Upravnom sudu ćemo naredne sedmice predati tužbu kako bismo zaustavili gradnju pete sanitarne kade - saopštio je za „Dan“ Marko Gorvokaj, predsjednik Savjeta predstavnika svih naselja Opštine Tuzi i dijaspore koji zastupaju građane koji se protive radovima na deponiji „Livade“.
Pripremni radovi za gradnju kade počeli su prije nekoliko dana, a pitanju su iskopi na parceli koja je planskom dokumentacijom predviđena za taj objekat. Direktor Deponije Aleksandar Božović prije dva dana je za „Dan" saopštio da su gradnju počeli u skladu sa dokumentacijom i građevinskom dozvolom koju im je izdalo Ministarstvo prostronog planiranja.
- Građani se ne slažu sa gradnjom pete sanitarne kade. U planu nam je da preduzmemo sve mjere koje nam zakon dozvoljava, a možda i radikalnije mjere kada je protest u pitanju - rekao je Gorvokaj.
Stanovnici Omerbožovića i drugih naselja i juče su protestovali protiv gradnje sanitarne kade. Fran Nuculaj kaže da neće dozvoliti da se izgradi peta sanitarna kada.
- Nećemo dozvoliti da se 90 odsto smeća iz Crne Gore dovozi na deponiju i nama život ugrožavaju. To sada rade. Za mene su krivi premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, ministar Maraš Dukaj i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, jer smatram da su oni između sebe dogovorili da se to gradi na našoj teritoriji. Ovo je naša teritorija. Nećemo dozvoliti da se ona gradi, zaustavićemo radove - rekao je Nuculaj.
Njegov komšija Đeljoš Gorvokaj kaže da bi država morala znati kakav vazduh udišu građani ovog kraja.
- Ja sam ostarao pored smeća. Smatram da je to veliki problem. Političari u parlamentu svakodnevno kažu - mi radimo za građane, pa ja pitam jesmo li i mi građani ili nismo. Da je ovdje zlato, nas ne bi dopalo nego bi pripalo Podgorici - rekao je Gorvokaj.
Gorvokaj navodi da bi opštinari trebalo da su svakodnevno uz građane na protestima.
- Mi ćemo braniti koliko budemo mogli. Ići ćemo zakonskim putem i mirno. Država bi trebala da zna da ovdje ne dolazimo da igramo i da pjevamo, već zbog muke. Počela je zima, država to vidi ali ćuti - rekao je Gorvokaj.
Sandro Paljušaj poručuje da neće dozvoliti gradnju pete sanitarne kade.
- Smatram da se na deponiji ne gradi peta sanitarna kada već neki podrum. Da bi se gradila kada mora da se pita Vlada i to prije direktora Deponije Aleksandra Božovića. Direktor Deponije nije Vlada, a znamo da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj je poručio da nema gradnje ni pete, a ni šeste sanitarne kade - rekao je Paljušaj.
Paljušaj je imao poruku za opštine koje smeće dovode na deponiju „Livade".
- Ja opštinama preporučujem da im je bolje da razmišljaju gdje će da odlažu otpad jer ovdje neće biti smetlište. Ako Vlada kaže da nema pete i šeste sanitarne kade, onda je nama. Pitaće se Vlada, a ne direktor - kazao je Paljušaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mještani Tuzi tužbom protiv gradnje kade

Stanovnici Omerbožovića koji više od dva mjeseca protestuju zbog izgradnje pete sanitarne kade na Deponiji, došli su danas u Botun kako bi podržali mještane ovog kraja u borbi protiv izgradnje kolektora, piše Dan.
Predstavnik Omerbožovića Đeljoš Gorvokaj poručio je da će Botunjani sigurno pobijediti, dok je Vukašin Sojanović, ispred stanovnika Botuna, kazao da je dva mjesta zadesila ista muka.
- Uvijek smo živjeli u miru, slozi i razumijevanju, pa i u ovim teškim trenucima drago mi je što smo zajedno - kazao je Stojanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMfcg0otwTFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Jedan od mještana Botuna Slavko Vukčević kazao je da su dobili podršku stanovnika opštine Tuzi jer i oni imaju slične probleme.
- Ti problemi posljedica su od ranijih godina kada smo bile bratske opštine. Stanovnicima Tuzi je problem sanitarna kada. Oni su dobili sanitarne kade, a mi bazene i planirana postrojenja. Aktuelna vlast u Podgorici uvijek bira… Imamo obavezu da branimo ovu lokaciju od tih postrojenja - rekao je Vukčević.
Poručio je da će Botunjani uzvratiti posjetu Tuzanima te da će termin posjete naknadno dogovoriti.
Stanovnik Omerbožovića Sandro Paljušaj kaže da Podgorica kolektor može graditi na drugim lokacijama, a ne u Botunu. Poručio je da neće odustati od protesta protiv gradnje sanitarne kade.
- Nećemo odustati dok ne dođemo do konačnog rješenja - poručio je Paljušaj. &nbsp;&nbsp;

(VIDEO) Tuzani došli da podrže Botunjane: Ista nas je muka zadesila

U saobraćajnoj nesreći koja se desila sinoć na putu ka Tuzima poginula je kćerka crnogorskog putopisca Edina Krnića, piše Portal Standard.
Portalu ETV se iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije nisu javljali na pozive.
Kako piše Standard, djevojka (29) je bila na mjestu suvozača, a mladić koji je vozio je povrijeđen.
Autor i producent dokumentarne putopisne emisije „Oko svijeta sa Edinom Krnićem“, koja se emituje na Televiziji Crne Gore od septembra, oprostio se na društvenim mrežama od svoje kćerke.
- Sa neizmjernom tugom i slomljenim srcem opraštam se od svoje voljene kćerke, Sare, koja je u svojoj 29 godini života tragično nastradala u saobraćajnoj nesreći. Tvoj odlazak je prekinuo sve ono što si tek počinjala da živiš. Tvoja dobrota, tvoje smijehom ispunjene riječi i tvoja tišina koja je uvijek donosila mir - sve to ostaje u meni, kao najdragocjeniji dio moga života. Niko nikada neće moći popuniti prazninu koju si ostavila. Ipak, nastavićeš da živiš u svakom mom koraku, u svakoj misli, u svakom dahu koji udahnem. Hvala ti za svaku radost koju si unijela u naš dom, za svaku nježnu riječ, za svaku brigu koju si nosila u sebi. Hvala ti što si bila baš takva - blaga, iskrena i čista. Počivaj u miru, moje dijete. Zauvijek ćeš ostati moja Sara - svjetlost koja se ne gasi - napisao je Krnić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 88.6263%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fkrnic%2Fposts%2F10233625662755663%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U saobraćajnoj nesreći u Tuzima stradala kćerka Edina Krnića

Mobilijar u Eko parku kod Srednje mješovite škole "25. maj" potpuno je uništen, prenosi Dan. Ovaj park otvoren je krajem maja, a u njegovu izgradnju uloženo je oko 600.000 eura. Potpuno su polomljene klupe, odnosno isčupane, vrteške takođe, drveni atrijum je uništen, a iz njega vire šarafi... Šta su preduzeli povodom ovog slučaja i na koji način će zaštititi imovinu Dan je namjeravao da pita Albiana Siništaja, direktora Komunalnog preduzeća, ali on nije odgovarao na telefonske pozive.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111219114_772ccf575a78d2cc74667a077e8410382ac8674f1d857b716c4421abb9aec136.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111219114_772ccf575a78d2cc74667a077e8410382ac8674f1d857b716c4421abb9aec136" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="demoliran park"> </figure>  Odbornik SD-a u SO Tuzi Samir Adžović kazao je da je ovo tužna slika nepopravljivog mentaliteta. - Nažalost, inventar u parku je ponovo demoliran, i to već po drugi put u kratkom vremenskom periodu. Kako sam informisan, pričinjena je značajna materijalna šteta koja će, nažalost, ponovo pasti na teret svih poreskih obveznika. Vide se razmjere vandalizma – drvene klupe su oštećene i izvaljene iz ležišta, metalne konstrukcije i sprave za odmor i rekreaciju prevrnute i polomljene, dok su betonske osnove ostale ogoljene i izvučene. Ovakvo stanje ne samo da narušava izgled i funkcionalnost parka, već i predstavlja opasnost za djecu i posjetioce koji svakodnevno koriste ovaj prostor. Svi ovi prizori svjedoče o bahatosti i nemaru pojedinaca, najvjerovatnije mlađe populacije koja se okuplja u kasnim večernjim satima. Takvo ponašanje je neprihvatljivo i pokazuje nedostatak osnovne kulture i poštovanja prema javnom dobru - kaže Adžović. Adžović ističe da je neophodno uvesti video - nadzor na ključnim lokacijama u parku i u saradnji sa policijom identifikovali i sankcionisali počinioci.

(FOTO) Uništen park kod SMŠ "25. maj" u Tuzima

Prva dama Crne Gore, Milena Milatović, prisustvovala je danas promociji edukativne bojanke „Narodne nošnje Crne Gore“ u OŠ „Mahmut Lekić“ u Tuzima, gdje je sa najmlađima učestvovala u kreativnoj radionici bojenja.
Događaj je posvećen upoznavanju djece sa bogatstvom crnogorske kulturne baštine kroz igru, učenje i zajedništvo.
- Ovo je prilika da se podsjetimo da nas spajaju iste vrijednosti i ideali - ljubav prema porodici, tradiciji i našoj Crnoj Gori. Budite ponosni na to što ste građani Crne Gore, zemlje u kojoj se poštuju i njeguju različiti jezici, kulture i običaji. Budite ponosni što ste iz Tuzi, mjesta koje svjedoči o tome da u različitosti leži naša snaga i potencijal - poručila je Milatović.
Podsjećamo, supruga predsjednika je bojanku već predstavila u Crnoj Gori, ali i našoj dijaspori u Njujorku, sa ciljem da se njeguje veza sa domovinom i promovišu vrijednosti međusobnog poštovanja.
- Bojanka „Narodne nošnje Crne Gore" podstiče radoznalost i kreativnost, a istovremeno djeci približava priče, simbole i raznolikost krajeva naše zemlje. Kroz ovakve inicijative, najmlađi postaju „mali čuvari" kulturne baštine i ambasadori uvažavanja različitosti u svojim zajednicama - navodi se u saopštenju.

Milena Milatović u školi u Tuzima: Budite ponosni što ste građani Crne Gore, gdje se poštuju i njeguju različiti jezici, kulture i običaji

U udesu na putu Podgorica - Tuzi ima povrijeđenih - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako nam je saopšteno, saobraćajna nezgoda prijavljena je u 11.11 sati u ulici Radomira Jovanovića kod "Petrol" pumpe.
Više informacija, o broju povrijeđenih i njihovom stepenu povreda, kao i o broju automobila učesnika u ovoj saobraćajnoj nezgodi, u OKC-u nisu imali.
Prema informacijama sa terena, stvorene su kolone.
Uviđaj je u toku.

1250x600

Saobraćajna nezgoda na putu Podgorica - Tuzi, ima povrijeđenih

Sekretarijatu za urbanizam do sada je predato preko 1.600 zahtjeva za legalizaciju objekata. Najviše zahtjeva stiglo je iz centra Tuzi, a u pitanju su stambeni objekti.&nbsp;
Kako je kazao Ljeka Ivezaj, sekretar za urbanizam, interesovanje građana za legalizaciju kuća je veliko ali je problem jer od Ministarstva prostornog planiranja još nijesu dobili orto-foto snimak po kojem bi radili.
– Zbog toga nemamo podatak ko je obuhvaćen orto-foto snimkom. Još nam ministarstvo nije dostavilo tu dokumentaciju po kojoj bi radili. Mi smo u obavezi da njima dostavimo broj nelegalnih objekata na našoj teritoriji. Međutim, imamo problem jer je rok da se ti podacio dostave kratak, pa smo tražili produženje. Po novom zakonu svim opštinama je dat isti rok, ali mi tražimo produženje jer nemamo katastar nepokretnosti, a ne možemo preko Geo-portala naći te parcele i kuće - ističe Ivezaj.
Ivezaj pojašnjava da je najznačajniji uslov za građane pri legalizaciji objekata da su upisani u registar katastarske evidencije i da imaju ovjeren elaborat ovjeren od strane katastra.
<h2>Konkursom traže građevinskog inspektora</h2>
Sekretar Ljeka Ivezaj kazao je da mojaju formirati komisiju koja će na teren provjeravati stanje. Zbog toga su, kako je rekao Ivezaj, raspisali konkurs za imenovanje građevinskog inspektora.
– Svaka opština mora imenovati građevinskog inspektora. Mi smo objavili konkurs da nađemo građevinskog inspektora, jer po novom zakonu data je nadležnost da moramo imati taj kadar. On će kontrolisati nelegalne objekte, objekte bez građevinske dozvole - ističe Ivezaj.
– Nelegalnih objekata imamo mnogo više nego što je do sada predato zahtjeva, ali koji je to broj ne znamo, jer evidenciju nemamo. Međutim, moraćemo da je uradimo. Građani plaćaju kompletnu legalizaciju Opštini po novom zakonu, ali 20 odsto odbajamo za državni budžet, a ostalo ide opštini. Za građane su obezbijeđeni i neki određeni popusti. Zato ih pozivamo da se prijave što prije i legalizuju objekte. Ukoliko to u roku od šest mjeseci ne završe kasnije neće imati mogućnostr legalizovati objekte. Bitno je da se podnese zahtjev i elaborat. Obrada je malo spora jer je veliki broj predmeta u katastru - rekao je Ivezaj.

U Tuzima nemaju orto-foto snimak da sprovedu legalizaciju

Stanovnici opštine od januara naredne godine plaćaće skuplju vodu, a tu odluku usvojila je Skupština opštine Tuzi. Tako će za varijabilni dio umjesto 46 centi plaćati 52 po kubiku, a fiksni dio poskupiće jedan cent, odnosno sa 1,98 na 1,99 eura. Detalje o poskupljenju vode iz ''Dana'' pokušali su da saznaju od Ilira Camaja, direktora Vodovoda Tuzi, ali nije odgovarao na telefonske pozive.
Odbornik Bošnjačke stranke Mevludin Dizdarević kazao je za Dan da osnovne potrebe za život u opštini Tuzi postaju sve skuplje i skuplje, a da javna preduzeća sve više i više zavise od donacija Opštine, a da uz to konstantno povećavaju cijene svojih usluga.
– Tako ćemo od januara 2026. godine plaćati skuplju vodu za 14 odsto, umjesto da se bavimo rješavanjem i uklanjanjem nelegalnih i divljih priključaka, jer se gubici na mreži prikazuje 50 odsto. To će reći da zahvaljujući nelegalnim priključcima, mi poskupljujemo usluge. Dakle, ako uzmemo u obzir činjenicu da su plate u opštini Tuzi najniže, pritom ne mislim na Opštinu kao organ, već na teritoriju, da je velika stopa nezaposlenosti, da su preduslovi za otvaranja novih radna mjesta u realnom sektoru ograničena, voda će poskupiti i za najugroženiju kategoriju u društvu, za korisnike socijalnih davanja pa i za one koji nemaju nikakva primanja. Takođe, napominjem da smo jedna od prvih opština koja je ukinula pravo na subvenciju vode za lica koja su korisnici materijalnih davanja ili tuđe njege, a sve zbog likvidnosti društva - rekao je Dizdarević.
Rekonstruišu mrežu u Milješu
U Mjesnoj zajednici Milješ u toku je rekonstrukcija vodovodne mreže, čija je ukupna vrijednost 1.026.000 eura.
– Projekat predviđa zamjenu dotrajalih cijevi, što će doprinijeti značajnom unapređenju vodosnabdijevanja naselja. Pored toga, realizuje se i zamjena transportnog cjevovoda prema naselju Kuće Rakića, kao i cjevovoda na relaciji Dušić–Tuzi. Na ovaj način, zapadni dio opštine biće povezan sa pumpnom stanicom u Vuksanlekićima, čime će se u velikoj mjeri povećati kapacitet i sigurnost vodosnabdijevanja - saopštili su iz Opštine Tuzi.
Dizdarević ističe da ovo nije prvo poskupljenje, već treće ili četvrto koje se dešava konstantno iz godine u godinu.
– Prošle godine kada je regulatorna agencija dala mišljenje o cijeni vode, ono je bilo da je potrebno smanjiti cijenu vode. Međutim, predstavnici vlasti su bili protiv takvog mišljenja, zato sada kada je potrebno povećati cijenu vode, svi su „za“. Zaključak je jednostavan, ukidanje subvencija i povećanje cijena vode je sve, ali ne i briga za najugroženije građane. Rukovodstvo Vodovoda kao da šalje poruku - redovne platiše nastavite da plaćate, a „divljim“ priključcima sretno trošenje javnog dobra bez ikakvih sankcija - kaže Dizdarević.
Nezavisni odbornik u SO Tuzi Adnan Pepić kaže da smo svjedoci koliko u zemlji dolazi do skoro svakodnevnoga poskupljenja, posebno osnovnih životnih namirnica.
– To je opterećenje s kojim se svako od nas suočava. Poskupljenje vode će, svakako, biti dodatno opterećenje za kućni budžet svih nas. Opravdanje za povećanje cijena vode može se tražiti u povećanju troškova održavanja, kao i novim ulaganjima. Međutim, uvijek treba voditi računa da cijena vode ne ugrožava najosjetljivije slojeve društva. Voda je izvor bez kojega se ne može, stoga treba biti pristupačna svakome, pa i kada je u pitanju njena cijena - smatra Pepić.

Tuzi: Od januara, voda skuplja šest centi po kubiku

Stanovnici više naselja Opštine Tuzi i Konika blokirali su na četiri sata ulaz u preduzeće Deponija nezadovoljni zbog najave gradnje pete i šeste sanitarne kade, izvještava Dan.
Na teren je stigla policija i očekuje se da uskoro bude zatvorena glavna ulica koja vodi ka Dinoši. Stigao je i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj i Dadil Kajošaj, predsjednik SO Tuzi.
Organizator protesta Marko Gorvokaj očekuje da se na protestu okupi cijela Malesija, ali i da im podršku pruže predstavnici vlasti u Tuzima.
- Pozivamo premijera Milojka Spajića, gradonačelnika Sašu Mujovića, direktora i Deponije Aleksandra Božovića da razgovaramo oko problema. Ne možemo da živimo od neprijatnih mirisa - rekao je Gorvokaj.
Mještanin Petar Koljčević pitao je ko je direktoru Deponije dao saglasnost da se krene sa radovima.
- Da je predsjednik Opstine Tuzi dao saglanost valjda bi prvi pitao mještane. Gradonačelnik, premijeri i svi naši ministri su trebali da dođu da vide sta se dešava sa nama. Ovo se više ne može tolerisati. Molimo ambasade da dodju da vide da li mi ovdje pričamo nesittinu - rekao je Koljčević.
Odbornik Albanskog foruma Smailj Čunmuljaj kazao je da je teritorija Malesije postala smetlište Crne Gore.
- Nedopustivo je da se gradi bez saglasnosti Opštine Tuzi. Samo jurišaju na nase područje. Ovo je kraj - rekao je Čunmuljaj.
Nik Đeljošaj poručio je da je podršku građanina pružio kao građanin i bivši predsjednik Opštine Tuzi. Poručio je da radova na deponiji Livade neće biti jer se ona nalazi na teritoriji opštine Tuzi.
- Deponiju su izgradili stanovnici Malesije, Zete i Podgorice i na nju imaju pravo samo oni. Tako je bilo dok nije stigao novi menadžment deponije koji sve ono što je trebalo da se ispituje, bacio sve u vodu i pretvorio kompaniju u biznis varijantu kako bi preduzeće bilo profitabilno.To treba spriječiti. Možemo da dogovorimo kada ce da pređe u naše vlasništvo - rekao je Đeljošaj.
On je rekao da bez saglasnosti opštine Tuzi ne moće da se gradi na Deponiji.
- Neka svima bude jasno da deponiju ne mogu da koriste ostale opštine, samo stanovnici ove tri. Ovo je naše vlasnistvo, a dogovor je bio da sa njim koordinira Glavni grad, a ne da naprave profitabilno preduzeće - naveo je Djeljošaj.
Poručio je da za ovaj prostor ne postoji planski dokument jer je stavljen van snage.
&nbsp;- Za gradnju ma ovom prostoru niko ne može da izda UT uslove. Imam informacije da je to neko izdao i taj neko mora da odgovara krivično.Neka se institucije pozabave sa tim ko je potpisao urbanističke uslove - rekao je Đeljošaj.
On je najavio da ce brzo uputiti zahtjev da se Deponija prenese na Opštinu Tuzi i da sjednu sa meštanima da vide koja je alternativa.
- Nećemo ostaviti ni Podgoricu, ni Zetu, ni Tuzi da nemaju gdje da odlažu otpad - poručio je Đeljošaj.
Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj kaže da je u pitanju teritorija opštine Tuzi i da gradnje nece biti bez njihove dozvole.
- Mi ćemo tražiti da deponija pređe u naše vlasništvo i o tome će javnost biti obaviještena - rekao je Djeljaj.

Počeo protest mještana Tuzi: Na razgovor zovu Spajića, Mujovića i Božovića

Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljajj oštro je reagovao povodom, kako navodi, nezakonitih aktivnosti menadžmenta Deponije „Livade“ koje direktno ugrožavaju građane i životnu sredinu te opštine.
- Deponija ‘Livade’ nalazi se na teritoriji naše opštine i svako postupanje koje ugrožava zdravlje stanovnika predstavlja direktan napad na našu zajednicu. Devastacija prostora van zidova deponije je apsolutno neprihvatljiva i zahtijeva hitnu reakciju. O tome sam imao i usmeno obećanje od direktora Deponije da će takva praksa biti zaustavljena, ali jasno je da obećanja nijesu sprovedena u djelo. Opština Tuzi više neće tolerisati obmane i ignorisanje interesa naših građana - poručio je Đeljaj.
On je naglasio da je svaka izgradnja novih sanitarnih kada bez saglasnosti Opštine Tuzi krivično djelo i svjesno kršenje zakona.
- Niko neće i ne može zaobići Opštinu Tuzi u odlučivanju o pitanjima koja direktno ugrožavaju naše građane. Protesti mještana su opravdani jer oni ne brane samo svoja dvorišta, već se bore za zdravu životnu sredinu, čist vazduh i sigurnost od ekoloških katastrofa. Njihova borba je borba svih nas - kazao je predsjednik Opštine.
Posebno je kritikovao direktora Deponije Aleksandra Božovića, optužujući ga za nezakonite radnje.
- Umjesto da odgovara pred državnim organima za nelegalnu gradnju, Božović dozvoljava sebi da javno obmanjuje građane, tvrdeći da posjeduje dozvolu Opštine Tuzi, što je potpuno netačno. On je bez građevinske dozvole raspisao tender i pokušava silom da gradi sanitarnu kadu. To što javnosti predstavlja kao ‘državni projekat’ u suštini je klasično krivično djelo - naveo je Đeljaj.
Dodao je da je urbanistički plan za deponiju stavljen van snage, te da su sve aktivnosti menadžmenta suprotne zakonu.
- Otvoreno pitamo: zašto državni organi ne reaguju? Zašto dozvoljavaju da direktor javnog preduzeća nekažnjeno gradi bez dozvole? Da li to znači da zakoni ne važe kada se nelegalno postupa na teritoriji gdje žive manjine? - &nbsp;upitao je Đeljaj.
On je poručio da će Opština Tuzi, ukoliko se nezakonite aktivnosti nastave, pokrenuti sve raspoložive zakonske procedure, uključujući i podnošenje krivičnih prijava, te zatražiti reakciju državnih i međunarodnih institucija.
- Ako neko misli da će mimo zakona i mimo volje građana Tuzi pretvoriti u dvorište za tuđe smeće, neka zna da će naići na odlučan, jasan i istrajan odgovor. Tuzi su opština dostojnog života, a ne žrtva tuđe neodgovornosti &nbsp;- zaključio je Đeljaj.

Đeljaj poručio rukovodstvu Deponije: Krivične prijave ako ne odustanete od gradnje sanitarnih kada

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: tuzi