Uvođenje viza turskim državljanima i najava uvođenja viza ruskim državljanima će imati negativne efekte po crnogorski turizam, jer se bilježi najveći broj dolazaka i noćenja baš sa ta tva tržišta, pa je neophodno biti spreman za supstituciju određenih tržišta - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, redovni profesor za ekonomiju i biznis Ivo Županović.
Podaci pokazuju da je od uvođenja viza gotovo 9000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, a odlazak tih ljudi se već na neki način odražava na sektor turizma, na hotelski smještaj, ugostiteljstvo, ali i poslovne aktivnosti. Stručnjaci upozoravaju da bi negativne posljedice mogle zahvatiti i firme u turskom vlasništvu, od kojih neke razmatraju već smanjenje obima poslovanja. Kampanja u Turskoj pod nazivom ,,Bojkotujmo Crnu Goru” dodatno komplikuje bilateralne odnose i povjerenja investitora.&nbsp;
Još uvijek nijesu dostupni podaci, kaže Županović, čijom obradom bi se vidjeli određeni efekti ukidanja bezviznog režima turskim državljanima i najavljenog uvođenja viza ruskim državljanima.
Smatra da će se uvođenje viznog režima negativno odraziti na turizam, pa je, po njegovim riječima, potrebno naći način da se proširi paleta ponude ka drugim tržišta, a dobra stvar je uvođenje 14 novih linija preko Wizzaira i direktni letovi sa Velikom Britanijom.
- Moram da kažem da smo sa ta dva tržišta imali u 2024.godini oko 3,4 miliona noćenja, 2,7 sa ruskog tržišta i 700 i nešto hiljada sa turskog tržišta. Za 10 mjeseci 2025. godine imamo oko 600 hiljada noćenja sa turskog tržišta i 2,2 miliona sa ruskog tržišta. Uvođenje viza je uvijek rizik, ja sad neću ulaziti u političke aspekte, međutim sigurno je da moramo biti spremni za supstituciju određenih tržišta u određenoj mjeri u narednom periodu, &nbsp;jer nas očekuje vizno usaglašavanje sa politikom EU. Takođem tu ne treba zanemariti Azerbejdžan i Kinu, koji imaju jedan konstantan uspon i konstantan rast na crnogorskom tržištu i sigurno da naša primarna obaveza, prevashodno kad je u pitanju turizam, &nbsp;a potom i kompletna ekonomija, kako i na koji način da nađemo substituente za određena tržišta- rekao je Županović.
Kaže da treba sačekati sa procjenom koliki je stvarni efekat odlaska turskih državljana, iako je to u prvom momentu bio &nbsp;šok za kompletnu ekonomsku sferu, a efekat po turističku privredu će se odraziti u narednom periodu.&nbsp;
- Mislim da ne treba neke ishitrene zaključke da donosimo, treba da vidimo na koji će način bilateralni razgovori uspjeti te odnose da dovedu u jednu normalnu ravan. S druge strane kao što je u turizmu, tako i u ukupnoj ekonomiji treba da imamo disperziju i diversifikaciju ekonomskih aktivnosti, pogotovu što uglavnom strani investitori, i sa turskog i sa ruskog tržišta, i sa ostalih tržišta uglavnom ulažu u ono što im je najprofitabilnije i gdje im je najveći povrat novca, a to su investicije u stanogradnju. Mislim da treba da imamo daleko širu lepezu ponude, a s druge strane potražnje, kada su u pitanju ekonomske aktivnosti. Treba da pospješujemo one grane privrede koje su dugoročno održive za Crnu Goru, tu prije svega mislim na energetiku, odnosno zelenu ekonomiju i diversifikaciju u tom dijelu- zaključio je Županović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Županović: Uvođenje viznog režima građanima Turske negativno će se odraziti na turizam, potrebno proširiti ponudu ka drugim tržištima

Svijetom je u prvih devet mjeseci ove godine putovala 1,1 milijarda turista, što je pet odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, objavio je UN Tourism.
&nbsp;Podaci iz Svjetskog turističkog barometra UN Tourisma pokazuju da se globalni rast turizma ove godine nastavio i s dolascima turista i prihodima, uprkos visokoj inflaciji turističkih usluga i oprezu putnika zbog političkih i trgovinskih napetosti.
&nbsp;Afrika je prema tim podacima među svjetskim regijama u devet mjeseci ove godine ostvarila najveći rast dolazaka turista u odnosu na uporedni period, od deset odsto, s time da su slični dvocifreni porasti ostvareni i u njenim podregijama sjevernoj i podsaharskoj Africi, prenosi Hina.
&nbsp;Evropa je potvrdila status vodeće globalne turističke regije s 625 miliona međunarodnih dolazaka turista u devet mjeseci, čime je u plusu četiri odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
&nbsp;Sve evropske podregije ostvarile su solidne rezultate, posebno u trećem tromjesečju, dokazujući snažnu ljetnu potražnju.
&nbsp;Zapadna Evropa u devet mjeseci primila je pet odsto više turista nego prošle godine, južna mediteranska Evropa tri odsto više, a i srednja i istočna Evropa imale su rast dolazaka turista od osam odsto.
&nbsp;Time još nijesu dostigle nivo iz predpandemijske 2019. Sjeverna Evropa to je dostigla, ali je i jedina evropska podregija s manje dolazaka nego u prošlogodišnjih devet mjeseci, od jedan odsto.
&nbsp;Na Bliski istok došlo je dva odsto više međunarodnih turista.
&nbsp;Porasli su osam odsto u devet mjeseci ove godine i dolasci turista u Aziju i Pacifik, čime su dostigli 90 odsto broja prije pandemije, što pokazuje da se oporavljaju, kao i sjeveroistočna Azija u koju je ove godine došlo 17 odsto više turista nego prošle, ali je još 12 odsto ispod nivoa iz 2019.
&nbsp;Među zemljama s najvećim stopama rasta turističkih dolazaka u devet mjeseci ističu se Brazil, Vijetnam, Egipat, Etiopija, Japan.

1250x600

1084x550

Svijetom ove godine putovalo preko milijardu turista

U Crnoj Gori je u oktobru u kolektivnom smještaju ostvareno 137,37 hiljada dolazaka i 374,22 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac" data-rendition-name="original" width="624" height="677" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru"> </figure>  - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 88,4 odsto ostvarili su strani, a 11,6 odsto noćenja domaći turisti- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9" data-rendition-name="original" width="598" height="672" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru "> </figure>  U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u oktobru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 85,7 odsto, glavnom gradu 8,8 odsto, planinskim mjestima 3,3 odsto i ostalim mjestima 2,3 odsto. &nbsp;Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Monstat: U oktobru ostvareno 374,22 hiljade noćenja

Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama pitamo da li društvo dovoljno štiti žene. Provjerićemo zbog čega je model stalnog sezonca u Crnoj Gori na čekanju i kakve posljedice to ima za privredu i turizam.
Donosimo pregled studije razvoja saobraćaja, koja se očekuje do 2030. godine i analiziramo da li će donijeti održiva rješenja za Podgoricu.
Bavimo se i pitanjem fizičke aktivnosti djece u Crnoj Gori.
Budite uz Budilnik od sedam do devet sati!

U Budilniku na Televiziji E o nasilju nad ženama, privredi, turizmu…

Član Glavnog odbora DPS-a Elvir Zvrko prije dva dana između ostalog je ocijenio da dok Albanija bilježi najdinamičniji rast u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja.
Da je crnogorski turizam definitivno u fazi stagnacije, za Antenu M potvrđuje i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
- Ocjena da je ovo jedna od najboljih sezona nije tačna. Može ona biti po parama najbolja, ali nijesam siguran da je i to, jer ako taj novac ne daje efekat u Budžetu, onda smo zalud radili - naglašava Radulović.
Podsjeća da je turizam trenutno vodeća grana privrede.
- Ne znam koliko će to tako biti, ali trenutno je takva situacija da definitivno ovisimo, pa i Budžet ovisi o rezultatima turističkih sezona - ističe Radulović.
Podvlači da je ova godina bila slabija nego prošla.
- Ne znam koja je to metodologija po kojoj su oni računali. Nije mi jasno i dalje, ali ja znam, pošto sam u materiji i pošto se svakodnevno borim sa nedaćama koje su nas zadesile ove godine – da to nije isto. Na primjer, da budem jasniji – sedam i po miliona prije nepune tri godine je bio fond plata u mojoj kompaniji na godišnjem nivou. Do kraja ove godine je 12 i po miliona - navodi Radulović.
To, kako pojašnjava, znači da su za tri godine porasli troškovi rada pet miliona.
- I to će svako reći – super, radnici dobijaju mnogo više para. Na papiru kad gledamo, taj je utisak. Međutim, kad se to prebaci u realni život, oni imaju manje mogućnosti. Sa tim većim parama manje će da kupe, nego što su kupovali sa sedam i po miliona - podvlači Radulović.
Ističe da ga najviše brine to što nigdje nije dostupan podatak koliko je Budžet prihodovao po osnovu PDV-a od turizma.
- Ja mislim da se Budžet nije dobro punio, da može po ciframa da bude nominalno veći nego prošle godine, ali taj novac mnogo manje vrijedi ove, nego što je taj prošle godine. A uzrok svega toga bilo je nesretno rješenje da se PDV na smještaj podigne na 14 odsto, gdje su nama otkinuli tu jednu nogu na kojoj je stajao cijeli turizam, barem kad je kolektivni smještaj u pitanju, a i ostali - izričit je Radulović.
Činjenica je, navodi, da turizam u ovom trenutku stagnira.
- Niko me ne može ubijediti, jer sam iz te materije, iz te problematike, svakoga dana, pa znam šta pričam - naglašava Radulović.
Brine ga, kako ističe, 2026. godina.
- I molim one koji donose odluke da budu jako oprezni i obazrivi, jer smo mi upozoravali na ovo što se sad dešava i što se desilo i prošle godine. Međutim, nije bilo odziva na to i vjerovatno su oni bili ubijeđeni da su oni u pravu. Međutim, vrijeme je dokazalo da nijesu - ukazuje Radulović.
Da se identična situacija ne bi ponovila i naredne godine, Radulović apeluje na nadležne da paze šta rade sa nametima kad je u pitanju privreda.
- Jer svako podizanje bilo kojeg poreza je tektonski poremećaj za ovako tananu ekonomiju kakva je crnogorska. Nama sad treba da se spuštaju cijene, a ne da se podižu. I to da mi spuštamo prvi, ne da me moli država, ili da donosi uredbu i da nas ograničavaju iz hira - navodi Radulović.
To je, kako poručuje, jedini način da nastavimo sa rastom naredne i svih sljedećih godina.
- Jer smo mi ove godine, ne zbog nas, nego što je uveden porez na PDV takav kakav je, morali da podižemo cijene i to je rezultiralo time čime je rezultiralo. Iduće godine, mogli bi da imamo više gostiju, bolji početak i završetak sezone nego ove godine, ali sve zavisi od cijena. Doduše zavisi i od viza, ali to je posebna tema, pa je ne bih otvarao sad - zaključuje Radulović.

Radulović: Crnogorski turizam stagnira

Ni jedne godine Crna Gora nema dobro organizovanje u sektoru turizma, nema umrežavanje hotela, nema propisa i aktivnosti koje bi podstakle takvo što, nema dplazaka studijskih grupa i koje bi sugerisale šta da se uradi i popravi, uz &nbsp;probleme avio dostupnosti i loše infrastrukture, pa je ocjena Bijele knjige o sektoru 4,3 suzdržana i diplomatska - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, turizmolog prof.dr Rade Ratković.
Savjet stranih investitora objavio je Bijelu knjigu ,,Investicionu klimu u Crnoj Gori 2025. godine” kojom ukazuje na značajna upozorenja za crnogorski turizam. Iako je ukupni indeks lakoće poslovanja ostao stabila, ocjena 6,5, turizam koji je strateški ključan za državu jedini je sektor koji je zabilježio pad u ocjeni na samo 4,3, u Izvještaju se naglašava da su među &nbsp;problemima infrastrukturne slabosti, regulativa i predvidljivost investicija.
Svaka kriza je prilika, kaže Ratković, međutim ta kriza predugo traje u crnogorskom turizmu, koja počela, podsjeća on, još devedesetih godina početkom raspada Jugoslavije.
Ukazuje da upozorenje od partnera i najavljeni odlazak zbog promjena u zakonima za strance je veliki razlog za brigu i takvo stanje bi trebalo da bude motiv da se pokrenu značajne promjene u turizmu.
- Nikako da dođemo na pravi put održivog turizma, mislim da je i ova ocjena pristojna, diplomatska, malo suzdržana, a ipak je njom rečena suština, o čemu mi već i pričamo 25 - 26 godina, možda i preko 30 godina i nikako da popravljanje i vraćanje turizma na najjača emitivna tržišta Evrope, sređivanje destinacije, nikako da dođe na agendu - rekao je Ratković.&nbsp;
Dodaje da se godinama upozorava na nedostatak adekvatnog &nbsp;destinacijskog menadžmenta, na neadekvatno upravljanje turizmom od strane države i, ističe on, nedostatak alternativnih rješenja.
- Turista koji dođe vidi da je došao kod nepripremljenog domaćina, domaćina koji ne poštuje goste i to je veliki problem. Sljedeći problem je što imamo neprekidnu gradnju stanova za tržište &nbsp;i napravili smo neopisivu gužvu u destinaciji koje ne prati infrastruktura, tako da &nbsp;se unutar destinacije se &nbsp;teško funkcioniše, ljudi se umore kada dođu kod nas da odmaraju - zaključio je Ratković.

Ratković: Sređivanje destinacije nikako da dođe na agendu

Svima su puna usta turizma, ali kad je nakon uloženih gotovo 20 miliona eura u skijalište Štedim - Hajla, pojavila se nada i entuzijazam kod građana Rožaja da se zaustaviti iseljenje i migracije građana tog grada, rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, planinar i skijaš iz TO Rožaje Semir Kardović.
U izgradnji Sky centra Štedim - Hajla je uloženo gotovo 20 miliona eura, ali skijalište i dalje nije pušteno u rad, jer nema struju. Ministarstvo turizma koje je nosilac projekta nema sredstva da CEDIS-u plati 18.000 eura za priključak, pa predlaže da trošak preuzme Ministarstvo javnih radova.
Radovi na skijalištu Štedim, kaže Kardović, se napokon privode kraju, što su željno iščekivali građani Rožaja, ali i cijele Crne Gore, a samo skijalište će biti dobra ponuda za zimsku turističku sezonu.
- &nbsp;Za cijelu Crnu Goru će to biti veoma značajan projekat i mislim da ovakve kao što je taj sami priključak koji je za državni budžet od veoma niskog značaja što se tiče novčanog iznosa, mislim da će se naći rješenje da se prevaziđe taj problem. Međutim, čekamo završetak još nekih stvari da bi se dobila radna dozvola i da bi krenulo to u punom kapacitetu- rekao je Kardović.
Smatra da je skijalište u neku ruku zadnji ekonomski voz za građane Rožaja, pa oni sa euforijom iščekuju početak rada skijališta.
- Skijalište će na neki način zaustaviti iseljenje, odnosno migraciju mladih ljudi sa sjevera. Ovakve sitnice nas i brinu, jer su dugi niz godina svima bila puna usta turizma, ali se ništa nije dešavalo po tom pitanju i sada kad je momenat definitivne valorizacije lokaliteta, odnosno tog rožajskog dijela i gdje građani jedva čekaju i već se pripremaju za neka ulaganja, između ostalog fokus je na smještajne kapacitete, evo i mjesto odakle se javljam Hotel Rožaje koji je otvoren prije nekoliko dana, međutim te neke sitne začkoljice, pa kako u sistemu tako i u samoj realizaciji projekta ponekad su zabrinjavajuće- zaključio je Kardović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW9Awt5WgfKc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kardović: Skijalište je posljednji ekonomski voz za građane Rožaja

Crna Gora je, u susret zimskoj turističkoj sezoni, u uglednom britanskom magazinu Snow Magazine predstavljena kao atraktivna destinacija za odmor tokom zimskih mjeseci, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).&nbsp;
- Kao rezultat kontinuiranih promotivnih aktivnosti NTO na tržištu Velike Britanije, objavljeni članak predstavljao je priliku za promociju ponude crnogorskih ski centara- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Snow Magazine je, kako se precizira, renomirani britanski magazin koji već više od dvije decenije informiše i inspiriše ljubitelje zimskih sportova širom svijeta.&nbsp;
&nbsp;- Izlazi dva puta godišnje sa cirkulacijom od 30 hiljada primjeraka, dok portal u prosjeku mjesečno bilježi 3,1 miliona pregleda. Ovi podaci potvrđuju njegov značajan domet i uticaj među publikom koja aktivno planira zimska putovanja i prati trendove u ski industriji- rekli su iz NTO.&nbsp;
U članku pod nazivom Crna Gora | Zvijezda u usponu Balkana, naša zemlja je opisana kao destinacija koja nudi autentično iskustvo zimskog odmora, netaknutu prirodu i odličan odnos cijene i kvaliteta.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora je destinacija za sve sezone, ali zimi zaista dolazi do izražaja. Sa više od 85 odsto teritorije prekrivene planinama, skijanje u Crnoj Gori pruža priliku da pobjegnete od gužvi i istražite netaknute staze i veličanstvene pejzaže. Skijališta u planinskim lancima Durmitora i Bjelasice idealna su za skijanje, snowboarding i hodanje na krpljama, dok nacionalni parkovi mame zaljubljenike u zimsku prirodu brojnim stazama koje prolaze pored glečera i vodopada- navodi se u članku.
&nbsp;Poseban akcenat stavljen je na skijališta u Crnoj Gori koja predstavljaju savršenu kombinaciju prirodnih ljepota, povoljnih cijena i dostupnosti za turiste iz Velike Britanije.&nbsp;
&nbsp;- Ova mala zemlja, upola manja od Velsa, u Kolašinu i Žabljaku ima skijališta koja su savršena za početnike i za porodice, ali i za one koji uživaju u skijanju van uređenih staza. Sa direktnim letovima iz Velike Britanije do glavnog grada Podgorice tokom cijele godine sa avio kompanijom Ryanair, dolazak u Crnu Goru je lak i znatno jeftiniji nego u destinacije Zapadne Evrope. Dodajte tome povoljne dnevne ski-karte i opuštenu atmosferu na stazama i dobijate sjajan odnos cijene i kvaliteta, idealan za početnike i one koji traže nešto novo- piše u članku.
&nbsp;Pored Kolašina i Žabljaka, u tekstu su predstavljeni i manji ski centri, kao i brojne prateće aktivnosti koje Crna Gora nudi tokom zimskih mjeseci, od nordijskog skijanja i hodanja na krpljama, do adrenalinskog raftinga Tarom i vožnje motornim sankama kroz planinske predjele Durmitora, Bjelasice i Sinjajevine.
&nbsp;- Objavljivanje ovog članka predstavlja važan doprinos promociji Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije tokom zimskih mjeseci i potvrdu njenog prisustva na tržištu Velike Britanije- smatraju u NTO.
&nbsp;NTO, kako se zaključuje, nastavlja sa promocijom na tom tržištu i trenutno predstavlja zimsku turističku ponudu zemlje na 46. Svjetskoj berzi putovanja /World Travel Market/ (WTM 2025), koja se održava od 4. do 6. novembra u Londonu.

Crna Gora predstavljena u britanskom Snow Magazinu

U Crnoj Gori u septembru u kolektivnom smještaju ostvareno 189,45 hiljada dolazaka i 687,02 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102913108_8ddb492bbc13ead30816a8cae093b10f25c0d62d851582a8c31cf82d388a79ec.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102913108_8ddb492bbc13ead30816a8cae093b10f25c0d62d851582a8c31cf82d388a79ec" data-rendition-name="original" width="899" height="791" loading="lazy" alt="MONSTAT"> </figure>  - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 91,5 odsto ostvarili su strani, a 8,5 odsto noćenja domaći turisti- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102913108_f4750def4ab9952fa4afff46ff46d8ea7b0e37a3a7a3d8c2f071fd2e89fb6a6a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102913108_f4750def4ab9952fa4afff46ff46d8ea7b0e37a3a7a3d8c2f071fd2e89fb6a6a" data-rendition-name="original" width="908" height="794" loading="lazy" alt="MONSTAT"> </figure>  U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u septembru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 89,7 odsto, glavnom gradu 5,6 odsto, planinskim mjestima 2,9 odsto i ostalim mjestima 1,8 odsto. &nbsp;Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Monstat: U septembru ostvareno 687,02 hiljade noćenja

- &nbsp;Danas, kada se turizam suočava sa brojnim izazovima na globalnom nivou i kada je teško predvidjeti buduća turistička kretanja, želim istaći da vjerujem kako će naš grad u budućnosti biti prepoznat kao važan čvor turističkih tokova u Crnoj Gori. Izgradnja dionice auto-puta do Andrijevice, sa dva pristupna pravca iz Srbije, učiniće Berane još dostupnijim i privlačnijim za buduće turiste. Sa raznovrsnim uslovima za razvoj više segmenata turističke ponude, nadam se da će ova situacija podstaći izgradnju novih smještajnih kapaciteta – kako osnovnih, tako i komplementarnih – te kreiranje novih turističkih proizvoda, kroz povezivanje juga i sjevera naše zemlje – naglasio je Joksimović, dodajući da vjeruje da će, imajući u vidu sve potencijale sa kojima raspolaže, Berane u turističkom smislu zaživjeti na način koji zaslužuju.
Joksimović je naglasio da Berane pružaju mogućnosti da gosti na području te opštine upražnjavaju različite vidove uživanja. Ukazao je da to posvjedočavaju i podaci o broju ostvarenih noćenja, kako na području grada, tako i na seoskom i planinskom području.
- Naša opština ima izuzetne potencijale po pitanju sportskog, planinskog, vjerskog i seoskog turizma, koje treba dodatno valorizovati. Berane je zaključno sa avgustom posjetilo više od 4.000 turista i ostvarilo 9.000 noćenja, što pokazuje rast broja turista, ali i da se mora raditi na produženju boravka. Pogodna klima, odgovarajuća sportska infrastruktura i dobra saobraćajna povezanost mogu u budućnosti svrstati Berane u sam vrh sportskog turizma, što su pojedine sportske organizacije iz Velike Britanije već prepoznale – kazao je Joksimović.
I iz lokalne uprave su potvrdili da Berane postaju sve privlačnija destinacija i za domaće i za inostrane goste. Kazali su da ova konstatacija opravdano navodi na zaključak da turizam treba da bude jedna od glavnih razvojnih šansi ovoga kraja, i da je realno očekivati da će u narednom periodu Berane postati stjecište još većeg broja posjetilaca.
Dodali su da je evidentno da je, pored uslužno-ugostiteljskih kapaciteta u samom gradu, akcenat dat na instaliranju objekata za prihvat gostiju na atraktivnim lokacijama van urbane zone.
– Sagledavajući sve prednosti Berana i ono što ova opštuna posjeduje prirodno je da imamo investitore koji žele da svoj kapital ulože u izgradnju turističkih kapaciteta za prihvat i rekreaciju gostiju. Na nama je da im pružimo podršku da obogate turističku i svaku drugu ponudu Berana. Važno je istaći da smo svjedoci da se na brojnim lokacijama van grada grade objekti za prihvat gostiju, što u značajnoj mjeri doprinosi da se Berane što bolje pozicioniraju na turističkoj mapi Crne Gore – istakli su lokalne uprave.
<h2>Alabar zainteresovan za Jelovicu</h2>
Kompletnu priču o razvoju turizma u Beranama upotpunjuju najave da bi područje Jelovice uskoro moglo da postane destinacija na kojoj će, u cilju izgradnje turističkih kapaciteta, jedan od vodećih svjetskih investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Alabar uložiti svoj kapital. A da je Jelovica pogodno područje za pomenuta ulaganja, potvrđuju i iz lokalne uprave.
– Kao projektnu ideju za ulaganja od strane Alabara dali smo lokalitet Jelovice iz razloga što taj lokalitet spada u prostorni plan posebne namjene Bjelasica – Komovi u okviru kojeg postoji detaljni urbanistički plan Jelovice, gdje je razrađeno jedno kompletno turističko naselje, naravno planski sa tipskom gradnjom. Pritom tu postoji sistem staza, sistem žičara, gondola, u što bi se sve moglo investirati bez ikakvih opterećenja – naveli su iz lokalne uprave.

Nove ceste od Berana grade turistično čvorište

Rukometašice Norveške osvojile su naslov prvakinja svijeta - peti put u istoriji.
U velikom finalu u Roterdamu, u sjajnoj rukometnoj predstavi, one su bile bolje od Njemačke, rezultatom 23:20 (11:11).
Duel dvije selekcije koje su pokazale najviše na šampionatu od početka do kraja bio je više nego uzbudljiv i neizvjestan. Sa izuzetkom nekoliko minuta drugog poluvremena, niti jedna ekipa nije uspijevala osjetnije da se odlijepi, tako da je odluka o zlatu pala u završnim minutima utakmice.
Podsjetimo, Norvežanke su na ovo SP stigle kao vlasnice srebra za prošlog. Sa druge strane, Njemačka je osvojila medalju na SP nakon punih 18 godina.&nbsp;
Pored odbrana, večerašnje finale obilježile su Heni Reistad i Tale Deila sa po pet golova. U selekciji Njemačke, najefikasnije su bile Alina Grajsels, Emili Fogel i Viola Lojhter sa po četiri pogotka.
Prvo poluvrijeme je, prema očekivanjima, donijelo jako tvrdu igru, tokom koje nijedan suparnik nije mogao ni do prednosti od dva gola. Obje ekipe igrale su izuzetno čvrsto u odbrani, a nakon 30 minuta bilo je neriješeno - 11:11.
U uvodnom dijelu drugog poluvremena, Norveška je uspjela da se odlijepi, i to uz tri uzastopna gola. Dva puta pogađala je Deila, jednom Reistad, a na semaforu je bilo 16:13. I od tada su Skandinavke bile potpuno zaustavljene - čak šest minuta bile su bez datog gola, što je Njemačkoj omogućilo da priđe na 16:15.
U 46. minutu uslijedilo je izjednačenje - Kine je pogodila za 17:17, a potom su Njemice primorale suparnice na grešku u napadu i stigle su do prilike za preokret. No, nijesu je iskoristile - na drugoj strani precizna je bila Deila, a potom i Reistad, te je Norveška ponovo imala prednost (19:17).
Pet minuta prije kraja, pri rezultatu 20:19, Grajsels nije iskoristila šansu da poravna, pa je Aune vratila Norvešku na plus dva. Sve je bilo riješeno u 58. minutu - Aune je još jednom pogodila, na semaforu je bilo 22:19 i Norvežankama je preostalo da mirno privedu utakmicu kraju.

Norvežanke peti put šampionke svijeta u rukometu

U Berlinu je danas popodne počeo sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše DW.
Sastanku ukrajinske i američke delegacije prisustvuje i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Započeli smo naš sastanak- &nbsp;kratko je saopštio Zelenski na društvenoj mreži Telegram.
<h3>Ključne bezbjednosne garancije</h3>
Uoči sastanka, Zelenski je na mreži X poručio da je najvažnije obezbijediti mehanizme koji će garantovati bezbjednost.
&nbsp;- Ključno je da svi koraci koje dogovorimo s partnerima funkcionišu kako bi osigurali trajnu bezbjednost. Samo pouzdana jamstva mogu donijeti mir. Računamo na to da će naši partneri nastaviti konstruktivno da rade- dodao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinsko rukovodstvo insistira na bezbjednosnim garancijama Zapada kao preduslovu za eventualni prekid vatre s Rusijom, strahujući od mogućnosti ponovnog napada u budućnosti.
Zelenski je ponovo isključio mogućnost ustupanja ukrajinske teritorije Rusiji u zamjenu za mirovni sporazum s Moskvom. S druge strane, Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče iz cijelog istočnog regiona Donbas, uključujući i područja koja nijesu pod njenom kontrolom, što postavlja kao glavni uslov za bilo kakav dogovor.

Berlin: Počeli pregovori Ukrajine i SAD-a o prekidu vatre

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Snažno osuđujem užasni napad na nevine civile tokom proslave Haunke na Bondi plaži u Sidneju, poručio je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, i tim povodom izjavio najdublje saučešće porodicama žrtava.
- MIzražavam solidarnost sa jevrejskom zajednicom i sa narodom Australije- poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2000197881362333914&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Osuđujem užasni napad na nevine civile koji su slavili Hanuku, solidarni smo sa jevrejskom zajednicom i narodom Australije

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Tag: turizam