Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je Vlada Crne Gore ozbiljno ugrozila predstojeću turističku sezonu. On je najavio sjednicu Skupštine opštine Ulcinj za četvrtak.&nbsp;
Prema saznanjima Primorskog portala, zakupci kupališta na Velikoj plaži u subotu će održati protest, a sjutra će u Ulcinju održati pres konferenciju na kojoj će detaljnije iznijeti svoje stavove i zahtjeve.
Nimanbegu je kazao da je na sastanku koji je održan sa premijerom Milojkom Spajićem bio prisutan i predsjednik kompanije Eagle Hills Mohamed Allabar. On nije precizirao o kojem projektu je riječ, kada je u pitanju Ulcinj.
- Nisam vidio nikakav dokument, niti su prezentovali te projekte - kazao je Nimanbegu, dodajući da Ulcinj nije protiv investicija, ali žele javne i transparentne postupke u skladu sa zakonom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nimanbegu: Vlada ugrozila predstojeću turističku sezonu, u Ulcinju protesti u subotu

Pozivamo Tužilaštvo da preispita astronomske iznose zakupa plaža. Ko su ljudi koji mogu da plate ovakve cifre i da li iza ovoga stoje klasične malverzacije? - poručila je Maja Miljanić iz Stranke evropskog progresa (SEP) u Budvi.
Vlast se, kako je kazala, pobrinula da podigne cijene do neba, a onda i da uvjerava kako je to „evropski standard“.
- Ako ste mislili da će Crna Gora ove godine biti povoljna destinacija za ljetovanje - prevarili ste se. &nbsp;Odlučili smo da „poboljšamo“ turizam tako što ćemo: Povećati PDV na turističke usluge sa sedam na 15 odsto! Jer je poznato da se ekonomski rast najbolje postiže tako što otežate život hotelijerima, ugostiteljima i turistima; izdati plaže po astronomskim cijenama! Ako ste mislili da ćete se sunčati na Ponta plaži ili Lučicama, razmislite opet – jer su ove plaže sada rezervisane samo za one koji mogu da plate milion eura zakupnine! - navela je Miljanić.
Ali, kako je dodala, to nije sve.
- Oni koji su do juče obećavali „otvaranje Crne Gore za turiste“, sada rade sve da je zatvore za prosječnog građanina i običnog gosta. Jer, ko još želi da razvija turizam kada može da ga monopolizuje za nekolicinu privilegovanih? Da se razumijemo – tržište nekretnina i turizma u Crnoj Gori postalo je eldorado za špekulante. Ali kad ponuda za zakup jedne plaže sa 3.291 eura skoči na 800.000 eura, postavlja se pitanje: kako i ko će na kraju platiti ceh? - istakla je Miljanić.
Podvukla je da je jedno je sigurno: da ovakav „turistički razvoj“ vodi Crnu Goru u sunovrat, a ne u Evropu.
- Dok turistički radnici strepe od nadolazeće sezone, dok mladi i radnici ne mogu da priušte ljetovanje ni u sopstvenoj zemlji, neki su već rezervisali svoje VIP lože. A svi ostali? Neka gledaju sa brda - zaključila je Miljanić.

1084x550

Miljanić: Tužilaštvo da preispita astronomske iznose zakupa plaža, ovakav „turistički razvoj“ vodi Crnu Goru u sunovrat

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.
Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju, navodi se u Informaciji.
- Ovim Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12- stoji u obrazloženju.
Dalje se navodi da, uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj istih pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6).
Izmjenama je takođe izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70.
Na sjednici se odlučivalo i o Cjenovniku početnih naknada za korišcenje/zakup morskog dobra.
Prema Cjenovniku lokacije se dijele na četiri zone, i to ekstra zona, i zone I, II, III, a visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od vrste i namjene objekta, kao i prema atraktivnosti, stepenu uređenosti i infrastrukturnoj opremljenosti zone.
- Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nijesu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1000 eura, a za hotelska kupališta na kojima se organizuje plažni servis nisu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata ne može biti manja od 2000 eura- navodi se u informaciji.
Kako se navodi, kao period sezone računa se vrijeme od 01.05. do 31.10. tekuće godine, a ostali period predstavlja vansezonu.
- Za privremene objekte koji rade u periodu vansezone mjesečna naknada se obračunava: za ugostiteljsku djelatnost u iznosu od 30% mjesečnog iznosa sezonske naknade, za trgovinsku i srodne djelatnosti u iznosu od 20% mjesečnog iznosa sezonske naknade- navodi se u informaciji koju je Vlada usvojila.
Pored toga početni iznos naknada za korišćenje plaža i kupališta utvrđuje se i obračunava na osnovu: broja, vrste i namjene privremenih objekata koji se mogu odobriti godišnjim Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra, kategorije morskog dobra, površine ustupljene plaže.

Turistička sezona: Crnogorska obala imaće 563 gradske plaže i 70 hotelskih kupališta

- Ne smijemo ugroziti ljetnju turističku sezonu niti poremetiti ekonomski razvoj naše zemlje. U potpunosti sam saglasan sa jedinstvenim stavom predsjednika primorskih opština, a moje tvrdnje su potkrijepljene i pismom Privredne komore Crne Gore, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj.
Kako je kazao, novi Zakon o morskom dobru, kako smo i sporazumom o formiranju 44. Vlade Crne Gore potpisali, definiše da se vrati nadležnost opštinama po hitnom postupku, kako bi primorske opštine 2026. godine na osnovu svojih planova raspisivale tendere za kupališta.
- Zaključak Vlade bio je i prošle godine da se na vrijeme pokrenu procedure za kupališta u 2025. godini, a pošto to nije urađeno, jedino rješenje je, kao i prošle godine, da se aneksiraju postojeći ugovori za plaže kao i 2024. godine, nešto za šta se zalaže i Privredna komora - istakao je on.
On je kazao da očekuje da se odgovori zašto se nije na vrijeme pristupilo implementaciji zaključaka Vlade, a odgovorni treba da budu sankcionisani.
- Neprihvatljivo da se još jednom dovodi u pitanje spremnost plaža za turističku sezonu, odnosno sada je morao biti poznat spisak svih zakupaca da bi krenuli sa pripremama, a nadležni nijesu ni raspisali tendere, a sada je već kasno za ovu godinu i ne smijemo rizikovati haos -zaključio je Đeljošaj.&nbsp;

Đeljošaj: Ne smijemo ugroziti ekonomski razvoj naše zemlje, neprihvatljivo da se još jednom dovodi u pitanje spremnost plaža za turističku sezonu

Crna Gora bi uskoro mogla dobiti zakon o stalnim sezonskim radnicima čiji je cilj bolje regulisanje sezonskog zapošljavanja, olakšanje rada poslodavcima i smanjenje stope nezaposlenosti. Privredna komora Crne Gore (PKCG) je inicirala uvođenje ove kategorije da bi motivisala nezaposlene da se prekvalifikuju i steknu sigurnost kroz stalno sezonsko zaposlenje, po uzoru na pozitivna iskustva zemalja Evropske unije, piše Pobjeda.
<h2>Ministarstvo pomjera rokove</h2>

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, uz podršku stručnjaka iz njemačke organizacije Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, intenzivno radi na pripremi nacrta zakona, a planirano je, kako su kazali Pobjedi, da se njegova izrada završi do kraja januara iduće godine. Iako je ministarka Naida Nišić ranije najavila usvajanje zakona do kraja ove godine, pomjeranje rokova ostavilo je otvorena pitanja o njegovoj pravovremenoj implementaciji pred predstojeću ljetnju sezonu.
Predstavnici turističke privrede, na čelu sa predsjednikom Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Rankom Jovovićem, pozdravili su inicijativu, ali su ukazali na nekoliko ključnih aspekata koje je potrebno dodatno razraditi. Jovović ističe značaj zakona za unapređenje poslovnog ambijenta i smanjenje sive ekonomije, ali naglašava da je potrebno precizno definisati prava i obaveze stalnih sezonaca, kao i subvencije za poslodavce.
- Neophodno je da zakon obezbijedi fleksibilnost u angažovanju sezonske radne snage, uz podršku za zapošljavanje domaćih radnika i bolje definisane procedure za angažovanje stranaca da bi turizam mogao pravovremeno odgovoriti na izazove tržišta rada - istakao je Jovović za Pobjedu.
Kako navode iz Privredne komore, zakon bi mogao igrati ključnu ulogu u stvaranju održivog modela zapošljavanja u turizmu, sektoru koji generiše veliki broj radnih mjesta, ali se kontinuirano suočava s izazovima nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Cilj ovog zakona jeste da se na najbolji način uredi status stalnih sezonaca i odgovori na potrebe privrede i zaposlenih. Planirano je da rad na nacrtu ovog značajnog zakona bude završen do kraja januara naredne godine, nakon čega će biti upućen u skupštinsku proceduru. Time bi se osiguralo pravovremeno donošenje zakona prije predstojeće ljetnje sezone, omogućilo lakše angažovanje stalnih sezonaca, olakšalo poslodavcima i doprinijelo smanjenju stope nezaposlenosti u Crnoj Gori – kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Jovović kaže da pozdravljaju dobru namjeru Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga koje je pripremilo nacrt zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima, koji je važna karika u reformskom procesu sezonskih poslova.
- Kako su brojne analize tržišta pokazale, pojednostavljenje postupka registracije zaposlenih predstavlja veoma značajan podsticaj privredi i građanima da ažurno završe svoje obaveze ka državi. Ovo je naročito značajno prilikom angažovanja sezonske radne snage kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od klasičnog ugovaranja zaposlenih za stalno. Stoga je važno što je nacrtom zakona definisano da se proces prijave i odjave obavlja elektronskim putem što će omogućiti elektronsku prijavu i odjavu sezonskih radnika, te olakšati poslovanje i doprinijeti smanjenju sive ekonomije - poručuje Jovović.
<h2>Konsultacije</h2>

Privredna komora je organizovala 31. oktobra konsultativni sastanak privrednika sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalog dijaloga Naidom Nišić u susret slanju u dalju proceduru teksta nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima.
- Nakon uvida u nacrt zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima, turistička privreda je na sastanku pružila niz sugestija i komentara. Privrednici su, između ostalog, istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada. Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori. Takođe su sugerisali da se propiše subvencioniranje kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj - ističe Jovović dodajući da su na sastanku sa ministarkom Nišić čuli da je planirano da se ovaj zakon usvoji do januara iduće godine, a istaknuto je da su njegovi osnovni ciljevi stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.
- Potreba za angažovanjem stranih radnika je sve više izražena, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole, a informacioni sistem treba da omogući prijavu i odjavu svih sezonskih radnika, a ne samo stalnih sezonaca. Za crnogorski turizam je važno da implementacija ovog zakona počne najkasnije do 1. marta naredne godine da bi se pravovremeno obezbijedio nedostajući kadar - naglasio je Jovović.
Na pitanje da li je realno očekivati da će sistem stalnih sezonaca motivisati radnike na dugoročnu lojalnost poslodavcima, Jovović objašnjava da je riječ o obliku državne intervencije u oblasti sezonskog zapošljavanja, posebno u turizmu i ugostiteljstvu. Ovaj sistem predviđa finansijsku podršku sezonskim radnicima tokom perioda kada nijesu angažovani, kao i poslodavcima, s ciljem osiguravanja neophodne radne snage.
- Cilj je da se poslodavcima u djelatnostima koje karakteriše sezonski obim posla olakša angažovanje radnika i obezbijedi kontinuitet u zapošljavanju, čak i tokom razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske prirode poslovanja - ističe Jovović objašnjavajući da je stalni sezonac osoba osigurana na produženo penziono osiguranje, koja je provela na radu propisani broj mjeseci kod istog poslodavca u kontinuitetu i koja će kod tog poslodavca raditi najmanje još jednu sezonu.
<h2>Praksa</h2>

- Ipak, ako se nacrtom zakonom o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima ne budu precizno definisale subvencije poslodavcima vezano za period kada „stalni sezonci“ budu plaćani, a ne budu radili, institut „stalnog sezonca“ će teško zaživjeti u praksi - kategoričan je Jovović i dodaje da će biti problem i motivisati domaću radnu snagu da se uključi u sezonski rad, naročito u turizmu.
- Potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojima će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku- istakao je Jovović.
Turizam, tradicionalno, generiše značajan broj zaposlenih, ali se poslodavci konstantno susreću sa problemom kvalifikovane radne snage naročito tokom ljetnje turističke sezone. Potreba za radnom snagom u turizmu je sve veća, a, kako kaže Jovović, svjedoci smo kako naš turistički proizvod i ponuda sazrijevaju, rastu i kriterijumi za buduće radnike u ovoj oblasti.
- Neophodno je pristupiti izradi nove strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila - zaključuje Jovović.
<h2>Donijeti zakon o studentskim poslovima</h2>

Jovović naglašava da ono što jednu destinaciju na svjetskoj turističkoj mapi čini posebnom – jeste usluga.
- S tim u vezi, potrebno je sinhronizovano raditi na osposobljavanju što većeg broja domaće radne snage za poslove u turizmu. Takođe, potrebno je donijeti zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije - kazao je Jovović.
Na kraju navodi i prijedloge Privredne komore za dugoročno unapređivanje ljudskih resursa koji se odnose na unapređenje obrazovnih programa kroz povećanje praktične nastave i dualnog sistema obrazovanja, bolju saradnju poslodavaca (hotelijera i ugostitelja) u procesu pripreme kadrova, stimulisanje zapošljavanja domaće radne snage, promovisanje turističkih zanimanja, kao i stipendiranje učenika za ova zanimanja.

1250x600

Bez jasno definisanih subvencija poslodavcima, institut ,,stalnog sezonca“ teško će zaživjeti

PV portal objavio je informaciju da je, na prijedlog episkopa mileševskog Atanasija Sveti Sinod Srpske pravoslavne crkve izabrao u eparhijski savjet mitropolije mileševske tri nova člana. To su Dario Vraneš predsjednia opštine Pljevlja, Dragoljub Krezović, predsjednik odbora direktora AD Rudnik Uglja Pljevlja i Milinko Gazdić predsjednik crkvenog odbora hrama na Gukama.
Mandat novoizabranih članova traje pet godina.&nbsp;
Novoizabrani članovi savjeta obećali su Atanasiju da će uložiti maksimalne napore da unaprijede odnose Opštine Pljevlja i Srpske pravoslavne crkve, prenosi Antena M.

U eparhijski savjet Mitropolije mileševske izabrani predsjednik opštine Pljevlja i predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja

Francuski predsjednik Emanueal Makron kazao je da bi ta zemlja u junu mogla da prizna Palestinu, a da bi zauzvrat neke bliskoistočne države mgole da priznaju Izrael.
- Moramo da krenemo prema priznavanju (palestinske države). I tokom sljedećih nekoliko mjeseci ćemo to učiniti. Ne radim to da bih nekome udovoljio. Učiniću to jer će u nekom trenutku to biti pravično- rekao je Makron na televiziji France 5.
Dodao je da želi da sudjeluje u kolektivnoj dinamici, što bi takođe omogućilo onima koji brane Palestinu da zauzvrat priznaju Izrael, nešto što mnogi od njih ne čine- dodao je Makron.
Iako je Palestinu priznalo skoro 150 zemalja, većina zapadnih sila to nije učinila, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Japan. Među zemljama koje ne priznaju Izrael su Iran, Sirija, Jemen i Saudijska Arabija.
- Naš je cilj da u junu, zajedno sa Saudijskom Arabijom, predsjedavamo konferencijom na kojoj bi mogli finalizovati plan recipročnog priznavanja- rekao je Makron.

Markon: Francuska bi u junu mogla da prizna Palestinu

Kvalitet vazduha u Evropi se značajno poboljšao tokom posljednjih nekoliko decenija, ali još postoje mjesta širom EU gdje koncentracija zagađivača premašuje trenutne standarde EU i još strože vrijednosti koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Nivoi nekih od najvećih zagađivača su, prema podacima za 2023. i 2024. godinu, bili ispod godišnjih granica koje trenutno propisuje Evropska unija.
EEA je istakla da će biti potrebne dodatne mjere, posebno u gradovima, da bi se u potpunosti dostigli standardi kvaliteta vazduha koji moraju da budu ispunjeni do 2030.
Standardi za nivoe finih čestica PM2,5 ispunjeni su na 99 odsto mjernih stanica, a za nivoe azot-dioksida na 98 odsto, navodi se u ovogodišnjem izvještaju EEA o kvalitetu vazduha.
Međutim, nivoi koje preporučuje SZO nijesu u velikoj mjeri ispunjeni i zagađenje vazduha ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi, izazivajući bolesti, snižavajući kvalitet života i dovodeći do smrti koje se mogu spriječiti.

Kvalitet vazduha u Evropi značajno poboljšan, ali potrebne dodatne mjere da se popravi standard

Ambasador Izraela u Etiopiji Avram Niguse izbačen je ove nedjelje sa jednog sastanka pod okriljem Afričke unije, potvrdio je danas jedan izraelski zvaničnik, a to je prethodno rekao i sam ambasador. 
 
Sastanak je bio posvećen obilježavanju genocida u Ruandi, a do izbacivanja izraelskog ambasadora došlo je na inicijativu predsjedavajućeg Komisije Afričke unije Mahmuda Jusuga, rekao je AP-u zvaničnik jevrejske države koji je tražio da ostane anoniman jer nema odobrenje da daje izjave novinarima.
- Novi predsjedavajući Komisije Afričke unije odlučio je da uvede antiizraelske političke elemente- rekao je juče ambasador Niguse preko društvenih mreža i dodao da to „otkriva fundamentalno nerazumijevanje istorija ruandanskog i jevrejskog naroda“.
Niguse je napisao da ga je na konferenciju pozvala Ruanda.
Jedan diplomata Afričke unije rekao je danas da je izraelski ambasador izbačen jer jevrejska država više nema status posmatrača u ovoj panafričkoj organizacijiu sa sjedištem u Adis Abebi, glavnom gradu Etiiopije. I ovaj zvaničnik je tražio anonimnost jer nema dozvolu da daje izjave novinarima.

Ambasador Izraela izbačen sa skupa koji je posvećen genocidu u Ruandi

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: turisticka-sezona