U Tivtu trenutno boravi 1,72 hiljade turista, 15 odsto više nego prošle godine, pokazali su podaci Turističke organizacije (TO) tog grada.
Od ukupnog broja gostiju, domaćih je svega 47, prenosi Radio Tivat.
Najveći broj posjetilaca smješten je u privatnom smještaju, 1,46 hiljada, među kojima je samo jedan domaći. Privatni smještaj u odnosu na prošlu godinu bilježi rast od sedam odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren izuzetno skok od 119 odsto.
Hotelima bilježe 262 dolaska, 46 domaćih i 216 stranih. U poređenju sa prošlom godinom zabilježen je rast od 87 odsto, a u odnosu na 2019. godinu povećanje od 81 odsto.
U strukturi gostiju dominiraju turisti iz Rusije i Srbije, koji zajedno čine više od 40 odsto ukupnog turističkog prometa. Među zemljama s većim brojem dolazaka izdvajaju se i Turska, Ukrajina, Bosna i Hercegovina i Velika Britanija, a slijede gosti iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Kosova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Tivtu 15 odsto više gostiju nego prošle godine

Na tivatskoj rivijeri, u svim vidovima smještaja, prema posljednjim podacima, boravi 9,08 hiljada gostiju, od čega 79 domaćih i 8,99 hiljada stranih.
U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast od tri odsto, dok je u poređenju sa 2019. evidentirano povećanje od čak deset odsto, prenosi Radio Tivat.
Najviše turista i dalje bira privatni smještaj, gdje je evidentirano njih 7,43 hiljade, što predstavlja blagi pad u odnosu na lani.
S druge strane, u hotelima je registrovano 1,49 hiljada turista, što je rast od 35 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Odmarališta bilježe rast od 11 odsto i u njima boravi 117 gostiju, dok je u kampovima prijavljeno svega 43 posjetioca, što je pad od 14 odsto u odnosu na prošlu godinu.
U poređenju sa 2019. godinom, rast su ostvarili hoteli i privatni smještaj, dok su kampovi i odmarališta zabilježili slabije rezultate.
Najveći broj turista dolazi iz Srbije, njih 2,29 hiljada, što čini 30,8 odsto ukupne strukture. Slijede turisti iz Rusije, njih 1,12 hiljada ili 15,1 odsto, a na trećem mjestu je Velika Britanija sa 432 posjetioca, odnosno 5,8 odsto.
Značajan broj gostiju dolazi i iz Bosne i Hercegovine, njih 421, Njemačke 295 i Ukrajine 279. Primjetan je i rast dolazaka iz Turske, Izraela, SAD-a i Italije.
Ukupno gledano, turisti iz regiona i dalje čine najveći dio posjeta, a istovremeno, porast interesovanja sa zapadno-evropskih tržišta i prisustvo turista iz udaljenih destinacija, potvrđuje da Tivat ima svoje mjesto i na globalnoj turističkoj mapi.

500x500

U Tivtu tri odsto više gostiju

U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri boravi 9,3 hiljade gostiju, što je tri odsto manje nego prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije Tivat.
Prema podacima, to je pet odsto više nego 2019. godine, prenosi Radio Tivat.
U hotelima je 1,37 hiljada gostiju ili 17 odsto više nego prošle godine, u privatnom smještaju 7,77 hiljada ili pet odsto manje nego prošle godine, u odmaralištima 124, a u kampovima 43 turista.
Među gostima najviše ih je iz Srbije i Rusije, zatim slijede turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH), Velike Britanije, Turske, Ukrajine, Njemačke, Izraela, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U Tivtu tri odsto manje gostiju

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije (TO) tog grada, boravi 3,03 hiljade gostiju, devet odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Broj gostiju je u odnosu na 2019. godinu porastao čak 37 odsto, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja turista, njih 3,02 hiljade su stranci.
U hotelima je smješteno 547 gostiju, što je na istom nivou kao i prethodne godine. Privatni smještaj bilježi rast od 11 odsto u odnosu na prošlu godinu, a u tom vidu smještaja trenutno boravi 2,48 hiljada turista, među kojima su samo dva domaća gosta.
U strukturi posjetilaca i dalje prednjače turisti iz Rusije, koji čine 25,13 odsto ukupnog broja. Slijede gosti iz Srbije sa 17 odsto, a za njima turisti iz Turske i Azerbejdžana.
U manjoj mjeri zastupljeni su turisti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Filipina i Njemačke.

Rast broja turista u Tivtu

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije tog grada, boravi 2,25 hiljada turista, dva odsto više nego prethodne godine.
Broj turista u tom gradu veći je 31 odsto u poređenju sa 2019. godinom, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja gostiju, svega šest su domaći, dok su ostalo strani.
Hotelski smještaj je odabralo 340 gostiju, 19 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. U privatnom smještaju zabilježen je rast od sedam odsto na 1,91 hiljadu stranih turista koji su se odlučili za tu opciju.
Najbrojniji gosti dolaze iz Rusije, njih 23,69 odsto, a slijede turisti iz Srbije sa 17,31 odsto i Turske sa 11,04 odsto.
Ostali gosti dolaze iz Velike Britanije, Azerbejdžana, Ukrajine, Njemačke, Hrvatske i Francuske.

U Tivtu, prema posljednjim podacima Turističke organizacije (TO), boravi 1,76 hiljada gostiju, pet odsto manje nego prošle godine.
To je u odnosu na 2019. godinu 53 odsto više, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja turista, stranih je 1,69 hiljada, a domaćih 79.
U hotelima je smješteno 314 gostiju, 12 odsto više nego prošle godine, a u privatnom smještaju 1,45 hiljada ili osam odsto manje nego prošle godine.
I dalje najviše gostiju je iz Rusije, Srbije i Turske.

U Tivtu 1,76 hiljada gostiju

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije tog grada, boravi 1,52 hiljade turista, sedam odsto manje nego prošle godine.
Od ukupnog broja gostiju 45 je domaćih, a 1,48 hiljada stranih, prenosi Radio Tivat.
Hoteli su ugostili 167 turista, među kojima 44 domaća i 123 stranca. Za strane goste, privatni smještaj ostaje najpopularniji, jer je 1,35 hiljada stranaca odabralo taj vid smještaja, dok je registrovan samo jedan domaći gost.
Što se tiče strukture, najbrojniji su gosti iz Rusije, koji čine 31 odsto od ukupnog broja posjetilaca. Slijede turisti iz Srbije, Turske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Azerbejdžana. U manjem broju u Tivtu borave i turisti iz Ukrajine, Velike Britanije, Hrvatske, Albanije i Kosova.

U Tivtu 1,5 hiljada gostiju

U Tivtu trenutno, prema analizi statističkih podataka, boravi 1,31 hiljada gostiju, odnosno 11 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, saopštili su iz Turističke organizacije.
U hotelima je zabilježen boravak 72 gosta, od čega devet domaćih. Indeks noćenja za prošlu godinu u odnosu na 2023. godinu iznosi 33, dok je u poređenju sa 2019. godinom 92, prenosi Radio Tivat.
Posjeta gostiju je najzastupljenija u privatnom smještaju, gdje je boravilo 1,24 hiljade turista. Domaćih gostiju bilo je dvoje, dok su ostalo stranci.
Podaci ukazuju na značajan doprinos stranih gostiju, posebno u sektoru privatnog smeštaja, dok kampovi i odmarališta bilježe stagnaciju u zimskom periodu.
U strukturi gostiju u Tivtu i dalje prednjače turisti iz Rusije sa 32,74 odsto, a slijede posjetioci iz Srbije sa 19,32 odsto, te Turci sa 9,94 odsto.
Na tivatskoj rivijeri evidentiran je manji procenat gostiju iz Bosne i Hercegovine, Azerbejdžana, Ukrajine, Velike Britanije, Hrvatske, Kosova i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U Tivtu 11 odsto manje gostiju u odnosu na prošlu godinu

U Tivtu, prema posljednjim podacima lokalne Turističke organizacije (TO) boravi 1,1 hiljada gostiju, od kojih su čak 95 odsto stranci.
Privatni smještaj dominira s ukupno 1,06 hiljada gostiju, od kojih je samo jedan domaći, prenosi Radio Tivat.
Hoteli, koji bilježe pad posjete, ugostili su ukupno 50 turista, 43 stranca i sedam domaćih.
U strukturi gostiju najbrojniji su turisti iz Rusije, koji čine 35,09 odsto od ukupnog broja, dok slijede turisti iz Srbije, s oko 15 odsto. Značajan broj dolazi i iz Turske, Azerbejdžana i Ukrajine.
U manjem procentu zabilježen je dolazak gostiju iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Bosne i Hercegovine (BiH), Velike Britanije, Hrvatske i sa Kosova.
Većina turista koristi privatni smeštaj, koji čini 95 odsto ukupnog prometa, uz primjetan rast stranih gostiju u poređenju sa 2019. godinom.
Hoteli, s druge strane, bilježe značajan pad broja gostiju u odnosu na prethodne godine – čak 47 odsto manje u poređenju s 2023. i 24 odsto manje u odnosu na 2019.

U Tivtu 1,1 hiljada gostiju, skoro svi stranci

U Tivtu trenutno boravi 1,38 hiljada turista, prema podacima Turističke organizacije te lokalne samouprave.
Iako je u poređenju sa prošlom godinom zabilježen pad posjećenosti od 11 odsto, ukupan broj gostiju je porastao značajnih 83 odsto u odnosu na isti period 2019. godine, prenosi Radio Tivat.
U hotelima boravi 113 gostiju, od kojih je 11 domaćih, dok su 102 strana posjetioci.
Najveći broj gostiju bilježi privatni smještaj, gdje boravi 1,27 hiljada posjetilaca. Među njima su samo dva domaća gosta, dok je broj stranih turista 1,27 hiljada. U poređenju sa prošlom godinom, zabilježen je pad od osam odsto u tom segmentu.
Tivat i dalje zauzima poziciju atraktivne destinacije, posebno za strane turiste. Najbrojniji gosti dolaze iz Rusije, čime zauzimaju 33 odsto u ukupnom broju turista. Prate ih posjetioci iz Srbije, Turske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Azerbejdžana. Takođe, u manjem procentu, gosti dolaze sa tržišta Ukrajine, Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Kosova i Velike Britanije.

U Tivtu 1,38 hiljada gostiju

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su P.V. (22) iz Podgorice, koji se sumnjiči za uličnu prodaju opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policija je juče, u okviru aktivnosti usmjerenih na suzbijanje ulične prodaje narkotika i razbijanje mreže uličnih dilera, a shodno naredbi nadležnog suda, izvršila pretres stana koji koristi P.V. U stanu je tom prilikom zatečen i B.Š. (22).
Tokom pretresa policijski službenici su pronašli i oduzeli dva PVC pakovanja sa sadržajem kokaina, sedam PVC pakovanja marihuane, četiri pakovanja sa ukupno 145 tableta sintetičke droge ekstazi, ručno pravljenu cigaretu sa sadržajem marihuane, vagu za precizno mjerenje, kao i predmete namijenjene za pakovanje opojne droge.
Nakon prikupljenih obavještenja, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, P.V. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kao i omogućavanje uživanja opojnih droga.
Policija nastavlja aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju osoba uključenih u nezakonitu trgovinu narkoticima.

Podgorička policija uhapsila osumnjičenog za uličnu prodaju narkotika

Jedan od najistaknutijih ruskih pijanista svoje generacije, višestruki laureat prestižnih međunarodnih takmičenja, Rem Urasin, održaće premijerni koncert u Podgorici u utorak, 16. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Gostovanje uglednog umjetnika realizuje se u okviru muzičkog programa KIC-a, a ujedno je dio manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS.
Rem Urasin je dobitnik brojnih međunarodnih priznanja, među kojima se izdvajaju nagrade sa Međunarodnog Šopenovog takmičenja u Varšavi (1995), „Monte Carlo Piano Masters“ (Velika nagrada, 2001) i Međunarodnog takmičenja pijanista u Sidneju (2004). Tokom bogate međunarodne karijere nastupao je sa vodećim svjetskim orkestrima i u najuglednijim koncertnim dvoranama.
Na koncertu u KIC-u publika će imati priliku da čuje djela Frederika Šopena i Domenika Skarlatija. Govoreći o programskom izboru, Urasin ističe da, iako naizgled pripadaju različitim epohama i muzičkim svjetovima – italijanskom baroku i poljskom romantizmu – Skarlati i Šopen dijele duboku umjetničku povezanost.
– Poznato je da se Šopen duboko divio Skarlatijevim sonatama, pronalazeći u njima savršenu jasnoću forme i emocionalnu dubinu koje će kasnije postati obilježje i njegove sopstvene muzike – zapisao je Urasin.
O umjetniku
Rem Urasin aktivno nastupa širom svijeta, održavajući resitale, solističke koncerte i majstorske kurseve. Sarađivao je sa Ruskim nacionalnim orkestrom, Državnim simfonijskim orkestrom Rusije, Moskovskom i Varšavskom filharmonijom, Poljskim baltičkim filharmonijskim orkestrom, kao i sa simfonijskim orkestrima u Sidneju i Tokiju. Nastupao je i sa brojnim kamernim ansamblima u Beču i Krakovu, te sarađivao sa istaknutim umjetnicima poput Mihaila Pletnjeva, Maksima Vengerova, Miše Majskog, Džulijana Rahlina i drugih.
Njegovi diskografski projekti, objavljeni u Velikoj Britaniji, SAD-u, Rusiji, Japanu i Australiji, naišli su na izuzetno priznanje kritike. CD sa djelima Rahmanjinova i Šostakoviča, snimljen sa violončelistom Borisom Andrijanovim, britanski časopis Gramophone proglasio je najboljim albumom u kategoriji kamerne muzike za 2007. godinu. Posebno se izdvaja i dvostruki CD sa kompletnim Šopenovim mazurkama, objavljen 2015. godine za izdavačku kuću „Brilliant Classics“, koji je na platformi YouTube zabilježio više od tri miliona pregleda.
Urasin je i autor brojnih umjetničkih i edukativnih projekata, aranžer i orkestrator, kao i umjetnički direktor Muzičkog i umjetničkog festivala Fondacije „Svjatoslav Rihter“ u Tarusi. Od 2022. godine živi i djeluje u Portugalu.
Ulaz na koncert je besplatan.

Koncert pijaniste Rema Urasina u KIC-u „Budo Tomović“

Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati započinju pregovore o potpisivanju Sporazuma o ekstradiciji i Sporazuma o pravnoj saradnji u krivičnim stvarima, što predstavlja značajan korak u jačanju ugovorne baze između dvije države, čiji su odnosi ocijenjeni kao izuzetno dobri i na najvišem nivou. To je poručeno tokom susreta ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića sa ministrom pravde UAE Abdulahom bin Sutanom bin Awadom Al Nuaimijem, održanog u Abu Dabiju.
Ministar Božović boravi u službenoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je sa svojim domaćinom razgovarao o mogućnostima unapređenja bilateralne saradnje, predstavljajući pritom reformske procese koje Crna Gora sprovodi u okviru evropskih integracija.
– U punom kapacitetu smo posvećeni procesu evropske integracije jer je to imperativ za našu Vladu. Usaglašavanje sa pravnim okvirom Evropske unije je zahtjevan, ali ključan proces za reformu pravosudnog sistema i stvaranje sigurnog i pouzdanog ambijenta za građane i privredu – poručio je Božović.
On je istakao da Crna Gora, paralelno sa EU putem, jača odnose i sa strateškim partnerima poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, što potvrđuju i međudržavni sporazumi potpisani tokom ove godine.
Ministar pravde UAE Abdulah Al Nuaimi naglasio je značaj institucionalne saradnje dva ministarstva pravde, ocijenivši Crnu Goru kao važnog partnera i prijatelja.
– Postoje brojne mogućnosti za saradnju i spremni smo da sarađujemo na svim nivoima kako bismo ojačali ugovornu bazu, kao temelj buduće, još uspješnije saradnje – kazao je Al Nuaimi, uz poruku da Crna Gora može računati na punu podršku, posebno u oblasti digitalizacije pravosuđa i razvoja modela mirnog rješavanja sporova.
Sagovornici su se saglasili da su dosadašnji međudržavni sporazumi dali snažan impuls odnosima dvije zemlje, te da je došlo vrijeme da se veoma dobri politički i ekonomski odnosi dodatno osnaže kroz precizniji i snažniji pravni okvir.
U tom kontekstu, iskazana je spremnost za formiranje zajedničkih radnih timova koji će u narednom periodu raditi na jačanju međunarodne saradnje u krivičnim stvarima i oblasti ekstradicije, ali i na unapređenju digitalizacije pravosuđa, kao i promociji arbitraže i medijacije kao savremenih modela mirnog rješavanja sporova.
Tokom susreta je ocijenjeno da dvije zemlje ulaze u fazu intenzivnije saradnje, te da je ovo pravi trenutak za jačanje ugovorne baze i razmjenu najboljih praksi, koje će doprinijeti većoj efikasnosti i sigurnosti pravnog sistema, kako u funkciji budućih investicija, tako i u drugim oblastima od obostranog interesa.

Božović u Emiratima: Buduću saradnju podstaći snažnijim pravnim okvirom

Tužilaštvo u Esenu podiglo je optužnicu protiv medicinskog tehničara (32) zbog sumnje da je seksualno zlostavljao pacijente koji su bili pod anestezijom na univerzitetskoj klinici. On se takođe sumnjiči da je napastvovao 14-godišnju djevojčicu koja je bila pri svijesti.
Intenzivnom i anesteziološkom tehničaru iz Dortmunda stavlja se na teret da je između aprila 2017. i avgusta 2025. naškodio ukupno petoro pacijenata – četiri žrtve su bile ženskog pola, jedna muškog. Prema navodima suda u Esenu, oni su imali 14, 28, 35 i 43 godine. Starost pete žrtve nije poznata.
Kako je navela portparolka suda, djela su se dogodila dok su žrtve bile u vještačkoj komi ili pod totalnom anestezijom. „Pacijenti su bili bespomoćni i bez svijesti“, rekla je ona za BILD.
Na Univerzitetskoj klinici u Esenu navodno su se dogodila tri silovanja. Još jedno djelo se, prema optužnici, dogodilo u drugoj bolnici. Osumnjičeni je posljednjih godina radio u više klinika u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji: Minsteru, Gelzenkirhenu, Bohumu – preko jedne agencije za privremeno zapošljavanje. Radio je i honorarno u Kliničkom centru Dortmund.
Prema optužnici, 32-godišnjak je svoja djela snimao i fotografisao, a tužilaštvo ga tereti da je snimke slao jednoj poznanici (30), koja je optužena za saučesništvo. Istražitelji ga takođe terete za posjedovanje i distribuciju dječje pornografije.
Policija je došla do osumnjičenog nakon što je kriminalna policija u Kosfeldu protiv njega vodila istragu zbog sumnje da posjedjuje dječju i životinjsku pornografiju. U julu su policajci pretresli njegov stan u Olfenu i zaplijenili telefone i memorijske uređaje.
Prema informacijama BILD-a, pronašli su dva video-snimka na kojima su, kako se čini, omamljeni pacijenti koji su seksualno zlostavljani – jedan muškarac i jedna žena. Pored toga, istražitelji su otkrili fotografije nage, očigledno anestezirane pacijentkinje.
Početkom avgusta osumnjičeni je uhapšen u Dortmundu i od tada je u istražnom pritvoru. Prema sudu, optužnica je uručena, a ako nadležno vijeće prihvati optužnicu, suđenje bi moglo da počne već na proljeće.

Njemačka: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: turisticka-organizacija-tivat

U Tivtu 15 odsto više gostiju nego prošle godine

U Tivtu tri odsto više gostiju

U Tivtu tri odsto manje gostiju

Rast broja turista u Tivtu

Rast broja turista u Tivtu

U Tivtu 1,76 hiljada gostiju

U Tivtu 1,5 hiljada gostiju

U Tivtu 11 odsto manje gostiju u odnosu na prošlu godinu

U Tivtu 1,1 hiljada gostiju, skoro svi stranci

U Tivtu 1,38 hiljada gostiju

Podgorička policija uhapsila osumnjičenog za uličnu prodaju narkotika

Koncert pijaniste Rema Urasina u KIC-u „Budo Tomović“

Božović u Emiratima: Buduću saradnju podstaći snažnijim pravnim okvirom

Njemačka: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom

PRATITE TVe UŽIVO