Turska privredna komora u Crnoj Gori (TurkCham) je važan partner u jačanju privrednih veza dvije zemlje, dok je turska poslovna zajednica zainteresovana za dalja ulaganja, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović, sastao se danas sa predsjednikom TurkCham-a, Burhanom Genčom, sa kojim je razgovarao o aktuelnom stanju i perspektivama ekonomske saradnje dvije zemlje, sa posebnim fokusom na unapređenje investicione klime i jačanje bilateralnih privrednih veza.
Ibrahimović je istakao da Vlada ostaje snažno posvećena stvaranju stabilnog, predvidivog i podsticajnog ambijenta za strane i domaće investitore, kroz kontinuirano unapređenje regulatornog okvira, uklanjanje biznis barijera i razvoj ključne infrastrukture.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, naglasio da Crnu Goru treba posmatrati kao investicionu destinaciju u širem regionalnom kontekstu.
Genč je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim razvojem saradnje i istakao interesovanje turske poslovne zajednice za dalja ulaganja, uključujući razvoj organizovane industrijske zone, kao i projekte u oblastima turizma, IT-a, poljoprivrede i saobraćaja.
On je ocijenio da reformski procesi koje sprovodi crnogorska Vlada, kao i evropska perspektiva zemlje, dodatno jačaju povjerenje investitora.
- Sagovornici su konstatovali da Turska ostaje jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Crne Gore i njen najveći strani investitor. Posebno je naglašena uloga turskih kompanija u sektoru infrastrukture, turizma, građevinarstva i energetike- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović sa Genčom: TurkCham važan partner u jačanju privrednih veza

U Vrbasu je juče održan okrugli sto na temu "Monitoring rada Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine – razbijeno evropsko ogledalo“.
Događaj je organizovalo udruženje „Elemont“ – Crnogorski elektori Srbije.
Kako je saopšteno, na okruglom stolu govorili su prof. dr Nevena Jevtić i prof. dr Smiljana Milinkov sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, kao i profesor u penziji Čedomir Čupić.&nbsp;
- Moderator skupa bio je Goran Kaluđerović koji je u uvodnom izlaganju problematizovao suštinsko pitanje rada Savjeta – ne šta on jeste, već čemu služi, ukazujući da se crnogorski identitet pokušava svesti na geografsku kategoriju, dok se zanemaruje njegov duhovni, kulturni i nacionalni sadržaj - naveli su oni.
Jevtić je ukazala da se u Srbiji obrazovanje realizuje na osam jezika nacionalnih manjina, kao i da se još osam jezika izučava kroz predmet „Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture“, ali da Crnogorci nemaju tu mogućnost.
Posebno zabrinjava, kako je istaknuto, „glasno odsustvo bilo kakvih aktivnosti Nacionalnog savjeta u obezbjeđivanju svojih prava“.
Marinkov je, kako se dodaje, govorila o diskriminatorskim praksama prema nacionalnim manjinama u Srbiji, sa posebnim osvrtom na položaj slovačke nacionalne manjine i ponižavajući odnos kojem su njeni pripadnici bili izloženi tokom nedavne posjete predsjednika Slovačke Bačkom Petrovcu.
Čupić je ukazao da je nacionalno izjašnjavanje slobodno i jedno od temeljnih demokratskih prava. Posebno je upozorio na zloupotrebe u procedurama izbora nacionalnih savjeta, čime se, dodao je on, te institucije pretvaraju u produženu ruku vladajućih političkih struktura, umjesto u autentične predstavnike interesa nacionalnih manjina.&nbsp;
- U diskusiji je oštro kritikovan rad Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine, uz ocjenu da Savjet grubo krši zakone Republike Srbije izlazeći iz zakonom definisanog okvira djelovanja u oblastima kulture, obrazovanja, informisanja i jezika. Umjesto toga, Savjet se bavi partijskom politikom, izdaje politička saopštenja u skladu sa stavovima vladajuće stranke, učestvuje u političkom životu Srbije, ali i komentariše unutrašnja politička dešavanja u Crnoj Gori, za šta nema ni zakonsko ovlašćenje ni legitimitet - dodali su oni.&nbsp;
Posebno je istaknuto da aktuelni Nacionalni savjet ne predstavlja autentične predstavnike Crnogoraca u Srbiji.
- Značajan broj njegovih članova ne izjašnjavaju se kao Crnogorci, čime se obesmišljava sama svrha postojanja Savjeta i dodatno urušava povjerenje crnogorske zajednice u ovu instituciju. Učesnici okruglog stola posebno su ukazali na činjenicu da se Nacionalni savjet nikada nije oglasio u situacijama kada su kršena prava Crnogoraca u Srbiji, niti kada su predstavnici državnih organa iznosili neprimjerene, uvredljive ili ponižavajuće izjave na račun Crne Gore i crnogorskog naroda - dodali su oni.

Tribina u Vrbasu: Znatan broj članova Nacionalnog savjeta Crnogoraca ne izjašnjavaju se kao Crnogorci

U Ministarstvu unutrašnjih poslova danas su potpisani ugovori sa dobitnicima sredstava Fonda sredstava za zaštitu i spašavanje u ukupnom iznosu od 135 000 eura.
Kako se navodi u saopštenju MUP-a, na osnovu sprovedenog javnog konkursa izabrani su projekti koje su pripremili: Opština Kolašin, Crveni krst Crne Gore, Opština Pljevlja, Organizacija KOD, Opština Herceg Novi, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Opština Žabljak, NVO Psi za potragu i spašavanje Crna Gora, Opština Danilovgrad, Opština Berane, Društvo mladih ekologa.
Državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra-Stanišić je kazala da je u godini koja je na izmaku bilo izazova, ali je sistem zaštite i spašavanja kroz sinergiju svih aktera pokazao da ima kapaciteta i odgovornosti da se izbori sa elementarnim nepogodama. 
Ona je, čestitajući dobitnicima, istakla da dodjela ovih sredstava predstavlja još jedan dokaz da je Ministarstvo unutrašnjih poslova pouzdan partner svima koji žele da doprinesu većoj efikasnosti sistema 
- Uvjerena sam da će dodijeljena sredstva biti utrošena u skladu sa projektnim zadacima i da ćete unaprijediti vaše sisteme u saradnji sa Direktoratom za zaštitu i spašavanje. Vaše aktivnosti utiču na dobrobit cijelog društva i Ministarstvo to prepoznaje i cijeni - kazala je Kažanegra-Stanišić. 
Ona je, kako se ističe, ovom prilikom istakla da će Ministarstvo unutrašnjih poslova u narednom periodu biti posebno posvećeno unapređenju kapaciteta Direktorata za zaštitu i spašavanje, te da predstoji godina značajnih investicija usmjerenih ka daljoj modernizaciji rada.
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović saopštio je da Fond za zaštitu i spašavanje već osam godina predstavlja ozbiljan resurs za jačanje kapaciteta sistema zaštite i spašavanja ali i poziv na partnerstvo u zajedničkom zadatku očuvanja prirode i njenih potencijala.
- Nažalost, naša prirodna bogatstva su često ugrožena elementarnim nepogodama i tehničko-tehnološkim katastrofama, pa su brzina reagovanja, obučenost pripadnika sistema i adekvatna oprema ključni za efikasno upravljanje rizicima od katastrofa. Subjekti čiji su projekti ove godine izabrani izdvojili su se upravo jasnom procjenom potreba i prioriteta i održivošću predloženih rješenja, i uvjeren sam da će ova sredstva biti snažan podsticaj daljem razvoju profesionalnog i funkcionalnog sistema zaštite i spašavanja - kazao je Bešović.
Zaključeno je da sistem zaštite i spašavanja počiva na saradnji i povjerenju, a udruživanjem državnih, lokalnih i civilnih resusrsa snaži se ukupna otpornost društva na elementarne i druge nepogode.

MUP: Dodijeljena sredstva iz Fonda sredstava za zaštitu i spašavanje u iznosu od 135.000 eura

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: "Dražvni udar" pred Apelacionim sudom
- SDT ostalo pri stavu da su svi optuženi krivi za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016.
- Vlada ukinula vize državljanima Turske, uvodi ih za Azerbejdžance
- Direktor skijališta na Savinom kuku podnio ostavku
- Aerodromi Crne Gore najavljuju da će Podgorica i Tivat naredne godine biti povezane sa 60 avio linija sa zemljama širkom svijeta.
Gošća: Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala
Informativnu emisiju: 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Danica Nikolić

Sistematski se radi na tome da se progresivno, građansko, multietničko i sekularno društvo pretvori u retrogradno, nacionalističko i klerikalno okruženje, u kojem se afirmišu nazadne ideologije, a osuđeni zločinci glorifikuju i slave. Zbog takve politike, Crna Gora danas prolazi kroz duboko institucionalno, kulturno i civilizacijsko posrnuće, kazao je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović na panel konferenciji pod nazivom „Quo vadis Montenegro“, u organizaciji Fondacije Gusinje, udruženja crnogorskih iseljenika u Njujorku.
Šehović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da današnja Crna Gora ni izbliza, u onom najvažnijem, vrijednosnom smislu, ne liči na onu koja je 2020. godine predata u ruke novoj parlamentarnoj većini.
- Dijaspora oduvijek bila i da mora ostati jedan od ključnih stubova crnogorske države i politike - dodao je Šehović.
On je naglasio da su njeni predstavnici uvijek na jasan i odgovoran način razumijevali i percipirali političke prilike u Crnoj Gori.
Poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević je ocijenio da nikada nije bilo više laži i prevare, a nikada manje ljubavi prema državi u redovima onih koji vrše vlast.
- Nije Andrija Mandić i njegova politika jedini problem. Imate Demokrate koje na unutrašnjem planu razaraju institucije sistema, dok na spoljašnjem planu rade sve da zaustave evropski put Crne Gore. Imate PES koji sve ovo nijemo posmatra, dok više od polovine njih podržava navedenu politiku. I imate one koji su legitimizatori svega ovoga, predstavnike bošnjačke i albanske manjinske partije. Dobro je što ste prozreli tu politiku i dobro je što takvi nijesu dobrodošli kod vas - rekao je on.
Zirojević je, osvrćući se na ekonomsku situaciju u državi, rekao da su cijene hrane u njujorškom Trump Toweru približno iste kao u podgoričkom City kvartu, te da to dovoljno govori o tome kako se živi u Crnoj Gori.
Konferencija je bila prilika da, sa predstavnicima crnogorske dijaspore, razmijene stavove i mišljenja o brojnim temama, dominantno uključujući političke i ekonomske teme.
Kako se navodi u saopštenju, zaključak panel konferencije bio je da saradnja sa dijasporom mora biti intenzivirana, te da Crna Gora, kao matica, ne smije zaboraviti one koji su, usljed različitih okolnosti, napustili svoja ognjišta i bolji život zasnovali u inostranstvu.

Šehović i Zirojević: Crna Gora doživljava institucionalno, kulturno i civilizacijsko posrnuće

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: turska-privredna-komora

Ibrahimović sa Genčom: TurkCham važan partner u jačanju privrednih veza

Tribina u Vrbasu: Znatan broj članova Nacionalnog savjeta Crnogoraca ne izjašnjavaju se kao Crnogorci

MUP: Dodijeljena sredstva iz Fonda sredstava za zaštitu i spašavanje u iznosu od 135.000 eura

Informativna emisija 24 sata: Gošća Danica Nikolić

Šehović i Zirojević: Crna Gora doživljava institucionalno, kulturno i civilizacijsko posrnuće

PRATITE TVe UŽIVO