U Budilniku na Televiziji E analiziramo zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi i što to znači za domaću privredu.
Saznajemo da li 24-satni rad kazina i automat klubova donosi ekonomski razvoj ili veće društvene rizike.
Provjeravamo da li se stubići i „kandže“ za blokadu vozila primjenjuju u skladu sa zakonom, a sumiramo i turističku sezonu u Bijelom Polju i govorimo o tome kakve rezultate je donijela lokalnoj zajednici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik na TV E: Zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi, donosi li 24-satni rad kazina veće rizike ili ekonomski razvoj

Ovogodišnja turistička sezona u Crnoj Gori je "gora i od najgore, poslednjih 20 godina" tvrdi opozicija, dok vlast ocjenjuje da je "najuspješnija do sada".
Kritike i navode o propaloj sezoni iz Ministarstva turizma, na čelu sa Simonidom Kordić, nazivaju "antidržavnim djelovanjem".
U Crnoj Gori ne postoje pouzdani i ažurni statistički podaci o turizmu. Da su podaci o broju turista nepouzdani pokazala je Vladina analiza za 2024., objavljena krajem jula ove godine.
Inače, ljetnju sezonu u Crnoj Gori je obilježilo kašnjenje tendera za zakup plaža, saobraćajne gužve duž Jadranske magistrale, te veće cijene zbog povećanja poreza na dodatu vrijednost u turizmu.
<h2>A što kaže statistika o prvoj polovini ove godine?</h2>
Prema podacima državne Uprave za statistiku, broj turističkih noćenja je manji nego u istom periodu prošle godine za oko 272.000, ili za 5,4 odsto.
Iako je turista ove godine bilo više nego prošle za oko 56.000, oni su u Crnoj Gori boravili kraće.
Najbrojniji među stranim turistima su bili iz Srbije, ali su Rusi ostvarili najviše noćenja. Tako je turista iz Rusije u prosjeku u Crnoj Gori proveo 12 noći, a gost iz Srbije 6.4.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u poslednje dvije decenije.
Te godine je broj noćenja bio 5,9 jednako kao pandemijske 2021.
Na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) o uzrocima manjeg broja noćenja i učincima turističke sezone, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Iz opozicije kažu da je to posljedica neznanja i loših odluka nadležnih, dok iz vlasti odgovaraju da je riječ o "kampanji protiv crnogorskog turizma".
<h2>Kritikovati sezonu je "antidržavno djelovanje"</h2>
Da je turistička sezona propala, ocjena je profesora Ekonomskog fakulteta, dr Nikole Milovića, poslanika opozicione Demokratske partije socijalista.
On je, pozivajući se na statistiku, kazao da će konačni rezultati biti gori od prošlogodišnjih, koji se smatraju najgorim u posljednje dvije decenije.
Kao uzroke je naveo nepripremljenost plaža, putne infrastrukture, povećanje poreza u turizmu za 115 posto, te rast cijena turističkih usluga.
Njegove ocjene su u Ministarstvu turizma nazvali "antidržavnim djelovanjem".
Njima se po svaku cijenu želi nanijeti šteta Crnoj Gori, kazao je državni sekretar u Ministarstvu turizma Vuk Žižić.
On je naveo da je broj turista za šest mjeseci veći oko sedam odsto u odnosu na godinu prije.
- Ova sezona će biti najuspješnija do sada, i finansijski najbolja u istoriji - kazao je Žižić.
Na upit RSE o visini prihoda od turizma ove godine, iz Centralne banke su kazali da ne posjeduju te brojke, upućujući nas na Ministarstvo turizma. Ni taj odgovor nije stigao.
<h2>Dobra vijest: Veća posjeta nacionalnih parkova</h2>
Nacionalne parkove je za prvih osam mjeseci ove godine posjetilo preko 616.000 turista, skoro trećinu više nego u istom periodu prošle godine.
Taj broj je i veći, kažu u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), jer djeca do 15 godina imaju besplatan ulaz.
U Crnoj Gori ima pet nacionalnih parkova - Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije.
Zajedno "zauzimaju" 7,7 odsto teritorije Crne Gore.
Najposjećeniji je Durmitor, gdje je do kraja avgusta bilo skoro 60.000 turista (oko 30 odsto) više nego prošle godine.
"Zaštitni znak" NP Durmitor, koje ima 18 ledničkih jezera, je Crno jezero. Najbrojniji među inostranim posjetiocima su Kinezi i Izraelci.
Durmitor je najčešći izbor i za planinare, a ove godine su među njima bili najbrojniji oni sa britanskim, njemačkim, češkim i poljskim pasošima.
NP Lovćen je omiljeno odredište za pješačenje, a do kraja avgusta su među njegovim stranim posjetiocima prednjačili Belgijanci i Francuzi.
Na jednom od vrhova Lovćena je Njegošev mauzolej posvećen Petru II Petroviću Njegošu, pjesniku i vladaru Crne Gore iz 19. vijeka.
Do mauzoleja vodi staza sa 461 stepenikom.
Domaći gosti su najbrojniji u NP Prokletije, 15 odsto od ukupnog broja, a ostalo su uglavnom turisti iz država EU, te regiona, podaci su NPCG.
Masiv Prokletija prostire se na teritoriji tri države – Crne Gore, Kosova i Albanije.
Da u Crnoj Gori ne postoje pouzdani statistički podaci o turizmu potvrđuje Informacija o analizi digitalnih tokova i alata u turizmu za 2024, koju je Vlada usvojila u julu ove godine.
Ne postoji ni centralni turistički informacioni sistem, a digitalni sistemi koji postoje - nisu međusobno povezani, navodi se u analizi.
Osim što je neophodna za bilo kakvu strategiju i reakciju na negativne trendove, zbog neažurne evidencije Crna Gora godišnje gubi oko 86 miliona eura, navodi se u Informaciji.

1250x600

1084x550

Ocjene turističke sezone u Crnoj Gori od "najbolje u istoriji" do "propale"

Turistička sezona u Herceg Novom je dosta dobra, a prema najavama grad očekuje i odlična postsezona, kazao je predsjednika Opštine Stevan Katić. Katić podsjeća da je Herceg Novi uveliko prepoznat kao grad kulture i grad festivala.&nbsp; On je najavio da intenzivna festivalska dešavanja neće jenjavati ni u postsezoni, odnosno u septembru i oktobru. - Trudimo se da imamo sadržaje za sve generacije. U avgustu smo organizovali preko 80 dogđaja. Ljudi su definitivno ljudi zadovoljni. Očekuje nas Filmskik festival koji počinje 23. avgusta, u toku je Trg od ćirilice, a nakon toga i Džez festival, a Herceg novi ima kvalitetan, i u regiou prepoznatljiv strip festival, festival klapa i festival horova - naveo je Katić za Mediabiro.&nbsp; Prvi čovjek Herceg Novog kaže da očekuju i dobru postsezonu ističući da su turistički radnici i hotelijeri zadovoljni bukingom za septembar i oktobar. On je, međutim, ukazao da je tokom jula bila slabija poTrošnju kada su posrijedi ugostgiljski objekti, plaže. Katić, takođe, naglašava da je Herceg Novi prva opština koja je već izašla i sa novogodišnjim programom, najavljujući da će ubrzo izaći i sa programom za naredni Praznik mimoze.&nbsp; On naglašava da će sve to hotelijerima omogućiti da na vrijeme pripreme kvalitetne paket aranžmane.&nbsp; Predsjednik Opštine Herceg Novi kaže da je najviše gostiju iz regiona, ali ukazuje da je registrovan blagi pad broja gostiju iz Srbije, zbog političke situacije u toj zemlji. On ističe da je sve više gostiju iz Zapadne Evope. Herceg Novij je, s ponosom ističe prvi čovjek grada, &nbsp;napravio veliki &nbsp;iskorak i kada su posrijedi hotelski kapacatiteti. - Možemo gostima da ponudimo kvalitetan smještaj u hotelima kategorije četiri, pet zvjezdica - rekao je Katić. On, takođe, kaže da postoji veliko interesovanje i za obilazak zaleđa, te da uveliko rade na revitalizaciji pješačkih staza, kulturno istorijskih objekata... - Radimo revavitalizaciju tvrđave Forte Mare, Kanli kula. Prvi put se sada, nakon Drugog svjetskog rata, radi i Španjola, a radimo i jednu panoramsku gondolu. Tako da nudimo lijepe i kvalitetne sadržaje - kazao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824140844_a3cde1f006a0ff2caf579475d544635e496e41bcd52c8cd6bbf800b0fc83054f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824140844_a3cde1f006a0ff2caf579475d544635e496e41bcd52c8cd6bbf800b0fc83054f" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="Stevan Katić"> <figcaption>Stevan Katić(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  On, takođe, podsjeća da postoji i veliki potencijal na prostoru Luštice, resursa koji je ostao netaknut. - Tu postoji puno projekata. Tamo radimo velike projekte kada je u pitanju putna infrastruktura, takođe dovodimo i vodu tamo. Radimo sve ono što je do Opštine kako bi sve bilo spreno za doček zainteresovanih investitora za gradnu rizorta na poluostrvu Luštica. Tu postoji velika šansa - navodi Katić. On, međutim, ukazuje da bi moguća barijera, ne samo Herceg Novom, već i Kotoru u Tivtu, moglo da bude stanovište UNESCO-a po pitanju zabrane izgradje, odnosno stavljanja moratorijuma. - Tako da moramo da vidimo kako će se odvijati taj segment priče. Moramo da vidimo kako će da se zaštite sve prirodne ljepote i da se sve radi u skladu sa uslovima koji nam dolaze. Nije poenta ni da se sve izgradi, već da vodimo računa o životnoj sredini i ambijentu u kojem živimo - poručio je Katić.

U Herceg Novom zadovoljni, očekuju odličnu i sadržajnu postsezonu

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Turistička sezona u Ulcinju, sudeći po trenutnoj situaciji, neće biti ni približno dobra kao nekih ranijih godina. Turistički poslenici ne očekuju bolju situaciju ni tokom avgusta. Cjenovna politika, loša avio povezanost i putna infrastruktura učinili su i ove godine Crnu Goru nekonkurentnom destinacijom. Za državu bi, smatraju, ovo trebalo da bude ozbiljno upozorenje. 
<h2>Razlog za zabrinutost</h2>
Plaže poluprazne, ulice bez gužve i to u vrijeme kada je Ulcinj decenijama unazad vrvio od turista. Danas bi se tražio krevet i suncobran više, čekalo bi se mjesto u lokalu da turistička sezona nije loša. To se, poručuju iz najjužnije crnogorske opštine ne može sakriti.
- Ne možemo se previše hvaliti ni sa početkom sezone, ni sa tokom sezone - kazao je za Televiziju E Marko Škrelja, vlasnik kampa u prirodi i zakupac kupališta.
Nema ni najava da će bolja slika biti u avgustu.
- Posljednjih tri-četiri godine malo smo dali marketinga u turizmu i promociji naše ljepote. Ljudi se susrijeću sa dosta poteškoća - saobraćaj, gužve svuda, pa i u marketima, na magistrali ostanu po tri sata, čekaju, žale se. Veliki problem je i granični prelaz Sukobin, ljudi po tri sata čekaju tu. Žale se, nerijetko se vrate sa graničnog prelaza i podju u Velipoju ili negdje drugo - priča Škrelja.
Turistički radnici zabrinuti su za budućnost i kažu da sve što se dešava sa turističkom sezonom mora biti alarm za državu. Isto smatra i prvi čovjek Ulcinja.
- Treba promijeniti neke politike. Treba vidjeti u kom dijelu investirati. Donešene odluke se ne mogu promijeniti, ali se moraju izmijeniti. I kao avio destinacija, investiranje u putnu infrastrukturu, ono što je najvažnije - cjenovna politika morskog dobra koja je sigurno uticala da mi kao destinacija postajemo nekonkurentna za ono tržište s kog očekujemo turiste - kazao je za TV E Genci Nimanbegu, predsjednik Opštine Ulcinj.
<h2>Početak lošeg trenda?</h2>
Da je sve manje turista iz regiona, potvrđuje i dugogodišnji turistički poslenik, koji je takođe stava da je cjenovna politika koju je nametnula država loše uticala na sezonu.
- Mi smo navikli sa gostima iz okruženja - Srbije, Kosova, BiH. U manjem broju dolaze ove godine. Cijene su visoke. Koliko god da kažemo da smo najjeftiniji, mi imamo nabavnu cijenu visoku... Obaveze prema državi - Morskom dobru, komunalnom reduzeću i sigurno nas tjeraju da procentualno dižemo cijene - istakao je Škrelja.
S druge strane, Nimanbegu se pribojava da ovaj pad broja turista ne postane trend u narednom periodu.
- Ova turistička sezona za sad ima pokazatelje da mi bilježimo manji promet nego prethodne godine otprilike 10 odsto i to me čini veoma zabrinutim kako će do kraja proteći. Nadam se da nije neki početak trenda koji će pokazati krizu u turističkoj djelatnosti koja čini 60 odsto ekonomije našeg grada - naglasio je Nimanbegu.
Kada stvari krenu nizbrdo, pitanje koje se mora postaviti je – ko je odgovoran.
- Pa svi će bježati od toga da su odgovorni. Sama priprema grada je kasnila nekoliko sedmica jer smo mi kao lokalna samouprava bili napadnuti od strane Vlade i problematike Morskog dobra na proljeće, ali uspjeli smo na vrijeme da nema nekih neregularnosti u uređenju - naglasio je Nimanbegu.
On je podsjetio i da je Ulcinj prva opština koja je dala odobrenja za rad kupalištima. Podsjeća i na zakašnjele tendere Morskog dobra, te i da i dalje ima plaža koje ne mogu da rade zbog problema sa tim javnim preduzećem. Ukazuje i na lošu aviopovezanost i na lošu putnu infrastrukturu u Crnoj Gori, a sve to je dio odgovorne pripreme sezone. A kao problem detektuje i preizgrađenost i betonizaciju gradova. Pa tako danas oni koji bi ljetovali u privatnom smještaju ili hotelima, odmaraju u svojim stanovima.

Alarm za državu: Nema naznaka da će avgust "izvući" sezonu u Ulcinju, turistički radnici zabrinuti

Spoljnotrgovinski deficit u Crnoj Gori je 1.8 milijardi eura, uz rekordno nisku pokrivenost uvoza izvozom od 13.6 odsto. Izvezena roba (uglavnom električna energija i rude) je u padu od 2.2 odsto, dok uvoz raste - ukazao je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Petar Odžić.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), konstatovao da je samo uvoz hrane u odnosu na isti period prošle godine uvećan za 30 miliona eura.
- Običnom građaninu ovi podaci ne znače puno, ali da u najkraćem pojasnimo, država je u stečaju! Za to vrijeme, Vlada povećava PDV u turizmu pred sezonu za 110 odsto, a sada idu i korak dalje pa na već urusen realni sektor povećavaju porez na dobit sa 12 na 15 odsto, kako bi finansirali "rupe" u Budžetu koje su nastale partijskim zapošljavanjima i zakonskim rešenjima koji nisu finansijski održivi - ističe Odžić.&nbsp;
U isto vrijeme, dodaje Odžić, „ministrica Kordić krivi parapolitičke hunte (šta god to značilo) za napad na turizam, privredu i državu“.
- Udar na privredu i državu trenutno radi Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom, i nisu to parapolitičke hunte, nego PES=DF, Demokrate sa partijama manjina koji podržavaju trenutnu vlast - zaključio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1950844142793240929%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Država je u stečaju, a udar na nju i privredu trenutno rade Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E ugostićemo psihološkinju Mariju Babić, NLP trenericu Aleksandru Anđelić, trenera džiu džice Davora Markovića.
Naši gosti biće i organizatori i učesnici Inženjerske škole nauke koji će izvesti zanimljive eksperimente.
Razgovaraćemo i sa članovima Gradske muzike Kotor - dobitnicima &nbsp;međunarodnog zlatnog odličja, a iz Ulcinja donosimo priču o turističkoj sezoni.

Ljetnje jutro na TV E: Psihološkinja Marija Babić, eksperimenti Inženjerske škole nauke, Gradska muzika Kotor...

Ovo je klasičan primjer dvostrukih standarda: vlast se diči uspjehom jednog sektora, dok u potpunosti ignoriše probleme koji pogađaju veliki broj malih izdavalaca privatnog smještaja i to baš u mjesecu kada sezona treba da bude na vrhuncu - ocijenila je odbornica Evropskog saveza u Skupštini opštine Herceg Novi, Tanja Vujičić, komentarišući izjavu predsjednika ove opštine Stevana Katića, koji je saopštio da su hotelijeri zadovoljni sezonom.
- Treba li sada mali izdavaoci da budu zadovoljni jer su hotelijeri zadovoljni? Treba li da se tješimo zimom, jer smo ljeto uglavnom izgubili - upitala je Vujičić.
Prema njenim riječima jeftina manipulacija brojkama i izjavama predsjendika opštine Herceg Novi je uvreda za svakog domaćina koji od svog rada živi.
- Glava boli od tolikog spinovanja - zaključila je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F1950173824684589332%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujičić Katiću: Treba li da se tješimo zimom, jer smo ljeto uglavnom izgubili?

Svi pokazatelji potvrđuju: pad prihoda u turizmu u 2024. nije izuzetak, već trend koji će se nastaviti i u 2025. ako se ništa ne promijeni. Ovo je direktna posljedica lošeg upravljanja i potpune neodgovornosti Vlade Crne Gore - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je podvukao da ne pristaje na čekanje, te da Crna Gora mora da se mijenja, kako je rekao, odmah, odlučno i temeljno.
- Još u februaru ove godine pozvao sam Vladu da predstavi jasan i odgovoran plan za oporavak turizma, jednog od najvažnijih stubova naše ekonomije. Umjesto toga, svjedočimo lošim i nepromišljenim potezima: od netransparentnog zakupa plaža do kašnjenja u realizaciji ključnih infrastrukturnih radova - naveo je Milatović.
Dodao je da je povećanje PDV-a sa sedam na 15 odsto na turističke usluge bila ozbiljna greška.
- Ta mjera nas je učinila manje konkurentnim i poslala poruku da turizam više nije prioritet. Zbog toga sam u septembru 2024. vratio zakon Skupštini na ponovno razmatranje - istakao je on.
Posebno, decidan je Milatović, zabrinjava plan da se lokalni izbori održe u jeku ljetnje turističke sezone, u junu 2027.&nbsp;
- To je pogrešan potez. Umjesto da svi resursi budu usmjereni na prihode, promociju i goste - pažnja će biti preusmjerena na političke kampanje - ukazao je on.
Predsjednik je pozvao sve političke aktere da pokažu odgovornost.
- Izbori treba da se održavaju u periodima koji ne ugrožavaju sezonu, u rano proljeće ili na jesen. Turistička sezona mora biti vrijeme za rad, rast i prihode, a ne za političke podjele. Vrijeme je da turizam postane ono što zaslužuje da bude - strateški prioritet Crne Gore - zaključio je Milatović.

Milatović: Pogrešan potez da se izbori održe u junu 2027, pad prihoda u turizmu direktna posljedica lošeg upravljanja i neodgovornosti Vlade

Iako je predsezona u Budvi prema ocjenama lokalnih ugostitelja bila iznad očekivanja, jun je donio pad u popunjenosti i prometu, prenosi RTV Budva.
U jeku ljeta, očekivanja su visoka, ali izazovi brojni – od nedostatka infrastrukture do problema sa avio-povezanošću.
Luka Vučković iz Udruženja ugostitelja Budve ističe da je predsezona, od februara do kraja maja, bila rekordna.
- Februar, mart, april i maj su bili iznad svih očekivanja, možda i rekordni. Ipak, jun je bio nešto slabiji, što je trend koji se uobičajeno ponavlja - kaže Vučković.
Uprkos dobrom početku, brojni faktori uticali su na nešto sporiji početak glavne ljetne sezone.
- Budva nije prepuna, a uzroci su višestruki. Od radova na putevima, nedostatka infrastrukture, kako na državnom, tako i na opštinskom nivou - dodaje Vučković.
Očekivanja su sada usmjerena ka drugoj polovini jula, kada se očekuje špic sezone koji bi mogao trajati do 20. ili 25. avgusta.
- Moramo učiti iz grešaka. Od nedostatka parkinga, zaobilaznice oko Budve, preko upravljanja otpadom, i sličnih problema - objašnjava.
On dodaje da Budva ima potencijal za desetomjesečnu turističku sezonu, ali da bi to zahtijevalo sinhronizovan rad Opštine, privrede i građana. Nedostatak edukovane radne snage dodatno komplikuje situaciju, naročito kada je riječ o održavanju kvaliteta usluge tokom cijele godine.
Pored toga, još jedan hronični problem je nedovoljna povezanost Budve i Crne Gore sa evropskim i svjetskim tržištima. Vučković ističe da bi bolje avio-veze, naročito sa zemljama EU i preko low-cost kompanija, mogle znatno da povećaju broj turista.
- Imamo rast turista iz Velike Britanije zahvaljujući avio-konekcijama, ali to nije ni približno nivou koji imaju Dalmacija ili Albanija. Turiste iz Rusije smo u potpunosti izgubili. Oni su tradicionalno dobri gosti i veliki potrošači - zaključuje Vučković.

Ugostitelji Budve: Jun ispod očekivanja

Nakon što je evropske parlamentarce nedavno nazvao "ološem", Srbiju pretvorio u zemlju u kojoj se svakodnevno batinaju kritičari vlasti, a EU preko trovačkih kvazimedija tretirao na najgori način, Aleksandar Vučić se probudio jednog jutra i došao na genijalnu ideju da cijeli region treba istovremeno da uđe u EU - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović.
Ne može, cijeni on, otvoreno da kaže ono što svi znaju - da mu je ulazak CG u EU najveća noćna mora, pa mu je sinula "sjajna" ideja.
- Eto, po Vučiću nije bitno jesu li ispunjeni neki standardi, kakva je politika neke zemlje, ponaŝa li se država kao klasičan ruski proksi itd - istakao je Vujović.
Još ostaje, kaže Vujović, da vidimo kako će crnogorska posluga obraditi apel svog vožda.
- Vidimo da su terenske pripreme u toku na raznim nivoima. Operacija zaustavljanja CG na EU putu tek će da dobije na zamahu - to je zapravo ključna Vučićeva loše sakrivena poruka. Čeka nas zanimljiva 2026 - dodao je on.

Vujović: Vučićev proziran manevar za opstrukciju crnogorskog puta u EU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i danas je govorio o našoj državi.
Zapravo, gostujući na Prvoj, on je istakao kako "neće da glumi Crnu Goru dodvoravajući se Hrvatskoj".
Bio je to jedan od njegovih odgovora na pitanje kada će Srbija otvoriti klaster tri u pregovorima sa Evropskom unijom.
On je najprije kazao kako ne zna kada bi se to moglo dogoditi, a onda i da Hrvatska radi protiv Srbije.
"Hrvatska učini sve na lukaviji način, neće da pokažu direktno da imaju antagonistički odnos prema Srbiji. Sve rade iza zatvorenih vrata, sve protiv nas. I ja neću da im se dodvoravam. Neću glumim Crnu Goru - oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... ja stvarno ne mogu da budem toliko jadan", naglasio je on.

Vučić: Stvarno ne mogu da budem toliko jadan kao Crna Gora

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu novembarskih naknada za učenike u dualnom obrazovanju.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 58.548,88 eura. 
- Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

Za učenike u dualnom obrazovanju 58,5 hiljada eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je sredstva za isplatu naknada učenicima koji pohađaju dualno obrazovanje za novembar 2025. godine.
Za učenike prvog i drugog razreda u dualnom sistemu obrazovanja, za novembar školske 2025/2026. godine, obezbijeđeno je ukupno 58.548,88 eura. Mjesečna naknada za učenike prvog razreda iznosi 87,60 eura, dok učenici drugog razreda primaju 131,40 eura.
Sredstva za naknade učenicima prve i druge godine obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok naknade za treću godinu školovanja obezbjeđuju poslodavci.

MPNI: Obezbijeđena isplata naknada za učenike u dualnom obrazovanju za novembar

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: turisticka-sezona