Uvođenje viza turskim državljanima i najava uvođenja viza ruskim državljanima će imati negativne efekte po crnogorski turizam, jer se bilježi najveći broj dolazaka i noćenja baš sa ta tva tržišta, pa je neophodno biti spreman za supstituciju određenih tržišta - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, redovni profesor za ekonomiju i biznis Ivo Županović.
Podaci pokazuju da je od uvođenja viza gotovo 9000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, a odlazak tih ljudi se već na neki način odražava na sektor turizma, na hotelski smještaj, ugostiteljstvo, ali i poslovne aktivnosti. Stručnjaci upozoravaju da bi negativne posljedice mogle zahvatiti i firme u turskom vlasništvu, od kojih neke razmatraju već smanjenje obima poslovanja. Kampanja u Turskoj pod nazivom ,,Bojkotujmo Crnu Goru” dodatno komplikuje bilateralne odnose i povjerenja investitora.&nbsp;
Još uvijek nijesu dostupni podaci, kaže Županović, čijom obradom bi se vidjeli određeni efekti ukidanja bezviznog režima turskim državljanima i najavljenog uvođenja viza ruskim državljanima.
Smatra da će se uvođenje viznog režima negativno odraziti na turizam, pa je, po njegovim riječima, potrebno naći način da se proširi paleta ponude ka drugim tržišta, a dobra stvar je uvođenje 14 novih linija preko Wizzaira i direktni letovi sa Velikom Britanijom.
- Moram da kažem da smo sa ta dva tržišta imali u 2024.godini oko 3,4 miliona noćenja, 2,7 sa ruskog tržišta i 700 i nešto hiljada sa turskog tržišta. Za 10 mjeseci 2025. godine imamo oko 600 hiljada noćenja sa turskog tržišta i 2,2 miliona sa ruskog tržišta. Uvođenje viza je uvijek rizik, ja sad neću ulaziti u političke aspekte, međutim sigurno je da moramo biti spremni za supstituciju određenih tržišta u određenoj mjeri u narednom periodu, &nbsp;jer nas očekuje vizno usaglašavanje sa politikom EU. Takođem tu ne treba zanemariti Azerbejdžan i Kinu, koji imaju jedan konstantan uspon i konstantan rast na crnogorskom tržištu i sigurno da naša primarna obaveza, prevashodno kad je u pitanju turizam, &nbsp;a potom i kompletna ekonomija, kako i na koji način da nađemo substituente za određena tržišta- rekao je Županović.
Kaže da treba sačekati sa procjenom koliki je stvarni efekat odlaska turskih državljana, iako je to u prvom momentu bio &nbsp;šok za kompletnu ekonomsku sferu, a efekat po turističku privredu će se odraziti u narednom periodu.&nbsp;
- Mislim da ne treba neke ishitrene zaključke da donosimo, treba da vidimo na koji će način bilateralni razgovori uspjeti te odnose da dovedu u jednu normalnu ravan. S druge strane kao što je u turizmu, tako i u ukupnoj ekonomiji treba da imamo disperziju i diversifikaciju ekonomskih aktivnosti, pogotovu što uglavnom strani investitori, i sa turskog i sa ruskog tržišta, i sa ostalih tržišta uglavnom ulažu u ono što im je najprofitabilnije i gdje im je najveći povrat novca, a to su investicije u stanogradnju. Mislim da treba da imamo daleko širu lepezu ponude, a s druge strane potražnje, kada su u pitanju ekonomske aktivnosti. Treba da pospješujemo one grane privrede koje su dugoročno održive za Crnu Goru, tu prije svega mislim na energetiku, odnosno zelenu ekonomiju i diversifikaciju u tom dijelu- zaključio je Županović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Županović: Uvođenje viznog režima građanima Turske negativno će se odraziti na turizam, potrebno proširiti ponudu ka drugim tržištima

Svijetom je u prvih devet mjeseci ove godine putovala 1,1 milijarda turista, što je pet odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, objavio je UN Tourism.
&nbsp;Podaci iz Svjetskog turističkog barometra UN Tourisma pokazuju da se globalni rast turizma ove godine nastavio i s dolascima turista i prihodima, uprkos visokoj inflaciji turističkih usluga i oprezu putnika zbog političkih i trgovinskih napetosti.
&nbsp;Afrika je prema tim podacima među svjetskim regijama u devet mjeseci ove godine ostvarila najveći rast dolazaka turista u odnosu na uporedni period, od deset odsto, s time da su slični dvocifreni porasti ostvareni i u njenim podregijama sjevernoj i podsaharskoj Africi, prenosi Hina.
&nbsp;Evropa je potvrdila status vodeće globalne turističke regije s 625 miliona međunarodnih dolazaka turista u devet mjeseci, čime je u plusu četiri odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
&nbsp;Sve evropske podregije ostvarile su solidne rezultate, posebno u trećem tromjesečju, dokazujući snažnu ljetnu potražnju.
&nbsp;Zapadna Evropa u devet mjeseci primila je pet odsto više turista nego prošle godine, južna mediteranska Evropa tri odsto više, a i srednja i istočna Evropa imale su rast dolazaka turista od osam odsto.
&nbsp;Time još nijesu dostigle nivo iz predpandemijske 2019. Sjeverna Evropa to je dostigla, ali je i jedina evropska podregija s manje dolazaka nego u prošlogodišnjih devet mjeseci, od jedan odsto.
&nbsp;Na Bliski istok došlo je dva odsto više međunarodnih turista.
&nbsp;Porasli su osam odsto u devet mjeseci ove godine i dolasci turista u Aziju i Pacifik, čime su dostigli 90 odsto broja prije pandemije, što pokazuje da se oporavljaju, kao i sjeveroistočna Azija u koju je ove godine došlo 17 odsto više turista nego prošle, ali je još 12 odsto ispod nivoa iz 2019.
&nbsp;Među zemljama s najvećim stopama rasta turističkih dolazaka u devet mjeseci ističu se Brazil, Vijetnam, Egipat, Etiopija, Japan.

1250x600

1084x550

Svijetom ove godine putovalo preko milijardu turista

U Crnoj Gori je u oktobru u kolektivnom smještaju ostvareno 137,37 hiljada dolazaka i 374,22 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac" data-rendition-name="original" width="624" height="677" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru"> </figure>  - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 88,4 odsto ostvarili su strani, a 11,6 odsto noćenja domaći turisti- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9" data-rendition-name="original" width="598" height="672" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru "> </figure>  U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u oktobru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 85,7 odsto, glavnom gradu 8,8 odsto, planinskim mjestima 3,3 odsto i ostalim mjestima 2,3 odsto. &nbsp;Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Monstat: U oktobru ostvareno 374,22 hiljade noćenja

Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama pitamo da li društvo dovoljno štiti žene. Provjerićemo zbog čega je model stalnog sezonca u Crnoj Gori na čekanju i kakve posljedice to ima za privredu i turizam.
Donosimo pregled studije razvoja saobraćaja, koja se očekuje do 2030. godine i analiziramo da li će donijeti održiva rješenja za Podgoricu.
Bavimo se i pitanjem fizičke aktivnosti djece u Crnoj Gori.
Budite uz Budilnik od sedam do devet sati!

U Budilniku na Televiziji E o nasilju nad ženama, privredi, turizmu…

Član Glavnog odbora DPS-a Elvir Zvrko prije dva dana između ostalog je ocijenio da dok Albanija bilježi najdinamičniji rast u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja.
Da je crnogorski turizam definitivno u fazi stagnacije, za Antenu M potvrđuje i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
- Ocjena da je ovo jedna od najboljih sezona nije tačna. Može ona biti po parama najbolja, ali nijesam siguran da je i to, jer ako taj novac ne daje efekat u Budžetu, onda smo zalud radili - naglašava Radulović.
Podsjeća da je turizam trenutno vodeća grana privrede.
- Ne znam koliko će to tako biti, ali trenutno je takva situacija da definitivno ovisimo, pa i Budžet ovisi o rezultatima turističkih sezona - ističe Radulović.
Podvlači da je ova godina bila slabija nego prošla.
- Ne znam koja je to metodologija po kojoj su oni računali. Nije mi jasno i dalje, ali ja znam, pošto sam u materiji i pošto se svakodnevno borim sa nedaćama koje su nas zadesile ove godine – da to nije isto. Na primjer, da budem jasniji – sedam i po miliona prije nepune tri godine je bio fond plata u mojoj kompaniji na godišnjem nivou. Do kraja ove godine je 12 i po miliona - navodi Radulović.
To, kako pojašnjava, znači da su za tri godine porasli troškovi rada pet miliona.
- I to će svako reći – super, radnici dobijaju mnogo više para. Na papiru kad gledamo, taj je utisak. Međutim, kad se to prebaci u realni život, oni imaju manje mogućnosti. Sa tim većim parama manje će da kupe, nego što su kupovali sa sedam i po miliona - podvlači Radulović.
Ističe da ga najviše brine to što nigdje nije dostupan podatak koliko je Budžet prihodovao po osnovu PDV-a od turizma.
- Ja mislim da se Budžet nije dobro punio, da može po ciframa da bude nominalno veći nego prošle godine, ali taj novac mnogo manje vrijedi ove, nego što je taj prošle godine. A uzrok svega toga bilo je nesretno rješenje da se PDV na smještaj podigne na 14 odsto, gdje su nama otkinuli tu jednu nogu na kojoj je stajao cijeli turizam, barem kad je kolektivni smještaj u pitanju, a i ostali - izričit je Radulović.
Činjenica je, navodi, da turizam u ovom trenutku stagnira.
- Niko me ne može ubijediti, jer sam iz te materije, iz te problematike, svakoga dana, pa znam šta pričam - naglašava Radulović.
Brine ga, kako ističe, 2026. godina.
- I molim one koji donose odluke da budu jako oprezni i obazrivi, jer smo mi upozoravali na ovo što se sad dešava i što se desilo i prošle godine. Međutim, nije bilo odziva na to i vjerovatno su oni bili ubijeđeni da su oni u pravu. Međutim, vrijeme je dokazalo da nijesu - ukazuje Radulović.
Da se identična situacija ne bi ponovila i naredne godine, Radulović apeluje na nadležne da paze šta rade sa nametima kad je u pitanju privreda.
- Jer svako podizanje bilo kojeg poreza je tektonski poremećaj za ovako tananu ekonomiju kakva je crnogorska. Nama sad treba da se spuštaju cijene, a ne da se podižu. I to da mi spuštamo prvi, ne da me moli država, ili da donosi uredbu i da nas ograničavaju iz hira - navodi Radulović.
To je, kako poručuje, jedini način da nastavimo sa rastom naredne i svih sljedećih godina.
- Jer smo mi ove godine, ne zbog nas, nego što je uveden porez na PDV takav kakav je, morali da podižemo cijene i to je rezultiralo time čime je rezultiralo. Iduće godine, mogli bi da imamo više gostiju, bolji početak i završetak sezone nego ove godine, ali sve zavisi od cijena. Doduše zavisi i od viza, ali to je posebna tema, pa je ne bih otvarao sad - zaključuje Radulović.

Radulović: Crnogorski turizam stagnira

Ni jedne godine Crna Gora nema dobro organizovanje u sektoru turizma, nema umrežavanje hotela, nema propisa i aktivnosti koje bi podstakle takvo što, nema dplazaka studijskih grupa i koje bi sugerisale šta da se uradi i popravi, uz &nbsp;probleme avio dostupnosti i loše infrastrukture, pa je ocjena Bijele knjige o sektoru 4,3 suzdržana i diplomatska - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, turizmolog prof.dr Rade Ratković.
Savjet stranih investitora objavio je Bijelu knjigu ,,Investicionu klimu u Crnoj Gori 2025. godine” kojom ukazuje na značajna upozorenja za crnogorski turizam. Iako je ukupni indeks lakoće poslovanja ostao stabila, ocjena 6,5, turizam koji je strateški ključan za državu jedini je sektor koji je zabilježio pad u ocjeni na samo 4,3, u Izvještaju se naglašava da su među &nbsp;problemima infrastrukturne slabosti, regulativa i predvidljivost investicija.
Svaka kriza je prilika, kaže Ratković, međutim ta kriza predugo traje u crnogorskom turizmu, koja počela, podsjeća on, još devedesetih godina početkom raspada Jugoslavije.
Ukazuje da upozorenje od partnera i najavljeni odlazak zbog promjena u zakonima za strance je veliki razlog za brigu i takvo stanje bi trebalo da bude motiv da se pokrenu značajne promjene u turizmu.
- Nikako da dođemo na pravi put održivog turizma, mislim da je i ova ocjena pristojna, diplomatska, malo suzdržana, a ipak je njom rečena suština, o čemu mi već i pričamo 25 - 26 godina, možda i preko 30 godina i nikako da popravljanje i vraćanje turizma na najjača emitivna tržišta Evrope, sređivanje destinacije, nikako da dođe na agendu - rekao je Ratković.&nbsp;
Dodaje da se godinama upozorava na nedostatak adekvatnog &nbsp;destinacijskog menadžmenta, na neadekvatno upravljanje turizmom od strane države i, ističe on, nedostatak alternativnih rješenja.
- Turista koji dođe vidi da je došao kod nepripremljenog domaćina, domaćina koji ne poštuje goste i to je veliki problem. Sljedeći problem je što imamo neprekidnu gradnju stanova za tržište &nbsp;i napravili smo neopisivu gužvu u destinaciji koje ne prati infrastruktura, tako da &nbsp;se unutar destinacije se &nbsp;teško funkcioniše, ljudi se umore kada dođu kod nas da odmaraju - zaključio je Ratković.

Ratković: Sređivanje destinacije nikako da dođe na agendu

Svima su puna usta turizma, ali kad je nakon uloženih gotovo 20 miliona eura u skijalište Štedim - Hajla, pojavila se nada i entuzijazam kod građana Rožaja da se zaustaviti iseljenje i migracije građana tog grada, rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, planinar i skijaš iz TO Rožaje Semir Kardović.
U izgradnji Sky centra Štedim - Hajla je uloženo gotovo 20 miliona eura, ali skijalište i dalje nije pušteno u rad, jer nema struju. Ministarstvo turizma koje je nosilac projekta nema sredstva da CEDIS-u plati 18.000 eura za priključak, pa predlaže da trošak preuzme Ministarstvo javnih radova.
Radovi na skijalištu Štedim, kaže Kardović, se napokon privode kraju, što su željno iščekivali građani Rožaja, ali i cijele Crne Gore, a samo skijalište će biti dobra ponuda za zimsku turističku sezonu.
- &nbsp;Za cijelu Crnu Goru će to biti veoma značajan projekat i mislim da ovakve kao što je taj sami priključak koji je za državni budžet od veoma niskog značaja što se tiče novčanog iznosa, mislim da će se naći rješenje da se prevaziđe taj problem. Međutim, čekamo završetak još nekih stvari da bi se dobila radna dozvola i da bi krenulo to u punom kapacitetu- rekao je Kardović.
Smatra da je skijalište u neku ruku zadnji ekonomski voz za građane Rožaja, pa oni sa euforijom iščekuju početak rada skijališta.
- Skijalište će na neki način zaustaviti iseljenje, odnosno migraciju mladih ljudi sa sjevera. Ovakve sitnice nas i brinu, jer su dugi niz godina svima bila puna usta turizma, ali se ništa nije dešavalo po tom pitanju i sada kad je momenat definitivne valorizacije lokaliteta, odnosno tog rožajskog dijela i gdje građani jedva čekaju i već se pripremaju za neka ulaganja, između ostalog fokus je na smještajne kapacitete, evo i mjesto odakle se javljam Hotel Rožaje koji je otvoren prije nekoliko dana, međutim te neke sitne začkoljice, pa kako u sistemu tako i u samoj realizaciji projekta ponekad su zabrinjavajuće- zaključio je Kardović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW9Awt5WgfKc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kardović: Skijalište je posljednji ekonomski voz za građane Rožaja

Crna Gora je, u susret zimskoj turističkoj sezoni, u uglednom britanskom magazinu Snow Magazine predstavljena kao atraktivna destinacija za odmor tokom zimskih mjeseci, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).&nbsp;
- Kao rezultat kontinuiranih promotivnih aktivnosti NTO na tržištu Velike Britanije, objavljeni članak predstavljao je priliku za promociju ponude crnogorskih ski centara- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Snow Magazine je, kako se precizira, renomirani britanski magazin koji već više od dvije decenije informiše i inspiriše ljubitelje zimskih sportova širom svijeta.&nbsp;
&nbsp;- Izlazi dva puta godišnje sa cirkulacijom od 30 hiljada primjeraka, dok portal u prosjeku mjesečno bilježi 3,1 miliona pregleda. Ovi podaci potvrđuju njegov značajan domet i uticaj među publikom koja aktivno planira zimska putovanja i prati trendove u ski industriji- rekli su iz NTO.&nbsp;
U članku pod nazivom Crna Gora | Zvijezda u usponu Balkana, naša zemlja je opisana kao destinacija koja nudi autentično iskustvo zimskog odmora, netaknutu prirodu i odličan odnos cijene i kvaliteta.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora je destinacija za sve sezone, ali zimi zaista dolazi do izražaja. Sa više od 85 odsto teritorije prekrivene planinama, skijanje u Crnoj Gori pruža priliku da pobjegnete od gužvi i istražite netaknute staze i veličanstvene pejzaže. Skijališta u planinskim lancima Durmitora i Bjelasice idealna su za skijanje, snowboarding i hodanje na krpljama, dok nacionalni parkovi mame zaljubljenike u zimsku prirodu brojnim stazama koje prolaze pored glečera i vodopada- navodi se u članku.
&nbsp;Poseban akcenat stavljen je na skijališta u Crnoj Gori koja predstavljaju savršenu kombinaciju prirodnih ljepota, povoljnih cijena i dostupnosti za turiste iz Velike Britanije.&nbsp;
&nbsp;- Ova mala zemlja, upola manja od Velsa, u Kolašinu i Žabljaku ima skijališta koja su savršena za početnike i za porodice, ali i za one koji uživaju u skijanju van uređenih staza. Sa direktnim letovima iz Velike Britanije do glavnog grada Podgorice tokom cijele godine sa avio kompanijom Ryanair, dolazak u Crnu Goru je lak i znatno jeftiniji nego u destinacije Zapadne Evrope. Dodajte tome povoljne dnevne ski-karte i opuštenu atmosferu na stazama i dobijate sjajan odnos cijene i kvaliteta, idealan za početnike i one koji traže nešto novo- piše u članku.
&nbsp;Pored Kolašina i Žabljaka, u tekstu su predstavljeni i manji ski centri, kao i brojne prateće aktivnosti koje Crna Gora nudi tokom zimskih mjeseci, od nordijskog skijanja i hodanja na krpljama, do adrenalinskog raftinga Tarom i vožnje motornim sankama kroz planinske predjele Durmitora, Bjelasice i Sinjajevine.
&nbsp;- Objavljivanje ovog članka predstavlja važan doprinos promociji Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije tokom zimskih mjeseci i potvrdu njenog prisustva na tržištu Velike Britanije- smatraju u NTO.
&nbsp;NTO, kako se zaključuje, nastavlja sa promocijom na tom tržištu i trenutno predstavlja zimsku turističku ponudu zemlje na 46. Svjetskoj berzi putovanja /World Travel Market/ (WTM 2025), koja se održava od 4. do 6. novembra u Londonu.

Crna Gora predstavljena u britanskom Snow Magazinu

U Crnoj Gori u septembru u kolektivnom smještaju ostvareno 189,45 hiljada dolazaka i 687,02 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102913108_8ddb492bbc13ead30816a8cae093b10f25c0d62d851582a8c31cf82d388a79ec.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102913108_8ddb492bbc13ead30816a8cae093b10f25c0d62d851582a8c31cf82d388a79ec" data-rendition-name="original" width="899" height="791" loading="lazy" alt="MONSTAT"> </figure>  - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 91,5 odsto ostvarili su strani, a 8,5 odsto noćenja domaći turisti- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102913108_f4750def4ab9952fa4afff46ff46d8ea7b0e37a3a7a3d8c2f071fd2e89fb6a6a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102913108_f4750def4ab9952fa4afff46ff46d8ea7b0e37a3a7a3d8c2f071fd2e89fb6a6a" data-rendition-name="original" width="908" height="794" loading="lazy" alt="MONSTAT"> </figure>  U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u septembru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 89,7 odsto, glavnom gradu 5,6 odsto, planinskim mjestima 2,9 odsto i ostalim mjestima 1,8 odsto. &nbsp;Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Monstat: U septembru ostvareno 687,02 hiljade noćenja

- &nbsp;Danas, kada se turizam suočava sa brojnim izazovima na globalnom nivou i kada je teško predvidjeti buduća turistička kretanja, želim istaći da vjerujem kako će naš grad u budućnosti biti prepoznat kao važan čvor turističkih tokova u Crnoj Gori. Izgradnja dionice auto-puta do Andrijevice, sa dva pristupna pravca iz Srbije, učiniće Berane još dostupnijim i privlačnijim za buduće turiste. Sa raznovrsnim uslovima za razvoj više segmenata turističke ponude, nadam se da će ova situacija podstaći izgradnju novih smještajnih kapaciteta – kako osnovnih, tako i komplementarnih – te kreiranje novih turističkih proizvoda, kroz povezivanje juga i sjevera naše zemlje – naglasio je Joksimović, dodajući da vjeruje da će, imajući u vidu sve potencijale sa kojima raspolaže, Berane u turističkom smislu zaživjeti na način koji zaslužuju.
Joksimović je naglasio da Berane pružaju mogućnosti da gosti na području te opštine upražnjavaju različite vidove uživanja. Ukazao je da to posvjedočavaju i podaci o broju ostvarenih noćenja, kako na području grada, tako i na seoskom i planinskom području.
- Naša opština ima izuzetne potencijale po pitanju sportskog, planinskog, vjerskog i seoskog turizma, koje treba dodatno valorizovati. Berane je zaključno sa avgustom posjetilo više od 4.000 turista i ostvarilo 9.000 noćenja, što pokazuje rast broja turista, ali i da se mora raditi na produženju boravka. Pogodna klima, odgovarajuća sportska infrastruktura i dobra saobraćajna povezanost mogu u budućnosti svrstati Berane u sam vrh sportskog turizma, što su pojedine sportske organizacije iz Velike Britanije već prepoznale – kazao je Joksimović.
I iz lokalne uprave su potvrdili da Berane postaju sve privlačnija destinacija i za domaće i za inostrane goste. Kazali su da ova konstatacija opravdano navodi na zaključak da turizam treba da bude jedna od glavnih razvojnih šansi ovoga kraja, i da je realno očekivati da će u narednom periodu Berane postati stjecište još većeg broja posjetilaca.
Dodali su da je evidentno da je, pored uslužno-ugostiteljskih kapaciteta u samom gradu, akcenat dat na instaliranju objekata za prihvat gostiju na atraktivnim lokacijama van urbane zone.
– Sagledavajući sve prednosti Berana i ono što ova opštuna posjeduje prirodno je da imamo investitore koji žele da svoj kapital ulože u izgradnju turističkih kapaciteta za prihvat i rekreaciju gostiju. Na nama je da im pružimo podršku da obogate turističku i svaku drugu ponudu Berana. Važno je istaći da smo svjedoci da se na brojnim lokacijama van grada grade objekti za prihvat gostiju, što u značajnoj mjeri doprinosi da se Berane što bolje pozicioniraju na turističkoj mapi Crne Gore – istakli su lokalne uprave.
<h2>Alabar zainteresovan za Jelovicu</h2>
Kompletnu priču o razvoju turizma u Beranama upotpunjuju najave da bi područje Jelovice uskoro moglo da postane destinacija na kojoj će, u cilju izgradnje turističkih kapaciteta, jedan od vodećih svjetskih investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Alabar uložiti svoj kapital. A da je Jelovica pogodno područje za pomenuta ulaganja, potvrđuju i iz lokalne uprave.
– Kao projektnu ideju za ulaganja od strane Alabara dali smo lokalitet Jelovice iz razloga što taj lokalitet spada u prostorni plan posebne namjene Bjelasica – Komovi u okviru kojeg postoji detaljni urbanistički plan Jelovice, gdje je razrađeno jedno kompletno turističko naselje, naravno planski sa tipskom gradnjom. Pritom tu postoji sistem staza, sistem žičara, gondola, u što bi se sve moglo investirati bez ikakvih opterećenja – naveli su iz lokalne uprave.

Nove ceste od Berana grade turistično čvorište

Tokom dvodnevne radne posjete Berlinu 17. i 18. decembra, premijer Milojko Spajić potpisaće sa njemačkim ministrom saobraćaja Patrikom Šniderom deklaraciju koja će omogućiti međusobno priznavanje vozačkih dozvola. Time će, nakon višegodišnjih pregovora, crnogorski građani moći da zamijene svoju dozvolu za njemačku bez polaganja ispita.
Spajić će boraviti u radnoj posjeti Saveznoj Republici Njemačkoj, 17-18. decembra 2025, najavili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako su naveli u saopštenju, tokom posjete će predsjednik Spajić i Šnider potpisati Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola između Crne Gore i Savezne Republike Njemačke.
- Potpisivanjem navedene deklaracije će se riješiti pitanje koje je bilo u vrhu prioriteta 44. Vlade Crne Gore, te nakon višegodišnjih pregovora, biti kreirani uslovi za zamjenu crnogorskih vozačkih dozvola za njemačke vozačke dozvole, bez potrebe polaganja ispita na sticanje njemačke vozačke dozvole - kazali su iz tog Vladinog resora.
Posebno je, kako kažu, važno što se time finalizuju ogromni napori Vlade znaka olakšati rad i boravak državljanima Crne Gore, koji privremeno borave u SR Njemačkoj.
Predsjednik Vlade Spajić će imati sastanke sa članovima Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu i savjetnikom njemačkog kancelara Fridriha Merca za evropske poslove, gospodinom Mihaelom Klausom.
- Razgovori će biti prilika da se ukaže na napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pristupanja EU, ali i izraze očekivanja da će Njemačka nastaviti da odlučno podržava evropski kurs Crne Gore, nedvosmisleno pruža evropskom i razvojnom putu naše zemlje - navodi se u saopštenju.
Tokom boravka u Berlinu Spajić će se sastati i sa predstavnicima Fondacije Konrad Adenauer.

Spajić putuje u Berlin: Potpisuje deklaraciju o priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom

Poslanički klub Pokreta Evropa sad (PES) saopštio je da sve zakonodavne inicijative koje se odnose na socijalne mjere i imaju značajan fiskalni uticaj moraju biti prethodno usklađene sa Socijalnim savjetom, kao nadležnim i zakonski definisanim tijelom za javne politike u ovoj oblasti.
U tom kontekstu, iz PES-a očekuju da se i Predlog zakona o godišnjem dodatku, čiji je inicijator potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, najprije uputi na razmatranje Socijalnom savjetu.
- Taj postupak je ranije uspostavljena praksa, posebno u okviru izrade programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a dodatni razlog za poštovanje te procedure jeste činjenica da je potpredsjednik Vlade Đeljošaj i sam član Savjeta - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz poslaničkog kluba PES-a dodaju da, pored usaglašavanja sa Socijalnim savjetom, predlagač mora jasno definisati i obezbijediti održivost mjere, uključujući i njenu prihodnu stranu.
- Nakon što potpredsjednik Vlade uskladi svoju inicijativu sa Socijalnim savjetom, te predloži i obezbijedi održivost i prihodnu stranu planirane mjere, poslanički klub PES-a će sa posebnim uvažavanjem razmotriti njegov predlog i predlog poslanika u Skupštini Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

PES poručuje Đeljošaju: Uskladiti inicijativu o godišnjem dodatku sa Socijalnim savjetom i jasno definisati prihodnu stranu mjere

Vrhovno državno tužilaštvo reagovalo je na tekst objavljen na Portalu RTCG, koji je prenio i Portal ETV, pod nazivom „Propusti tužilaštva: porodično nasilje završilo kao običan prekršaj“ kazavši da je naslov tendenciozan i ne odražava stvarno postupanje u konkretnom slučaju.
- Ne radi se o „običnom“ prekršaju, već o prekršaju iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, po kojem je moguće izreći čitav niz zaštitnih mjera usmjerenih na neposrednu zaštitu žrtve. U konkretnom predmetu te mjere su i bile izrečene - navode u saopštenju.
Kažu da je Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, nakon analize svih slučajeva razmatranih u proteklom periodu, samo u jednom predmetu konstatovao da je nadležni tužilac, prema ocjeni Tima, a uz puno uvažavanje načela nezavisnosti u radu državnog tužioca, pogrešno kvalifikovao događaj kao prekršaj, umjesto kao krivično djelo.
Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, nakon analize svih slučajeva razmatranih u proteklom periodu, samo je u jednom predmetu konstatovao da je nadležni tužilac, prema ocjeni Tima, a uz puno uvažavanje načela nezavisnosti u radu državnog tužioca, pogrešno kvalifikovao događaj kao prekršaj, umjesto kao krivično djelo.&nbsp;
- Dakle, riječ je o izolovanom slučaju, a ne o sistemskom postupanju državnih tužilaštava kako se implicira u tekstu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, ukazuju da se radilo o predmetu u kojem je postupano prije donošenja Uputstva vrhovnog državnog tužioca za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, dokumenta koje uvodi jasne obaveze, standarde i smjernice za rad tužilaca i koje značajno unapređuje dosljednost i kvalitet postupanja u ovim slučajevima.
- Pored toga, Više državno tužilaštvo u Podgorici je u konkretnom predmetu sprovelo vanredni nadzor i donijelo određene zaključke i preporuke, čime je dodatno ojačan institucionalni odgovor. Državno tužilaštvo će i dalje nastaviti sa unapređenjem prakse, dosljednom primjenom Uputstva i stalnom provjerom kvaliteta postupanja, sa ciljem efikasne i pravovremene zaštite žrtava nasilja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Reagovanje tužilaštva na navode o postupanju u slučaju porodičnog nasilja

Komunalna inspekcija jutros je naložila uklanjanje šatora postavljenih u Botunu, saopštio je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, dodajući da su mještani preuzeli zapisnik i da će se „odnijeti prema tome kao prema svemu do sad“. Istovremeno, Knežević je pozvao građane Zete da na predstojećem referendumu u nedjelju glasaju protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, poručujući da će „svako ignorisanje volje građana naići na recipročan odgovor“.
Na konferenciji za medije Knežević je kazao da je inspekcija obišla teren i sačinila zapisnik koji su mještani odmah preuzeli.
- Uzeli su zapisnik i odnijeće se prema tome kao prema svemu do sad - &nbsp;rekao je Knežević.
Istakao je da je fokus sada na referendumu, kojim će se, kako je naveo, jasno pokazati da otpor projektu ne predvodi on, već građani Zete.
- Svi treba da glasamo protiv i to će biti praznik demokratije, potvrda da iza ovoga ne stojim ja, nego građani Zete - kazao je.
Na pitanje kakav odnos vlasti očekuje prema rezultatu referenduma, Knežević je odgovorio:
- Ko bude ignorisao rezultate referenduma, naići će na recipročan odgovor građana Zete.
Knežević je ponovio i ranije iznijete kritike na račun projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, naglašavajući potrebu za revizijom projektne dokumentacije i tehničkih rješenja, uz ocjenu da detalji ugovora ukazuju na veliki rizik od povećanja troškova.
- U ugovoru se navodi ukupna vrijednost od oko 20 miliona, ali nema uporedivog troškovnika ni analize cijena po jedinici opreme ili radova. Naknadni troškovi nijesu jasno definisani — to otvara prostor za eskalaciju cijene - naveo je Knežević.
Pritom je dodao da se najveće zloupotrebe dešavaju na dijelovima projekta koji su javnosti nevidljivi.
- Gdje se najbolje krade? Pod zemljom. Kad se stavljaju cijevi — kažu pukla je. Kako se to kontroliše? Najveća korupcija dešava se pod zemljom - rekao je on.
Prema njegovim riječima, analize sa stručnjacima pokazale su da predviđena tehnologija ne prati savremene standarde i ne uključuje naprednu automatizaciju, kao ni monitoring uticaja tokom i nakon izgradnje.
Takođe, kako tvrdi, nije predviđena sanacija zagađenog zemljišta kontaminiranog crvenim muljem, a finansijski aspekt projekta „nije obrazložen na način koji opravdava ulaganje“.
Knežević je pozvao na nezavisnu geohemijsku procjenu lokacije, uz poruku da nastavak radova mora biti uslovljen dodatnim mjerenjima i sanitarnim procedurama.
Knežević je ustvrdio da angažovana turska kompanija „nema iskustvo u EU“, navodeći da su njihovi projekti realizovani u Teheranu, Kuvajtu, Libanu, Uzbekistanu i dijelovima Turske.
Poseban problem, kaže, predstavlja i činjenica da je bazen crvenog mulja privatno vlasništvo.
- To je vlasništvo izvjesnog Jevrića iz Berana. Država je planirala da uloži 32 miliona, a vlasnik može da kaže da neće da proda. Ko može da ga natjera? - upitao je Knežević.
Knežević je poručio da tužilaštvo treba da ispita sve okolnosti u vezi sa projektom, dodajući da „ugovor imamo, ali projekat nemamo“.
Takođe je ponovio da bi upotreba sile nad mještanima Botuna imala ozbiljne političke posljedice:
- Ukoliko policija upotrijebi silu, sazvaću sjednicu predsjedništva i predložiti izlazak iz vlasti — i u Podgorici i na državnom nivou. Smjena Mujovića bila bi neminovna, jer više ne bi imali našu podršku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1BUQtgn6J8%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Knežević: Ko bude ignorisao rezultate referenduma naići će na recipročan odgovor građana Zete

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: turizam