Pripremno ročište po tužbi načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića, a protiv Ministarstva odbrane zbog diskriminacije zakazano je za 16. decembar.
-U predmetu tužioca Zorana Lazarevića protiv tuženog Ministarstva odbrane, ročište je zakazano za 16. decembar - navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim Portalu ETV.
Tužba koju je podnio general Lazarević protiv Ministarstva odbrane u radu je kod sutkinje Ane Stojanovski.
Ministar odbrane Dragan Krapović već duže vrijeme pokušava da smijeni Lazarevića sa pozicije načelnika Generalštaba. Zabranio mu je aktivnosti u inostranstvu, donio rješenje o prestanku aktivne službe, predložio je takođe Savjetu za bezbjednost njegovu smjenu.
Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu za bezbjednost i odbranu prijedlog o smjeni Lazarevića uz obrazloženje da je taj potez povukao zbog „procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u Vojsi Crne Gore“. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da nije saglasan sa tom odlukom, te da neće dozvoliti politizaciju Vojske.
General Lazarević je pismom obavijestio članove Savjeta za bezbjednost i odbranu da Krapović pokušava da rad jedinica Vojske kao i njegov rad predstavi nedovoljno profesionalan, a sve na način kako to ne dolikuje jednom ministru odbrane.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore, kako je 19. oktobra objavio portal Antena M, poništila je rješenje ministra odbrane, doneseno 3. septembra, kojim je prekinuo aktivnu službu u Vojsci CG generala Lazarevića.
Ukidanjem rješenja ministra Krapovića, ostaje na snazi prethodno, što ga je prošle godine donio tadašnji v.d. ministra odbrane Filip Adžić, kojim je aktuelnom načelniku Generalštaba VCG, nakon sticanja uslova za penziju, aktivna služba produžena do 8. juna 2025.
Krapović je, a kako je to najavio na konfernciji za novinare, u oktobru Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavio dokumentaciju o Lazareviću. Ta dokumentacija, kako je naš portal pisao, proslijeđena je Osnovnom državnom tužilaštvu.
Krapović je tada na konfernciji saopštio da će obavijestiti VDT o, kako je kazao, nezakonitim radnjama generala Lazarevića.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ročište po tužbi generala Lazarevića zakazano za 16. decembar

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je podnio tužbu protiv lidera opozicije i protiv gradonačelnika Istanbula zbog klevetničkih i uvredljivih opaski koje su navodno iznijeli dan ranije tokom protestnog skupa, prenijela je novinska agencija Anadolija.
Dvije odvojene žalbe usmjerene su na lidera socijaldemokratske CHP, najveće opozicione partije u Parlamentu, Ezgura Ezela, kao i gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, zvaničnika te stranke.
Ezel je optužen da je „javno vrijeđao predsjednika“ i „počinio zločin protiv ugleda i časti predsjedničke funkcije“.
Imamoglu je optužen za „neosnovane optužbe, uključujući klevetu, čime su prekršena Erdoganova prava“ i da je „postupio sa ciljem da ponizi predsjednika pred javnošću“.
Dvije tužbe traže odštetu od milion turskih lira (oko 27.000 eura) od svakog od optuženih, navodi Anadolija.
Dvojica opozicionara su ta djela navodno učinila u četvrtak tokom mitinga u istanbulskom okrugu Esenjurt, dan poslije hapšenja gradonačelnika CHP Ahmeta Ezera, optuženog za terorizam.
Lider CHP Ezgur Ezel, koji je preuzeo čelo stranke prije godinu, brzo je reagovao i rekao novinarima da Erdogan „tvrdi da je uvrijeđen bez ikakve uvrede i pokušava da se predstavi kao žrtva (…) kao da nije on uvrijedio i viktimizirao čitav okrug Esenjurt“ hapšenjem njegovog gradonačelnika.
Ekrem Imamoglu, izabran za gradonačelnika Istanbula 2019. godine, čime je okončana 25 godina dominacije Erdogana i njegove stranke nad tim turskim megagradom, često se predstavlja kao najveći politički rival Erdogana i očekuje se da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 2028. godine.
Prije dvije godine osuđen je na više od dvije i po godine zatvora i zabranu bavljenja politikom jer je „idiotima“ nazvao one koji su poništili izbore za gradonačelnika Istanbula tri mjeseca ranije 2019.
Imamoglu, koji se žalio na ovu odluku, zadržao je mjesto gradonačelnika.

Portal ETV

Erdogan tužio opozicionog lidera i gradonačelnika Istanbula zbog uvrede i klevete

Okružni tužilac Filadelfije podnio je tužbu protiv Ilona Maska i njegove kontroverzne nagradne igre u iznosu od milion dolara za registrovane birače, a u tužbi koju je podnio okružni tužilac Lari Krasner navodi se da Mask i njegov PAC, pod nazivom "America", sprovode "nelegalnu lutriju u Filadelfiji (kao i širom Pensilvanije)".
U tužbi se tvrdi da Maskova nagradna igra od milion dolara predstavlja "nelegalnu lutriju" u toj državi, jer su lutrije u Pensilvaniji po zakonu podložne regulaciji od strane državnih institucija.
<h2>Hitna zabrana</h2>
Krasner, stoga, traži hitnu zabranu, tvrdeći da Mask "mora biti odmah zaustavljen" zbog "šeme za uticanje na birače".
U tužbi se izričito navodi da "ovo nije slučaj" u vezi s tim da li je Mask prekršio državne ili savezne zakone koji zabranjuju kupovinu glasova, kako su neki eksperti sugerisali, već da se fokusira isključivo na nelegalne lutrije i "obmanjivanje potrošača".
Mask je najavio osmog dobitnika nagrade u iznosu od milion dolara u Lankasteru u Pensilvaniji, u subotu, i potvrdio svoju namjeru da nastavi sa dodjelom novca biračima registrovanim u ključnim državama koji su potpisali njegovu peticiju. Kazao je da se od učesnika ne zahtjeva da glasaju, ali obrazac za prijavu na internetu navodi da moraju biti registrovani birači kako bi se kvalifikovali.
- Pokušavamo da privučemo pažnju na ovu veoma važnu peticiju za podršku Ustavu. I u suštini, ako mi, znate – trebamo pravo na slobodu govora, trebamo pravo na nošenje oružja - rekao je Mask na mitingu.
Dodao je da će dijeliti milion dolara svakog dana do 5. novembra.
<h2>Potpisivanje peticije</h2>
- A takođe, sve što treba da uradite jeste da potpišete peticiju u znak podrške Prvom i Drugom amandmanu. To je to. Ne morate čak ni da glasate. Bilo bi lijepo da glasate, ali nije obavezno. Samo potpišete nešto u šta već verujete i dobijete priliku da osvojite milion dolara svaki dan od sada do izbora – naveo je Mask.
Savezni zakon predviđa kazne za svakoga ko "plaća ili nudi plaćanje ili prima uplatu ili za registraciju za glasanje ili za glasanje". Kazna je novčana kazna do 10.000 dolara ili zatvorska kazna u trajanju do pet godina.
Kada je tražen komentar, predstavnik PAC-a "America" uputio je ABC News na objavu na platformi X, gdje je u ponedjeljak najavljen dobitnik nagrade od milion dolara, objavljen nakon što je vijest o tužbi postala javna. Prema toj objavi, dobitnik u ponedjeljak bio je iz Mičigena.
Tužba optužuje Maska i PAC za kršenje zakona o zaštiti potrošača u Pensilvaniji u vezi s lutrijom, uključujući to što nisu objavili potpuna pravila lutrije, nisu prikazali način odabira dobitnika, niti način na koji štite lične podatke prikupljene putem prijava.
- U vezi sa svojom šemom, koriste obmanjujuće, nejasne ili pogrešne izjave koje stvaraju vjerovatnoću zabune ili nesporazuma - stoji u tužbi.
<h2>"Lažne izjave"</h2>
Oni takođe optužuju Maska i PAC za davanje "lažnih izjava" o lutriji, uključujući tvrdnju da se dobitnici biraju nasumično – tvrdnju za koju kažu da "izgleda netačna", jer su neki dobitnici živjeli blizu mjesta gdje su održavani njegovi mitinzi u Pensilvaniji.
- Na primjer, dobitnici od 19. i 20. oktobra izgleda nisu izabrani nasumično jer su oboje živjeli blizu mjesta Maskovih mitinga podrške Trampu i prisustvovali su tim mitinzima - stoji u tužbi.
Dalje se navodi, da ukoliko se ne obustavi, njihova lutrijska šema će nanijeti nepopravljivu štetu ljudima iz Filadelfije i drugim građanima Pensilvanije i ukaljati pravo javnosti na slobodne i fer izbore, zaključuje tužba.
Ministarstvo pravde poslalo je Masku prošle sedmice pismo u kojem ga upozorava da nagradna igra može kršiti savezni zakon, potvrdio je izvor blizak toj temi za ABC News. Pismo je poslalo Odjeljenje za izborne zločine Sekcije za javni integritet Ministarstva pravde PAC-u "America", naveo je izvor.
Nekoliko eksperata s kojima je ABC News razgovarao nakon što je Mask najavio nagradnu igru reklo je da je ova situacija zakonski nejasna.
- Mijenjao sam mišljenje o tome. Jasno je da krši duh zakona, ali mi nije 100 posto jasno da li krši i slovce zakona - rekao je profesor zakonodavstva na Pravnom fakultetu Univerziteta Kolumbija, Ričard Brifo, za ABC News.
Drugi eksperti, poput profesora izbornog prava Daga Spensera sa Univerziteta u Koloradu, rekli su da "izgleda kao da zaista prelazi granicu."

1084x550

Masku prijeti pet godina zatvora zbog kontroverzne nagradne igre

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac prokomentarisao je to što je ministar energetike Saša Mujović podnio tužbu protiv te partije i njenog i portparola Miloša Nikolića zbog klevete.
- Očigledno i dalje bivši DPS aktivista ne može da prežali poraz u Podgorici -naveo je Klikovac na mreži X.
Mujović je, kaže Klikovac, još jedan Spajićev potrošeni kadar.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1847529594682740991%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1847529594682740991%7Ctwgr%5E60603ae8078d19f078cbde379b8162a60a799c4d%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Klikovac o tužbi Mujovića: Bivši DPS aktivista ne može da prežali poraz u Podgorici

Ministar energetike i nosilac liste PES-Demokrate na lokalnim izborima u Podgorici Saša Mujović tužio je portparola Demokratske partije socijalista Miloša Nikolića i DPS zbog klevete, prenosi Portal RTCG.
Kako se navodi u tužbi, Nikolić je sa drugim članovima partije, pokrenuo zlonamjerno osmišljenu kampanju protiv časti i ugleda Mujovića tvrdnjama da je Mujović “dvadeset godina pripadao njima, bio njihov (DPS) glasač, simpatizer i član, da je lažov i preletač”.
U tu svrhu su, navodi se u tužbi, forsirali, pa dijelom i krivotvorili, fotografiju koja je nastala 30. septembar 2022. u objektu hotela Verdi-Voco u Podgorici.
Naime, tog dana kada je nastala sporna fotografija Mujović se odazvao pozivu koleginice iz srednje elektrotehničke škole i sa Elektrotehničkog fakulteta, Dragice Sekulić, koja ga je zamolila da dođe na kraći konsultativni sastanak u vezi razvojnih projekata i navela mu par poznatih lica.
Mujović navodi i da je tuženi ušao u zonu krivotvorenja datuma, pokušavajući da predstavi da se sastanak održao 16.10.2022, u susret lokalnim izborima u Podgorici.
- Te laži su tuženom (Nikoliću i DPS-u) bile nužne da bi tužioca (Mujovića) predstavili kao “preletača”, čovjeka zloglasnog DPS-a - navodi se u tužbi.
Mujović u tužbi poručuje i da su sve iznijete činjenice lažne, te da su DPS i Nikolić iznosili i prenosili neistinite činjenice i tvrdnje, izvrgavajući ga ruglu i javnom preziru.
Konstatuje da nikada nije bio član, simpatizer ili glasač DPS-a te da je teret dokazivanja sa tužioca prešao na tužene, pa će sudu morati da pokažu člansku kartu Mujovića, izjavu u statusu simpatizera i snimke njegovog glasanja DPS-a.
Mujović u tužbi navodi i da je portparol DPS-a Miloš Nikolić u trenutku plasiranja navedenih teza morao znati da on nikada nije bio član te partije.
- Tako je on besprizornim lažima prevario javnost, doveo je i držao sve to vrijeme u stanje zablude, a još uvjerio druge političke subjekte da su te činjenice istinite, jer su zluradi podstaknuti lažima tuženih, te laži uz obilje izdašnih uvreda transponovali na adresu tužioca putem društvenih mreža, portala i medija - piše u Mujovićevoj tužbi.

Mujović tužio Nikolića i DPS za klevetu

Biznismen Budimir Krstović i njegova kćerka Marina podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbe protiv države Crne Gore radi naknade štete - on tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura a ona 160.000 eura.
Tužbu koju je Marina Krstović podnijela protiv države radi naknade štete zadužila je sutkinja Jelena Anđelić.
- Takođe, Osnovnom sudu u Podgorici je predata tužba tužioca Budimira Kstovića protiv tužene Države Crne Gore radi naknade štete. Predmet je u radu kod sudije Sima Rašovića – navodi se u odgovorima portalu ETV.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu ove godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji “Dokaz” na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake njena porodica sada planira. Ispričala je i do sada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi “nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina”, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je, pored ostalog Krstović.

Tamara Klikovac

Budimir Krstović traži 560.000, Marina 160.000 eura

Tužba načelnika generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića koju je podnio protiv Države Crne Gore – Ministarstva odbrane zbog diskriminacije predata je Osnovnom sudu 11. oktobra – saopšteno je portalu ETV iz Osnovnog suda.
Informaciju o tužbi Lazarevića protiv ministra odbrane Dragana Krapovića zbog diskriminacije objavio je u subotu portal Antena M.
- Tužba je podnijeta 11. oktobra i nalazi se u radu kod sutkinje Ane Stojanovski. Pripremno ročište će biti zakazano kada se za to steknu zakonski uslovi. Tužba je poslata radi dostavljanja odgovora na tužbu tužene strane u sporu – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim našem portalu.
Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu za bezbjednost i odbranu prijedlog o smjeni Lazarevića - zbog "procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u VCG". Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da nije saglasan sa tom odlukom, te da neće dozvoliti politizaciju VCG.
Lazarević je nedavno članovima Savjeta za bezbjednost i odbranu obavijestio koje probleme ima u saradnji sa Krapovićem, kakve štetne posljedice iz toga proističu, optužujući ga da urušava borbenu gotovost VCG.
On članove SOB u pismu informiše da je Krapović, kako je kazao, protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada Vojske Crne Gore za oktobar tekuće godine uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu. Lazarević navodi da Krapović to radi neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu, pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad, predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovolino profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane.
Nakon toga, Krapović je na konferenciji za medije saopštio da je obavijestio Vrhovno državno tužilaštvo o, klako je rekao, nezakonitim radnjama načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.
Tom prilikom je nazvačio da je neophodno je da VDT sprovede i druge radnje kako bi se utvrdilo da li se stiču osnovi da je Lazarević počinio krivična djela zaloupotreba službenog položaja, neizvršenje naređenja, samovlašće, pozivanje na otpor i druge radnje, osim priloženih dokaza - kazao je Krapović na konferenciji za medije.
Na posljednjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, održanoj u petak 11. oktobra, nije izglasana smjena načelnika Lazarevića. Sjednica je pauzirana i biće, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, nastavljena kada to dozvole agende članova Savjeta.
&nbsp;

Tužba generala Lazarevića u radu kod sutkinje Ane Stojanovski

Evropska komisija je saopštila da će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu zbog mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog novog zakona koji bi moglo omogućiti vlastima da istraže i procesuiraju ljude optužene za podrivanje suvereniteta zemlje.
Zakon o zaštiti suvereniteta stupio je na snagu u decembru. On je stvorio vladin organ sa ovlašćenjem da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.
Mađarske tajne službe mogu pomoći u istragama vlasti. Svako ko bude osuđen za kršenje zakona može biti zatvoren i do tri godine.
Vlada premijera Viktora Orbana tvrdi da je zakon osmišljen da spriječi političke stranke da primaju sredstva iz inostranstva za izborne kampanje, ali protivnici su ga upoređivali sa ruskim zakonom o „stranim agentima“, koji smatra da je svako ko prima finansijsku podršku iz inostranstva uključujući novinare i grupe za zastupanje, agent druge zemlje.
Oni vjeruju da se nejasni jezik mađarskog zakona može koristiti za proizvoljno ciljanje kritičara vlade, uključujući nevladine organizacije i novinare.
U junu, organ zadužen za odbranu od stranog uticaja pokrenuo je istragu o mađarskom ogranku antikorupcijske organizacije Transparensi Internašanal. Mediji su takođe bili meta.

EK će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde

Opština Pljevlja je podnijela tužbu protiv investitora i izvođača radova poslovnog objekta na raskrsnici ulica Nikole Pašića i Treće Sandžačke ulice, zbog urušavanja dijela stambenog objekta koji se nalazi neposredno uz gradilište i tom prilikom zatražila naknadu štete. Riječ je o objektu koji je u vlasništvu Opštine a u kojem su bili smješteni građani u stanju socijalne potrebe.&nbsp;
Prilikom sudskog postupka sudski vještaci građevinske struke treba da utvrde da li se radi o djelimičnoj ili potpunoj šteti na objektu u vlasništvu opštine Pljevlja.
Iz opštine Pljevlja su više puta u ranijem periodu ponavljali da nisu imali nikakvih nadležnosti u vezi odobrenja za izgradnju poslovnog objekta, već da je izgradnja poslovnog objekta u nadležnosti Ministarstva urbanizma, piše PV Informer.&nbsp;
Podsjećamo, polovinom jula 2024.godine došlo je do urušavanja dijela objekta koji je u vlasništvu opštine Pljevlja a koji je korišćen za smještaj četiri lica u stanju socijalne potrebe.
- U noći 10.07.2024. godine kada se dogodilo obrušavanje zemlje na gradilištu u čijoj se blizini nalazi pomenuta zgrada, a u kojoj borave 4 lica, stručna radnica JU Centar za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak izlaskom na teren razgovarala je sa licima koja borave u objektu kojom prilikom im je saopštila da zbog opasnosti od daljeg urušavanja zemlje nije bezbjedno da borave u istom - saopšteno je tada iz Centra za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak.
Sva lica koja su stanovala u ovom objektu su po nalogu policije iseljena, a odgovarajuće aktivnosti oko smještaja se postarao Centar za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak.&nbsp;

Opština Pljevlja podnijela tužbu protiv investitora i izvođača nakon urušavanja objekta u kojem su bili smješteni socijalno ugroženi građani

Tvrdnja predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Duška Stjepovića da je današnja sjednica otkazana usljed činjenice da još nije izabran član Odbora iz reda vladajuće većine ne može se tretirati kao adekvatno obrazloženje - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Prvi argument koji pobija ovu tezu je, prema njegovim riječima, činjenica da je Odbor u aktuelnom sazivu već održavao sjednice i predsjedniku, kao ni članovima iz parlamentarne većine, ova situacija tada nije bila problematična.
- Drugi argument je, svakako, činjenica da aktuelni sastav odbora broji sedam članova iz reda parlamentarne većine (dovoljno za kvorum) i pet članova iz reda opozicije. Dakle, uz obezbijeđeno prisustvo svih predstavnika većine ili njihovih zamjenika, kvorum za održavanje sjednice i većina za izglasavanje svih bitnih odluka, pa i izbora ambasadora u Srbiji i na Kosovu, trebalo bi biti neupitni - istakao je Zirojević.
Problematika je, kako dodaje, čisto političke prirode.&nbsp;
- Prvo, vrlo je upitno da li bi predstavnici koalicije ZBCG uopšte podržali prijedlog za imenovanje ambasadora na Kosovu, čime bi bila poslata sasvim jasna poruka o promjeni vanjsko-političkog kursa Crne Gore i njegovanja dobrosusjedskih odnosa sa svim susjedima. Potvrdilo bi se, po ko zna koji put, i da je sporazum potpisan između partija parlamentarne većine ništa drugo do mrtvo slovo na papiru. 
Drugo je, svakako, činjenica da Demokratama, ni u kojem slučaju, pred beranske izbore ne bi odgovaralo donošenje ove odluke koja bi im dodatno oslabila i ovako poljuljan i nikakav rejting koji se, iz izbora u izbore, potvrđuje u svim opštinama koje su nekad bile njihovi bastioni i 
najjača uporišta - kazao je Zirojević.
Sasvim je jasno, kako je zaključio, da parlamentarna većina nije u mogućnosti da na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike obezbijedi prisustvo i podršku sedam članova Odbora za izbor ambasadora Crne Gore na Kosovu.

Zirojević: Kvorum imate, problem je što dio većine neće da glasa za izbor ambasadora Crne Gore na Kosovu

Općinski sud u Sarajevu donio je prvu presudu u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u ovom slučaju po tužbi izvršnog direktora Foruma slobodnih građana „Luča“ Nebojše Mrvaljevića, u kojoj je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta. Novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović je u amaterskom uratku, objavljenom sredinom novembra 2022. godine u sklopu BIRN-ovog projekta „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ na sajtu BalkanInsight, kao krajnje desničare i vjerske fanatike označila dvije novinarke – Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević - i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Knežević- Perišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić.&nbsp; <h2>Crna propaganda</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori "> <figcaption>BIJEDAN POKUŠAJ KOMPROMITACIJE: BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori(Photo: Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori)</figcaption> </figure>  Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, po recepturi hibridnog djelovanja, kojim je novinarka koncerna Vijesti, uz podršku urednice Balkaninsight-a Dušice Tomović, takođe dugogodišnje novinarke istog medija, i regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp; Nakon velikog pritiska javnosti, apsolutnog ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice BIRN-a, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp; Ćutanje BIRN-a koje je trajalo mjesecima, ali i kasnije „posipanje pepelom“, na brojne reakcije iz Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana upućivalo je na zaključak da targetiranje građanskih aktivista i antifašista u Crnoj Gori nije bilo slučajnost.&nbsp; Izjednačavanje građanskih aktivista i profesionalnih novinarki sa ljudima iz ekstremnih nacionalističkih organizacija povezanih sa Crkvom Srbije i fundamentalističkih islamskih grupa iz Rožaja i Plava bio je samo nastavak narativa koji je odavno sprovodio koncern Vijesti.&nbsp; Narativa o navodnom crnogorskom ekstremnom nacionalizmu kojim se relativizuje sve agresivniji srpski klero-nacionalizam.&nbsp; Riječ je bila o prizemnoj, ali vrlo intenzivnoj crnoj propagandi sa ciljem da se crnogorski suverenisti – ne samo pojedinci već i organizacije i mediji koji se programski zalažu za građansku i multietničku Crnu Goru – obilježe kao ekstremisti i izjednače sa brojnim stvarnim ekstremistima, pravoslavnim bratstvima i organizacijama koje su puki instrumenti velikodržavnog projekta koje logistički podržavaju zvanični Beograd i Moskva.&nbsp; S obzirom na zakašnjelo postupanje BIRN-a i uklanjanje mape usljed nedostatka relevantnih dokaza i izvora, a imajući u vidu načine na koje su neki ljudi okarakterisani u tom izvještaju, može se vrlo argumentovano, na osnovu toga kome je ovakvo istraživanje služilo, govoriti i o široj koordinisanoj akciji.&nbsp; Ona je zadovoljavala sve elemente crne propagande, ali i hibridne prijetnje, koja ima karakteristike sistema oformljenog u Rusiji još tokom prvog mandata Vladimira Putina, a koji je podrazumijevao da se stvar koja se želi etablirati kao istina plasira kroz respektabilne organizacije koje su vidljive i poštovane u zapadnom svijetu.&nbsp; Da se radilo o namjeri, što se između ostalog i navodi u jednoj tužbi, govori i činjenica da je Jovanović dan nakon objavljivanja skandaloznog izvještaja, 17. novembra 2022. godine u emisji „Boje jutra“ u pregledu štampe potvrđujući da je autorka izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremistickih grupa na Balkanu“ za Crnu Goru, najavila proširivanje mape i eksplicitno tvrdila da su se na njenoj listi „našli svi koji su trebali“. Takodje je i Tomović, nekoliko dana kasnije u emisji „Načisto“ od 24. novembra 2022. godine na TV Vijesti, svoje učešće i doprinos prilikom izrade i objave spornog izvještaja učinila nespornim kroz prihvatanje i potvrđivanje rada Jovanović, kao što je i saopštila da prilikom izrade izvještaja nije korišćena naučno prepoznata ili esnafski prihvaćena metodologija.&nbsp; <h2>Posipanje pepelom</h2> Nakon oko deset mjeseci ćutanja, više revizija koje su dokazale da je skandalozni izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti upravo to - skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra prošle godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija i ribrendirao cijeli projekat. Na istoj web adresi na kojoj je od sredine decembra 2022. godine pisalo da je projekat Balkanske istraživačke reporterske mreže „Mapiranje krajnje desnih i ekstremističkih grupa na Balkanu“ na nezavisnoj reviziji, osvanuo je novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17. Na stranici projekta, pod nazivom „Naučene lekcije“ BIRN se pravdao da im nije nikada bila namjera da blate ili označavaju bilo koju organizaciju ili osobu, niti da stvaraju vještačku ravnotežu uključivanjem različitih organizacija. BIRN, doduše priznaje da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama".&nbsp; - Umjesto toga, BIRN se odlučio osloniti na ekspertizu lokalnih novinara koji su već u prošlosti detaljno pratili ove grupe i posjeduju značajno znanje, ne samo o konkretnim organizacijama, već i o opštem kontekstu u kojem djeluju – navodi se na sajtu projekta. Iako se BIRN u trakatu o „naučenim lekcijama“ nije libio da crnogorske medije koji su o ovom skandalu izvještavali mjesecima nazove tabloidnim, zapravo su nehotice i sami priznali da su objavili laž.&nbsp; U prvobitnom opisu projekta, objavljenom u novembru 2022. godine, pisalo je da su interaktivna mapa i baza podataka nastale „upotrebom pažljivo skrojene metodologije“.&nbsp; Odlučili su, kažu u BIRN-u, u inoviranom projektu da provjere sve organizacije sa izvorne mape, kako bi utvrdili ispunjavaju li kriterijume ekstremno desnih organizacija prema novoj metodologiji. Kao rezultat toga, broj organizacija na prvobitno objavljenoj mapi i broj grupa u novom izvještaju smanjio se za 54, sa 71 na 17, a sekcija pod nazivom Crna Gora ostala je potpuno prazna. Deset i po mjeseci nakon njenog nastupa u jutarnjem programu televizije Vijesti, objavljivanjem „novog projekta“ BIRN-a iz kojeg su nestale „lokalne ekspertize“ Jelene Jovanović, njene riječi izgovorene toga jutra otkrile su dosta toga, ali i potvrdile višemjesečna pisanja tadašnje Pobjede u vezi sa njenim skandaloznim uratkom. <h2>Presuda</h2> Općinski sud u Sarajevu, u svojoj presudi od 28. novembra navodi da je, s obzirom na kontekst i formu iznošenja informacija, stekao dojam da tuženi (BIRN) nisu postupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno.&nbsp; - Tužitelj je zbog svog ranijeg radnog angažmana u policijskim strukturama Crne Gore, a zatim i zbog svog aktivizma u nevladinom sektoru bio izložen interesu medija i javnosti na šta ukazuju izvedenih materjalni dokazi (kolumne, osvrti i intervjui ličnosti i javnog i političkog života kako Crne Gore, tako i regiona), a i sama tema ekstremizma je od javnog interesa. Medutim, navedeno ne znači da se iskljuöivo zbog činjenice što se radi o temi od javnog značaja i povezanosti tužitelja, u medijskom prostoru mogu iznoositi činjenice o djelovanju tužitelja koje nije ni tačno, ni provjereno. Prednje je naročito od značaja kad se ima u vidu da neobjavljivanje ovih informacija nije bilo povezano sa mogućnosti nastanka bilo kakve štete, dok je s druge strane objava istih povlačila za sobom štetu po ugled tužitelja. Javnost ima interes da bude obavještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali se taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerom informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo – navodi se u presudi.&nbsp; Stoga, kako piše u presudi Općinskog suda u Sarajevu „cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužitelja i njegovog označavanja kao ekstremiste predstavljaju klevetu“. Stoga se, kako je odlučio sud u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate iznos od 1.500 konvertibilnih maraka sa zakonskom zateznom kamatom, počev od 14.02.2023. godine kao dana podnošenja tužbe, pa do konačne isplate, te da o svom trošku na internetskoj stranici prvotuženog (BIRN) objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude. Sud je, kako se navodi u presudi, do utvrđenja da su informacije o Mrvaljeviću kao pripadniku ekstremističke grupe klevetniče, došao cijeneći da je tokom postupka utvrđeno i da je ovim navodima tužiteljevom ugledu nanesena šteta.&nbsp; U pogledu prigovora pasivne legitimacije na strani drugotuženog Denisa Džidića sud je to našao neosnovanim.&nbsp; - Naime, nije sporno da drugotuženi nije autor navedene interkativne mape za Cmu Goru, niti je glavni i odgovorni urednik prvotuženog. Kako to proizlazi iz uvodnog njegovog kazivanja isti je predstavnik regionalne agencije BIRN-a za BiH. Medutim, isti je na navedenoj održanoj konferenciji prezentirao navedene podatke. Dakle, kao lice koje je vršilo na odredeni način nadzor nad sadržajem tog izdržavanja pronio je izražavanje neistinitog sadržaja, što ga čini pasivno legitimisanim u ovom postupku – navodi se u presudi. <h2>Tužbe i u Crnoj Gori</h2> Protiv autorke skandaloznog BIRN-ovog uratka, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jvanović, i bivše urednice balkanInsighta Dušice Tomović, za povredu časti, ugleda i dostojanstva vodi se više postupaka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Osim Mrvaljevevićeva njih su tužile novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud. Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti. No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju. U jednom od tih pisama devetoro targetiranih istakli su da je na toj mapi, kada je Crna Gora u pitanju „napravljena gnusna obmana i plasirana neviđena laž prema međunarodnoj javnosti“. Oni u tom pismu navode da su im zbog toga životi, kao i životi njihovih porodica, ugroženi, te da je pred međunarodnom, regionalnom i domaćom javnošću narušen njihov ugled, lični i profesionalni kredibilitet, kao i da je BIRN-ov izvještaj izazvao lavinu prijetnji i govora mržnje brojnih ekstremista upućenih direktno njima. Potpisnici pisma tada su istakli da ih je BIRN, označavajući ih kao ekstremiste i članove desničarskih organizacija bez ikakvih dokaza, izložio i suprotstavio pravim ekstremističkim organizacijama, među kojima su ljudi sa krivičnim dosjeima poput ratnih zločina, šverca droge i ubistava. &nbsp; - Objavljivanjem imena kao pripadnika krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija narušen je naš ugled, lični i profesionalni kredibilitet, ugrožena bezbjednost kako naša tako i naših porodica i oklevetali ste nas. Zahtijevamo i da uklonite imena neformalne feminističke grupe „Bogougodnice“, kao i nepostojeće organizacije „Komite i patriote Crne Gore“. Zahtijevamo i javno izvinjenje - navodi se u pismu BIRN-u 21. novembra 2022. godine, koje su potpisali Predrag Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Tatjana Knežević-Perišić, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Maja Miličković, Tijana Lopičić, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević. Kao dokaz sudu je dostavljen email od 21.novembra 2022. godine upućen sa adrese Krsmanović sa zahtjevom, pritužbom i pojedinačnim ovlašćenjima građanki i građana Crne Gore koji su se našli na mapi BIRN-a objavljenoj na njihovom sajtu.. Na posljednje ročište, po tužbi novinarke Krsmanović, Jovanović i Tomović nijesu se ni pojavile , pa je sudija morao &nbsp;narediti njihovo saslušanje 28. marta. Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima. Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor. Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza. Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu. - Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.

Općinski sud u Sarajevu: Navodi BIRN-a kleveta

Apsolutno je netačno da sam tražio bilo kakvo “linčovanje vojnika”, koji su pritvoreni na Kosovu - kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić na društvenoj mreži Iks (X) reagujući na tvrdnje ministra odbrane Dragana Krapovića sa sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu.
- Težište mog javnog istupa bilo je na neadekvatnom reagovanju sistema u izjavi ministra da je o događaju upoznat putem medija. Srećom po sistem ministar je na vrijeme upoznat od OBD-a, a obmana je postala hronična vrlina ministra odbrane na koju je javnost već navikla - naveo je Samardžić.
Nakon što je Krapović, kako je rekao, saopštio da sporni događaj spada u oblast ljudskih prava na slobodu izražavanja, od drugorazredne je važnosti pitanje disciplinske odgovornosti vojnika.
- Država ima daleko veći problem, a to je ministar odbrane - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1863635767311942027%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863635767311942027%7Ctwgr%5E3b4fdf5fbf9cbe7a1680c707dc8cf75b0174e9cc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Krapović je daleko veći problem države od dvojice uhapsenih vojnika

Turska je jedan od najvažnijih ekonomskih i strateških partnera Crne Gore, sa velikim potencijalom razvoja, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović nakon sastanka sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom. 
 
Milatović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Turskoj, je uz najviše državne i vojne počasti dočekan u Predsjedničkoj palati u Ankari, gdje je razgovarao sa Erdoganom, nakon kojeg je organizovana zvanična večera u njegovu čast. 
 
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, rekao da ekonomski odnosi između Crne Gore i Turske svake godine sve više napreduju. 
 
- Priliv direktnih investicija iz Turske, koje će na godišnjem nivou dostići skoro 100 miliona eura, te dinamična trgovinska razmjena koja prelazi 200 miliona, svjedoče o obostranom interesu za intenziviranje privredne saradnje - naveo je Milatović. 
 
On je podsjetio da je od prošle godine u Crnoj Gori aktivna i Turska privredna komora, što je važno imajući u vidu da je u Crnoj Gori registrovano oko deset hiljada malih i srednjih kompanija u vlasništvu turskih državljana. 
 
Prema riječima Milatovića, broj turskih turista koji posjećuju Crnu Goru raste iz godine u godinu, čemu doprinosi povećanje broja direktnih letova i poboljšanje kvaliteta crnogorske turističke ponude. 
 
On je istakao da je Turska jedan od najvažnijih ekonomskih i strateških partnera Crne Gore, sa velikim potencijalom razvoja. 
 
- Sa ovog mjesta želim da ohrabrim veća ulaganja u sjever naše zemlje, gdje imamo ogromne potencijale koje želimo da valorizujemo. Takođe, razgovarali smo i o konkretnim načinima za jačanje saradnje u zdravstvu, saobraćaju i obrazovanju, i s tim u vezi se nadam da ćemo naredne godine potpisati Strateški sporazum o partnerstvu i inicirati sjednicu zajedničkog Savjeta - rekao je Milatović. 
 
On je kazao da veoma značajnu sponu između dvije države predstavlja i mnogobrojna crnogorska iseljenička zajednica u Turskoj. 
 
Milatović je zahvalio Turskoj za podršku Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) u realizaciji više od 500 razvojnih projekata u Crnoj Gori. 
 
On je naveo da ove godine Crna Gora i Turska proslavljaju 145. godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, što, kako je kazao, govori o kontinuitetu prijateljskih međudržavnih veza i međusobnom poštovanju. 
 
Milatović je istakao da je danas Turska važan NATO saveznik i partner Crne Gore. 
 
- Izuzetno cijenimo njenu konstruktivnu ulogu na Balkanu i doprinos koji daje stabilnosti i prosperitetu cijelog regiona. Sadržajna saradnja u domenu odbrane i vojne industrije biće dodatno osnažena otvaranjem kancelarije izaslanika odbrane Turske u Crnoj Gori - rekao je Milatović. 
 
On je istakao da je spoljnopolitički prioritet Crne Gore ulazak u Evropsku uniju (EU) i da vjeruje da će do 2028. godine postati 28. država članica. 
 
- Uvjeren sam da će i prije i poslije ostvarenja tog cilja Crna Gora i Turska nastaviti da grade odnose zasnovane na međusobnom poštovanju, povjerenju, zajedništvu, doprinoseći miru, stabilnosti i razvoju ne samo naših zemalja, već i cijelog regiona - rekao je Milatović. 
 
On je pozvao Erdogana u zvaničnu posjetu Crnoj Gori 
 
- Biće mi veliko zadovoljstvo da vas, možda već naredne godine ugostimo u našoj zemlji, kao dokazanog prijatelja Crne Gore - zaključio je Milatović.

Milatović sa Erdoganom: Turska jedan od najvažnijih ekonomskih i strateških partnera Crne Gore

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

LAZOVIĆ PITAO ŠOŠKIĆA: Ako ste znali da sam šef kriminalne grupe, zašto ste bili sa mnom na ručku 2020. godine?

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

Tag: tuzba