Broj turista u Japanu dostigao je u decembru rekordni nivo, uprkos padu broja posjetilaca iz Kine od 45 odsto zbog diplomatskih tenzija između dvije azijske susjedne zemlje.
&nbsp;Peking je u novembru prošle godine pozvao svoje građane da ne putuju u Japan, nakon izjave japanske premijerke Sanae Takači da bi kineski napad na Tajvan mogao da izazove vojni odgovor.
&nbsp;Broj turista iz Kine pao je na 330 hiljada u posljednjem mjesecu prošle godine, što je manje od deset odsto ukupnog broja turista koji su tada boravili u Japanu, 3,6 miliona. Prije toga su kineski turisti bili na prvom mjestu, čineći jednu četvrtinu svih posjetilaca, piše Index.hr.
&nbsp;- Tokom cijele prošle godine Japan je posjetilo rekordnih 42,7 miliona ljudi, čime smo prvi put premašili brojku od 40 miliona - saopštio je ministar turizma Jasuši Kaneko na konferenciji za medije.
&nbsp;Rekordi su zabilježeni i kada je riječ o potrošnji, koja je iznosila oko 9,5 milijardi jena odnosno 60 milijardi USD.
&nbsp;Međutim, japanska turistička agencija JTB ove godine predviđa pad broja turista od 2,8 odsto. Naime, turistički "bum" bio je rezultat ukidanja ograničenja uvedenih tokom pandemije koronavirusa, a sada se očekuje da će se taj zamah zaustaviti. Takođe se predviđa i smanjenje broja turista iz Hong Konga i kontinentalne Kine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Japan prvi put iznad 40 miliona turista

U Herceg Novom je tokom novogodišnjih i božićnih praznika boravilo oko 5,5 hiljada gostiju, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije.&nbsp;
&nbsp;Prema navodima TO, hotelski smještaj izabralo je 3,6 hiljada posjetilaca, što potvrđuje visoku popunjenost kapaciteta u tom periodu.
&nbsp;Natalija Terzić iz Turističke organizacije kazala je da rezultati ostvareni tokom prazničnog perioda daju dobru osnovu za nastavak turističkih aktivnosti u narednom periodu, prenosi portal RTHN.
&nbsp;- Nastavićemo istim tempom kao i do sada. Programi realizovani tokom novogodišnjih i božićnih praznika, kao i tokom januara, pokazali su se kao dobra uvertira za proljećni period i predstojeću ljetnju turističku sezonu. Više od deset hiljada ljudi dočekalo je Novu godinu na gradskom trgu, što je sjajan uvod u ono što slijedi- rekla je Terzić.&nbsp;
Kako je kazala, predstavljanje Herceg Novog na međunarodnim sajmovima ključna je prilika da grad prikaže svoju ponudu i privuče turiste tokom ljetnje sezone.
&nbsp;- U prvoj polovini godine očekuju nas nastupi u Madridu, Štutgartu, Ljubljani, Beogradu, Berlinu i Pragu i to predstavlja priliku da predstavimo sve što Herceg Novi nudi tokom ljetnje turističke sezone, od smještajnih kapaciteta do atrakcija i ostalih sadržaja. Svake godine se trudimo da to radimo na vrijeme i u punom kapacitetu- navela je Terzić.
&nbsp;Karavani 57. Praznika mimoze kreću na put ovog vikenda, posjetiće Vrnjačku Banju 16. januara, Zlatibor 17. i Nikšić 18. januara. Prema riječima Terzić, već narednog vikenda slijedi put u Istočno Sarajevo i Banja Luku, gdje će predstaviti sve sadržaje i atrakcije koje festival nudi.

Preko 5,5 hiljada gostiju tokom praznika u Herceg Novom

Velika je bojazan da je nakon programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, povećanja zakupa plaža, povećanja PDV-a, komunalnih usluga, ukidanje bezviznog režima i loš odnos prema turskim državljanima, loše infrastrukture i avio povezanosti, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena zadnji udarac koji će uništiti crnogorski turizam - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
Po podacima Centralne banke, Monstata i Nacionalne turističke organizacije, ali i po riječima predstavnika vlasti ljetna turistička sezona je bila uspješna, a po mišljenju Radulovića upitna je metodologija kojim su došli do takvih podataka, odnosno do broja gostiju i broja noćenja.&nbsp;
- Ako su računali ljude koji su ušli na Debeli brijeg a izašli na Božaj ili Sukobin i ako su to bili turisti - onda je to jedna priča. Druga priča je ako su sa kruzera goste koji su dolazili u posjetu Crnoj Gori, što u Baru, što u Kotoru, isto računali kao turiste - to je pogrešna procjena, jer to nijesu turisti, to su izletnici. Turista je onaj koji noći u &nbsp;destinaciji, a ne onaj koji samo prođe, ili izađe i vrati se u toku dana i ode- rekao je Radulović.
Dodaje i da je sam bio zbunjen tim podacima, pa je tražio od zaposlenih da ponovo izračunaju prihod jer novca nije bilo, a očekivalo bi se od tako uspješne ljetne turističke sezone.
- Generalno ovo je slabija sezona, slabija nego što je bila 2024.godina, a već je bilo jasno da će tako da bude 2023. pa 2024. mi smo trošili 2025. Haos u špicu sezone je stvorio narativ kod većine gostiju, &nbsp;koji su bili kod turoperatora naših partnera koji nam dovode goste, da u &nbsp;julu i avgustu Crnu Goru treba izbjegavati upravo zbog haosa koji je bio. Ja sam upozoravao, ne samo ja, da tu nešto mora da se uradi, međutim ništa se uradilo nije. Nijesmo imali adresu na koju bi se mogli obratiti, mi smo se obraćali ali šalter je bio zatvoren i ove godine sezona je u tom glavnom špicu podbacila i mi smo imali taj špic sezone od 3.avgusta do 21.- 22.avgusta, nekih 18 dana otprilike i to je to. Ako uzmete u obzir da najviša cijena u toku cijele godine je upravo u tom periodu, da je onda niže 40 ili 50 posto u predsezoni i postsezoni od ovoga udarnog dijela, onda taj finansijski efekat ne &nbsp;može nikako da bude dobar. On možda nominalno i jeste, ali ako uzmete inflaciju i povećanje svih troškova, ako uzmete PDV koji je dignut za nemogućih, nevjerovatnih, to će u anale ući sigurno i da se priča o tome ne samo kod nas nego i šire, povećanog za 114 posto, na krucijalni dio naše ponude i centralni stub cijeloga posla, jer krevet nosi do 80 posto prihoda, hrana, piće i sve ostalo je od 15 do 20 posto- istakao je Radulović.
Kaže da je iz razgovora sa ministrom finansija, a kome je prisustvovao i premijer, shvatio da je uzeta metodologija po kojoj smještaj nosi 60 posto, a hrana i piće 40 posto turističkog prihoda, što je, &nbsp;po njegovim riječima, totalna greška.&nbsp;
Smatra i da je i turistička privreda posljednjih godina pretrpjela mnoge udare, poput programa Evropa sad, povećanja PDV-a, stopostotnog povećanja zakupa plaža i povećanje ostalih &nbsp;komunalnih usluga.
- Evropa sad i Evropa sad 2 su napravile disbalans, stvorile su ranilovku, tako da je bilo apsurdno da recepcioner ima platu jednakj kao čistačica, što ne može, jer smo na to morali mimo programa da dodajemo, da pravimo tu razliku i dodajemo novac kojeg realno nijesmo mogli zaraditi. Po najjasnijoj računici sam 7 i po miliona sam imao troškove rada 2022.godine, za ‘23, ‘24, ‘25. za nepune tri godine nam je 5 miliona porastao trošak, pa sad imam 12 i po miliona. Da smo u Švajcarskoj, da smo u Francuskoj, da smo u ne znam kojoj razvijenoj destinaciji to je bitka koja se teško može dobiti- naglasio je Radulović.
Podsjeća da povećanje zakupa plaža, kašnjenje sa pripremom istih, može da efekat u predstojećoj sezoni i utiče na odabir destinacije od strane &nbsp;turista.
- To je emocija i percepcija. Ako je on percipirao &nbsp;Crnu Goru kao interesantnu zemlju - on će vjerovatno da izabere tu destinaciju i da dođe u Crnu Goru. Vjerovatno ti koji su došli tako su i uradili, a onda kada dođete na destinaciju - onda je doživljaj, e njegov doživljaj u maju i junu nije mogao da bude pozitivan, jer plaže nijesu bile spremne. To je ostavilo loš utisak ili ne baš dobar doživljaj kod njega i on se sigurno vratiti neće iduće godine, čak neće nikome ni predložiti. Ima jedna zakonomjernost da nezadovoljan i povrijeđeni gost desetoro animira, jer je nezadovoljan i ima veću motivaciju da priča o lošem odmoru, a zadovoljan gost može do troje da animira da dođu- rekao je Radulović.
Loša avio povezanost i infrastruktura jesu problemi, ističe on, od kojih većim i dugoročnim smatra avio povezanost, jer se turisti sa infrastrukturnim problemima suočavaju i u zemljama iz kojih dolaze.
Dodaje i da presudnu ulogu igra bezvizni režim, jer Crna Gora nije prestižna destinacija poput Nice, Azurne obale ili Grčke , kako kaže, pa da može sebi priuštiti da turisti čekaju na vize.
- Nemila, nesretna, baksuzna dešavanja nedavno su uslovila da je 9.000 Turaka otišlo iz Crne Gore, za nepunih mjesec dana. Ako uzmete u obzir da je svaki živio cijele godine tu, radio, dnevno trošio oko 80 eura, to je dnevno za njih 9.000 - 720.000 eura, godišnje je to 226 miliona eura, od čega je 52 miliona je manje manje u budžetu Crne Gore po osnovu PDV-a i ostalih dažbina, mi smo 52 miliona izgubili, penzioni fond je mjesečni, čini mi se 60 miliona, jednu penziju smo mjesečnu izgubili i nikome ništa, niko ne odgovara i neće ni odgovarati a štete se samo slažu - šteta na štetu- istakao je Radulović.
Poručuje da se boji za cijelu crnogorsku privredu nakon najava o uvođenju sedmočasnovnog radnog vremena i smatra da će to biti zadnji udarac.
- To će biti zadnji udarac i svi ćemo biti na koljenima uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena. To je totalna katastrofa - jedna populistička mjera koja u većini evropskih država ne postoji, postoji u nekim, ali dajte vi meni privredu i snagu ekonomsku Francuske pa uvedite sedmočasovno radno vrijeme- poručio je Radulović.
Kaže da Sveti Stefan ne nosi veliki ekonomski benefit, ali je veoma značajan zbog imidža i promocije crnogorske turističke destinacije.&nbsp;
- Mi nijesmo spremni za jake goste, visoko platežne goste, jer smo mi destinacija sa velikim znakom pitanja, jer veçina ljudi iz svih tih zemalja odakle dolaze malo znaju, ili nimalo, o Crnoj Gori i onda taj novac koji on da smatra da ne vrijedi usluga koju je dobio. Kad bude cijela Crna Gora sređena kao što je danas Porto Montenegro, Porto Novi, Lustica bay, kad budu gradovi takvi, putevi tako uređeni, hoteli sa 5 zvjezdica, tipa Splendida i još nekih drugih hotela, onda će to biti da novac vrijedi za uslugu koju je turista dobio- zaključio je Radulović.

Radulović: Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena je populistički potez i biće finalni udarac koji će nas baciti na koljena

Crnogorski turizam, kao najvažnija privredna grana zemlje, već godinama funkcioniše na ivici izdržljivosti sistema. Umjesto jasne vizije, strateškog planiranja i institucionalnog dijaloga sa privredom, sektor je, kako tvrde turistički poslenici, prepušten improvizaciji, ignorisanju i kratkoročnim odlukama. O stanju u turizmu, ulozi Ministarstva turizma, propuštenim šansama i pravcima u kojima bi Crna Gora morala da ide, za Portal ETV govori Dragan Purko Ivančević, turistički poslenik i član Odbora za turizam Privredne komore. <h2>Upravljanje turizmom</h2> Portal ETV: Kako se upravlja turističkim sistemom iz ugla Ministarstva turizma? Da li ministarka turizma, Simonida Kordić, u potpunosti razumije strateški značaj turizma kao ključne grane crnogorske privrede? IVANČEVIĆ: Teško je odgovoriti na to pitanje. Ono što je nerazumljivo, a nažalost tačno, jeste da resorno ministarstvo permanentno izbjegava saradnju sa turističkom privredom, a pri tome ne donosi zakone i akte koji pomažu i pospješuju razvoj turističke djelatnosti. U takvoj situaciji, bez strateških dokumenata koji opredjeljuju dalje tokove održivosti i upravljanja turizmom, nemoguće je izbjeći stihiju u kojoj, nažalost, trenutno funkcioniše naš turizam. <h2>Ključne greške koje dolaze na naplatu</h2> Portal ETV: Šta smo u prethodnim godinama uradili kritično pogrešno u razvoju turizma, a što nam se danas jasno „obija o glavu“? IVANČEVIĆ: Kritično pogrešno je to što praktično nijesmo uradili ništa. I ono dobro što se desilo, desilo se slučajno, jer planiranog razvoja nema. Od Ministarstva turizma smo očekivali makar realnu procjenu stanja i želju da se o problemima razgovara, a dobili smo ćutanje, ignorisanje i permanentno izbjegavanje da zajedno radimo u korist turizma. Portal ETV: Da li država danas vodi razvoj turizma na ispravan način ili se i dalje krećemo u pogrešnom pravcu? IVANČEVIĆ: Razvoj niko ne vodi i to kod turističkih radnika stvara očaj, jer su ostavljeni da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom. Portal ETV: Koja emitivna tržišta moraju biti strateški prioritet za Crnu Goru i zašto? IVANČEVIĆ: Zapadnoevropska tržišta, jer su to tržišta bez kojih nije moguće planirati šestomjesečnu sezonu na Mediteranu. <h2>Koji model turizma je realan za Crnu Goru?</h2> Portal ETV: Kakav turizam treba da razvija Crna Gora: masovni, elitni, održivi ili neki hibridni model prilagođen našim kapacitetima? IVANČEVIĆ: U prioritetu treba da poboljšamo kvalitet onoga što sada u turizmu imamo i da to bude održivo, pa tek onda možemo razmišljati o elitnom ili bilo kojem drugom modelu. Ono što sada imamo, posmatrano iz ugla turističke privrede i domaćeg stanovništva, može se nazvati „neizdrživim turizmom“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="plaža"><figcaption>Foto: Miraš Dušević, Portal ETV</figcaption></figure>  <h2>Aerodromi kao prva slika destinacije</h2> Portal ETV: Možemo li sa neuređenim aerodromskim zgradama, posebno na aerodromu Tivat, govoriti o prvoj slici prestižne turističke destinacije kakvom želimo da se predstavimo? IVANČEVIĆ: Aerodromi su saobraćajna i turistička recepcija naše zemlje. Tu naši gosti stiču prvi i posljednji utisak o destinaciji. Aktuelni menadžment, u nemogućim uslovima, pokušava da obezbijedi nekakav kvalitet usluga i postiže porast prometa, kao i da uvodi nove prevoznike i tržišta. Smatram da im država pod hitno treba pokloniti povjerenje i dati odriješene ruke da pristupe rekonstrukciji naših aerodroma i prilagode ih međunarodnim standardima. <h2>Odnos cijene i kvaliteta </h2> Portal ETV: Da li smo preskupi u odnosu na ono što nudimo kada su u pitanju piće, hrana, ležaljke, smještaj i ukupna usluga? IVANČEVIĆ: Organizovani turizam je u permanentnom padu upravo zato što nam posljednjih godina, zbog svega poznatog, opada kvalitet destinacije, a cijene rastu. Razlog su nepromišljene, antiturističke odluke naše Vlade da povećava poreze i uvodi nove namete turističkoj privredi. Tako, u nedostatku strategije i upravljanja održivim turizmom, gubimo utakmicu sa konkurencijom na dva polja – kvalitetu i konkurentnosti. <h2>Mali porodični hoteli ili luksuzni kompleksi?</h2> Portal ETV: Šta nam je trenutno veći prioritet: razvoj malih i porodičnih hotela ili izgradnja velikih hotela sa pet zvjezdica? IVANČEVIĆ: U ovom momentu najvažnije je da zaustavimo aktuelni haos i saniramo probleme vezane za infrastrukturu, pa tek onda da pravimo planove za razvoj destinacije. U ovakvoj situaciji svaki novi hotel, veliki ili mali, zbog okruženja gubi na tržištu jednu ili dvije zvjezdice, jer je logično da svaki pojedinačni objekat u hotelijerstvu i ugostiteljstvu dijeli sudbinu destinacije. Od njenog kvaliteta zavisi i kvalitet usluge. Nijedan davalac usluga ne može funkcionisati kao ostrvo, pa je neminovno da se kvalitet pojedinačnih učesnika u turističkom prometu ne može odvojiti od ukupnog kvaliteta destinacije.

Miraš Dušević

Ivančević: Imamo “neizdrživi turizam”, hitno da zaustavimo haos

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) tokom prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 2.600.000 dolazaka turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine i tri posto više u odnosu na uporedni period 2019. godine.
- Ove godine smo imali zaista dobru predsezonu i odličnu postsezonu, što potvrđuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT prema kojima smo u oktobru imali deset odsto više dolazaka u odnosu na oktobar prethodne godine- navela je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), Milena Vujović.
Vujović ističe da o uspjehu postsezone govore i rezultati ankete turističke privrede koju je Nacionalna turistička organizacija sprovela.
- Prema rezultatima ankete, preko 85 posto ispitanika je zadovoljno rezultatima postsezone. Anketa je takođe pokazala da je turistička privreda zaista optimistična kada su u pitanju najave za novogodišnje praznike. Više od 65 posto ispitanika smatra da će ova godina biti uspješna za Crnu Goru i vjerujemo da su tome doprinijeli odlični programi lokalnih turističkih organizacija. Činjenica je da većina gradova na primorju ima organizovani doček Nove godine na otvorenom, ali i dobre hotelske aranžmane. To privlači goste iz regiona, ali i šire- saopštila je ona.
Ovako dobrim rezultatima u sektoru turizma doprinio je i niz promotivnih aktivnosti koje je Nacionalna turistička organizacija sprovela u 2025. godini. Vujović najavljuje da značajne prilike za promociju Crne Gore predstoje i u 2026. godini.
- Tokom 2025. godine smo imali promotivne aktivnosti na preko 20 tržišta, imali smo oko 18 sajamskih nastupa, brojne studijske posjete medija i turoperatora. U Crnu Goru smo doveli oko 180 turoperatora, imali brojne marketinške kampanje – 18 u okviru podsticajnih mjera sa značajnim turoperatorima iz Evrope, SAD i Kanade. Pred nama su brojni sajamski nastupi u 2026. godini. Pripremamo se za nastupe u Njujorku, Madridu, Štutgartu, Berlinu i brojnim drugim tržištima. Destinacijski spot NTOCG osvojio je čak osam prestižnih nagrada tokom 2025. godine na svjetskim festivalima turističkih filmova, nalazeći se rame uz rame sa destinacijama kao što su Švajcarska i Saudijska Arabija, na šta smo posebno ponosni. Nadamo se da će i 2026. biti uspješna za nas- kazala je predstavnica NTOCG.

MONSTAT: Tokom prvih deset mjeseci 2025. godine ostvareno 2.600.000 dolazaka turista u Crnu Goru

Najznačajniji ekonomski rizik za Crnu Goru u narednoj godini predstavlja velika zavisnost ekonomskog rasta od lične potrošnje i turizma, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.
- Poseban izazov predstavlja postepeni gubitak konkurentnosti turističkog sektora, druga godina zaredom u padu broja noćenja. Usklađivanje sa viznim režimom EU, kao i pooštravanje uslova za dobijanje privremenog boravka strancima, može imati dodatni negativan efekat kako na turističku aktivnost, tako i na ukupnu ekonomsku dinamiku - rekao je Fabris u intervjuu Vijestima.
On je dodao da u ovom trenutku ne postoje izraženi makroekonomski rizici, ali da postoje izazovi i niz potencijalnih unutrašnjih i spoljnih faktora koje je neophodno pažljivo pratiti i na vrijeme preduprijediti.
- Među spoljnim rizicima posebno se izdvajaju usporavanje privrednog rasta u eurozoni, povećanje geopolitičke tenzije i izražena volatilnost cijena energenata. Ti faktori mogu imati negativan uticaj na ključne kanale prenosa u crnogorskoj ekonomiji, prije svega turizam, spoljnu trgovinu i, investicije i inflatorna kretanja - kazao je Fabris.
On je naveo da dosadašnje iskustvo Crne Gore pokazuje da režim eurizacije pojačava efekte eksternih šokova u periodima ekonomske ekspanzije, pa kod glavnih trgovinskih partnera - EU i zemalja regiona, domaći rast je brži, dok u fazama usporavanja ili recesije dolazi do većeg pada privredne aktivnosti u odnosu na glavne partnere. 
- Zbog toga je kontinuirano praćenje makroekonomskih kretanjau okruženju od suštinskog značaja za vođenje ekonomske politike - saopštio je Fabris.
On je dodao da su unutrašnji rizici dominantno strukturne prirode, a da je prije svega riječ o visokoj zavisnosti ekonomskog rasta od lične potrošnje i turizma, uz relativno nizak stepen sektorske diversifikacije.
- Poseban izazov predstavlja postepeni gubitak konkurentnosti turističkog sektora. U prošloj godini zabilježen je pad broja noćenja od 4,85 odsto u odnosu na 2023. godinu, dok podaci za tekuću takođe ukazuju na nepovoljna kretanja – u prvih deset mjeseci ostvaren je pad noćenja od 1,6 odsto, pri čemu je nominalni rast prihoda niži od stope inflacije, što implicira pad realnih prohoda“, kazao je Fabris.
Dodatno usklađivanje sa viznim režimom EU, kao i pooštravanje ualova za dobijanje privremenog boravka, može, prema njegovim riječima, imati dodatno negativni efekat na turističku aktivnost i ukupnu ekonomsku dinamiku.
- Produžetak negativnih trendova u turizmu mogao bi dovesti do pada realnih prihoda turističkih preduzeća i pružalaca usluga individualnog smještaja, što bi se dalje reflektovalo kroz smanjenje javnih prihoda, pogoršanje fiskalnih performansi, produbljivanje platnobilansne neravnoteže i slabljenje agregatne tražnje sa posljedičnim usporavanjem privrednog rasta - rekao je Fabris.
On smatra da je, u tom kontekstu, neophodno hitno pristupiti izradi i implementaciji sveobuhvatne strategije za unapređenje konkurentnosti turizma.

Zavisnost od lične potrošnje i turizma ključni rizici u narednoj godini

Ski turizam ne može biti prioritet jer je globalno u krizi. I da nema klimatskih promjena i da imamo snijega, imamo veliku konkurenciju, tako da nikad nismo u ski turizmu zavređivali međunarodnu pažnju - kazao je turizmolog Rade Ratković u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Ističe i da ski sezona skijanja kratko traje i ne treba da bude priroitet.
- Trebalo bi strateški da razmišljamo, u kontekstu klimatskih promjena, šta da radimo, da neka stručna ekipa procijeni da li postoje šansa za postojanost snijega na postojećim visinama, a kod nas nijedno nije više od 2.000 metara - naveo je Ratković.
Priroda uslova je, prema njegovim informacijama, dobra za skijališta na većim visinama.&nbsp;
- To sve treba da se istraži i da imamo strategiju - naveo je Ratković.
Smatra da imamo prednost za gastronomski turizam.
- Treba da obnovimo sela, poboljšamo saobraćajnu dostupnost, marketinški nastup, bezbjednost i sigurnost, domet u planinama za pozive i internet - naveo je, pored ostalog, Ratković.
Ocjenjuje da fali destinacijski menadžment, kao i podrška države.
- Što se tiče prostora, mi ga devastiramo, a naročito na primorju, uništavamo ga gradnjom nekretnina i nemamo odgovor države u tom pogledu. Naprotiv, imamo indicija da država takav antituristički razvoj podržava, da ne podržava ne bi usvojila sporazum sa stranom državom o razvoju turizma i nekretnina - ističe Ratković.
Najnovija inicijativa, za koju se nada da neće doći, vidi da nema protivljenja države projektu koji nije u skladu sa principima održivog i regenerativnog razvoja, a to je Slovenska plaža.
- Nagovještava se odluka da se sruši i da se zamijeni rezidencijalnim objektima, koji su po preporuci eksperata prijetnja turizmu - ističe Ratković.
<h2>Tragedija na Savinom kuku</h2>
Komentarišući nedavnu tragediju na skijalištu Savin kuk, kada je poginuo turista iz Njemačke, ocijenio je da je to jedna tužna vijest i jedna loša poruka.
- Posebno kad se ima u vidu da nema mnogo gostiju, niti snijega koji bi mogao da generiše turističke tokove - rekao je Ratković.
Podsjetio je i na ostavku direktora Turističkog centra Durmitor Marinka Purića, ocjenjujući da je to pokazatelj odgovornosti.
- Loše je počela turistička sezona, sa lošom viješću. Dešava se to i negdje drugo, ali mi smo dosta u krizi sa tom vrstom turizma koji je globalno u krizi, mi nemamo ni velike komparativne prednosti lokacijske u odnosu na druge velike evropske skijaške centre. I da imamo kapaciteta za vještački snijeg, nikad ne znamo da li će to biti pouzdano jer ne znamo da li će temperature biti ispod nule, a onda se snijeg topi i nismo ništa uradili - naveo je Ratković.
<h2>Ekološka država</h2>
Komentarišući ekološku zagađenost u Pljevljima, te kakvu poruku šaljemo svijetu ako smo prepoznati kao zemlja divlje ljepote, ističe da turisti traže čistu prirodu, kakva je ona kojom obilujemo, ali da ono što se dešava u Pljevljima ozbiljno zabrinjava.&nbsp;
- Rekonstrukcija izgleda nije dobro odrađena i trebalo bi kao država tome da posvetimo veliku pažnju, da princip iz Ustava da budemo ekološka država stvarno u praksi primijenimo - rekao je Ratković.
Smatra da niko ne može biti za zagađenje odgovoran bez vlast u Pljevljima, ne samo ova nego i prethodna, ali ističe da aktuelni problem mora da rješava aktuelna vlast u tom gradu.
J. B.&nbsp;

1250x600

Ratković: Ski turizam ne može biti prioritet, fali destinacijski menadžment

Prvi put se prešlo na konkretne korake kada je u pitanju zaštita svjetske baštine u Kotoru, a predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom je pozitivan iskorak - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesor ekonomije i turizma i prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam Ivo Županović.
Poslije 11 -12 godina, kaže Županović, sa verbalnih obećanja prešlo se na konkretne korake u naporima da Kotor ne izgubi &nbsp;UNESCO zaštitu.&nbsp;
- Mislim da je tu bitno i liderstvo kad je premijer u pitanju i njegovo predsjedavanje Nacionalnom komisijom, mislim da je tu iskazana jedan pozitivni iskorak. Sa druge strane najavljena je izmjena legislative. Istini za volju ja sam te izmjene zakona mogao da vidim u medijima, nijesam našao taj neki nacrt prijedloga zakona i mislim da su na fonu toga da dođe do ključnih izmjena koje bi doprinijele čitavom nizu operativnih mjera koje bi slijedile u budućnosti, a koje bi doprinijele da Kotor ostane pod zaštitom i na UNESCO mapi- rekao je Županović.
UNESCO traži reviziju zakona iz 2010, 2013, 2018. i 2019.godine kako bi se zaštitila svjetska baština, a profesor Županović smatra da sve potiče od zakonskih izmjena. Bez zakonskih izmjena nije moguće operacionalizovati aktivnosti koje doprinose rješavanju problema Kotora.&nbsp;
- Ja bih tu dodao da je jako bitno da se poput susjedne Hrvatske, koja isto ima ogromne probleme kad su u pitanju odnosi apartmana i hotela, paralelno sa legislativom iz prostornog planiranja &nbsp;donese i izmjena Zakona o turizmu, gdje bi se jasni i mjerljivi parametri održivog turizma, takozvani Kevin capacity parametri uveli i u Zakon o turizmu. Onda bi mogli govoriti o paralelnim aktivnostima koje bi prekomjerni turizam doveli u neku normalnu ravan, jer se to ne može riješiti preko noći da jednostavno imamo dominaciju osnovnih parametara u turizmu, odnosno hotela- istakao je Županović.
Podsjećamo, ukoliko se preporuke iz poslednjeg izještaja Centra za svjetsku baštinu ne sprovedu do 1. februara 2026. status Kotora u UNESCO mogao bi biti doveden u pitanje. U dokumentu se naglašava da hitne potrebe za očuvanjem Kotora zahtijevaju pojačano upravljanje i široku mobilizaciju svih nadležnih institucija, uz jasno upozorenje da je upis na Listu svjetske baštine u opasnosti realna mogućnost ukoliko se preporuke ne sprovedu.&nbsp;

Županović: Predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom za UNESCO pozitivan iskorak

Za ponos je što se Crna Gora našla na BBC Travel List 2026. i velika obaveza da se opravdaju očekivanja turista koji će stizati u Crnu Goru već od 16.maja kada British Airways uvodi direktnu liniju London -Tivat - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista &nbsp;turizma i direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović.
Dodaje da zbog mjesta na toj listi i načina kako je predstavljena Crna Gora, mora se opravdati kad turisti budu posjetili crnogorsku destinaciju.&nbsp;
,- Biti na BBC-evoj listi i u kontekstu novih povezivanja &nbsp;Crne Gore kao turističke destinacije avio putem, jer znamo da od 16.maja 2026.godine British Airways će saobraćati između londonskog Hitroa i Tivta i svakako nam to otvara prozor i vrata u svijet i povezuje nas sa onim destinacijama koje definitivno pružaju mogućnost pristupa tom premium segmentu turista - rekao je Golubović.
Postoji ogromna razlika između luksuznog i premium gosta, objašnjava on, jer je luksuz više mjerljiva kategorija koja se vezuje za novac, dok je premium nešto što se vezuje za iskustvo.&nbsp;
- Mi kao destinacija trebamo ići u pravcu premium destinacije koja nudi premium iskustvo. Premium iskustvo predstavlja nešto što je neopipljivo, neki osjećaj i jeste ovo jedan pozitivan pomak, sli kao destinacija moramo definitivno i jasno se odrediti prema tome šta je to što je naš turistički proizvod, šta je to što mi kao destinacija nudimo inostranom turistima, konkretno turistima iz Velike Britanije. Promocija i biti na BBC-ju je samo jedan dio, fali nam tu i proizvod jasno definisan, zatim je tu i cijena tog proizvoda ako smo se odredili ka tom tržištu, dakle kako ćemo se cjenovno pozicionirati u odnosu na konkurentne destinacije i nadajmo se da ćemo to uspjeti, ali to je zaista jedan izazovan zadatak. Kada pričamo o iskustvu, naravno da pričamo o premium pozitivnom iskustvu, a isto je iskustvo putovati od Tivta do Budve dva sata, ali jedno veoma negativno iskustvo kojim svakako ne želimo da dočekamo turiste - istakao je Golubović.&nbsp;
Smatra da prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore sigurno mogu ponuditi probirljivim zapadnim turistima premium iskustvo, što je značajnu u kontekstu statistike o smanjenju broja noćenja u prethodnoj sezoni. &nbsp;
- Mi smo u Centru to analizirali i kada smo odradili &nbsp;strukturu noćenja vidimo da u u strukturi noćenja najviše padaju državljani Rusije, preko 300.000 noćenja manje za 10 mjeseci i dolazimo do toga da isključivo jedno tržište čini sveukupni pad, što znači da ga možda nijesmo nadomjestili sa nekih drugih tržišta - zaključio je Golubović.

Golubović: Moramo ići u pravcu premium destinacije koja nudi premium iskustvo

Na novoj BBC listi putovanja za 2026. Crna Gora je odabrana kao jedna od najpoželjnijih destinacija zbog impresivne jadranske obale, planinskih predjela, nacionalnih parkova, raznovrsnih aktivnosti na otvorenom i sve veće privlačnosti kao destinacije tokom cijele godine, a tamošnji novinar i urednik Eliot Stajn rekao je u intervjuu za emisiju Srećan dan na Televiziji E da im je želja da buduće putnike ohrabre da istraže kontinentalni dio Crne Gore.
- A naročito planinski predio i najveći kanjon u Evropi - rijeke Tare - naglasio je on.
BBC svake godine, kaže Stajn, sa svojim novinarima, lokalnim stručnjacima i vodećim svjetskim turističkim organizacijama izdvoje turistička mjesta koja promovišu lokalno nasljeđe, štite životnu sredinu i kreiraju inovativna i interaktivna iskustva za posjetioce.
- Ono što mi zapravo ohrabrujemo jeste da putnici provedu vremena u zemlji i zaista istraže gradove i planinski unutrašnji dio zemlje. To je za nas jedna od pravih atrakcija Crne Gore. Postoji niz novih planinarskih staza uključujući Dinaride, Prokletije i stazu Vrhovi Balkana, koje otvaraju pristup udaljenim planinskim zajednicama - rekao je Stajn.
On cijeni i da je Crna Gora zanimljiva jer se nalazi blizu poznatih turističkih mjesta poput Venecije i Dubrovnika na Jadranu, ali je, kaže on, još nedovoljno istražena - ako se izuzme Bokokotorski zaliv.
- To je jedini prirodni fjord u cijeloj južnoj Evropi, prelijep zaliv u čiju infrastrukturu je uloženo mnogo novca. Mi ohrabrujemo putnike da istraže i ostatak zemlje &nbsp;i mnoga mjesta u zemlji koja aktivno dočekuju putnike. Novi planinarski putevi otvaraju mogućnost za boravak u domaćinstvima, u kojima turisti imaju mogućnost da pomažu održavanju zajednica koje su vjekovima žive istim stilom života i koji ostavljaju u nasljeđe budućim generacijama - istakao je Eliot.
Najavljuje različite turističke trendove koji će biti značajni za 2026. godinu, poput trendova ,,putevi umjesto aerodroma”, ,,tišina iznad svega” i ,,kultura umjesto hedonizma”.
- Ideja je da kada imate samo jedan godišnji odmor ili ograničeno vrijeme, želite da uložite svoje vrijeme i novac u iskustva koja vas obogaćuju, a ne samo u hedonističke zabave. Crna Gora sa svojom dugom istorijom i različitim kulturama koje su koje su prolazile kroz ovu malu državu pruža duboko kulturno iskustvo. Još jedan trend je moj lični favorit, zove se ,,tišina iznad svega”, u svijetu gdje smo stalno povezani i često radimo sa bilo kojeg mjesta, dobro je isključiti se i potpuno posvetiti okolini i destinaciji - naveo je on.
&nbsp;Sa velikim, netaknutim unutrašnjim planinskim predjelima Crna Gora, smatra on, nudi mnogo prilika za ovakva iskustva.
- To pokriva mnoge potrebe putnika - zaključio je Stajn.
Cijeli intervju možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9OOWqUHRt1M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stajn: Crna Gora pruža duboko kulturno iskustvo

Navijači Budućnosti Varvari večeras su na utakmici u Sportskom centru "Morača" razviji transparent na kome prozivaju funkcionere Demokratske Crne Gore.
- Unište sve čega se dohvate prevaranti, lažne demokrate - piše na poruci sa tribina.
Košarkaši Budućnost Volija igraju protiv njemačke ekipe Kemnic u okviru 16. kola Eurokupa.
Podsjećamo, Varvari nedavno prekinuli prijateljsku utakmicu koju su fudbaleri aktuelnog šampiona igrali protiv trećeligaša Ilariona, na Starom aerodromu.
Sukob iuprave fudbalskog kluba i navijača traje još od ljeta, a posljednjih dana dodatno je intenziviran međusobnim optužbama.&nbsp;

Poruka Varvara iz "Morače": Unište sve čega se dohvate prevaranti, lažne demokrate

U Srećnom danu donosimo priču o filmu „Obraz“ i putu od svjetskih festivala do domaćih bioskopa.&nbsp;
Reditelj Nikola Vukčević govori o nastanku filma, međunarodnom uspjehu i značaju susreta sa domaćom publikom.&nbsp;
O posebnoj vezi muzike i filma razgovaramo sa muzičarkom Tijanom Bogićević koja otkriva kako je nastala pjesma „Tiho noći“ i kako je postala emotivni dio filmske priče Obraz.&nbsp;
U astropsihološkom segmentu predstavljamo portret Bika – znak stabilnosti, senzualnosti i istrajnosti, ali i unutrašnjih borbi koje rijetko pokazuje.&nbsp;
Za kraj, donosimo pregled internet senzacija sedmice - od nihilističkog pingvina do porodične drame Bekamovih, uz priču o tome zašto ovakvi sadržaji brzo osvajaju pažnju.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

U "Srećnom danu" o filmu "Obraz" i pjesmi "Tiho noći", astropsihološkom portretu bika i internet senzacijama ove sedmice

Kad političari pričaju, stvarnost djeluje ružičasto, čak i kada govore o momcima u plavom, policajcima. A kad funkcioneri Demokratske Crne Gore daju obećanja, to je ovjekovječeno video materijalom i to na partijskim objavama te stranke na drštvenim mrežama. &nbsp; ,,Hoćemo da vratimo pozorničku djelatnost! Hoćemo da vratimo pozornike! Jer upravo u toj ciljnoj grupi vidim ove ljude koji će sjutra biti policajci u naselju, u kvartu, u školi, na trgu. Hoćemo da vratimo snagu države na svim nivoima i u svim aspektima!” BEČIĆEVA PREDSTAVA ZA JAVNOST... Tako je 23. januara grmio Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade i koordinator sektora bezbjednosti pred aktivistima Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190144_ec2eb02594c5bc0c2faf9c8d1c9ba2a7b5930dc41eaffa55fd30bb843f51c2a8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127190144_ec2eb02594c5bc0c2faf9c8d1c9ba2a7b5930dc41eaffa55fd30bb843f51c2a8" data-rendition-name="original" width="1535" height="801" loading="lazy" alt="VELELEPNA OBEĆANJA O POZORNICIMA: Aleksa Bečić, potpredsjendik Vlade "> <figcaption>VELELEPNA OBEĆANJA O POZORNICIMA: Aleksa Bečić, potpredsjendik Vlade(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Ali, bila je to - predstava za javnost. U realnosti, iako je 12. januara u Upravi policije počelo da radi 366 policijskih službenika u zvanju policajac, broj policajaca se iz dana u dan osipa?! &nbsp; I to drastično: prema informacijama Televizije E do 24. januara više od 90 mladih policijskih službenika je odlučilo da napusti službu u koju su tek zakoračili. Njih tridesetak je već i raskinulo ugovore, dok su ostali najavili razduženje opreme i čekaju otpust. &nbsp; -Trend raskida radnog odnosa se nastavlja na dnevnom nivou. Dio mladih policijskih službenika se odlučio da krene u raskid tek zasnovanog radnog odnosa jer su raspoređeni van mjesta svog prebivališta, pa nijesu u mogućnosti da, sa malim primanjima, plate smještaj ni za sebe, kamoli za porodicu. Drugi dio je bio razočaran poslovima koji su im dodijeljeni, ali i atmosferom – kažu izvori Televizije E iz MUP-a. &nbsp; ...I SUROVA REALNOST Dva su razloga, kažu izvori naše medijske kuće, ključna za nezadovoljstvo mladih policijskih službenika. Prije svega: prije svega neprofesionalan odnos rukovodećeg kadra u regionalnim centrima i odjeljenjima bezbjednosti. Ali i odsustvo profesionalne pažnje prilikom prijema i raspoređivanja u organizacione jedinice u kojima su dobili prva rješenja o rasporedu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190148_56706cb24773ba5f315535e3aa12c2c2b88b029cbd3e6abeaf3b81bb4ec0c9f7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127190148_56706cb24773ba5f315535e3aa12c2c2b88b029cbd3e6abeaf3b81bb4ec0c9f7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KO ĆE PREUZETI ODGOVORNOST ZA NEODGOVORNE ODLUKE: Veselin Radulović "> <figcaption>KO ĆE PREUZETI ODGOVORNOST ZA NEODGOVORNE ODLUKE: Veselin Radulović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznati crnogorski advokat, nekada istaknuti policijski službenik, Veselin Radulović ističe da podatak - da je značajan broj mladih ljudi napustio službu odmah nakon angažovanja – pokazuje da je problem bio predvidiv, ali da su ga nadležni ignorisali. &nbsp; -Jasno je da nije dovoljno samo na papiru popuniti radna mjesta i raspisati ove, rekao bih političke, oglase i pri tome ljude koje primite rasporediti na radna mjesta uglavnom van mjesta njihovog prebivališta. I to sa zaradama koje nijesu adekvatne da obezbijede njima elementarno pristojne uslove za život – kaže Radulović u razgovoru za ETV. &nbsp; Naglašava da ovakav pristup nadležnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova govori o ,,jako neozbiljnom planiranju i odsustvu odgovornosti ne samo prema tim mladim ljudima koji su primljeni nego i prema svim građanima Crne Gore”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190156_a1652c78b47b298fb810ce1a92917d6f86a328345fcec6a8f6d882baa2ff9cc0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260127190156_a1652c78b47b298fb810ce1a92917d6f86a328345fcec6a8f6d882baa2ff9cc0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SLIKA I NALIČJE: Objava oglasa MUP-a i UP-a"> <figcaption>SLIKA I NALIČJE: Objava oglasa MUP-a i UP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEDOSTATAK PROFESIONALNOG ODNOSA Razočarani policijski službenici, koji su kontaktirali našu medijsku kuću, ističu da su bili neprijatno iznenađeni, čak i šokirani atmosferom koja ih je dočekala. &nbsp; -Od prvog dana mog angažmana bio je vidljiv nedostatak organizacije, ali i &nbsp;prepuštanje starijih kolega da se mladi policajci sami snalaze. U policijskom kolektivu je očigledan nedostatak profesionalnog i ljudskog odnosa prema novodošlim kolegama – kaže jedan od policijskih službenika koji je prije desetak dana raskinuo ugovor sa Upravom policije. &nbsp;&nbsp; Uz sve to, kažu sagovornici ETV, bilo je i tehničkih problema - nedostatka uniformi, opreme za rad i &nbsp;osnovnog kancelarijskog materijala; čak su pojedine starješine nove policajce upućivale da se sami snalaze ili čak i da kupuju opremu koja im je neophodna. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190148_4b5d30c10827cc879f256880ff677786a14774dfdc4b689e4ad0861373579ef1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260127190148_4b5d30c10827cc879f256880ff677786a14774dfdc4b689e4ad0861373579ef1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KAKO ZADRŽATI MLADE POLICIJSKE SLUŽBENIKE: Šćepanović i Šaranović"> <figcaption>KAKO ZADRŽATI MLADE POLICIJSKE SLUŽBENIKE: Šćepanović i Šaranović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među policajcima koji su u nesvakidašnje kratkom roku zasnovali pa raskinuli radni odnos ima i fakultetski obrazovanih koji svoju budućnost nijesu vidjeli u takvoj radnoj sredini. -Umjesto ovako brzih oglasa i političkog marketinga kojem neprimjereno svjedočimo gotovo svakodnevno, potreban je sistem koji će zadržati ljude u službi a ne sistem koji će ih na ovaj način tjerati da osustaju od službe već u prvim danima kada se uvjere u kakvom je stanju ta služba i ko tom službom rukovodi – zaključuje advokat Radulović. &nbsp; RJEŠENJE KOJE - NIJE RJEŠENJE Međutim, očito je da su oni koji rukovode službom - Aleksa Bečić, Danilo Šaranović i ostali funkcioneri Demokarta - odlučili da, umjesto izmjene načina rada, raspišu novi oglas. &nbsp; Posljednjeg dana prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je novijavni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati do 20 dana, odnosno do 20. januara 2026. godine. &nbsp; To baš i ne liči na neku novu strategiju, više na onaj kladioničarski poklič: više sreće drugi put. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zašto, kad Demokrate zapošljavaju, pada broj policajaca?!

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odvojeno je razgovarao s liderima Austrije i Norveške o nedavnim trilateralnim diplomatskim sastancima održanim u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te postavio 2027. godinu kao cilj za pristupanje Kijeva Evropskoj uniji, javlja Anadolija.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji jedna je od ključnih sigurnosnih garancija ne samo za nas, već i za cijelu Evropu. Zato govorimo o konkretnom datumu, 2027. godini, i računamo na podršku partnera za našu poziciju - napisao je Zelenski na društvenoj mreži X govoreći o razgovoru s austrijskim kancelarom Kristijanom Stokerom.
Ukrajinski predsjednik je Stokera, kao i norveškog premijera Jonasa Gara Storea, informirao o sastancima u "trilateralnom formatu", na kojima su učestvovale delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, a koji su nedavno održani u UAE-u.
Zelenski je naveo da su strane prvenstveno razgovarale o vojnim pitanjima, ali da su na dnevnom redu bile i sigurnosne garancije, opisavši rad svog tima kao "konstruktivan i sadržajan".
Govoreći o situaciji na terenu, ukrajinski lider je istakao da se ruski napadi na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu nastavljaju svakodnevno, što, kako je rekao, "potkopava diplomatske napore".
Zahvalio je Beču i Oslu na finansijskoj i materijalnoj podršci u održavanju stabilnosti energetskog sistema Ukrajine.
Govoreći o razgovoru sa Storeom, Zelenski je naglasio spremnost Norveške da se uključi u napore obnove i poslijeratni ekonomski razvoj, dodavši da će dvije zemlje nastaviti širiti saradnju u izgradnji "modernih odbrambenih kapaciteta".
Ukrajina je zatražila članstvo u Evropskoj uniji ubrzo nakon početka rata s Rusijom 2022. godine te zagovara ubrzanu integraciju kao sigurnosni mehanizam. Rusija i Ukrajina su u petak i subotu vodile razgovore o mogućim opcijama za postizanje mirovnog rješenja uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Tag: turizam