Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, stručnjak iz oblasti turizma prof.dr Rade Ratković.
Radno vrijeme, kaže on, treba prilagoditi korisnicima, a prije svega turistima od kojih živi Crna Gora.
- Trebali bi da stimulišemo potrošače da što udobnije provedu odmor, i da su im dostupne ponude trgovine i ugostiteljstva u svako doba. Mi treba da imamo u vidu da imamo najviše turista u takozvanim vikend stanovima i kućama, i oni su usmjereni na markete, malo njih ide u restorane. Bolje da kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode i pune frižidere. Mislim da bi im trebalo ponovo tu mogućnost otvoriti. Nije na državi da naređuje marketima, da im ona određuje radno vrijeme, to bi trebalo sami da odrede, ali ne treba sprječavati da se radi nedjeljom - rekao je Ratković.
Situacija u Crnoj Gori je takva, podsjeća, da u predsezoni, ali i samoj sezoni ima puno praznika, pa se desi da &nbsp;po nekoliko dana marketi ne rade.
- Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - istakao je Ratković.
Za turiste u porodičnom smještaju, objašnjava on, druge destinacije organizuju te turste putem udruženja i ti objekti idu u organizovanu prodaju &nbsp;preko turoperatora.
- Mislim da bi to bilo zgodno, dobar pokazatelj dobre volje domaćina, ljubaznošću, i kod nas da uradi. Ja sad vidim da smo mi u Budvi dobili Mega molom &nbsp;dodatnu ponudu, koja je interesantna svim turistima, tamo ima vrlo kvalitetne ponude. Žalosno je da to bude svake nedjelje zatvoreno, ili imamo praznike tri ili četiri dana, kada je sve pod ključem - naglasio je Ratković.
Da bi se ispoštovala prava radnika, smatra on, treba primjenjivati Zakon o radu i poštovati radno vrijeme koje je propisano, te bi trebalo zaposlenima obezbijediti slobodan dan u toku nedjelje.
- Mnogima bi odgovarao drugi slobodan dan u toku nedjelje, jer imaju nešto da završe u administraciji, a ne bi morali da rade svaki dan. Tako da to treba ostaviti poslodavcima, sindikatu, i, &nbsp;normalno, afirmisati zakonitost i pravnu državu, a kako ćemo mi da afirmišemo zakonitost i pravnu državu kad na najvišim nivoima vlasti imamo otvoreno kršenje Ustava i zakona - zaključio je Ratković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ratković: Bolje da turisti kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode

Bivši premijer Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović na društvenim mrežama objavio je uporedio je rezultate u turizmu 2023. godine za vrijeme njegove Vlade i 2024. godine za vrijeme Vlade Milojka Spajića. Abazović je rekao da će se 2023. pamtiti kao godina u kojoj je postavljen novi rekord kada su u pitanju prihodi i broj ostvarenih noćenja.&nbsp; - Statistički gledano, to je bila najbolja turistička godina otkako se analiziraju podaci. Vjerujem da smo svi očekivali da u 2024. srušimo taj rekord i postavimo novi, ali se to ipak nije desilo. Na slici vidite razliku u broju noćenja, koja je frapantna i jasno pokazuje da je u 2024. godini ostvareno skoro 800.000 noćenja manje u odnosu na 2023. godinu. Kada je riječ o prihodima, takođe je prisutna značajna razlika – uprkos tome što su cijene usluga bile znatno veće. Taj podatak će, međutim, biti prikazan zasebno u sedmicama pred nama - naveo je Abazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309110312_984812a49def22f8bbdc95033fb2fa028e503749257ebb0ee11d5216dd66fb9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309110312_984812a49def22f8bbdc95033fb2fa028e503749257ebb0ee11d5216dd66fb9d" data-rendition-name="original" width="1280" height="1120" loading="lazy" alt="dritan podaci"> </figure>  Umjesto da se traži način da se situacija poboljša, ljudi iz Vlade su, ističe Abazović, pokušali da manipulišu ovim podatkom, navodeći da su se 2023. godine u turiste ubrajali i građani Ruske Federacije, koje oni, navodno, smatraju izbjeglicama.&nbsp; - Zaista ne znam da li se radi o neznanju ili o manipulaciji na koju smo već navikli, ali zbog javnosti moram iznijeti nekoliko činjenica u vezi s ovom bizarnom tezom. Prvo, broj noćenja se utvrđuje na osnovu naplaćene boravišne takse u svim hotelima, motelima, odmaralištima, kampovima i privatnom smještaju. Nikoga od onih koji se bave turizmom i iznajmljuju smještajne kapacitete ne zanima posebno razlog dolaska gostiju. Neko dolazi zbog odmora, neko zbog provoda, neko zbog posla, a, neko da obiđe rodbinu... Svi ti ljudi koriste naše usluge, troše novac u restoranima, buticima, kafeterijama, obilaze nacionalne parkove, kupuju suvenire... - istakao je Abazović. S druge strane, kako kaže, u potencijalnim izbjegličkim kampovima (kojih u našoj zemlji nema) ne naplaćuje se boravišna taksa, već se samo vodi evidencija.&nbsp; - Samo mogu da zamislim situaciju u kojoj bi se u Turskoj ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima pojavio neki „ekspert“ i pokušao da im objasni kako Rusi, koji masovno dolaze kod njih posljednje tri godine, zapravo nisu turisti, već izbjeglice. Nadam se da oni koji zastupaju ovu tezu razumiju koliko su njihove tvrdnje besmislene. Po toj logici, ni građane Izraela ne bismo trebali računati kao turiste, jer je, nažalost, svi znamo što se u tom regionu trenutno dešava - dodao je Abazović. Žalosno je, ističe on, ko sve sebi dozvoljava da govori o turizmu, "pa se onda čudimo što nam je situacija ovakva kakva jeste". Ističe da u Crnoj Gori svaki građanin Rusije, koji nije na listi sankcija EU (a na njoj ih je oko 700), može potpuno nesmetano da dođe u našu zemlju – isto kao i ranije, što oni, dodaje, zapravo i rade. - Vlada, da je posvećena svom poslu, trebala bi da se zabrine zbog činjenice da je Crna Gora, nažalost, jedina zemlja u regionu koja je u 2024. godini imala manje turista nego godinu ranije. Zato je važno da se, umjesto opravdanja, osmisli strategija kako da se trenutna situacija preokrene u našu korist. Ako upropaste turizam kao što to rade s energetikom, nemojte se čuditi ako kroz nekoliko godina i mi postanemo „izbjeglice“ u sopstvenoj zemlji - kazao je Abazović. Ipak, kako je rekao, ostaje optimističan u vezi s budućnošću Crne Gore. - Program na kojem radimo, #Montenegro365, treba da bude dobra osnova za dugoročnu strategiju razvoja turizma u našoj zemlji. Do tada, tu smo da iznosimo argumente, vodimo konstruktivne dijaloge i poredimo rezultate – kako bismo svi bili bolji. Lijepo je kada se takmičimo u dobru! Može, Crna Gora - poručio je Abazović.

1250x600

Abazović: Umjesto da 800.000 noćenja manje zabrine Spajićevu Vladu, oni se bave manipulacijama

Na kotorskoj rivijeri trenutno odmara 936 gostiju, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije (TO). 
 
Za privatni smještaj odlučila su se 754 gosta, hotelski 167, a za boravak u hostelima 15 gostiju, prenosi Radio Kotor. 
 
Najbrojniji u privatnom smještaju su gosti iz Rusije, Turske, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Bosne i Hercegovine (BiH). 
 
U hotelima je najviše turista iz Rusije, Australije, Nigerije i Turske. 
 
- U toku protekle sedmice, Kotor je obišlo 2,74 hiljade izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Njemačke, Francuske i Kine - naveli su iz Stručne službe TO Kotor.

Na kotorskoj rivijeri 936 gostiju

Nažalost, poslije 20 godina, crnogorski turizam bilježi pad. I to, rekao bih, nezanemarljiv pad, ocijenio je u izjavi za Media Biro predsjednik SO Budva Petar Odžić.&nbsp;
- Ono na što smo upozoravali proteklih pola godine, mislim da se sada upravo dešava, i krajnje je vrijeme da izvučemo pouke iz svega i okrenemo se boljoj promociji turizma, boljoj aviodostupnosti i, svakako, sezonama koje su na vrijeme pripremljene - istakao je Odžić.
Prema njegovim riječima, posljednje dvije sezone u Budvi nijesu bile apsolutno na vrijeme pripremljene.&nbsp;
- Reklo bi se da je politička kriza koja je zahvatila taj grad proizvela i krizu u samom turizmu. Znate i sami da nije bilo privremenih lokacija, tenderi za plaže nisu bili završeni, a čistoća nije bila na zadovoljavajućem nivou. Mislim da su to sve stvari koje u narednom mandatu moramo otkloniti i svi se posvetiti turizmu. Bojim se da Budva, nakon desetak godina, bilježi ogroman pad u ukupnom prometu kada je Crna Gora u pitanju - kazao je Odžić.
Budva je, dodaje, činila gotovo 60 odsto ukupnog prometa crnogorskog turizma, sada je na oko 38%, i to, prema njegovim riječima, jasno govori da Budva iz godine u godinu gubi na značaju kada je turizam u pitanju.&nbsp;
- Mislim da ponovo moramo biti konkurentni – prvo u odnosu na naše gradove, a zatim i na region, ukoliko želimo da turizam ostane glavna privredna grana Crne Gore - zaključio je Odžić.

Odžić: Crnogorski turizam bilježi nezanemarljiv pad

Crna Gora bilježi pad u turizmu nakon 20 godina, podaci su Centralne banke i Monstata.
Sagovornik Antene M suvlasnik Montenegro Starsa i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović navodi da je to bilo za očekivanje i podsjeća da je o tome govorio još 2023. godine, kada su imali uspješnu sezonu ali su, kako kaže, potrošili dio od 2024.
- Kako smo potrošili? Imali smo haos, jul i august mjesec, takav je bio sticaj okolnosti. Tako da smo postali destinacija gdje je preporuka bila da se u julu i avgustu ne ide u Crnu Goru jer je kolaps. To se desilo i 2024. godine. Drugi dio priče je da mi postajemo sve skuplja destinacija, odnosno cijene ne korespondiraju sa uslugom - ocjenjuje Radulović.
On ističe da je turizam doživljaj i emocija. Dodaje da turistu nakon velikih očekivanja, prirodnih ljepota koje Crna Gora nudi, dočeka loša putna infrastruktura, gužva i nečistoća.
- Sjetimo se Budve prošle godine. Sve to je uticalo na manji broj turista, ali se bojim da smo mi prošle godine potrošili i dio 2025. Po nekim najavama ne bi trebala da bude loša sezona, možda malo bolja od prethodne ali je pad evidentan. To će se dešavati iz godine u godinu sve dok osnove stvari ne promijenimo. Moramo da shvatimo da smo mi turistička destinacija i da mi ekonomski zavisimo od turizma - naglašava Radulović.
Kao još jedan razlog pada turizma Radulović navodi i lošu avio povezanost Crne Gore sa drugim zemljama. Ističe da su ugostitelji primorani da povećaju cijene usluga jer je, kako navodi, država skupa.
- &nbsp;Svi smo krivi a najviše vlast koja vodi ovu državu. Oni moraju da stvaraju uslove da mi možemo da budemo konkurentni, da privlačimo strane investicije. Oni su ostali bez stranih investicije. U Crnoj Gori se radi vrlo malo hotela a ogroman je prostor i ogromna je potreba za njima. Složena je materija, složeno je reći koji je kriv, neko manje neko više, ali svi smo krivi - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-pad-prihoda-od-turizma-u-2024-crveni-alarm-za-nasu-ekonomiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radulović: Svi smo krivi zbog pada turizma, a najviše vlast

Pad prihoda od turizma u 2024. godini je crveni alarm za našu ekonomiju - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
On je, kako je naveo u objavi na društvenoj mreži Iks, o ovome već govorio u novembru prošle godine kada su imali podatke za prva tri kvartala.&nbsp;
- Ovo je prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom. Turistički sektor u 2025. godinu ulazi sa dodatnim opterećenjem u vidu povećanja PDV-a sa sedam &nbsp;na 15 odsto, što može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost - ocijenio je Milatović.
Imajući u vidu značaj sektora turizma za cjelokupnu ekonomsku aktivnost u zemlji, kako dodaje, poziva Vladu da predstavi javnosti plan mjera koje preduzima sa ciljem oporavka ovog sektora.&nbsp;
- Ovo je sada jedno od najvažnijih pitanja za stabilnost naše ekonomije i javnih finansija - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1895465579701485726%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Pad prihoda od turizma u 2024. crveni alarm za našu ekonomiju

Crna Gora je u 2024. godini, prema zvaničnim statističkim podacima, zabilježila 2,6 miliona dolazaka turista i 15,59 miliona noćenja. Ipak, dok su primorski i planinski centri puni posjetilaca, Podgorica ostaje u sjenci sa svega 2,6 odsto udjela u noćenjima - kazali su iz Pokreta Naprijed.
Upitali su kako je moguće da glavni grad, srce Crne Gore, ostane samo tranzitna stanica, a da zapravo Podgorica ima sve što je potrebno da bude turistički hit.
- Savršenu lokaciju, bogatu istoriju, nevjerovatnu prirodu, vrhunsku gastronomiju i autentičan duh. Pa zašto onda turisti ne ostaju? Zato što još uvijek nije kreirana ponuda koja će ih zadržati i pokazati im zašto je ovaj grad poseban - ocijenili su iz Pokreta Naprijed.
U ovom pokretu navode i prijedloge kako bi Podgorica postala nezaobilazna destinacija.
To je otvaranje turističkog info-centra, odnosno mjesta gdje će posjetioci brzo i lako dobiti sve potrebne informacije o znamenitostima, turama i događajima.
Predlažu i otvaranje suvenirnica i prodavnica lokalnih proizvoda zato što turisti vole da ponesu autentičan suvenir i probaju tradicionalne ukuse Crne Gore.
Pokret Naprijed predlaže i otvaranje gastro kutka Podgorice, u kom bi se promovisala lokalna kuhinja kroz posebne manifestacije i restorane koji će nuditi jedinstveno iskustvo.
Pozivaju i na označavanje istorijskih lokaliteta modernim elektronskim tablama koje bi omogućile interaktivno upoznavanje sa bogatom prošlošću grada.
- Ovo su konkretni, ostvarivi koraci koji mogu donijeti novu energiju Podgorici, poboljšati ekonomiju i stvoriti nova radna mjesta. Glavni grad zaslužuje više, a turisti zaslužuju priliku da ga upoznaju onakvim kakav zaista jeste – dinamičan i gostoljubiv. Vrijeme je da Podgoricu postavimo na mapu najboljih turističkih destinacija Evrope. Naši sugrađani to zaslužuju - zaključili su u Pokretu Naprijed.

Pokret Naprijed: Podgorica zaslužuje da bude na mapi najboljih turističkih destinacija Evrope

Novi najavljeni tender, za neke opštine već je i raspisan, o zakupu kupališta i privremenih objekata u zoni Morskog dobra, a Ulcinjani tvrde da su najviše pogođeni, te svi zajedno tvrde da je tender štetan i nelegitiman i da može samo štetiti turizmu &nbsp;i turističkoj sezoni. O ovom ozbiljnom problemu govorila je je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;Dijana Pelinković iz Udruženja ,,Ada Bojana”.
U Ulcinju je već organizovan jedan protest zbog odluka Vlade Crne Gore.
Turizam iz godine u godinu izumire, kaže Pelinković, te će ovakav tender najviše da pogodi crnogorski turizam, a Ulcinj živi od turizma i to je jedina privredna grana u tom gradu.
- Imamo podršku naših građana, podržava nas je ne &nbsp;samo naša Opština, nego i sve primorske opštine. Postoji plan B daljih koraka, ali ja se iskreno nadam da do toga neće doći, da će se urazumiti i shvatiti da je ovo jedan vrlo netransparentan i štetan tender za Ulcinj. Prvenstveno zbog cijena. Ulcinj je turistički grad, i ja sam sigurna da može da bude metropola crnogorskog turizma, ali nama turizam izumire iz godine u godinu, smatram da je ovo najveći udarac na turizam- rekla je Pelinković.
&nbsp;Crna Gora definitivno postaje tranzitna zona, smatra Pelinković, ali nije ni to loše ako se ne bi bavili turizmom.
- Ulcinj je najsiromašnija primorska opština i ovo je najveći udarac na opštinu Ulcinj. U Ulcinju nemamo te visoko platežne turiste, eminentni turizam, u stvari nemamo ni uslova za taj eminentni turizam. Ulcinj je grad prema kome su se maćehinski odnosili, ovdje se ništa ne ulaže. Pratila sam skoro koliko se iz budžeta izdvaja za Ulcinj, i u prošloj godini, a tek koliko u ovoj godini. Ja ne shvatam šta se žele sa time postići, da li je cilj uništavanje turizma - istakla je Pelinković.
Ovakva odluka o tenderu je nepromišljena i netransparentna, smatra Pelinković, jer kad se donose takve odluke trebaju biti prisutni i predstavnici opštinskih vlasti.
- Svako u svojoj opštini najbolje zna šta treba i kako treba. Naravno da sam sigurna da će ovo da utiče na turizam, a ne samo na privrednike. Ne shvatam zašto tolika stopa rasta cijena. Mi želimo da se otvori dijalog, da cijene budu ekvivalentne ulcinjskom području. Zašto je najviše pogođen Ulcinj, pa najveća površina morskog dobra je u Ulcinju, 57 posto- naglasila je Pelinković.
Porezi su već visoki, poručuje Pelinković i podsjeća na tvrdnju nadležnih kako se nijesu podizale cijene od &nbsp;2019.godine.
- Ja ću samo da vam navedem jedan primjer, između ostalih primjera, jedne plaže za koju sam se ja interesovala, plaža koja ima istu kvadraturu kao i 2019. godine, da nije metar proširena, niti je objekat proširen, u 2019. godini je plaćano 10.900 eura za &nbsp;porez, ovogodišni porez ispada 46.000 eura- zaključila je Pelinković.
&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkFBswoL_uHk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pelinković: U Crnoj Gori izumire turizam, ona postaje tranzitna zona

Nekada su razlike između Crne Gore i Albanije u turizmu bile neuporedive i u potpunosti išle u našu korist. Početkom i krajem devedesetih godina, Crna Gora je bila jedna od najatraktivnijih destinacija na Mediteranu, privlačeći goste iz luksuznih tržišta, dok je Albanija tek izlazila iz decenija izolacije, sa infrastrukturom daleko ispod standarda potrebnih za razvoj ozbiljnog turizma. Tada je Crna Gora imala više od 20.000 mjesta u hotelima, kvalitetne smještajne objekte i solidnu avio-povezanost, dok je Albanija imala tek dva hotela sa sobama koje nijesu imale sopstvena kupatila, a avionske linije bile su ograničene na svega dvije ili tri dnevno.
<h3>Sad i prije</h3>
Međutim, danas je situacija potpuno drugačija. Dok je Albanija doživjela nevjerovatan napredak u turizmu, ulažući milijarde u infrastrukturu, modernizaciju hotela i unapređenje avio-saobraćaja, Crna Gora se suočava s ozbiljnim izazovima koji je sve više sputavaju u borbi za turiste. Samo Drač, koji je nekada bio skromno primorsko mjesto, sada broji više od 200 hotela, a glavni aerodrom u Tirani postao je jedan od najprometnijih u regionu, povezan sa cijelim svijetom.
Kako ističe za Pobjedu dugogodišnji turistički radnik Branko Diki Kažanegra, Crna Gora danas nije ni približno konkurentna kao nekada i problemi poput loše dostupnosti, nedovoljno razvijene infrastrukture i neefikasnog planiranja doveli su do toga da nekadašnje prednosti više ne postoje. Dok Albanija postaje prepoznata kao nova rastuća turistička sila na Mediteranu, Crna Gora se suočava s opasnošću od stagnacije i gubitka pozicije koju je nekada čvrsto držala.
- Turizam u Crnoj Gori prošao je kroz značajne promjene tokom posljednjih decenija. Početkom i krajem devedesetih godina, Crna Gora je bila jedna od najatraktivnijih destinacija na Mediteranu, privlačeći turiste iz luksuznih tržišta, uključujući goste iz arapskih zemalja i drugih prestižnih destinacija. U to vrijeme, naša hotelska infrastruktura bila je razvijena, a avio-povezanost omogućavala je kontinuirani priliv stranih gostiju- kazao je Kažanegra.
Zanimljiv kontrast u tom periodu je, kako navodi, da je Albanija imala tek dva hotela sa sobama koje su imale sopstvena kupatila, dok je većina smještaja bila znatno skromnija.
- Pored toga, avionske linije su bile ograničene na svega dvije ili tri dnevno. Danas je situacija drugačija – regionalna konkurencija je postala znatno jača, tržište zahtjevnije, a očekivanja gostiju sve veća. Crna Gora i dalje posjeduje ogroman turistički potencijal, ali ključni izazov ostaje podizanje kvaliteta usluga i infrastrukture na nivo koji bi je ponovo svrstao među najpoželjnije destinacije na Mediteranu- objašnjava Kaženegra.
On podsjeća da je početkom devedesetih godina putovao u Albaniju i tada dobio neobičan savjet od tadašnjeg našeg konzula u Tirani.
- Rekao mi je da, kada dolazim, obavezno ponesem vodu i bateriju. U prvi mah nijesam shvatio zašto, ali mi je ubrzo postalo jasno. Kada sam stigao u hotel, oko deset sati uveče nestala je struja, a s njom i voda. To je u to vrijeme bilo normalno za Albaniju. S druge strane, Crna Gora je u tom periodu bila na vrhuncu svog turističkog razvoja. Imala je više od 20.000 mjesta u hotelima, a koji su bili kvalitetni i dobro opremljeni. Nakon zemljotresa 1979. godine, praktično je obnovljena čitava hotelska infrastruktura, što je rezultiralo time da je Crna Gora imala bolje i modernije smještajne kapacitete nego cijela jugoslovenska obala – od Poreča do juga Jadrana- kaže Kaženegra dodajući da su danas stvari neuporedive.
- Nekada su poređenja bila u korist Crne Gore, ali sada, nažalost, situacija ide u korist Albanije. Njihova turistička ponuda se drastično unaprijedila, dok se Crna Gora suočava s izazovima koji usporavaju njen razvoj. Potrebna su ozbiljna ulaganja i strateški pristup kako bismo povratili nekadašnji status jedne od vodećih destinacija na Mediteranu- ističe Kažanegra.
Navodi da je Albanija doživjela ogroman turistički razvoj u posljednjih nekoliko godina.
- Samo Drač, koji je nekada bio skromno primorsko mjesto, danas ima više od 200 hotela. Aerodrom ‘Majka Tereza’ u Tirani, jedini međunarodni aerodrom u Albaniji donedavno, radi neprekidno 24 sata i jedan je od najprometnijih aerodroma u regionu. On je postao ključna saobraćajna tačka za međunarodne letove, sa sve većim brojem putnika i destinacija. Samo sa Italijom Albanija ima direktne avio-linije prema čak sedam gradova, a za svaki od njih postoje najmanje dva leta dnevno. I to su samo letovi ka Italiji – ne računajući druge evropske i svjetske destinacije- navodi Kaženegra.
Ovaj impresivan napredak u avio-saobraćaju i turističkoj infrastrukturi pokazuje, kako naglašava naš sagovornik, koliko je Albanija napredovala i koliko ozbiljno ulaže u turizam, dok se Crna Gora suočava s izazovima u održavanju konkurentnosti na mediteranskom tržištu.
<h3>Dostupnost</h3>
- Moj unuk je prije nekog vremena otišao na školovanje u Ameriku i, sasvim prirodno, putovao je iz Tirane. Drugi unuk mi takođe dolazi iz inostranstva – ponovo preko Tirane. To dovoljno govori o trenutnoj situaciji. Danas, Crna Gora, uprkos svom turističkom potencijalu, spada među najlošije dostupne destinacije na Mediteranu, bilo da je riječ o kopnenom, vazdušnom ili pomorskom saobraćaju- naglašava Kaženegra dodajući da je osnovni preduslov za razvoj turizma oduvijek bila dostupnost i da je turizam zapravo i nastao kada su ljudi počeli da putuju.
- Svaka uspješna destinacija mora imati dobro razvijenu transportnu infrastrukturu. Nažalost, Crna Gora trenutno ne ispunjava taj ključni uslov. Pored problema s avio-povezanošću, sada se suočavamo i sa izazovima u željezničkom saobraćaju. I dok druge zemlje ulažu u modernizaciju puteva, aerodroma i luka, mi ostajemo među najmanje dostupnim destinacijama na Mediteranu, što ozbiljno utiče na konkurentnost našeg turizma- ističe Kaženegra.
Njegova poruka vlastima bi bila da se hitno uključe u rješavanje nagomilanih problema u turizmu.
- Međutim, postavlja se pitanje kome tu poruku uopšte uputiti, jer izgleda da ove probleme niko ne smatra prioritetnim. Rezultati govore sami za sebe – priče ima na pretek, ali od priče se ne živi. Ako se ovakav trend nastavi, Crna Gora će se suočiti s postepenim, ali nezaustavljivim odumiranjem turizma. Trenutno je taj proces još uvijek blag, ali bez hitne intervencije može doći do drastičnog pada. Najveća opasnost leži u tome što bi turizam mogao potpuno preći u nelegalne tokove, a zapravo je već duboko u njima- smatra Kaženegra.
Po njegovim riječima, za održiv i uspješan turizam moraju se znati osnovni parametri: koliko imamo smještajnih kapaciteta i koliko turista zapravo dolazi.
- Bez tih podataka, nemoguće je pratiti trendove, planirati razvoj i osigurati kvalitet usluga. Ako ne riješimo ove probleme, ne samo da ćemo izgubiti konkurentnost, već ćemo postati destinacija koja više ne može privući ozbiljne investicije ni turiste koji donose dugoročnu vrijednost ekonomiji. Mi ne samo da ne znamo tačne smještajne kapacitete, već ih ne znamo ni izbrojati. To je suštinski problem našeg turizma. Bez preciznih podataka o tome koliko gostiju dolazi, koliko ih ostaje, gdje borave i kakva je stvarna popunjenost, nemoguće je planirati bilo kakav ozbiljan razvoj- tvrdi Kaženegra.
On podsjeća da su prije nekoliko godina u Privrednoj komori razgovarali s tadašnjim rukovodiocima i da je tada jasno rekao da u ovakvoj situaciji turistički radnici mogu jedino – da proklinju vlast.
- To nam je, nažalost, jedino preostalo, jer svaki apel i svaki pokušaj da se ukaže na probleme ostao je bez odgovora. Danas, nakon svih ovih godina, čini se da ni nova vlast ne pokazuje ozbiljnu inicijativu da promijeni stvari. Zato turistički radnici, oni koji su godinama ulagali trud, rad i znanje u ovu granu privrede, ostaju prepušteni sami sebi, boreći se sa sistemom koji ne funkcioniše i ne prepoznaje turizam kao prioritet. Ako se ovakav odnos prema turizmu nastavi, nećemo morati da brinemo o njegovom razvoju – jer ga uskoro više neće ni biti- poručuje na kraju Kaženegra.

Albanija postaje hit destinacija, Crna Gora nagomilava probleme

Prvi konkretni koraci na unapređenju saradnje između Crne Gore i Bahreina evidentirani su samo dva mjeseca po zvaničnoj posjeti predsjednika Vlade Milojka Spajića Manami, poruka je današnjeg susreta predsjednika Vlade sa delegacijim Bahreina na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.&nbsp; Tokom susreta premijera Milojka Spajića i delegacije Bahreina predvođene ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom bin Kalifom i predsjednikom Fonda rada (Tamkeen) Isa bin Salmanom bin Hamadom Al Kalifom, poručeno je da građanima Bahreina neće biti potrebne vize za dolazak u Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Spajić u Davosu"> <figcaption>Spajić u Davosu(Photo: Spajić u Davosu)Vlada Crne Gore</figcaption> </figure>  To bi, kako su ocijenili, trebalo da ima pozitivne implikacije po crnogorsku ekonomiju imajući u vidu da postoji značajno interesovanje za posjetu i inevstiranje u Crnu Goru. U tom kontekstu već se intenzivno radi na spajanju dvije zemlje avio linijom.&nbsp; Tokom posjete premijera Spajića Bahreinu u novembru prošle godine, što je ujedno i bila prva posjeta na najvišem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa, potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Fondom rada (Tamkeen), na temelju koje će se u prvoj polovini 2025. započeti i aktivnosti na diverzifikaciji tržišta rada i &nbsp;dokvalifikaciji radne snage u Crnoj Gori. - Prekvalifikacije i obuke urađene od strane Tamkeen fonda, potpuno su promijenile naše tržište rada. Čak 95 odsto Bahreinaca, koji sada rade u privatnom sektoru, prošli su &nbsp;Tamkeen obuke što najbolje pokazuje koliki su benefiti za domaću privredu. Rado ćemo sa Crnom Gorom podijeliti iskustva i znanje u ovoj oblasti. Vaša posjeta Manami bila je kjučni korak za jačanje saradnje naše dvije zemlje - podcrtao je Isa bin Salman. Tokom susreta bilo je riječi i o prilikama za dolazak bahreinskih investitora u Crnu Goru, što bi, kako su ocijenili, moglo da generiše i jačanje ekonomske saradnje dvije zemlje. - Brojne naše kompanije ozbiljno razmatraju da investiraju i šire poslovanje. Posebno smo oprezni u izboru zemalja, ali Crnu Goru smatramo pouzdanim partnerom. Ukidanje viza nesporno će se pozitivno odraziti u tom smislu - kazao je ministar Salman bin Kalifa. Na sastanku je ocijenjeno da će najavljena posjeta krunskog princa i predsjednika Vlade Bahreina, šeik Salman Bin Hamad Al Kalife, Crnoj Gori dati snažan imuls realizciji zajedničkih ciljeva i jačanju ukupne saradnje dvije zemlje.

Spajić: Odluka o ukidanju viza građanima Bahreina značajan impuls za investicije i dalji razvoj turizma u Crnoj Gori

Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović pozvan je u policiju nakon što je danas u studiju Tanjug TV iznio nekoliko detalja o incidentima na protestu 15. marta, a između ostalog i da je u Skupštini grada Beograda bilo 200 naoružanih ljudi koje je doveo rukometaš Vladimir Mandić.
Međutim, Jovanović nije dobio poziv da da iskaz o svojim saznanjima koje je iznio u emisiji o incidentima naoružanih batinaša ispred Pionirskog parka i Pravnog fakulteta, kao i o upotrebi zvučnog topa.
Lider LDP je dobio SMS poruku u kojoj ga pozivaju iz Sektora unutrašnje kontrole MUP-a da se javi samo „radi obavljanja razgovora“ u vezi njegovog gostovanja na TV Tanjug.
Povod za ovaj poziv je, kako je navedeno u poruci, Jovanovićeva izjava o „postupanju policije 15. marta prilikom velikog studentskog protesta u Beogradu“.
Jovanović je pozvan u prostorije Sektora unutrašnje kontrole u Bulevaru Zorana Đinđića 104.
Jovanović je odgovorio da će se odazvati na taj poziv.

Čedomir Jovanović pozvan u policiju, nakon što je iznio nekoliko detalja o incidentima na protestu 15. marta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocijenio je danas da Rusija želi da zadrži sposobnost da napadne Ukrajinu sa Crnog mora i da očekuje da će SAD reagovati na odbijanje ruske strane da pristane na bezuslovni prekid vatre.
- U današnjem ruskom napadu bilo je raketa koje su lansirane iz voda Crnog mora. Partneri znaju o kakvim se plovilima radi i iz kog dijela mora je lansirano. To je jedan od razloga zašto Rusija narušava diplomatiju, zašto Rusija ne pristaje na bezuslovni prekid vatre – žele da zadrže priliku da udare na naše primorske gradove i luke - rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju, prenosi ukrajinski Interfaks.
On je napomenuo da ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi da okonča rat i da „traži načine da još većom snagom ostavi mogućnost da u svakom trenutku započne novi rat“.
- Zato će i dalje biti potrebni svi oblici pritiska na Rusiju: jačanje naših odbrambenih sposobnosti, održavanje sankcija i takva diplomatija, takav razgovor sa Moskvom koji im neće ostaviti nikakvu priliku da ubijaju - poručio je ukrajinski lider.
Prema njegovim riječima, bezuslovan prekid vatre bezuslovan mora u potpunosti da isključi „uništavanje života“.
- Ukrajina je pristala na prijedlog Amerike, na prijedlog potpunog, bezuslovnog prekida vatre. Putin odbija. Čekamo reakciju SAD, za sada je nema, čekamo reakciju svih u Evropi, svih u svijetu koji žele mir - rekao je Zelenski.
On je najavio pripremu sastanka u formatu Ramštajn o jačanju PVO Ukrajine i obezbjeđivanju stranog vojnog kontingenta.
- Moramo da ojačamo našu protivvazdušnu odbranu, to je objektivna realnost, i sve dogovore koji su postignuti sa partnerima, ali nijesu sprovedeni, treba što više aktivirati. Sistemi ‘Patriot’, koje sada samo stoje negdje u skladištu naših partnera, zaista treba da zaštite živote - rekao je Zelenski tokom video obraćanja.
Dodao je i „da se radi na protivvazdušnoj odbrani na bilateralnoj osnovi, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje imaju dovoljan potencijal da pomognu u zaustavljanju svakog terora“.
Zelenski je ukazao na potrebu povećanja proizvodnje sistema PVO i raketa za njih u evropskim i američkim zemljama.
- Mi u Ukrajini možemo da obezbijedimo takvu proizvodnju i potrebna su nam odgovarajuća politička rješenja. Lokalizacija proizvodnje, odgovarajuće licence su nešto što će pomoći ne samo nama, već i svim partnerima koji žele bezbijednost, a ne rat. O tome smo već razgovarali sa svima, već razumijemo da je to apsolutno moguće, a svaki ruski udar je podsjetnik našim partnerima: moramo konačno da uradimo ono o čemu smo se dogovorili - poručio je ukrajinski lider.
Kako je naveo, svaki ruski napad na Ukrajinu je „propuštena prilika za diplomatiju“.
On je zahvalio Danskoj, Holandiji, Švedskoj, Letoniji i Njemačkoj na vojnoj podršci i ulaganjima.
- Potrebna je odgovarajuća želja i odgovarajuće odluke da se što više života zaštiti od ruske balistike. Takođe, jačanje našeg vazdušnog štita će istovremeno ojačati svu diplomatiju - zaključio je Zelenski.

Zelenski: Rusija želi da zadrži mogućnost udara na Ukrajinu sa Crnog mora

Glavni turski opozicioni lider Ozgur Ozel obećao je nastavak protesta zbog zatvaranja gradonačelnika Ekrema Imamoglua, glavnog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Protesti su počeli 19. marta kada je Imamoglu, član glavne opozicione Republikanske narodne partije (CHP), priveden zbog optužbi za korupciju, što su demonstranti, opozicione stranke, evropski lideri i grupe za ljudska prava nazvali politiziranim i antidemokratskim potezom, prenosi Rojters.&nbsp;
Govoreći na vanrednom kongresu na kojem je ponovo izabran za lidera stranke, šef CHP Ozgur Ozel rekao je da će stranka organizovati protest protiv Imamogluovog zatvaranja svakog vikenda u drugom gradu uz skupove u svakoj četvrti Istanbula srijedom uveče.
Vanredni kongres sazvan je nakon što je CHP rekla da će vlasti imenovati povjerenika za vođenje stranke nakon istrage koju su tužioci pokrenuli o navodnim nepravilnostima oko njenog posljednjeg kongresa 2023. godine.
Stranka je organizovala velike skupove ispred zgrade općine svake večeri sedmicu nakon Imamogluovog pritvora, a proteklog vikenda održala je velike demonstracije u gradskoj četvrti Maltepe.
Stotine hiljada Turaka, uključujući studente širom zemlje, poslušali su pozive opozicije na protest.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je skoro 2.000 ljudi privedeno, a oko 300 ih je zatvoreno do suđenja.
Ozel se također obratio na skupu u blizini kongresnog prostora u Ankari nakon reizbora, ponovivši poziv svoje stranke na prijevremene izbore.
Opšti izbori nijesu zakazani do 2028. godine, ali ako se Erdogan želi ponovo kandidovati, parlament bi trebao podržati ranije izbore. Prema javnom mnijenju Imamoglu bi na izborima mogao pobijediti aktuelnog predsjednika Turske.

Turska opozicija obećava da će nastaviti s protestima zbog zatvaranja Imamoglua

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas na „snažne akcije“ ako Rusija nastavi da „odbija mir”, nakon što je ruska balistička raketa ubila devetoro djece u Krivom Rihu.
Makron je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, rekao da je uprkos naporima Sjedinjenih Američkih Država i Evrope da obezbijede mir u Ukrajini, Rusija nastavila da „ubija djecu i civile“.
- Moje misli su sa djecom i svim civilnim žrtvama krvavih napada koje je izvela Rusija, uključujući i u petak u Krivom Rihu - naveo je Makron na mreži X.
On je kazao da je prekid vatre potreban što je prije moguće.
- I snažna akcija ako Rusija nastavi da pokušava da kupi vrijeme i odbije mir - dodao je Makron.
U petak je u raketnom napadu na centralni ukrajinski grad Krivi Rih poginulo 20 ljudi, uključujući devetoro djece.
Najmlađa žrtva bio je trogodišnji dječak. Projektil je pogodio stambeni prostor u blizini dječijeg igrališta.

Makron pozvao na snažne akcije ako Rusija nastavi da odbija mir

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: turizam