. Nije do sada bilo reakcije tužilatva... PRIJAVA O VUKŠIĆEVIM ZLOUPOTREBAMA U prijavi se Pajković poziva i na Vukšićevu izjavu iz jula prošle godine za Televiziju Adria.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f" data-rendition-name="original" width="981" height="696" loading="lazy" alt="PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković"> <figcaption>PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi prosto željeli da im se znaju neke lične stvari, znate kakva je javnost oni će to malo kritički, neće da kažu pusti to što je ovaj nezakonito pribavio nego daj da ja vidim što si ti tamo radio, iako ne pričamo o stvarima koji su predmet izvršenja krivičnog djela, nego su razne stvari bile i montirane - kazao je Vukšić za tu televiziju u julu prošle godine. Očito je, kako tvdri Pajković, da dugogodišnji advokat, kasnije čelnik ANB-a i savjetnik predsjednika Milatovića pokušao da – nezakonito, a svjestan postupaka – iskoristi informacije koje je, po prirodi službe, dobijao kao čelnik Agencije.&nbsp; BRUKA U DRŽAVNOM VRHU Dejan Vukšić je od juna 2023. godine do kraja decembra 2025. godine, kada su objavljene kompromitirajuće poruke, obavljao funkciju savjetnika za bezbednost i odbranu Predsjednika države. Prethodno je od decembra 2020. godine do maja 2022.godine bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Pajković vjeruje da je položaj direktora Agencije iskoristio i određenim tehničkim sredstvima došao do pismene dokumentacije koja je zvanično bila uništena, a koja je kompromitujuća i nije predmet krivičnog djela. - Dejan Vukšić raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, što i sam priznaje u emisiji, te da je istim prijetio meni kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji. Sumnjam da je zloupotrebom autoriteta koji je imao medju službenicima neovlašćeno pribavljao podatke o mom kretanju, dok su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost vršili nadzor nad drugim licem, i poruke koje sam razmenjivala sa tadašnjim ministrima i direktorima - navodi se u krivičnoj prijavi Pajković. SKANDAL BEZ KRAJA&nbsp; Da nije sve u uvrjedljivim i ponižavajućim ličnim porukama dvoje državnih službenika - koji bi trebalo da budu uzor a ne predmet skandala - pokazuju i navodi iz prijave protiv Vukšića u kojima Pajković navodi da je u novembru prošle godine predala kandidaturu kod presjednika države za Zaštinicu ljudskih prava i sloboda. - Služba Predsjednika države nije dala saopštenje ko su prijavljeni kandidati niti prilikom objavljivanja izabranog kandidata ko su još bili prijavljeni kandidati, čime je javnost neopravdano ostala uskraćena za informaciju i davanje podrške. Isto ukazuje da je Presjednik države bio doveden u zabludu očigleno od strane svog Savjetnika da nijesam dobar kandidat. Sumnje su potvđene njegovim nezakonitim, neovlašćenim izjavama u medijima - piše u krivičnoj prijavi. Podsjetimo, nakon što je Pajković objavila prijeteće poruke koje joj je Vukšić, savjetnik predsjednika za medije rekao da je ona bliska Kavačkom klanu i da radi za mafiju. Nepoznato je kako neko ko je bio na čelu najvažije službe za nacionalnu bezbjednost nije znao da mu intimni prijatelji rade za mafiju sve dok se nijesu počeli javno obračunavati, baš kao što je nepoznato kako je u očima Mirjane Pajković najveći gospodar Crne Gore, kako je u jednoj anketi nazvala Vukšića, stigao do progonitelja I neprijatelja. . Ili je, jednostavno, želja za funkcijama I moći pokvarila idilu među dva državna službenika?!&nbsp;

Marija Arnautović

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Beogradski službenici u Crnoj Gori, i oni u mantijama i oni u civilu, mora da su procijenili da više nema potrebe da se doma ukrivaju da im je cilj revitalizacija fašističkih i kvislinških pokreta iz sredine XX vijeka.
Dok Andrija Mandić na inostranim susretima još uvijek divani o evropskome putu Crne Gore, uz domaći aneks "ali dostojanstveno" i "uspravne kičme", očita je procjena da je biračko tijelo toliko sluđeno i neznaveno da ne samo da neće reagovati na ponižavanje antifašističkih tekovina no ni na ponižavanje slobodarske tradicije a i slobode uopšte.
Kako drugačije shvatiti procesuiranje ljudi s mirnih građanskih protesta te kriminalizaciju slobode javno izgovorene riječi i šikaniranje urednika nezavisnih medija, poput jučerašnjega saslušavanja Tinke Đuranović i telefonskoga poziva na tužilačko saslušanje Draška Đuranovića.
Dok je slučaj Milivoja Katnića još poodavno razotkrio da je crnogorsko tužilaštvo postalo servis vlasti koja se sadistički sveti čovjeku koji je prije nekoliko godina razotkrio zavjereničku i veleizdajničku ulogu onoga u čijim je rukama cjelokupna državna vlast, jučerašnji poziv Policije, po nalogu Tužilaštva, Predragu Boljeviću i Veselinu Raduloviću na saslušanje povodom govora mržnje iskazanoga kroz transparent "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali" potvrda je metastaze velikosrpstva i fašizma u Crnoj Gori.
Ko išta zna nije mu nepoznato da su ta dva zločinačka kvislinška pokreta, iza kojih stoje klanja, masovna ubijanja, etnička čišćenja i zvjerski ratni zločini, djelovala kao nacističko-fašistička posluga na teritoriji bivše Jugoslavije ubijajući ne samo oslobodilačku partizansku vojsku no i nejač i civile.
Ko išta zna o Drugome svjetskome ratu nije mu nepoznato da se ta zločinačka banda kukavički povukla krajem rata tražeći spas kod "saveznika", a zapravo povlačeći se kao prirepak nacističke vojske, te da je u toj bježaniji bilo i paktiranja i saradnje. (Na stranu to što je u njihovim kolonama bilo i onih koji nijesu krvavili ruke i koji su bježali zbog lokalnih neprilika, a kroz čije primjere relativizatori istorije žele prikazati četnike kao nevine žrtve partizana i komunista. Ovđe je riječ o četničkome i o ustaškome pokretu.)
Dakle, u transparentu koji su gospoda Boljević i Radulović okačili povodom jučerašnjega protesta na Gorici nema ništa sporno. U njemu je lapidarno iskazana konačna istina o okupatorskim slugama iz Drugoga svjetskoga rata.
Umjesto da se Tužilaštvo i Policija bave porukama mržnje koje svakodnevno serviraju beogradski službenici u civilu i u mantijama, umjesto da se bavi povampirenjem četništva koje je sinonim za zločin na crnogorskome prostoru, umjesto da potraži kip Pavla Đurišića i prizove pravdi sve one koji ga promovišu kao heroja, oni slijede agendu Srpske crkve u Crnoj Gori, čiju je predvodnik u toku Drugoga svjetskoga rata klicao dučeu i fireru, a čiji je aktuelni predvodnik po ugledu na njega takvoga odabrao svoje duhovno ime, oni siju strah saslušanjima, privođenjima, biber sprejom i dimnim bombama onima koji Crnu Gore žele viđeti kao slobodno, prosperitetno, antifašističko, evropsko, građansko i pluralno društvo.
Da, ustaše i četnici, zajedno ste bježali. Da, sudeći po kipu Pavla Đurišića koji i danas bježi, bježanija je imanentna četnicima kad im se pokažu zubi.
Pozivamo stoga crnogorske građane da preplave društvene mreže porukom naših navijača: "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali". A onda neka nas pozovu na saslušanja i neka se uvjere da imamo što da im kažemo.

Imaju li Tužilaštvo i Policija dokaz da kvislinzi nijesu bježali nakon '44?

Ako su ljudi pozvani na odgovornost zbog transparenta: "Ustaše, četnici zajedno ste bježali" to dalje znači da fašizam postaje i formalno pravno &nbsp;predmet zaštite od strane ove države, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Kako je istakao Vujović, ako su ljudi pozvani na odgovornost zbog transparenta: "Ustaše, četnici zajedno ste bježali" to dalje znači da fašizam postaje i formalno pravno predmet zaštite od strane ove države.&nbsp;
- Tužilaštvo koje navodno želi da procesuira podizanje spomenika P. Đurišiću istovremeno goni ljude jer su "uvrijedili" pokret kojem je ovaj zločinac pripadao. Hoće li nas Tužilaštvo pozvati zbog govora mržnja i ako se drznemo da uvrijedimo Adolfa Hitlera? - podvukao je Vujović.
Ovo, prema njegovim riječima, više nije raspad vrjednosnog sistema već je najgora od svih distopija.&nbsp;
- Bolje reći, ovo nema ime - zaključuje Vujović na Iks mreži.&nbsp;
Podsjećamo, Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“.&nbsp;
Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzbog-transparenta-na-gorici-policija-trazila-podatke-boljevic-porucuje-ovo-je-dno-dna-ne-bojimo-ih-se&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Osuda fašizma je, po svoj prilici, za Tužilaštvo govor mržnje

Iako je bitan dio reforme tužilaštva urađen i politički uticaj na njega je slabiji nego što je bio, on i dalje postoji i ne događa se najvećim dijelom u medijima, izjavama političara ili na društvenim mrežama, već najčešće interno, putem različitih vrsta komunikacija - poručeno je sa panela „Od političkog uticaja do javnih pritisaka - koliko je tužilaštvo nezavisno“ u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Bivši član Tužilačkog savjeta i predsjednik UO Instituta alternativa Stevo Muk osvrnuo se na vrijeme provedeno u Tužilačkom savjetu i rekao da je najvažnija reforma tužilaštva sprovedena u periodu 2021. i 2022, i da je uprkos otporu brojnih političkih partija, dijela NVO i medija bliskim režimu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu jedva uspio da prođe i obezbijedi većinu u Tužilačkom savjetu.
- Mi smo sve to uradili uglavnom zahvaljujući toj većini od šest članova Tužilačkog savjeta, a nekad i sa ogromnom većinom od 10 glasova kada su nam se pridružili članovi iz reda tužilaca. I dalje mislim da taj odnos snaga nije trebalo mijenjati, nije se pokazalo da smo bili marioneta politike vlasti. Ja sam neko ko nije zadovoljan onim što se nije desilo polovinom 2024, kada je izmijenjen Zakon o državnom tužilaštvu da bi se, zato što je to neko tako protumačio, uslišile sugestije Venecijanske komisije na jedan pogrešan način - rekao je on.
Istakao je da od aktuelnog vrhovnog državnog tužioca nisu dobijeni odgovori o stvarnom stanju u tužilaštvu.
- Jedan važan dio tog vremena koje smo tamo proveli u Tužilačkom savjetu obilježila je činjenica da smo imali V.D. na mjestu VDT-a i znate da smo se zalagali zajedno da imamo VDT-a u punom mandatu. Došli smo do njega spektakularnom većinom, i moje očekivanje, kao nekoga ko se zalagao za njegov izbor, bio je da dobiejm odgovor na pitanje u kakvom stanju je tužilaštvo i kakvi su tamo uslovi, koji su stvarni problemi tužilaštva, pa i oni koji se odnose na konkretne tužioce. Mi, nažalost, te odgovore nijesmo dobili - rekao je Muk.
Smatrao je, kaže, da VDT, u mjeri mogućeg, treba da ponudi ono što je transparentnost i vjerodostojnost.
- Doživio sam perfidnu opstrukciju u pokušaju da dobijem odgovore na neka važna pitanja - istakao je Muk.
Razgovor o tužilaštvu, dodao je Muk, ne može da se svede na priču o statistici.
- Možda je u 95 odsto slučajeva sve u redu, nema političkih uticaja, ekonomskih pritisaka. Ali se na pet odsto slučajeva prelama povjerenje javnosti i u tužilaštvo i sudove - naveo je on.
Govoreći o vođenju discplinskih postupaka protiv tužilaca, on je kazao da neki mehanizmi jednostavno ne funkcionišu.
On je istakao da ne vjeruje da će se disciplinski i etički postupci završiti.&nbsp;
- Znate gdje će se oni završiti, na leđima onih koji su već procesuirani, pa ćemo imati neke bolje statističke podatke - poručio je Muk.
Govoreći o vetingu, on je rekao da Crna Gora već ima dvije institucije koje se time bave - Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB).
- E sad šta ja mislim o njima, blago rečeno da nisu na visini zadatka. U toj situaciji postoji neki paradoks, prvo je potrebno reformisati ove institucije, a onda da provjere važe za sve ljude koji ulaze u sistem, a onda za ljude koji napreduju - kazao je Muk ističući da nepovjerenje u ASK i ANB za uloge u vetingu znači da te institucije nisu reformisane do kraja.
Muk je kazao i da se političkim uticajem na tužilaštvo ne može smatrati samo ono što je javno i dostupno, već da postoji druga, kako je kazao, opasnija, vrsta uticaja.
- Mislim da se stvarni i opasni uticaj ne događa u medijima, nego se događa interno kroz neke vrste komunikacija i uticaja, kojima mi ipak ne svjedočimo. Mi vidimo ono što je u medijima, na društvenim mrežama i to kritikujemo, i to sa razlogom - navodi on.
Zamjenica Vrhovnog državnog tužioca, Jelena Đaletić podsjetila je da je Zakonom o državnom tužilaštvu, jedna od propisanih nadležnosti Tužilačkog savjeta eksplicitno navedena, a to je da Tužilački savjet razmatra pritužbe rukovodioca državnih tužilaštava i državnih tužilaca u pogledu ugrožavanja njihove samostalnosti.
- U tom pravcu je donijeta odluka na Tužilačkom savjetu da se izmijeni poslovnik o radu Tužilačkog savjeta, na način što bi se propisala jasna procedura i ovlašćenje komisije za razmatranje ove vrste pritužbi, a u konačnom i zauzimanje određenih stava od strane Tužilačkog savjeta. Upoznala bih javnost da su normirane odredbe koima je predviđeno da će Tužilački savjet zauzeti jasan stav i o tome obavijestiti javnost, kada su u pitanju ove vrste pritužbi - rekla je ona.
Kada je u pitanju integritet državnih tužilaca, ukazala je da je početkom novembra usvojen novi etički kodeks.
- Donošenje novog etičkog kodeksa, kao skup pravila i ponašanja, iniciran je i donijet kako bi se napravila jasna distinkcija između povrede pravila ponašanja od strane tužilaca, a sa druge strane disciplinskih prekršaja - navela je ona.
Predviđena su, kako kaže, i nova pravila ponašanja koja bi mogla predstavljati povredu etičkog kodeksa, jedan od tih primjer je i ponašanje na društvenim mrežama od strane nosilaca tužilačkih funkcija.
- Kada je u pitanju disciplinska odgovornost, prošle godine, kada je mijenjan Zakon o državnom tužilaštvu, unaprijeđen je disciplinski okvir, upravo iz razloga jer su rezultati u prethodnom periodu bili na nezadovoljavajućem nivou. Neka ponašanja se nisu mogla podvesti pod disciplinske prekršaje, tako da je unaprijeđen disciplinski okvir na način što su propisani novi disciplinski prekršaji sa jedne strane, a sa druge strane dato je ovlašćenje disciplinskom tužiocu da može samoinicijativno da pokreće disciplinske postupke - rekla je Đaletić.
Kad je u pitanju disciplinska i etička odgovornost, ona je istakla da je najveća odgovornost na rukovodiocima državnih tužilaštava.
<h2>Reforme će dati rezultat ako uđemo u EU</h2>
Advokat Goran Rodić smatra da će, ako se desi da uđemo u EU, reforme mogli dati rezultate.
- Kada uđemo, doći ćemo do sistema koji funkcioniše, moguće uz penele, ali doći ćemo do zelene grane. Ako budemo pružali otpor, kao što smo ga pružali, onda se bojim da će te reforme dočekati i pola vijeka - ocijenio je Rodić.
Problem je, prema njegovim riječima, što se stalno obmanjujemo i lažemo. Rodić apostrofira i problem odgovornosti, koje danas nema u državi.
- Pitanje odgovornosti koje imaš u privatnom dijelu, kada ste u državi, raspoređujete ga na sve strane i ta odgovornost koja nekada jeste postojala se negdje devedesetih promjenom ovog sistema izgubila i do danas je nismo uspostavili - naveo je Rodić.
Rodić smatra da je nesporno da je politika upravljala, kako pravosuđem, tako i školstvom i zdravstvom.
- Politika je bila iznad prava i zakona a sve po po potrebi službe. Problem je kompleksan i ja sam skloniji presjekom stanja da tvrdim da smo kao cijelo društvo bliže metastazi po problemima, nego da smo u kondiciji - ocijenio je Rodić.
Rodić je kazao da je nakon 2020. godine, nakon promjene vlasti popustio pritisak koji je, kako je kazao, funkcionisao bez greške u namjeri u kojoj je sprovođen.
- Ja u tome ne izuzimam ni svoju branšu. I komora i rukovodstvo je bilo pod tim, od 2020, popustila je ta stega, biološki su odstupili stariji i iskusniji koji su držali to, ali da biste išli naprijed, vi morate podvući crtu i reći - to ne valja - kaže Rodić.

Stvarni uticaji na tužilastvo dolaze iz manje vidljivih kanala

Crna Gora ostvarila je mjerljiv napredak u jačanju sistema krivičnog pravosuđa, a rezultati u procesuiranju organizovanih kriminalnih grupa i visoke korupcije postali su vidljivi, uz cilj da budu dugoročno održivi i sistemski utemeljeni.
To je poručeno na trećem panelu „Podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije – jačanje „krivičnog lanca“ i ostvarivanje održivih rezultata“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Glavni specijalni tužilac, Vladimir Novović, istakao je da je Crna Gora prepoznata u izvještaju Evropske komisije po napretku u oblastima ratnih zločina i visoke korupcije.
On je rekao da SDT ima u izvještajnom periodu iz ugla EK rekordan iznos kriminalom oduzete imovine. Ukupno, kako je rekao, blokirano je oko 64 miliona eura novca na računima kod poslovnih banaka. Pokrenuta je, ističe, 21 finansijska istraga.
Prema njegovim riječima, u izvještajnom periodu SDT je podigao 19 optužnica protiv 105 lica za najteža krivična djela organizovanog kriminala: međunarodno krijumčarenje narkotika i cigareta, kao i teška krivična djela protiv života.
- Samo u ovom izvještajnom periodu koji se poklapa sa Izvještajem Evropske komisije u optužnicama koje je podiglo SDT imamo krijumčarenje preko 100 hiljada paketa cigareta, gdje je najvjerovatnije šteta za državu nastupila u iznosu od preko 75 miliona eura, dok su procesuirane krimilnalne organizacije krijumčarile više od tri tone kokaina - kazao je Novović.
Novović je podsjetio da je SDT je prvo zauzelo stav da je SKY/ECC komunikacija pravno valjan dokaz.
- Istrajavali smo u tome i kada drugi o tome nijesu smjeli da govore. Danas je to potvrđeno i u državama EU - rekao je Novović.
On je odbacio teze da se presuda ne može zasnivati isključivo na ovakvom materijalu, naglašavajući da Zakonik o krivičnom postupku ograničenja propisuje samo u vezi sa zaštićenim svjedokom i svjedokom-saradnikom.
Novović smatra da je Crna Gora u potpunosti usvojila evropsku praksu paralelnog vođenja finansijskih i krivičnih istraga, navodeći da je pokrenuta 21 finansijska istraga protiv 137 fizičkih i tri pravna lica, uz veliki broj finansijskih izvještaja koji prate te postupke.
- Crna Gora bilježi mjerljiv napredak i institucionalni standardi su značajno podignuti. Usvojili smo evropske standarde – od dokazivanja, preko finansijskih istraga, do privremenog oduzimanja imovine. Naš cilj je da ti rezultati postanu održivi i da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ima trajni efekat - poručio je Novović.
Sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore, Milenka-Seka Žižić, istakla je da borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije zahtijeva snažan, organizovan i kontinuirano profesionalizovan pravosudni sistem.
Govoreći o rezultatima rada, Žižić je kazala da je u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici u posljednjih pet godina zabilježen značajan obim predmeta – 215 predmeta, od kojih je 118 aktivnih, dok je tokom ove godine riješeno 47. Ona je pojasnila da veći broj spojenih predmeta pokazuje složenost slučajeva organizovanih kriminalnih grupa.
Žižić je naglasila da Specijalno odjeljenje danas ima znatno veće kapacitete u odnosu na ranije godine, navodeću da u tom odjeljenju postupa 14 sudija, što je višestruko više nego ranije.
Ipak, dodaje da broj sudija nije dovoljan sam po sebi, navodeći da su potrebni savjetnici, zapisničari, administrativna i tehnička podrška, kao i adekvatno opremljene sudnice – sve ono što čini da postupci teku efikasno i bez odlaganja.
Žižić je kazala da sudije koje postupaju u predmetima organizovanog kriminala moraju imati punu institucionalnu zaštitu.
- Sudija ne smije da ima dilemu da li ga država štiti. To preduslov da se mladi pravnici odlučuju za rad u pravosuđu i za uključivanje u najzahtjevnije oblasti - rekla je Žižić.
Ukazala je da predmeti organizovanog kriminala i korupcije zahtijevaju stalnu obuku u oblastima poput finansijske forenzike, digitalnih dokaza i međunarodne pravne pomoći, poručujući da bez kontinuiranog stručnog usavršavanja nema napretka u rezultatima.
Žižić smatra da se uspjeh ne mjeri samo brojem presuda, već i kvalitetom odluka, trajanjem postupaka, iznosom oduzete imovine i povjerenjem javnosti.
- Efikasnost nije suprotna pravičnosti, ona je njen preduslov. Kada sudovi postupaju brzo, zakonito i transparentno, šaljemo jasnu poruku o snazi pravosuđa i podižemo standarde borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručila je Žižić.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, predstavio je rezultate koji, kako je kazao, prema ocjenama Evropske komisije, potvrđuju vidljiv napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Istakao je da je Uprava policije u protekloj godini sprovela duboke reforme, od depolitizacije, jačanja operativne samostalnosti i restrukturiranja, do otkrivanja kriminalnih aktivnosti u sopstvenim redovima, „čime je obnovljeno povjerenje međunarodnih partnera.“
- U periodu od oktobra prošle do oktobra ove godine rasvijetljeno je 90 odsto teških krivičnih djela povezanih sa organizovanim kriminalom, uključujući sedam teških ubistava i pokušaja ubistava. Spriječeno je sedam planiranih likvidacija, a procesuirano više od 700 članova kriminalnih grupa. U borbi protiv narkotika zaplijenjeno je više od 3,5 tone droge u Crnoj Gori, dok je na međunarodnom nivou procesuirano više od 40 osoba osumnjičenih za krijumčarenje oko deset tona kokaina. Blokirana je i imovina kriminalnih struktura u vrijednosti od deset miliona eura - naveo je Šćepanović.
Poručio je da korupcija u Crnoj Gori više „nije zaštićena zona“, navodeći da je procesuirano više od 160 osoba iz oblasti ekonomskog kriminala, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 110 miliona eura.
- Otkriveno je 123 djela utaje poreza, a šteta pričinjena budžetu je oko devet miliona eura. U oblasti pranja novca, otkrivneno je 25 krivičnih djela. U oblasti ilegalnih migracija i trgovine ljudima otkriveno je 30 krivičnih djela i procesuirana lica odgovorna za krijumčarenje između 370 i 400 migranata - rekao je Šćepanović.
Podsjetio je da je nakon perioda zastoja u međunarodnoj saradnji, Crna Gora ponovo uspostavila punu razmjenu obavještajnih podataka sa Europolom i drugim službama.
- Kao prva zemlja Zapadnog Balkana osnovala je i zajedničku operativnu sobu – SPOC 24/7, za razmjenu informacija u realnom vremenu. Formirane su i nove jedinice za kontrolu vazdušnog i pomorskog saobraćaja - rekao je Šćepanović.
Šćepanović je da je država značajno ojačala „krivični lanac“, od otkrivanja kriminala do procesuiranja, i da su ostvareni rezultati temelj za dalje podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije.

Novović: SDT u bankama blokirao oko 64 miliona eura; Žižić: Specijalno odjeljenje riješilo 47 predmeta

Crnogorsko sudstvo i tužilaštvo nikada nijesu bili odlučniji u učvršćivanju institucionalne nezavisnosti i unapređenju efikasnosti, a napredak ostvaren kroz sprovođenje reformi postaje sve vidljiviji, iako prostor za napredak i dalje postoji.
To je poručeno na drugom panelu „Reforme pravosuđa – izgradnja nezavisnog, efikasnog i odgovornog sudstva i državnog tužilaštva“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da je sudski sistem ušao u period dubokih promjena nakon godina nedostatka sudija, velikih zaostataka i neadekvatne institucionalne podrške.
Uprkos tome, dodala je, u proteklih 11 mjeseci ostvaren je „ozbiljan pomak“.
- Umjesto prošlogodišnjih 86 odsto rješenosti predmeta, danas imamo efikasnost od 99 odsto - kazala je Pavličić.&nbsp;
Kao primjere je navela Privredni sud, Upravni sud i Vrhovni sud, u kojem je, kako je istakla, riješeno 28 odsto više predmeta nego u 2024. godini, uprkos tome što se i dalje radi u smanjenom sudijskom sastavu.
Posebno je naglasila rezultate u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
- U 2025. godini riješeno je 56 takvih predmeta, što je oko 20 odsto više nego prethodne godine, a očekuje se da do kraja decembra bude donijeto još osam prvostepenih presuda.Nismo zadovoljni u potpunosti, ali u jedanaest mjeseci više nije bilo moguće uraditi - poručila je Pavličić.
Ukazala je da je reforma sudstva podrazumijevala i jačanje disciplinske odgovornosti sudija, podsjećajući da je uvedena novina, uvođenje sistemskog ocjenjivanja sudija, uključujući i sudije Vrhovnog suda.
- Nisam naišla na primjer druge države u kojoj se ocjenjuju sudije Vrhovnog suda. Ali izvolimo, ocjenjivaćemo se - kazala je Pavličić.&nbsp;
Navela je da se ocjenjivanje mora vršiti isključivo u rokovima koje propisuje zakon, uz uvažavanje principa legitimnih očekivanja.
Pavličić je naglasila da reforme neće stvoriti „savršeni sistem“ do 2026/27. godine, ali da će Crna Gora ponuditi „pouzdano, odgovorno i rezultatski orijentisano sudstvo“.
- Građani i naši međunarodni partneri moraju znati da smo odlučno krenuli u isporučivanje rezultata - poručila je Pavličić, dodajući da široka podrška projektima u oblasti pravosuđa potvrđuje povjerenje partnera u započete reforme.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković kazao je da je tokom prethodne dvije godine započet proces dubokih institucionalnih promjena, čiji je cilj uspostavljanje potpuno nezavisnog i profesionalnog tužilaštva.
Ocijenio je da reforme ne mogu biti završene u kratkom periodu, ali da je najvažnije postaviti „jasne i čvrste temelje“ sistema.
- Najvažniji korak bio je promijeniti pristup i uspostaviti apsolutnu internu i eksternu nezavisnost tužilaštva - rekao je Marković, navodeći da svi postupci i odluke moraju proći kroz „filter kvaliteta“.
Marković je naglasio da nezavisnost ne znači samo zaštitu od spoljašnjih pritisaka, već i internu samostalnost svakog tužioca u donošenju odluka „bez uticaja rukovodilaca, osim u postupcima predviđenim zakonom“.
- Bez nezavisnosti tužilaštva nema ni vladavine prava - jasan je Marković.
Govoreći o odgovornosti, Marković je naglasio da je to princip koji mora biti podjednako snažan kao i nezavisnost, navodeći da je svaki tužilac odgovoran za predmet u kojem postupa, a svaki rukovodilac za efikasnost i zakonitost rada tužilaštva.
Marković je podsjetio da su u prethodnom periodu uvedena nova pravila za ocjenjivanje tužilaca, što je već dovelo do drugačijih rezultata ocjenjivanja, uključujući i veći broj ocjena „dobar“ i prvu ocjenu „nezadovoljavajući“.
On je najavio da će u saradnji sa UNDP-jem tokom 2026. biti uveden centralni informacioni sistem, koji će omogućiti efikasnije upravljanje predmetima, praćenje rada, analitičke preglede i kvalitetnije izvještavanje prema domaćim i međunarodnim institucijama.
- To će biti ključni alat za unapređenje efikasnosti, ali i kvaliteta rada tužilaštva - smatra Marković.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović ocijenio je da se crnogorsko pravosuđe već duži period suočava sa posljedicama dugogodišnjeg poricanja problema organizovanog kriminala i korupcije.
- Živjeli smo dugi niz godina tako što nam je pravosuđe slalo poruku da nemamo organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Sekulović, dodajući da je tek pod pritiskom evropskih integracija i jačanjem svijesti u društvu počelo otvoreno priznavanje stvarnog stanja.
Sekulović smatra da je uprkos tome ostvaren veliki institucionalni pomak i da „danas imamo prilično solidan temelj“.
Kazao je da očekuje da će 1. januara 2027. crnogorsko pravosuđe biti dovoljno stabilno da Evropska komisija ocijeni da je država prošla najvažniji test iz oblasti vladavine prava.
Govoreći o nezavisnosti pravosuđa, Sekulović tvrdi da crnogorski sistem „nikada nije bio samostalniji od političkog uticaja“, uz napomenu da uvijek postoje pokušaji uticaja, kao i u svakoj državi.
Međutim, upozorio je na drugi rizik — zatvaranje institucija u „sopstvene bunkere“, gdje postaju nedodirljive, te je naglasio potrebu za kulturom otvorenosti.
Sekulović smatra da sada nije trenutak za radikalne poteze u sektoru, već za završetak ključnih reformi do kraja 2026. godine, nakon čega će u stabilnijem političkom okruženju biti moguće razmatrati dugoročna rješenja.

Pavličić: Imamo efikasnost od 99 odsto; Marković: Uspostavljamo apsolutnu internu i eksternu nezavisnost

Presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) predstavlju više od &nbsp;međunarodne obaveze države – one su ogledalo našeg sistema i jasna smjernica za unapređenje prakse, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“,održanom u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred ESLJP, uz podršku Savjeta Evrope.
Marković je podsjetio da je donio dva uputstva u oblastima koje su u fokusu ESLJP – za postupanje u predmetima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Konvencije (zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja) i za postupanje u predmetima pritvora. Istakao je da primjena utvrđenih standarda već daje vidljive rezultate, ali i naglasio da je pred Državnim tužilaštvom još posla kako bi se održao i potpunosti dostigao nivo zaštite koji Konvencija zahtijeva.
- Izvršenje presuda ESLJP zajednički je posao – tužilaštva, sudova, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, policije i drugih institucija i uspjeh zavisi od njihovog usklađenog djelovanja - rekao je Marković.&nbsp;
Posebno je istakao ulogu Tužilaštva kao neposrednog nosioca procesnih radnji koje utiču na poštovanje ljudskih prava.
- Tužilaštvo je dužno da prepozna sistemske nedostatke koji su doveli do povreda Konvencije i da, u okviru svojih nadležnosti, inicira izmjene i unapređenja u radu. Kroz profesionalno postupanje i međuinstitucionalnu saradnju neophodno je mijenjati praksu kako bi se takve povrede spriječile ubuduće - poručio je VDT.
Vrhovni državni tužilac je zahvalilo Kancelariji zastupnika Crne Gore pred ESLJP na kontinuiranoj saradnji, ističući da Tužilaštvo praksu Evropskog suda, ne samo prati, već je i adekvatno primjenjuje u svakodnevnom radu.

Marković: Presude Evropskog suda smjernice za unapređenje prakse Tužilaštva

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Kaćuša Krsmanović

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da tužilaštvo koje ne pokazuje odgovornost ne može uživati povjerenje u društvu koje teži vladavini prava. Istovremeno, odgovornost nikada ne smije ugroziti autonomiju tužioca u konkretnom postupku. Ova dva principa moraju se kontinuirano graditi i učvršćivati, kroz različite institucionalne mehanizme, a jedan od ključnih je uređivanje etičke odgovornosti tužilaca, saopštio je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.
"Usvajanje novog Etičkog kodeksa državnih tužilaca, početkom novembra, predstavlja važan korak u očuvanju i jačanju dostojanstva i ugleda tužilačke profesije u Crnoj Gori. Njegova sadržina i primjena imaće neposredan uticaj i na napredak u procesu pristupanja EU, posebno u dijelu ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 koja se odnose na nezavisnost i odgovornost pravosuđa na svim nivoima", rekao je on.
Iako etička odgovornost tužilaca nekad izmiče normiranju, kaže Vukčević, moguće ju je analizirati i uporediti sa evropskim standardima i dobrim praksama, zbog čega CGO smatra da je ocjena novog Etičkog kodeksa od javnog interesa.
"U tom kontekstu, CGO pozdravlja uvođenje obaveze da se tužilac neposredno obrati Komisiji za Etički kodeks kada planira angažmane van Državnog tužilaštva, a koji mogu uticati na njegov ugled ili dostojanstvo. Za razliku od ranijeg Kodeksa, kada je tužilac o tome obavještavao svog rukovodioca, a onda rukovodilac Komisiju “ako ocijeni potrebnim”, novo rješenje je bolje jer obezbjeđuje dodatnu kontrolu i smanjuje rizik od sukoba interesa", navodi u saopštenju.
Prema njegovim riječima, pozitivna je i novina koja omogućava periodičnu reviziju i preispitivanje Kodeksa, posebno u kontekstu novih profesionalnih izazova i razvoja međunarodnih standarda, ali i uvođenje odredbe o političkoj neutralnosti tužilaca, koja može doprinijeti snažnijoj zaštiti njihove autonomije.
"CGO pozdravlja i uvođenje jasnih pravila u komunikaciji sa građanima i medijima, uključujući obavezu profesionalnog i nepristrasnog odnosa prema novinarima i medijskim kućama, posebno postupanje sa pažnjom i poštovanjem “prema svakom novinaru i medijskoj kući”. Primjena ove odredbe može biti posebno zanimljiva u slučajevima selektivnog odnosa pojedinih tužioca prema medijima", istakao je Vukčević.
Dodatno, prvi put se uvode smjernice koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, što je, naglašava, usklađeno sa savremenim izazovima i međunarodnim praksama, jer se to, takođe, smatra javnom komunikacijom koja zahtijeva mjeru opreza i profesionalnost.
Međutim, kako dodaje, postoje neki djelovi Kodeksa koji bi mogli biti dopunjeni, kao i neke odredbe iz prethodnog Kodeksa koje su uklonjene bez jasnog obrazloženja.
Novi Kodeks izostavlja obavezu tužioca da kontinuirano unapređuje svoja teorijska i praktična znanja, kao i da prati sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Nejasno je i zašto je uklonjena obaveza da tužioci podstiču zapošljene na stručno usavršavanje, imajući u vidu važnost profesionalnog razvoja svih u tužilaštvu, a što su i dobre prakse država EU. Ova obaveza državnog tužioca dobija na značaju ako uzmemo obzir da savjetnici i ostali zapošljeni u tužilaštvu već prisustvuju značajno manjem broju obuka nego državni tužioci, a imaju veliki uticaj na rezultate rada tužilaštva i u budućnosti mogu postati državni tužioci", rekao je Vukčević.
CGO, kako je kazao, sa zabrinutošću ukazuje i na problem brisanja odredbe o odnosu sa oštećenima, jer je neophodno da Kodeks propisuje obavezu posebne pažnje prema žrtvama krivičnih djela kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija.
"Dodatno brine i činjenica da se neki opisi povreda Etičkog kodeksa poklapaju sa težim disciplinskim prekršajima, što može dovesti do nedosljedne primjene i mogućnosti izbjegavanja strožeg vida odgovornosti. Ovo se, na primjer, odnosi na neprimjeren odnos prema učesnicima postupka, prihvatanje poklona ili korišćenje tužilačke funkcije za ostvarivanje privatnih interesa. Takvo uređivanje je neadekvatno i CGO preporučuje da se preciznije opišu neke povrede Etičkog kodesa i disciplinski prekršaji kako bi se jasno razlikovali", naveo je u saopštenju.
Zaključno, dodaje Vukčević, CGO ocjenjuje da novi Etički kodeks državnih tužilaca predstavlja iskorak u pravcu jačanja odgovornosti i profesionalizma državnih tužilaca.&nbsp;
"No, da bi se dodatno ojačao ugled tužilaštva, potrebno je razmotriti identifikovane nedostatke i ugraditi preporuke koje CGO predlaže. Podjednako važno, ključno je osigurati dosljedan i kvalitetan rad Komisije za Etički kodeks, jer bez primjene novih odredbi borba za odgovorno i profesionalno tužilaštvo ostaje bez suštinskog efekta", zaključio je Vukčević.

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 175,54 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 175,54 hiljade vozila

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apeluje na sve relevantne aktere da omoguće neometanu realizaciju nastavnog procesa i funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova, s obzirom na to da blokada isporuke energenata ugrožava grijanje u školama.
U ovom resoru su obaviješteni od Jugopetrola Kotor da usljed najavljene blokade prevoznika Luke Bar i petrolejskih instalacija u kojima se skladišti gorivo tokom trajanja blokade neće biti u mogućnosti da vrši isporuku energenata obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.
- Novonastala situacija u značajnoj mjeri otežava funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova u ovom periodu godine kada sistemi grijanja moraju biti u punom kapacitetu, te bilo kakvo odstupanje od ustaljene rutine održavanja ustanova može direktno uticati na nesmetano odvijanje nastavnog procesa, te na zakonsku obavezu obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja nastave za sve učenike - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprevoznici-danas-blokiraju-granice-udar-na-markete-i-benzinske-pumpe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MPNI apeluje: Blokada isporuke energenata ugrožava grijanje u školama

The Centre for Democratic Transition (CDT) is calling on the members of parliament who make up the Committee for Comprehensive Electoral Reform to urgently create the formal conditions for the continuation of its work and to finally begin serious and high-quality work on advancing this reform, in line with the decision establishing the committee and international recommendations - said Executive Director of this non-governmental organization Dragan Koprivica.
He stressed that if politicians continue to constantly postpone serious and dedicated work and keep wasting valuable time on the implementation of this reform, the country will very soon reach a point of no return.
- It is an electoral standard that electoral legislation should not be amended within a year prior to elections. Given that the general local elections were scheduled by previous amendments for 13 June 2027, and that the expected date of regular parliamentary elections falls within the same period, the reform must be completed by June of this year - Koprivica emphasized.
This means, he added, that the draft amendments to the laws must be finalized no later than 15 April, in order to correct the major mistake made during the July round of electoral reform.
- In July, we neither had a quality public debate nor obtained opinions from relevant international institutions, which, according to established practice, requires a longer period of time. Only three months remain for us to formulate all the remaining solutions - Koprivica pointed out.
What CDT stated in July was, as he said, confirmed by the European Commission (EC) in November, when it noted in its report that the electoral reform had been carried out without substantive consultations and with only partial implementation of the recommendations of the Venice Commission, OSCE/ODIHR, and GRECO, and pointed to the need for further improvements to the legislation through an inclusive and transparent process.
- We remind that it is necessary to continue work on a series of interrelated processes - from introducing open lists, enabling individual candidacies, and the direct election of local community bodies, through ensuring a transparent and accurate voter register, to regulating a second round of presidential elections, addressing the problem of disinformation in the electoral process, strengthening sanctions for abuses, and protecting voting rights in accordance with international standards. Only when all these measures - which by their nature are complex, institutionally demanding, and impossible to implement overnight - are taken into account, can we speak of a truly comprehensive, high-quality, and sustainable electoral reform - Koprivica assessed.
He believes it is clear to everyone that there is no longer a single day to waste, and that any failure to continue this reform would represent a new blow by partitocracy to democracy and democratic processes in Montenegro.
- We hope that politicians will finally abandon the policy of relativizing the importance of this reform, inaction, and constant delays in fulfilling one of the most important obligations of this society - Koprivica concluded.

Koprivica: The last chance for electoral reform

Prije oko godinu američka Imigraciona i carinska služba (ICE) spadala je među manje poznate agencije Sjedinjenih Država. Međutim, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp počeo drugi mandat, službenici ICE učestvuju u sprovođenju masovnih deportacija po nalogu vlade. Ukupno je, prema Trampovoj administraciji, između 20. januara i 10. decembra 2025. deportovano 605.000 ljudi, a dodatnih 1,9 miliona imigranata navodno je dobrovoljno napustilo SAD, piše Dojče vele. To stalno vodi konfliktima, kao ovih dana u Mineapolisu. Službenici ICE su tu usmrtili već drugu osobu u nekoliko sedmica. Snimci sugerišu da je Američki državljanin ubijen pucnjima iz blizine u leđa. <h2>Skraćeno trajanje obuke</h2> Zahvaljujući kampanji zapošljavanja Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje traži „kvalifikovane patriote Amerikance širom zemlje“, broj operativnog osoblja ICE od početka prošle godine više je nego udvostručen – sa 10.000 na 22.000. Tako obimno jačanje je bez presedana u istoriji imigracione službe, osnovane 2002. godine. Ono otvara pitanja o provjeri i podobnosti kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>S protesta protiv ICE-a u Mineapolis(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Trajanje obuke za rad u ICE-u skraćeno je sa šesnaest na osam sedmica za potrebe kampanje zapošljavanja. Sasvim je ukinuta obaveza učenja španskog jezika, jezika većine ilegalnih imigranata u zemlji. Na pitanja Dojče velle o praksi zapošljavanja agencija nije odgovorila. <h2>Smrtonosni incidenti</h2> Zabrinutost u vezi sa kvalifikacijama pripadnika ICE-a i navodnom politizacijom agencije porasla je nakon smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu. Sedmog januara jedan agent ICE-a ubio je vatrenim oružjem Amerikanku Rene Nikol Gud, što je izazvalo proteste širom zemlje. Na ulice Mineapolisa izašlo je više od 10.000 ljudi koji su protestovali protiv više incidenata u koje je bio umiješan ICE – od ubistva Nikol Gud, preko odvođenja jednog američkog državljanina, pa sve do pritvaranja djece. A ionako napetu situaciju dodatno je pogoršalo ubistvo Amerikanca Aleksa Pretija. Njega su u subotu (24.1.) u Mineapolisu hicima iz vatrenog oružja ubili agenti ICE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd" data-rendition-name="original" width="2273" height="1515" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Član ICE-a u Mineapolisu, 26. januar(Photo: AP Photo&amp;Adam Gray)ADAM GRAY</figcaption> </figure>  <h2>„Naglasak stavljen na kvantitet“</h2> - ICE traži kandidate koji ispunjavaju određene zahtjeve kada je riječ o podobnosti i kvalifikacijama. To uključuje državljanstvo, fizičku spremnost, bezbjednosne provjere i, za određene zadatke, obrazovanje ili iskustvo u oblasti sprovođenja zakona - rekla je u razgovoru za Dojče vele američka advokatica Melisa Hamilton, koja je ranije radila i kao policajka i kao zatvorska čuvarka. Ona objašnjava da je istovremeno u nedavnim kampanjama zapošljavanja veći naglasak stavljen na kvantitet nego na kvalitet, pri čemu su značajna sredstva potrošena kako bi se popunile desetine hiljada radnih mjesta i stvorili podsticaji koji bi trebalo da privuku što veći broj kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5" data-rendition-name="original" width="8002" height="5335" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> </figure>  Hamilton, koja predaje krivično pravo na Univerzitetu Sari u Engleskoj, kaže da ICE traži kandidate na neuobičajen način. - Trenutni pristup razlikuje se po razmjerama i intenzitetu medijske kampanje. Kroz neuobičajeno visok budžet za oglašavanje i široku javnu promociju pokušava se stvoriti veliki basen kandidata - ističe Hamilton. Vašington post imao je uvid u dokument od 30 stranica koji troškove kampanje, koju Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost naziva „regrutovanjem u ratno doba“, za 2026. godinu procjenjuje na 100 miliona dolara. U tim razmjerama kampanja bi trebalo da se nastavi, jer Trampov „Big Beautiful Bill“ daje ICE-u budžet od 170 milijardi dolara za naredne četiri godine za obezbjeđenje granice i sprovođenje zakona unutar zemlje. <h2>Kampanja usmjerena na Trampovu bazu</h2> Međutim, važnija od plakata i slogana čini se „javna kampanja utemeljena na podacima“. Mnogi posmatrači pretpostavljaju da ICE koristi savremene metode i algoritme kako bi dosegao ciljne grupe koje dijele Trampovu ideologiju. Hamilton ukazuje na praksu ciljanja ljudi na osnovu geografske lokacije. Recimo, Gugl ili ono što ljudi vide na Fejsbuku i drugim mrežama prilagođava se tome gdje su. Pa ako su u blizini vojnih baza, određenih sportskih događaja ili sajmova oružja, onda mogu dobijati oglas da se pridruže ICE. Vašington post piše da ICE preplavljuje tržište oglasima na društvenim mrežama i da koristi influensere na platformama poput Rambla, popularnog među pristalicama političke desnice. - Poruka ICE djeluje u posljednjim kampanjama posebno usmjereno na ljude koji su osjetljivi na patriotske teme i teme nacionalne bezbjednosti. Čini se da je osmišljena kako bi privukla Trampove pristalice i implicitno prenosi poruku "America First" - smatra Hamilton.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904" data-rendition-name="original" width="5712" height="3808" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Jack Brook)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Međutim, materijali ne navode direktne političke kriterijume za kandidate. Novi zaposleni privlače se bonusima do 50.000 dolara i pomoći pri otplati studentskih kredita. - Kampanja je posebno usmjerena na ljude koji nemaju posao ili imaju nesigurno zaposlenje, kao i na pripadnike radničke klase - kaže Hamilton. <h2>Koliko je nova strategija uspješna?</h2> Osim toga, od početka godine ukinute su starosne granice. Time se može crpjeti iz većeg basena potencijalnih kandidata. Do sada su kandidati morali da imaju najmanje 21 godinu. Gornja starosna granica, u zavisnosti od zadatka, iznosila je između 37 i 40 godina. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost tvrdi da njegovi postupci zapošljavanja garantuju „stroge standarde obuke i operativne spremnosti“. A Hamilton o uspjehu kampanje kaže da "uspjeh zavisi od primijenjenih kriterijuma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  - Ako je cilj bio značajno povećati broj zaposlenih, onda se čini da je bilo uspješno. Ako je cilj bio privući službenike sa velikim iskustvom, rezultat je mješovit. Kada je riječ o iskustvu novih zaposlenih, postoji zabrinutost s obzirom na zahtjeve složenog rada u oblasti imigracione kontrole - ističe on. Tu zabrinutost Ministarstvo smatra neopravdanom.&nbsp; - Sa ovim novim patriotama u timu možemo postići ono što su mnogi smatrali nemogućim i ispuniti obećanje predsjednika Trampa da će Amerika ponovo biti bezbjedna - saopšteno je početkom ovog mjeseca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5" data-rendition-name="original" width="3000" height="2000" loading="lazy" alt="Minesota, Mineapolis, SAD"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

Tag: tuzilastvo