<p>Strategija za uništenje turizma traje od 2020. godine, poručio je u Skupštini poslanik DPS-a <b>Nikola Rakočević</b>.</p>
<p>- Započeta je ukidanjem Montenegro Erlajnsa i razaranjem avio dostupnosti - ocijenio je Rakočević. </p>
<p>Govoreći o koncesiji nad Aerodromima, <b>Nik Đeljošaj</b>, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, u Skupštini je kazao da je danas trebalo da bude održana sjednica Tenderske komisije, ali da je zbog njegovih obaveza odgođena za sjutra.</p>
<p>- Velika većina komisije je radila profesionalno i gledala interes Crne Gore. Vjerujem da ćemo donijeti najbolju odluku za Crnu Gori - kazao je Đeljošaj. </p>
<p>Odluku donosi komisija, potpisuje Vlada, budite vrlo oprezni, naveo je Rakočević. </p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj: Sjutra sjednica Tenderske komisije; Rakočević: Odluku potpisuje Vlada, budite oprezni

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> pozvao je građane da ne ugrožavaju, kako je kazao, "sopstvenu budućnost blokiranjem saobraćajnica i plaža, a time i turizma".</p>
<p>Na pitanje novinara je li zadovoljan time kako je Vlada pripremila turističku sezonu imajući u vidu i nezavršene puteve, blokade, nepripremljene plaže, te jesmo li spremni za sezonu, premijer navodi da često upućuje kritiku prema izvođačima radova da se mnogo više radi u julu i avgustu, nego 10 ostalih mjeseci, čak i u mjestima gdje zbog toga klimatski nije potrebno.</p>
<p>- Na jugu imamo cjelogodišnju građevinsku sezonu i to bi trebalo rasporediti na mnogo bolji način. Jako sam nezadovoljan zbog te činjenice, kritikujem izvođače na sedmičnom nivou. Naročito put Jaz-Tivat, često se interesujem za tu dionocu i iskreno nezadovoljan sam tempom izvođenja radova - naveo je Spajić, prenosi CDM.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje šta Vlada može da uradi po pitanju blokada plaža, puteva, te koliko je to štetno za naš turizam, Spajić ističe da je demokratija stigla u Crnu Goru, te da svako može da izrazi svoje mišljenje.</p>

1250x600

1084x550

Spajić: Jako sam nezadovoljan, građani da ne ugrožavaju sopstvenu budućnost blokiranjem saobraćajnica

<p>Zamjenik predsjednika SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, <b>Petar Odžić</b>, reagovao je na društvenoj mreži X povodom sinoćnje emisije na RTCG-u u kojoj su, kako navodi, “dva predstavnika vlasti otkrila pravo stanje turističke sezone u Crnoj Gori”.</p>
<p>- Ko je noćas gledao ova dva ‘stručnjaka’, shvatio je da je turizam u Crnoj Gori ugašen - poručio je Odžić.</p>
<p>Kako navodi, ministar turizma pokušava da uvjeri javnost da je ovogodišnja sezona bolja nego rekordna 2019. godina, ali u isto vrijeme krivicu za slabije rezultate prebacuje na međunarodne sankcije prema Rusiji.</p>
<p>S druge strane, direktor nadležnog direktorata, prema njegovim riječima, bezuspješno pokušava da dokaže kako je ovogodišnji tender za zakup plaža bio “nikad transparentniji”, iako, kako tvrdi Odžić, više od dvije trećine ugovora još nije zaključeno.</p>
<p>- Može biti da im neko iz Mojkovca ili Šavnika povjeruje, ali biće zanimljivo u to ubijediti turističke poslenike, kao i zakupce plaža koji će rješenja za rad dobiti u julu - zaključio je Odžić.</p>
<p>Odžićev komentar dolazi u jeku sve češćih kritika na račun organizacije ljetnje turističke sezone i efikasnosti državne administracije u ovom sektoru.</p>

Odžić: Turizam u Crnoj Gori je ugašen, vlast pokušava da prikrije haos

<p>Dok susjedna Albanija u turizmu galopira, naša, prelijepa Crna Gora, najblaže rečeno, stagnira. Destinaciju smo, čini se, sveli na goste iz regiona, bez jasne vizije razvoja. Nije to problem u &nbsp;najavi, već problem koji traje i ne rješava se. Turizam je naša najvažnija privredna grana, sve što nam je potrebno imamo, osim, izgleda, vizije i znanja da sve to valorizujemo. I još nešto jako važno - nema govora o prestižnoj turističkoj destinaciji koja ima neprimjereno lošu avio dostupnost.&nbsp;</p>
<p>Da li dijeli stav da smo sveli destinaciju na goste iz regiona a da turisti iz Zapadne Evrope zaobilaze Crnu Goru, Portal ETV je pitao profesora na Fakultetu za turizam i bznis u Budvi, prof. dr <b>Rada Ratkovića</b>.&nbsp;</p>
<p>On kaže da je ovaj problem kod nas star oko tri i po decenije, s tim što je od obnove &nbsp;nezavinosti, pa do 2020. godine, bilo napretka.&nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, 2019. &nbsp;je bila prva godina rentabilnog poslovanja turističkog sektora na osnovu učešća zapadno-evropskog emitivnog turizma od 35 odsto u osnovnom smještaju i dobre avio povezanosti sa svim važnim evropskim emitivnim tržištima.&nbsp;</p>
<p>- Nakon toga je nastupila pandemija korone, a poslije nje pandemija politike, koja još traje i postaje sve gora. U takvoj konstelaciji nije čudo što turizmu i ukupnoj ekonomiji ne cvjetaju ruže. Da ne možemo imati održiv turizam na osnovu kratkosezonskih i niskobudžetdskih tržišta regiona i Rusije smo se mogli praktično uvjeriti u proteklih 35 godina, ali mnogi neće da vide ono što je i čulno vidljivo i očigledno - kazao je Ratković u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Profesor je jasan - ne možemo biti ozbiljna turistička destinacija sa lošom avio povezanošću.&nbsp;</p>
<p>- Dobar avio saobraćaj (linijski, niskotarifni i čarter) je uslov bez koga se me može uspješno razvijati organizovani turiizam, posebno iz najjačih emitivnih izvora Evrope i svijeta. Bez toga ne možemo imati održivu popunjenost kapaciteta, rentabilno poslovanje turizma, konkurentne plate i ekonomski impakt turizma na privredu i društvo. Vlasti u potonjih pet godina su istrajno radile da ovaj važan infrastrukturni resurs za razvoj turizma prilično uruše. Racionalnog razloga i obrazloženja za to nema - ističe profesor.&nbsp;</p>
<p>On smatra da u Crnoj Gori ne valja destinacijski sistem i destinacijski menadžment u turizmu, za što je najodgovornija Vlada.&nbsp;</p>
<p>- Preduzetnički sektor čini što je u njegovoj mogućnosti, ali nema destinacijske podrške. To mora da se iz korijena reformiše, inače gubimo turizam koji je jedna od najjačih poluga ekonomske održivosti naše države. Treba da se poslužimo dobrom praksom Hrvatske i Albanije i da slijedimo njihovu pozitivnu praksu posvećenog i umješnog destinacijskog menadžmenta na čelu sa državnim vlastima - kazao je Ratković u razgovoru za Portal ETV.</p>

Miraš Dušević

Nakon korone imamo pandemiju politike - ne cvjetaju nam ruže u turizmu i ekonomiji

<p>Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena značilo bi kraj za turizam, ocijenio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) <b>Žarko Radulović.</b></p>
<p>– Vlada je povećanjem PDV-a na smještaj i "Evropom sad" 1 i 2 većinu privrednih subjekata dovela do nivoa da moraju da idu u sivu zonu ako žele da opstanu, jer je država preskupa. Na 24 sata sada imamo tri radnika, a sa sedam sati to ne može. U tom slučaju, moraju da se angažuju četiri radnika. Time se za 20 odsto podiže broj radnika i rastu troškovi rada za 20 odsto. I ovako smo neodrživi, a ne još to da nam se desi. Populistička mjera koja bi značila kraj turizma. Ali, nije to problem samo u turizmu, već i u trgovini, građevini, na pumpama... Jednostavno, ta odluka vuče cijeli niz negativnih efekata – izjavio je <b>Radulović</b> za "Dan".</p>
<p>Kada je turizam u pitanju, kako je dodao, prihodi od PDV-a su u drastičnom padu, a hoteli se pretvaraju u hostele i pansione, jer u tom slučaju ne plaćaju PDV-a, već paušalno porez.</p>
<p>Ovogodišnja sezona je prva u kojoj je PDV na smještaj 15 odsto. Do 1. januara bio je sedam odsto.</p>
<p>Predsezona u Crnoj Gori počela je sa problemom oko zakupa plaža. Prema mišljenju našeg sagovornika, predsezona je podbacila, nezavisno od zakupa plaža, koji je, kako kaže, problem za sebe.</p>
<p>– Predsezona je podbacila, maj mjesec. Jun kreće, a s njim i čarter-letovi, ali to nije dovoljno da nadoknadi predsezonu. Špic sezone ima limite i ne može da se zaradi i za predsezonu i za glavnu sezonu. Samim tim, logično, neće ni biti neka naročita sezona. I to nije tako zbog plaža i puteva što se rade. Marketing, promocija Crne Gore u svijetu jako je teška, jer je prvo pitanje gostiju kako će doći do Crne Gore. Preko Beča, Tirane... – rekao je Radulović.</p>
<p>Istakao je da je problem i cjenovna politika.</p>
<p>– Preskupi smo. Morali smo da dignemo cijene, država nas je na to natjerala. Morali smo da biramo ili da dignemo cijene ili da budemo u minusu. I zbog PDV-a na smještaj i zbog svih drugih stvari, jer sve što treba da platimo, plaćamo duplo. To je jedan galimatijas, nered, haos, koji treba da razmrsimo nekako, ali na ovaj način nećemo i tu treba da se slože mnoge stvari. Da dođu kompetentni ljudi na kompetentna mjesta – kazao je predsjednik CTU.</p>
<p>On je dodao da se Albanija razvija na osnovu Zakona o turizmu koji je kopija Zakona o turizmu Crne Gore, koji je usvojen prije desetak godina.</p>
<p>– Taj zakon je donio hotele sa pet i četiri zvjezdice, olakšice pri plaćanju komunalija za hotele visoke kategorije. Tada je Crna Gora bila jedna od najbrže rastućih destinacija. Od tog zakona nije ostalo ništa, a Albanija po tom zakonu od tada do danas radi to što radi i već su nas pretekli. Ponižavajuće je da moram da letim preko Tirane da bih negdje otišao – naveo je Radulović.</p>
<p>Lani je Crna Gora imala pad prihoda od turizma. Radulović smatra da ćemo imati približan prihod kao lani, ali će taj novac da vrijedi 15 odsto manje.</p>
<p>– Biće približno ista cifra, ali zbog povećanja PDV-a i svih dažbina, vrijednost tih prihoda biće realno manja – zaključio je Radulović.</p>

Radulović: Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena ugasiće turizam

<p>Srbija je na vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije u Crnu Goru i naša spoljnotrgovinska razmjena je vrlo intenzivna. Zbog toga nam je važno da se naše veze dalje razvijaju i učvršćuju, kazala je ministarka turizma<b> Simonida Kordić</b> na sastanku sa predsjednikom Skupštine Grada Beograda <b>Nikolom Nikodijevićem</b>.&nbsp;</p>
<p>U fokusu razgovora bili su razvoj turističkog prometa između Crne Gore i Srbije, potencijalne zajedničke aktivnosti na međunarodnim tržištima, kao i jačanje saradnje u oblasti investicija i ugostiteljstva.</p>
<p>Kordić je podsjetila da turisti iz Srbije ostvaruju najveće procentualno učešće u ukupnom broju noćenja u Crnoj Gori – čak 25 odsto.</p>
<p>- Svake godine imamo 450.000 posjetilaca iz Srbije i želimo da pokažemo interesovanje za ovo tržište i pozovemo goste da posjete Crnu Goru gdje su uvek dobrodošli - kazala je Kordić.</p>
<p>Nikodijević je izrazio zadovoljstvo zbog susreta sa crnogorskom delegacijom, naglasivši važnost međusobne saradnje u oblasti turizma.</p>
<p>- Turizam je izuzetno važna tema naših razgovora i izuzetno važna privredna grana kako za Crnu Goru tako i za Beograd, s obzirom na to da je Beograd posljednjih godina najbrže rastuća turistička destinacija u Jugoistočnoj Evropi. Razgovarali smo o produbljivanju saradnje i zajedničkom nastupu na trećim tržištima, posebno onim sa Bliskog istoka i iz Azije, koji postaju sve atraktivniji - istakao je Nikodijević.</p>
<p>Razgovarano je i o planovima Beograda za otvaranje tržišta Azerbejdžana i Kazahstana, zahvaljujući novim direktnim avio-linijama iz Bakua i Astane. U tom kontekstu, izraženo je interesovanje za razmjenu iskustava sa Crnom Gorom i mogućnostima zajedničke promocije prema tim tržištima.</p>
<p>Obje strane su se saglasile da su ulaganja u infrastrukturu – drumski, avio i željeznički saobraćaj, ključna za dalji razvoj turističkih veza dvije zemlje.</p>
<p>Kordić je istakla i značaj razvoja održivog turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih dobara, kako bi turističko iskustvo bilo pozitivno i za turiste i za lokalno stanovništvo.</p>
<p>U okviru sastanka razmatrani su i modeli saradnje u oblasti manifestacionog turizma.</p>
<p>Posebno je naglašeno i članstvo Beograda u mreži gradova duž Puta svile, što otvara dodatne mogućnosti za saradnju sa crnogorskim destinacijama u okviru širih međunarodnih inicijativa.</p>

Kordić sa Nikodijevićem: Srbija u vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije, razvijati naše veze

<p>Operativni direktor Međunarodnog aerodroma Tirana <b>Piervittorio Farabbi </b>saopštio je da je više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore u prošloj godini koristilo njihove usluge zbog nedostatka direktnih linija kod nas.</p>
<p>- A ove godine u prvih četiri mjeseca već 40 hiljada - dodao je on na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.</p>
<p>Farabbi je govorio o transformaciji koju je aerodrom u glavnom gradu Albanije doživio u proteklih nekoliko godina uz podršku privatnog konzorcijuma koji je preuzeo ovaj aerodrom. Broj putnika je sa 3,5 miliona u 2019. godini porastao na 10,7 miliona u 2023. godini, a uloženo je, kako je rekao, preko 100 miliona eura već u prvoj godini.</p>
<p>- Ne mogu savjetovati Vladu Crne Gore, ali je važno da bude kreativna i proaktivna. Ako zemlje ne djeluju brzo, gube vrijeme - poručio je Farabbi.</p>
<p>On je istakao i da države mogu sarađivati, jer se uvijek mogu primkjeniti tuđa dobra iskustva.</p>
<p>- Izradili smo više parkinga, proširili terminale tri puta, a Vlada je smanjila poreze sa 10 na jedan euro. Sve se utrostručilo. Nemamo jakog nacionalnog prevoznika - 80 odsto letova obavljaju low-cost kompanije. Opslužujemo 120 destinacija direktno. Planiramo dalje širenje, uključujući i duže rute. To je rezultat našeg truda i rada - kazao je on.</p>
<p>Istakao je da su ključne odluke uključivale otvaranje tržišta, stimulisanje low-cost kompanija, izgradnju dodatne infrastrukture i značajno smanjenje taksi, što je omogućilo eksplozivan rast.</p>
<p>Na konferenciji je ukazano da Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno.</p>
<p>Učesnici su govorili o strateškim pravcima unapređenja dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem, izazovima koje prate trenutni sistem i potencijalima koji mogu biti iskorišćeni boljom infrastrukturnom, političkom i poslovnom organizacijom i ocijenili da budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena avio-dostupnošću, te da ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj.&nbsp;</p>
<h2>„Vodimo računa da linije budu profitabilne“</h2>
<p><b>Tihomir Dragaš</b>, predsjednik Odbora direktora kompanije ToMontenegro, istakao je da je dostupnost ključna tema za budući razvoj zemlje. Naveo je da nacionalni avio-prevoznik trenutno raspolaže sa dva aviona, pregovara se za treći, a jedan je u fazi "wet lease" zakupa. Tokom prošle godine, Air Montenegro je prevezao oko 500.000 putnika, što je, cijeni on, nivo iznad rekordnih godina bivšeg nacionalnog prevoznika.</p>
<p>Dragaš je naglasio da kompanija vodi računa da se ne otvaraju linije koje neće biti profitabilne, a najavio je i učešće na tenderu za PSO.</p>
<p>- Nama je aviodostupnost ekstremno važna, to je ključ svega u narednoj deceniji. Potrebna je volja - poručio je Dragaš, izražavajući žaljenje što se koncesioni tender za aerodrome nije ranije riješio. On očekuje izbor kvalitetnog koncesionara i smatra da i država, ako uloži napore i ima dobar menadžment, može uspješno razvijati infrastrukturu.</p>
<h2>Država mora donijeti odluku o ulaganju u infrastrukturu</h2>
<p><b>Predrag Hajduković</b>, komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore, podsjetio je da je pitanje koncesije na aerodrome pokrenuto još 2019. godine, ali da su kapaciteti već sada daleko prevaziđeni.</p>
<p>Očekuje se da će 2025. godine kroz crnogorske aerodrome proći preko tri miliona putnika.</p>
<p>On je naglasio da bez obzira na ishod tendera, država mora donijeti stratešku odluku o ulaganju u infrastrukturu. Ukazao je, kako na rizik da privatni koncesionar zanemari javni interes u korist profita, tako i na brojne koristi od eliminacije birokratije i brže reakcije na tržišne potrebe. Aerodromi Crne Gore su, podsjetio je, imali preko 52 miliona eura prihoda i 11 miliona profita u prethodnoj godini, te primjenjuju podsticajne šeme kako bi osigurali aviodostupnost.</p>
<h2>Dostupnost - ključni preduslov za turiste i investitore</h2>
<p><b>Andreas Santis</b>, izvršni direktor NCH Capitala, ukazao je da je dostupnost ključni preduslov za dolazak turista i investitora.</p>
<p>- Tirana je primjer kako volja, vizija i politička stabilnost mogu donijeti rezultate. Crnoj Gori nedostaje sve to - poručio je on.</p>
<p>Santis je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da procvjeta, ali da mora prestati da „izmišlja toplu vodu“, već da analizira i primijeni uspješne modele iz regiona. Prema njegovim riječima, bez jasne vizije i konkretnih ulaganja nema ni razvoja turizma ni većih stranih investicija.</p>
<h2>Biznis zone - ključ za privlačenje stranih investicija</h2>
<p>Profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) <b>Vasilije Kostić</b> je ocijenio da biznis zone postaju jedno od najmoćnijih sredstava koje lokalne samouprave u Crnoj Gori koriste za privlačenje stranih investicija.&nbsp;</p>
<p>- One su postale jedno od najmoćnijih sredstava lokalnih samouprava u privlačenju stranih investitora. Iskustva su povoljna, ali je modus operandi svake zone drugačiji, što govori da lokalne uprave funkcionišu po svojim prioritetima - kazao je Kostić, koji je i moderirao panel „Poslovne zone – Bijelo Polje – Nikšić – CTP – Potencijal za razvoj LDC-a“ u okviru prve RED konferencije.</p>
<p>Kostić je kao primjer dobre prakse naveo Irsku, zemlju koja je u prošlosti bila nerazvijena, ali je zahvaljujući mjerama vlade postala jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope.</p>
<p>- Biznis zone su u Irskoj locirane tamo gdje je najveća nezaposlenost i fokusirane su na industriju i izvoz. To bi moglo biti zanimljivo kao model i za Crnu Goru - smatra on.</p>
<h1>Crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa</h1>
<p>Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja <b>Žarko Radulović</b> je poručio da je crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa.</p>
<p>- Život u elitnim zonama podrazumijeva čistoću, stabilno snabdijevanje električnom energijom - to su osnovni preduslovi za razvoj turizma. Sada moramo napraviti miks svega toga. Imamo hotele, ali nam fali samopouzdanje kada je hotelijerstvo u pitanju. Naš osnovni servis je na zavidnom nivou u poređenju sa većim dijelom Mediterana, ali moramo raditi na kvalitetu usluge - rekao je Radulović.</p>
<p>Njegov kolega iz hotelijerstva - <b>Žarko Rakčević</b>, kazao je da su Crnoj Gori potrebni novi investitori, ali da niko ne može očekivati da mu se besplatno dodjeljuje zemljište za izgradnju hotela.</p>
<p>- Od 20 najuspješnijih hotela, 12 je u vlasništvu crnogorskih građana. Po ostvarenoj dobiti, oni su među najuspješnijima. Ipak, građani Crne Gore nemaju jednake prilike kao stranci. Učešće hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima je mnogo manje nego u Španiji ili Italiji. Mi moramo uraditi mnogo da bismo razvili naše kapacitete - rekao je Rakčević.</p>
<p>On je kritikovao povećanje stope PDV-a na 15 odsto bez javne rasprave, naglašavajući da Albanija ima duplo manju stopu, kao i naknade za građevinsko zemljište.</p>
<h2>Hoteli stagniraju, apartmanizacija preplavila Hvar</h2>
<p>Predsjednica Upravnog odbora Sunčani Hvar Hotels, Gordana Tomičić, rekla je da hotelski smještaj čini manje od 20 odsto ukupne ponude na Hvaru, dok ostatak otpada na privatni smještaj.</p>
<p>- Hotelske kompanije se uglavnom bave obnovom postojećih objekata. Hotelski kapaciteti stagniraju, dok privatni smještaj rapidno raste. Proces apartmanizacije je dostigao nivo zasićenja. Destinacije sada razmatraju šta je održivi turizam - izbjegavanje gužvi i očuvanje prostora - kazala je Tomičić, dodajući da je važno da djeca mogu da žive od turizma.</p>
<h2>Potrebna nezavisnost od politike i sistemska podrška</h2>
<p>Suosnivač kompanije Colliers za Grčku i Kipar, Ioannis Orfanos, kazao je da se u Grčkoj ne oslanjaju na političare, već da postoji snažna asocijacija koja lobira i utiče na donosioce odluka.</p>
<p>„Hoteli su važniji od privatnog smještaja. Ovaj sektor mora da se razvija. Ovo nije jeftino tržište, već sofisticirano. Moramo poštovati naporan rad. Ko god misli da može kupiti nešto povoljno i bez problema, griješi. Problematični hoteli donose mnogo izazov - naveo je on.</p>
<h3>Rezultati u Bijelom Polju i Nikšiću</h3>
<p>Predsjednik Opštine Bijelo Polje, <b>Petar Smolović</b>, predstavio je iskustva ove opštine u razvoju biznis zona, ističući da je još 2018. godine definisano 18 takvih zona.</p>
<p>- Sve zone su sertifikovane na državnom nivou. To je kompleksan proces koji traje više od godinu dana. Zone su podijeljene na dva seta mjera podrške - na opštinskom i na državnom nivou. Kada je riječ o opštinskoj podršci, ona se ogledala u oslobađanju od taksi, dok je država izdvajala određena finansijska sredstva - pojasnio je Smolović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, rezultati nijesu izostali.</p>
<p>- Sve ovo rezultiralo je otvaranjem desetina kompanija koje su danas među najuspješnijima u Crnoj Gori - istakao je on.</p>
<p>Svoja iskustva podijelio je i predsjednik Opštine Nikšić<b> Marko Kovačević</b>,koji je govorio o projektu „Sunčani grad“, dijelu industrijske zone definisane takođe 2018. godine.</p>
<p>- Jedna od većih investicija je fabrika Noblewood za proizvodnju premium votke. Takođe, izvjesna je i investicija BIG Fashion. U svjetlu potpisivanja ugovora sa UAE, ‘Sunčani grad’ bi mogao biti dobar pilot-projekat za velike investicije. Riječ je o oko 1.000 stanova, i mi ćemo se kandidovati i u tom okviru - kazao je Kovačević.</p>
<p>On je istakao važnost iskorišćavanja postojećih potencijala i smanjenja administrativnih barijera koje, kako je naveo, usporavaju strane investicije.</p>
<p>- Stvara se utisak da ne želimo investicije, a onda se pitamo zašto ih nema. Ako je ‘Sunčani grad’ interesantan investitorima, spremni smo da razmislimo i o toj mogućnosti - zaključio je Kovačević.</p>

Dok Tirana „leti“ - mi još čekamo koncesionara: Preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore u 2024. putovalo iz Albanije zbog nedostatka direktnih linija

<p>Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja <b>Žarko Radulović</b> kazao je u slučaju <b>Mohameda Alabara </b>i Velike plaže na kraju presudilo „manjak znanja i manjak dobre volje“ i pogrešan red Vladinih poteza.</p>
<p>Radulović je mišljenja je da se investitoru, kao što je Alabar, trebalo predstaviti prostorni plan i dati mu ponudu za investiciju.</p>
<p>- O Alabaru ne znam dovoljno, ali mi treba njemu da dajemo ponudu, ne on nama. Mi pravimo ponudu kakvu hoćemo i kakva nam odgovara. Dobiti velikog investitora pored svih mana koje Crna Gora danas ima je teško. Investitori su ljudi koji žele zaradu, posao za Alabara je trebalo pustiti, da smo mi napravili prostorni plan koji odgovara i nama i njima on bi uzeo i radio... - rekao je Radulović za Antenu M.</p>
<p>Nemoguće je, kaže Radulović, u Crnu Goru uložiti 30 do 35 milijardi, posebno nije moguće u ovoj fazi pregovora tako nešto procijeniti i izjaviti.</p>
<p>- On je u intervjuu pominjao par milijardi i to je mnogo. Nama trebaju strani investitori, bez dileme. Investitori imaju jaku pregovaračku poziciju, logično, kod njih su pare, međutim treba biti vješt i napraviti dogovor... Mislim da smo Alabara izgubili - smatra Radulović.</p>
<p>Planiranjem prostora dugoročno određujemo standard koji će imati stanovnici tog kraja, objašnjava Radulović, navodeći primjer plaže Pržno.</p>
<p>- Iz Pržnog je 1945. godine do 47. godine mnogo porodica otišlo jer su umirali od gladi, na najljepšoj plaži, ali prostor je bio takav da su jedva preživljavali. Na tom prostoru napravi se Maestral, koji je, po mom mišljenju, velik za onako mali prostor, ali svi stanovnici tamo postadoše milioneri. Ne treba ići u krajnost, ali treba razmišljati da prostor koji imamo treba posmatrati iz više uglova - poručuje predsjednik CTU.</p>
<h2>Novi metod sistematskog urušavanja turizma</h2>
<p>Radulović je rekao da Ministarstvo turizma ulaže određeni trud da poboljša situaciju u turizmu, ističući da je dobro što ove godine imamo značajan broj letova prema Crnoj Gori.</p>
<p>On ocjenjuje da bi davanje pod koncesiju crnogorskih aerodroma pričinilo veću štetu od gašenja Montenegro erlajnza, i da je veliki problem što je politika postala sve.</p>
<p>- Politika je danas najvažnija, važno je da imate fotelje i pozicije. Nije važno šta će se desiti sa određenim rješenjem koje se donese, već da je politički profitabilna - rekao je Radulović.</p>
<p>Na pitanje da li se sve očitije potvrđuju sumnje da neko sistemski i sistematski uništava crnogorski turizam, Radulović kaže da se to ne dešava prvi put, ali je iznenađen brojem crnogoskih političara koji ne žele dobro Crnoj Gori.</p>
<p>- Sistemsko uništavanje crnogorskog turizma dešavalo se i devedesetih godina, pred referendum. Ovo je sada drugi način i druga metoda, ali svakako je sličan cilj. U današnjoj Skupštini sjedi toliko ljudi koji ne žele dobro Crnoj Gori. Ja tu prepoznajem više struja; jedna je populistička koja po svaku cijenu želi da zadrži vlast, druga koja ni na šta nema odgovor i tako traje i treća koja je otvoreno protiv interesa Crne Gore - objašnjava Radulović.</p>
<p>Radulović kaže da je predsezona bila loša, da će biti velikih problema sa glavnom turističkom sezonom i ponavlja ocjenu da je zastrašujuće neznanje čelnih ljudi u turizmu. Njegova zabrinutost za granu koja generiše oko 30 odsto BDP Crne Gore ide dotle da, ako se nastavi ovakva politika, prognozira: "Naše cijene su u rangu sa Dubrovnikom. Podigli su 140 odsto PDV na smještaj, malo su ga podigli, jer da bi dali efekat koji oni hoće trebali su podići 700 odsto. Mislim da smo blizu kraja. Ovi što misle da će im fotelje još trajati, neće. Pošto oni ne stvaraju, mi stvaramo i znamo koliko još možemo da trajemo- vrlo malo u pitanju su šest, devet mjeseci do godinu, a onda neka nam je Bog u pomoć.</p>

Radulović: Trebalo je da ponudimo Alabaru plan koji nama odgovara i on bi ga uzeo i radio

<p>Crna Gora dočekuje nespremna ljetnju turističku sezonu koja je pred vratima, jer skoro 95 odsto kupališta koja su data ove godine u zakup su pred potpisivanjem ugovora što je neophodno za početak rada, te samim tim nijesu spremna da prime posjetioce, kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, specijalista iz oblasti turizma <b>&nbsp;Petar Golubović</b>.</p>
<p>- Konkretno na budvanskoj rivijeri, vidio sam za prvomajske praznike, svega nekoliko plaža je bilo stavljeno u funkciju i prilično veliki broj gostiju koji je bio prisutan imao je priliku na velikoj bečićkoj plaži tri kupališta koja su uređena, ukoliko izuzmemo hotelska kupališta, i tu je bila još jedna plaža Kamenovo koja je bila spremna da dočeka svoje goste- rekao je Golubović.</p>
<p>&nbsp;Stanje sa kupalištima se ne smije ponavljati u perspektivi, smatra Golubović, već se odmah po završetku ljetnje turističke sezone, u oktobru ili novembru, moraju raspisati tenderi za narednu turističku sezonu.</p>
<p>- Ovo nije prva godina da se sa jednom takvom procedurom prilično kasno krenulo, međutim, ono što je prethodnih godina bio slučaj jeste da je to nekako išlo ustaljenim tokom, nije bilo novih zakupaca kao što je to bilo ove godine. Ove godine je prilično veliki broj kupališta dobio nove zakupce, onda je to jako nezgodno kada vi uđete u nešto što je novo da sve to pripremite, a vrlo je jednostavno to za bivše zakupce koji su bili, jer su ušli u cijelu rutinu i pripremu i vrlo brzo mogu da pripreme kupališta, međutim sa novim zakupcima to definitivno nije tako i siguran sam da ćemo ući duboko u jun mjesec a da određena kupališta neće biti spremna. Ono što nije dobro za turističku destinaciju Crnu Goru jeste da bude tako nespremna iz prostog razloga što s jedne strane svi ljudi koji su došli neće dovoljno novca potrošiti samim tim što kupališta nijesu spremna, druga stvar je što određeni broj ljudi neće biti zadovoljan time što kupališta nijesu spremna u dovoljnom broju, pa samim tim to šalje jednu nedovoljno pozitivnu sliku o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji. Moramo pohvaliti određene napore lokalnih samouprava koje su probudile pred početak ove turističke sezone i vrlo jako krenule sa pripremama svojih opština za doček prvih gostiju, što jeste pozitivno i što nijesmo svjedočili da se prethodnih godina radilo- istakao je Golubović.</p>
<p>&nbsp;Od 2009. do 2019. godine Crna Gora je imala trend rasta, podsjeća Golubović, koji je bio u prosjeku oko 10 odsto na godišnjem nivou u turističkom prometu.</p>
<p>- Onda se desila 2020. godina kada smo imali nažalost covid i bukvalno cijeli svijet je stao, međutim i te godine siguran sam da Crna Gora ne bi imala tako drastičan pad da smo drugačije postupili sa našim okruženjem u smislu da su granice ostale relativno otvorene i za mogućnost putovanja…Godinu 2023. ja simbolično nazivam izbjegličkom godinom, jer imamo poremećenu turističku statistiku iz razloga što smo imali značajno veći broj registrovanih turističkih dolazaka ruskih državljana koji su definitivno ušli u turističku statistiku, a nijesu trebali ući zbog ratnih dešavanja. Imamo i 2024. godinu koja po prvi put ostvaruje pad u smislu broja dolazaka i noćenja, a to jeste posljedica 2023. godine i te nerelevantne turističke statistike- zaključio je Golubović.</p>

Golubović: Ući ćemo duboko u jun mjesec a da određena kupališta neće biti spremna

<p>Crna Gora je bila u gubitku svake godine kad bi dominiralo rusko i srpsko tržište u broju noćenja. Na tom tržištu se ne može zasnovati dobitak i to je praksa pokazala - ocijenio je turizmolog, profesor dr Rade Ratković.</p>
<p>On je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručio da mi moramo da ponavljamo lekcije koje smo učili u 30 godina uspješnog turizma i koje sada primjenjuju sve zemlje Mediterana.</p>
<p>- Da ta tržišta mogu generisati dobar rezultat - grabile bi se oko njih druge mediteranske zemlje, ne bi to nas pripalo. Sada je rusko tržište u ukupnom smještaju oko 32 odsto, predominantno. Oni ljetuju u svojim objektima, vjerovatno te objekte nekontrolisano izdaju, jer niko se ne bavi time. Oni su van kontrole - čim se ne registruju kod nadležnih organa, tako da mi i sa povratkom ruskog tržišta ne možemo ništa da uradimo - istakao je Ratković.&nbsp;</p>
<p>Oni sad, kako je rekao, relativno malo učestvuju u kolektivnom smještaju, a mnogo učestvuju u nekomercijalnom smještaju, odnosno u njihovim objektima. Mi, kako je podvukao Ratković, od toga nemamo koristi.&nbsp;</p>
<p>- Slično je i sa srpskim tržištem, mada ono više učestvuje u kolektivnom smještaju - nekoliko puta više nego rusko tržište, ali oni ne mogu da zamijene ostatak zapadno evropskog tržišta - rekao je turizmolog.</p>
<p>Kod Hrvata je, ustvrdio je on, njemačko tržište oko 30 odsto, a kod nas četiri do pet.</p>
<p>- To je zato što nijesmo organizovani za destinacijski menadžment, ne integrišemo naše hotele i nemamo jednu kampanju kao što ima susjedna Albanija, ona je briljirala sad sa svojom kampanjom na berzi - smatra Ratković.</p>
<h2>PROPAGANDA</h2>
<p>U Crnoj Gori se priča o pripremi turističke sezone, dok, kako je ukazao Ratković, druge destinacije još od Uskrsa imaju popunjene kapacitete.</p>
<p>- To je samo po sebi pokazatelj da se nadležni za oblast turizma ne bave turizmom i biznisom nego političkom propagandom - jasan je Ratković.</p>
<p>Crna Gora, prema riječima sagovornika TV E, nema adekvatan destinacijski menadžment, a i to što imamo u posljednjih pet godina se, ističe on, jako slabo koristi.</p>
<p>- Tako da on faktički ne funkcioniše, a njegova konstrukcija nije dobra: trebalo bi da se reformiše po ugledu na druge zemlje Mediterana i da se bazira na javnom privatnom partnerstvu, da bude inkluzivna - a ne samo da pripada državnim organima. To znači političkim partijama na vlasti i izbornoj većini i to je jedan problem na koji mi stalno ukazujemo, međutim, umjesto da se stvari popravljaju - one se drastično pogoršavaju - upozorio je Ratković.</p>
<h2>POTREBNA PROMJENA ZAKONA</h2>
<p>Nedostatak Zakona o upravljanju održivim turizmom, objašnjava turizmolog, se odražava na problem upravljanja turizmom - a dosadašnji zakon ne rješava problem upravljanja - već postavlja standarde. To, podvlači on, nije norma za pravilno upravljanje turizmom.</p>
<p>- Od 2020.godine se ne posvećuje pažnja glavnom elementu pripreme koji se radi godinu dana ranije, a to je nastup na organizovanom turističkom tržištu - ocijenio je Ratković ukazujući da imamo više od 500 malih hotela koji nijesu umreženi.</p>
<p>Trebalo bi, poručuje on, da se promijene zakoni.</p>
<p>- Zakon o privrednim društvima i da se predvidi poslovno udruživanje, što mi nemamo, jer bez toga mi nemamo umrežavanje hotela. Ne može to da zamijeni model NVO, &nbsp;jer privreda nije NVO, naprosto se radi o drugim kategorijama. Malo imamo većih hotela, a mogli bi sa manjim hotelima da to upotpunimo, ali oni moraju biti integrisani, jer ne može turoperator danas da progovara sa mnom koji imam, recimo, dvije sobe - istakao je on.</p>
<p>U Crnoj Gori u februaru i martu 2025. godine zabilježen je pad broja noćenja turista u kolektivnom smještaju.&nbsp;</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZgpfGUWXSsk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ratković: Svake godine kad je dominiralo rusko i srpsko tržište bili smo na gubitku, to je dokazano

<p>Predsjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, <b>Jelena Nedović</b>, zakazala je za naredni četvrtak, 24. jul, dvije sjednice na kojima će poslanici obaviti konsultativna saslušanja kandidata za članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AEM).</p>
<p>Na prvoj sjednici, zakazanoj za 11 sati, članovi Odbora saslušaće kandidate koji su predloženi po javnom pozivu nevladinim organizacijama iz oblasti medija za jednog člana, te Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) i Crnogorskom P.E.N. Centru, za imenovanje takođe jednog člana Savjeta AEM-a.</p>
<p>Kandidati za članove Savjeta AEM-a su <b>Dragoljub Vuković</b>, ispred nevladinih organizacija iz oblasti medija, te <b>Niko Martinović</b>, kandidat CANU i <b>Jelena Šušanj</b>, kandidatkinja Crnogorskog P.E.N. Centra.</p>
<p>Istog dana, u 13 sati, biće održana druga sjednica Odbora, na kojoj će se saslušavati kandidati za članove Savjeta RTCG, koje predlažu Matica crnogorska, nevladin sektora iz oblasti ljudskih prava i Savez sindikata Crne Gore.</p>
<p>Kadnidat Matice crnogorske je prof. mr <b>Janko Ljumović</b>, dok je kandidatkinja nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, uključujući ravnopravnost, prava osoba sa invaliditetom, prava na obrazovanje i zdravu životnu sredinu je doskorašnja članica i potrpredsjednica Savjeta <b>Marijana Camović-Veličković</b>,<b> </b>koja je proteklih godina bila usamljeni glas protivljenja nezakonitom djelovanju menadžmenta Javnog servisa. Kandidat za člana Savjeta ispred Saveza sindikata Crne Gore je <b>Nikola Tatar</b>.</p>

Nedović za naredni četvrtak zakazala dvostruko saslušanje kandidata za medijske savjete

<p>Evropska unija postigla je dogovor o 18. paketu sankcija protiv Rusije zbog njenog rata u Ukrajini, koji uključuje niz mjera usmjerenih na dodatno slabljenje ruske naftne i energetske industrije.</p>
<p>Najnoviji paket sankcija predviđa snižavanje gornje granice cijene sirove nafte koju je postavila G7 na 47,6 dolara po barelu, saopštili su diplomate za Reuters.</p>
<p>- EU je upravo usvojila jedan od svojih najjačih paketa sankcija protiv Rusije do sada Nastavićemo da povećavamo troškove, kako bi zaustavljanje agresije postalo jedini put naprijed za Moskvu - poručila je šefica evropske diplomatije <b>Kaja Kalas</b> na mreži X.</p>
<p>I predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b> oglasila se tim povodom na <i>X-u</i>.&nbsp;</p>
<p>- Pogađamo srce ruske ratne mašinerije. Ciljamo njen bankarski, energetski i vojno-industrijski sektor, uz novu, dinamičnu gornju granicu cijene nafte. Pritisak raste. I ostaće dok Putin ne okonča ovaj rat – poručila je fon der Lajen.</p>

EU usvojila 18. paket sankcija protiv Rusije

<p>Granična policija lišila je &nbsp;slobode ruskog i državljanina Bosne i Hercegovine, oduzela marihuanu od operativno interesantnog lica iz Berana i podnijela krivične prijave za nedozvoljenu trgovinu i falsifikovanje isprave kao i prekršajnu prijavu zbog opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>- Službenici Stanice granične policije Ulcinj su na Velikoj plaži izvršili kontrolu operativno interesantnog lica <b>E.R.</b>(34) iz Berana i tom prilikom kod istog pronašli opojnu drogu marihuanu. Protiv E.R. je podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz člana 52 Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da su službenici Mobilne jedinice sa službenicima Stanice granične policije Bar, a postupajući po operativnim saznanjima, na Zelenoj pijaci u Baru, kontrolisali <b>G.L.</b>(63)<b>,</b> državljanina Bosne i Hercegovine.&nbsp;</p>
<p>Kod njega je, kako se dodaje, pregledom pronađeno oko 16 kilograma rezanog duvana, zbog čega je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru G.L. lišen slobode i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina, čime je nanio štetu budžetu Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Službenici Stanice granične policije Nikšić su na graničnom prelazu Ilino Brdo, na izlazu iz države, na drugoj liniji graničnih provjera kontrolisali vozača <b>D.U.</b>(45)<b> </b>državljanina Rusije<b>.&nbsp;</b></p>
<p>On je tom prilikom, kako navode iz policije, dao na uvid<b> </b>rusku vozačku dozvolu za koju je postojala sumnja da se radi o falsifikatu a imajući u vidu brojna odstupanja u odnosu na originalni dokument.&nbsp;</p>
<p>- D.U. je u obavještenju službenicima saopštio da je vozačku dozvolu kupio putem jedne web stranice 2020. godine, preko agencije koja je dobavljala vozačke dozvole za ruske državljane koji borave u inostranstvu, te da je istu platio 150 eura, bez polaganja ispita za određene kategorije upisane u dozvoli – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću po čijem je nalogu D.U. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.&nbsp;</p>

Granična policija kontrolisala OIL iz Berana i pronašla marihuanu

<p>Brod Kotor, Crnogorske plovidbe, napustio je luku Savana u Sjedinjenim Američkim Državama, u kojoj je zbog kvarova bio zadržan skoro mjesec i krenuo je prema Engleskoj, saopštio je izvršni direktor Crnogorske plovidbe, <b>Vladimir Tadić</b>.</p>
<p>On je Pobjedi kazao da dug od gotovo milion USD nije plaćen, te da će Crnogorska plovidba izmiriti dug kad se proda brod Kotor.</p>
<p>- Da smo čekali, zarobili bi nam brod, dobili smo zeleno svjetlo od inspektora Bureau Veritasa i od američkog Coast guarda. Agent je završio svu dokumetaciju i pored duga prema njima od 300 hiljada USD i savjetovao nas da odmah isplovimo jer se spremala velika tužba od unajmitelja i vlasnika tereta - kazao je Tadić Pobjedi.</p>
<p>On je dodao da je ukupan dosadašnji dug u luci Savana oko 980 hiljada USD.</p>
<p>Na sjednici Skupštine akcionara Crnogorske plovidbe koja je održana u srijedu i formalno je potvrđena odluka Vlade o prodaji brodova Kotor i Dvadeset prvi maj nakon što se uradi procjena njihove vrijednosti.</p>
<p>Vlada je, kao stopostotni vlasnik kotorske kompanije Crnogorska plovidba, delegirala državnog sekretara Ministarstva pomorstva Jovana Šćekića, koji je tu odluku i formalno sproveo.</p>
<p>Tadić je ranije Pobjedi saopštio da nema svrhe da se ostavi jedan brod da plovi "jer to ne bi moglo da podmiri troškove".</p>
<p>- Vidjećemo što će Vlada kao vlasnik na kraju odlučiti, ne znamo da li će biti neko restrukturiranje - kazao je Tadić Pobjedi u srijedu, dodajući da trenutno zapošljavaju devet osoba.</p>
<p>Na Skupštini akcionara, osim odluke o prodaji, donijeta je odluka i da se na brod Kotor, koji je skoro mjesec bio u američkoj luci Savana, stavi zaloga.</p>
<p>Tadić je ranije najavio da već prikupljaju ponude za njihovu procjenu, a da će prodaja, nakon toga, biti sprovedena na međunarodnom nivou, transparentno i u skladu sa svim standardima.</p>
<p>Posljednjih sedmica u javnosti se plasiraju različite verzije situacije sa brodom Kotor. Na jednoj strani je Ministarstvo pomorstva, na čelu sa ministrom Filipom Radulovićem, i Tadić, koji tvrde da su brodovi u katastrofalnom stanju te da je jedino rješenje njihova prodaja, dok se s druge strane čuju drugačiji tonovi.</p>
<p>Tako Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore u otvorenom pismu premijeru Milojku Spajiću traži da smijeni Radulovića zbog njegovog predloga da se brodovi prodaju. Smatraju da je takva odluka pogubna dodajući da Radulović uporno ignoriše struku, a odluke crpi „iz analize koju su pripremale računovođe“. Problematizuju i to što se, kako navode, iz Radulovićevih javnih nastupa može zaključiti da on i njegovi saradnici i ne znaju kakav je status broda Kotor.</p>

Brod Crnogorske plovidbe napustio američku luku Savana

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: turizam