U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri boravi 9,3 hiljade gostiju, što je tri odsto manje nego prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije Tivat.
Prema podacima, to je pet odsto više nego 2019. godine, prenosi Radio Tivat.
U hotelima je 1,37 hiljada gostiju ili 17 odsto više nego prošle godine, u privatnom smještaju 7,77 hiljada ili pet odsto manje nego prošle godine, u odmaralištima 124, a u kampovima 43 turista.
Među gostima najviše ih je iz Srbije i Rusije, zatim slijede turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH), Velike Britanije, Turske, Ukrajine, Njemačke, Izraela, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Tivtu tri odsto manje gostiju

Nacionalni park Skadarsko jezero do kraja jula posjetilo je oko 100.000 turista. U odnosu na prošlu godinu bilježi se rast od 15 odsto. To je za Primorski portal potvrdio direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović.
Od prodatih ulaznica za NP Skadarsko jezero proizilazi da je samo u ovoj godini prihodovano oko 500.000 eura.
- Sav novac koji prihodujemo ide na žiro račun Javnog preduzeća za naacionalne parkove Crne Gore i oni ga raspoređuju shodno potrebama, mogućnostima, kroz planove koje ispunjavamo na godišnjem nivou. Ono što znam - renoviran je most u Virpazaru. Sredstva su obezbjeđena za parking, ali čekamo usvajanje Programa programa privremenih objekata nacionalnog parka Skadarsko jezero po kojem smo mi predvidjeli parking prostore na teritoriji Virpazara. Čim bude usvojen taj Program mi ćemo otpočeti radov. Mi smo kao Javno preduzeće kandidovali u Programu privremenih objekata određene parcele za parking prostore. Taj program je trebao biti usvojen od strane Vlade do 1.januara 2025. , ali još nije usvojen iz razloga jer je Agencija za zaštitu životne sredine dala primjedbe. Danas na tu temu imamo sastanak u Podgorici. Očekujemo da se Program usvoji da bi mi mogli da napravimo, organizujemo prostor za parking - rekao je Ivanović.
Značajan broj turista u Nacionalni park Skadarsko jezero dolazi organizovano, autobusima preko turističkih agencija. Međutim, parkirati autobus na Virpazaru vozačima je noćna mora. Nakon što ostave goste, oni moraju produžiti do Vranjine, pa ako nema mjesta ni na tom parkingu, zahvaljujući dobroj volji kompanije Kalamper parkiraju autobuse na platou kod benzinske pumpe gdje čekaju da se završi krstarenje. Nakon što se turisti vrate u autobus često su primorani da se ponovo voze do Vranjine da bi se okrenuli. U ovim manevrima često je ugrožena bezbjednost i turista i učesnika u saobraćaju.
<h2>Zapelo oko rampe</h2>
Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) u martu 2024. su najavili tri nova parking mjesta za autobuse i 98 parking mjesta za automobile kako bi se riješio dugogodišnji problem nedostajanja parkinga u Virpazaru i vranjini. Međutim, godinu i po kasnije taj projekat još uvijek nije realizovan.
U pitanju su lokacije u državnom vlasništvu, koje su na upravljanje date Nacionalnim parkovima, a koje su, kako su ranije naveli iz tog preduzeća, u prethodnom periodu koristili pojedinci za neosnovano bogaćenje putem nelegalne naplate parkinga.
Iz ovog javnog preduzeća su pojasnili da postupaju u skladu sa programima objekata privremenog karaktera, na područjima nacionalnih parkova, koji definišu lokacije na kojima se postavljaju privremeni objekti, a koje donosi Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Medijima su početkom prošle godine tvrdili da su dozvole dobijene od Agencije za zaštitu životne sredine i glavnog gradskog arhitekte, poštujući zakonske procedure.
- Tačnije, u oktobru 2023. godine je dobijeno rješenje od Agencije za zaštitu životne sredine za vršenje radnji, aktivnosti i djelatnosti u vezi sa postavljanjem privremenih parkirališta, shodno članu 40 Zakona o zaštiti prirode - tvrdili su i z Nacionalnih parkova.
Međutim, u međuvremenu, “zapelo je oko rampe”. Tako su obrazlagali kašnjenje na pitanje zašto u Virpazaru još nema adekvatnog parkinga.
- Tokom rada na pripremi i realizaciji aktivnosti i analizi najboljih mogućih rješenja kada je riječ o problemu sa nedostatkom parking prostora u Virpazaru, došli se do zaključka da je umjesto manuelnih rampi, kako je prvobitno bio plan, prikladnije i efikasnije postaviti električne rampe kako bi olakšali funkcionisanje i rad zaposlenih i uredili prostor po svim standardima. Bilo je neophodno izraditi novo idejno rješenje i projekat elektroinstalacije struje, nakon čega moramo pribaviti novu dozvolu od nadležne Agencije za zaštitu životne sredine za izvođenje radova unutar zaštićene zone parka. Takođe, neophodno je dostaviti i sva potrebna obavještenja u vezi sa uređenjem privremenog parkirališta Komunalnoj inspekciji - obrazložili su iz Nacionalnih parkova.
<h2>Apeli opštine</h2>
Iz Opštine Bar više puta su ponovili da je pomenuta parkirališta u isključivoj nadležnosti NPCG, te da su sa nivoa lokalne uprave već više godina apeluju i u komunikaciji sa tim preduzećem pokušavaju da ubrzaju procese.
- Kada je u pitanju nadležnost Opštine Bar, jedina obaveza bila je saglasnost glavnog gradskog arhitekte na idejno rješenje privremenih objekata parkirališta na četiri lokacije na Virpazaru predviđene izmjenama i dopunama Programa objekata privremenog karaktera za područje NP Skadarsko jezero - pojasnili sui z Opštine Bar i istakli da je glavni gradski arhitekta još u septembru 2023. godine donio rješenja kojim je dao saglasnost na idejna rješenja parkirališta.
Od početka 2023.godine cijena ulaznice u NP Skadarsko jezero košta pet eura. Lani je NP Skadarsko jezero posjetilo preko 150 hiljada posjetilaca, što je na primjer duplo više nego 2017. godine kada je registrovano oko 70.000 turista prema broju prodatih ulaznica.
Međutim, godinama u nacionalni park Skadarsko jezero ni prlaza, ni sadržaja. Bez ulaganja u zaštićeno područje. U Virpazaru fali više ulaza za turiste koji žele da uživaju u ljepotama Skadarskog jezera, a prema nezvaničnim podacima Primorskog portala oko 200 brodova krstare najvećim jezerom na Balkanu. Većini je polazno mjesti upravo Virpazar.

1250x600

1084x550

Rast prihoda od ulaznica u NP Skadarsko jezero, a zaštićeno područje i dalje bez prilaza i parkinga

Prema statistici Turističke organizacije opštine Bar u julu je na barskoj rivijeri u hotelima boravilo 23.090 registrovanih gostiju, što je u odnosu na 2024. godinu dva posto manje, dok je u privatnom smještaju broj gostiju iznosio 46.538 što je u odnosu na uporedni period prethodne godine pet posto manje.
- Iako možemo reći da je na barskoj rivijeri u julu boravilo manje gostiju, namjenski prihodi TO Bar, koji se prevashodno odnose na boravišnu i turističku taksu i članski doprinos, su veći za 7,25 procenata. Imajući u vidu da smo sada u špicu turističke sezone, nadamo se da ćemo u narednom periodu bilježiti porast u procentima što se tiče posjeta i noćenja turista u barskoj opštinii - navela je predstavnica Turističke organizacije Bara, mr Nikoleta Nikčević.
Nikčević ističe da je struktura gostiju drugačija na jezerskom i morskom dijelu opštine, te da takođe varira od tipa smještaja.
- Gosti iz Zapadne Evrope primarno borave na jezerskom dijelu opštine. U hotelima je najveći broj gostiju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Poljske, SAD, Francuske, Austrije, Češke i Mađarske, dok su u privatnom smještaju dominantni gosti iz Srbije, Bosne, Rusije, Ukrajine, Poljske, Njemačke, Makedonije, Mađarske, Turske... Imamo veći rast turista sa švajcarskog, švedskog i belgijskog tržišta - navela je predstavnica TO Bar.
Značajan broj gostiju koji tokom ljeta boravi u gradu pod Rumijom ima priliku da uživa u nizu kulturnih i zabavnih manifestacija koje TO Bar organizuje.
- Prepoznati smo po dobrim manifestacijama koje okupljaju veliki broj ljudi. Sada je aktuelno 17. Ljeto sa zvijezdama koje se na Šetalištu kralja Nikole realizuje svakog petka od 21 čas. Ovog petka će nastupiti Dino Beharović i kao glavna zvijezda Boban Rajović, narednog petka nastupa Jovana Pajić, dok će završno veče Ljeta sa zvijezdama biti 15. avgusta kada će nastupiti Amadeus bend. Osim toga, u Čanju se od 6. avgusta svake srijede organizuju Crnogorske večeri. Svako turističko mjesto ima svoje autentičnosti koje mi čuvamo, te ih želimo predstaviti turistima. Slijedi nam organizacija Šušanjske i Spičanske večeri, kao i Noći Velikog pijeska - najavila Nikčević.
Hotelijeri sa različitih krajeva barske opštine se takođe mogu pohvaliti pozitivnim rezultatima tokom ove ljetnje sezone. Grupacija MONTEHOS u okviru koje posluje pet hotela – četiri na primorju i jedan u Podgorici, značajne rezultate ostvaruje u svojim objektima u Čanju.
- U Čanju imamo nekih 700 soba u Pearl Beach Resort-u, kao i u hotelu Monte Mare. Uprkos mnogim negativnim trendovima i poteškoćama mi smo uspjeli da povećamo prodaju nekih pet do šest posto u prosjeku u četiri hotela, tako da smo sa sezonom dominantno zadovoljni. U našim hotelima dominiraju gosti iz Francuske, Poljske, Češke, Ukrajine, ali i iz regiona u periodu od 15. juna do 15. septembra. U predsezoni i postsezoni je dominantno zapadno tržite. Sezona traje nekih pet i po mjeseci, osim u Rafailovićima gdje traje devet mjeseci - navela je Marija Rakčević Bećirović, direktorica prodaje u grupaciji MONTEHOS.
Dosadašnjim rezultatima tokom ove sezone zadovoljni su i u hotelu Sato u Sutomoru.
- Popunjenost se kreće između 90 i 95 posto za mjesec jul što je jako zadovoljavajuće. U posljednjih osam godina najviše što smo dostigli u julu je 97 posto popunjenosti, tako da smo na korak od tog rekorda. Struktura gostiju je nakon doba korone veoma slična, tu su uglavnom gosti iz okolnih zemalja, pretežno iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Ove godine imamo veliki broj gostiju iz Albanije, Poljske i novih tržišta – Kazahstana i Azerbejdžana. Najave za avgust, septembar i oktobar su odlične. Za avgust imamo popunjenih nekih 85 posto kapaciteta, za septembar smo na oko 70 posto, a oktobar je na 50 posto. Pretpostavljam će taj procenat samo rasti zbog rezervacija u posljednji minut - &nbsp;navela je menadžerka prodaje u hotelu Sato, Jasmina Kolić.

Bar: U hotelima u julu boravilo 23.090 registrovanih gostiju, u privatnom smještaju 46.538

U Ulcinju boravi više od 26 hiljada turista, što je osam odsto manje nego lani, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije (TO).
U privatnom smještaju boravi 19,2 hiljade gostiju, ili deset odsto manje nego u istom periodu prošle godine, a u hotelima 5,4 hiljade, što je 4,8 odsto manje nego u uporednom periodu, prenose Vijesti.
Kampovi bilježe rast od 2,5 odsto, a odmarališta čak 61 odsto.
U strukturi gostiju dominiraju stranci, kojih je 24,8 hiljada.
Posebno veći broj gostiju bio je evidentan proteklog vikenda, kada su bile ogromne gužve na plažama i ulicama, a kolona automobila od Ade ka gradu bila je skoro do centra Štoja.

U Ulcinju 26 hiljada turista

U Kotoru odmara 8,99 hiljada prijavljenih gostiju, podaci su lokalne Turističke organizacije (TO).
Za boravak u privatnom smještaju odlučilo se 6,89 hiljada gostiju među kojima su najbrojniji iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Bosne i Hercegovine, prenosi Radio Kotor.
U hotelima je 1,89 hiljada gostiju, najviše njih iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
U hostelima boravi 167 gostiju, a u kampovima 42.
- Tokom protekle sedmice grad je posjetilo 19,29 hiljada izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD-a i Poljske - saopšteno je iz Stručne službe TO Kotor.

U Kotoru odmara blizu 9.000 gostiju

Ministrka turizma, Simonida Kordić i direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO), Ana Tripković Marković, posjetile su Aerodrom Podgorica u okviru kampanje "Poveži se sa Crnom Gorom" i poželjele dobrodošlicu putnicima. Kampanju NTO sprovodi u saradnji s marketing partnerom kompanijom One, a koja obuhvata granične prelaze Dobrakovo i Debeli brijeg, kao i oba crnogorska aerodroma. - Cilj kampanje je da se gostima već na prvom koraku u Crnu Goru pruži iskrena, topla dobrodošlica i da im se obezbijede korisne informacije za boravak u zemlji, ali i da ponesu simbolične poklone koji će ih podsjećati na ovaj prvi kontakt s destinacijom - navodi se u saopštenju. Kampanja se organizuje drugu godinom zaredom, a zbog uspjeha prošle godine sada će trajati dva mjeseca s mogućnošću produženja i preko 100 hiljada prigodnih poklona koje promoteri dijele turistima. Kampanja se realizuje u saradnji s kompanijom One, uz podršku Aerodroma Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova - Sektora granične policije i glavnih sponzora kampanje, kompanije Aqua Bianca i Montengro Chips.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714110720_082ca1106b021e9559ef252197676ad520fccd85bc89acc9ab35534ff4f512d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250714110720_082ca1106b021e9559ef252197676ad520fccd85bc89acc9ab35534ff4f512d4" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="doček turista"> </figure>  Kordić je rekla da je posebno raduje što kampanja ove godine obuhvata oba aerodroma imajući u vidu rast broja putnika i značaj prvog kontakta sa destinacijom. - Naši aerodromi, pa tako i ovaj u Podgorici, zaista rade punim kapacitetom. U prvoj polovini godine zabilježen je rast prometa aviona šest odsto, dok je broj putnika koji su koristili usluge aerodroma veći čak sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine. To su značajni uspjesi, jer svako ulaganje u aerodrome jeste ulaganje u turizam, a ova infrastruktura je od strateške važnosti za našu turističku privredu - navela je Kordić. Ona je kazala da su zadovoljni dosadašnjim rezultatima, a sigurna je da su i rukovodstva aerodroma ponosna na takav trend. Tripković Marković je dodala da, prema nezvaničnim podacima lokalnih turističkih organizacija, trenutno u Crnoj Gori boravi oko 115 hiljada gostiju, te da se struktura gostiju nije značajno promijenila, da i dalje dominiraju gosti iz regiona i Zapadne Evrope, ali da je sve više posjetilaca s udaljenih tržišta. Govoreći o kampanji, ona je naglasila koliko je važan prvi utisak. - Prvi kontakt sa zemljom ostavlja neizbrisiv trag. Upravo zato ovu kampanju širimo i produžavamo, kako bismo svakom gostu rekli - dobrodošli ste. Naši promoteri dijele poklone i sve potrebne informacije. Posebno zahvaljujemo Ministarstvu unutrašnjih poslova, graničnoj policiji, Aerodromima Crne Gore i sponzorima Aqua Bianca i Monte chips - kazala je Tripković Marković. Izvršni direktor kompanije One, Branko Mitrović, poručio je da oduševljenje koje svakodnevno vidimo kod turista na graničnim prelazima pokazuje koliko je značajan prvi kontakt s destinacijom. - Oduševljenje koje svakodnevno vidimo kod turista na graničnim prelazima potvrđuje da smo ovom kampanjom pogodili suštinu – dobar prvi utisak ostaje zapamćen. Posebno ih raduje što odmah po dolasku, još na aerodromu, mogu da aktiviraju karticu i bez čekanja dobiju pristup internetu, što im daje osjećaj sigurnosti, ali i slobodu da podijele prve utiske sa porodicom i prijateljima - naveo je Mitrović. On je rekao da gosti prepoznaju pažnju koju im posvećuju kroz konkretne gestove - srdačnu dobrodošlicu, korisne informacije i pažljivo pripremljene poklone koji im već na dolasku govore da su važni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714110720_07cc5b4d576a297251e311b5954aedca0d95590acaac5d03b34692fe18d3c8e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250714110720_07cc5b4d576a297251e311b5954aedca0d95590acaac5d03b34692fe18d3c8e3" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="doček turista"> </figure>  - Ponosni smo što smo dio inicijative koja spaja najbolje od Crne Gore – otvorenost, partnerstvo i autentičan doživljaj. I nastavljamo još snažnije jer vjerujemo da turizam nije samo broj dolazaka, već osjećaj s kojim gosti odlaze i želja da se ponovo vrate - dodao je Mitrović. Prvi utisci turista potvrđuju da kampanja izaziva pozitivne reakcije. Posjetiteljka iz Pariza rekla je da joj je ovo prvi put da u nekoj zemlji dobije poklon odmah po dolasku, ističući koliko je to „lijep i neočekivani gest“ i da planira da obiđe nacionalne parkove i sjever Crne Gore. Turista iz Londona naglasio je da mu je posebno drago što ga je dočekala ovako prijateljska atmosfera i da jedva čeka da istraži Crnu Goru. Gošća iz Kolumbije podijelila je da je oduvijek željela da vidi Crnu Goru, a da je ovakva autentična dobrodošlica učinila da se odmah osjeti prijatno.

Kampanja "Poveži se sa Crnom Gorom": Više od 100.000 poklona za turiste

U kotorsku luku danas su uplovila tri kruzera sa ukupno 6,06 hiljada putnika.
Prema informaciji iz Luke Kotor, kruzer Celebbrity Constallation, sa 2,2 hiljade putnika na sidrištu dva zadržaće se do 18 sati, kada isplovljava za Dubrovnik, prenosi Radio Kotor.
Na vezu do 22 sata će ostati 110 metara dug Emerald Azzurra sa 82 putnika, a Voyager of the seas sa 3,77 hiljada putnika na sidrištu 1 ostaje do 18 sati kada je planirano da ispolovi za Dubrovnik.

U Kotoru tri kruzera sa 6,06 hiljada putnika

Najmanje šest osoba poginulo je danas kada se srušio čelični most u gradu Pune na zapadu Indije, a 25 ljudi odnijela je rijeka, dok je petoro ljudi zarobljeno ispod ruševina mosta, javio je CNN.
Nakon što se srušio gvozdeni most preko rijeke Indrajani, u indijskoj državi Maharaštra, 32 osobe su povrijeđene, a nekoliko njih je na bolničkom liječenju, dok je šest osoba spaseno.
Spasilačke operacije su u toku, javili su indijski mediji.
Na mostu je bilo oko 125 turista kada se on iznenada srušio.

Srušio se most u Indiji dok su na njemu bili turisti, ima stradalih

Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.
Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.
Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.
Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.
"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.
Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.
I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.
- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada premijera Milojka Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.
- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.
Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.
U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.
A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.
Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.
Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.
Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.
Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.
Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.
- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.
Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.
Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.
- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.
A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.
Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.
Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.
Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.
- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.
Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.
Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.
<h2>Turisti o cijenama</h2>
Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:
- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.
Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".
Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.
- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.
Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.
Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.
Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.
Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.
A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.
Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".
- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.
Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.
Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.
- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.
Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.
Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.
O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Letonska obavještajna i bezbjednosna služba (MIDD) upozorila je građane te zemlje na postojanje ruskih špijuna koji se lažno predstavljaju kao turisti i izdala smjernice za njihovo prepoznavanje.
U svom godišnjem izvještaju, koji je ta agencija objavila u utorak, piše da potencijalni špijuni mogu da se prepoznaju po neurednom izgledu, neusklađenoj sportskoj ili vojničkoj garderobi i postavljanju sumnjivih pitanja lokalnom stanovništvu.
Prema navodima letonske službe, grupe ljudi takvog opisa mogu da se nađu u blizini važnijih vojnih objekata, predstavljaju se kao humanitarni radnici ili da borave u udaljenim i zapuštenim oblastima zemlje.
Zabrinutost povodom potencijalnih špijuna raste zbog učestalih podmetnutih požara i drugih činova sabotaže u tom regionu, za koje vlade zemalja u kojima se incidenti dešavaju krive Rusiju. Moskva negira te optužbe.
Više evropskih zemalja, poput Poljske, Norveške i Finske je, zbog takvih incidenata, izdalo brošure sa savjetima kako preživjeti rat ili prirodnu katastrofu.
MIDD, jedna od tri bezbjednosne službe Letonije, pored Službe državne bezbjednosti i Biroa za zaštitu ustava, upozorila je da bi ruski saboteri takođe mogli da pokušaju da podstaknu nemire ili izvrše atentat na značajne pojedince.
Ipak, ta služba savjetuje građanima da, ako sumnjaju da su primijetili sabotažnu grupu, ne pokušavaju da se samostalno obračunaju sa njom, već da svoje sumnje prijave policiji, specijalnim službama ili vojsci.

Bezbjednosna služba Letonije upozorila građane na ruske špijune maskirane u turiste

Predsjednik SAD Donald Tramp sastaće se sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom 15. avgusta na Aljasci, prvi put tokom svog mandata na čelu Bijele kuće. Na stolu će biti rat koji je Moskva započela u Ukrajini, pored drugih tema od interesa za obje strane, poput nuklearne bezbjednosti, međunarodne trgovine, snabdijevanja energijom i ko zna kojih još pitanja koja bi dvojica lidera mogla da dijele.
Predstavnici Evropske unije neće biti na sastanku, niti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Ono što će njih dvojica reći jedno drugom ostaće, uglavnom, misterija, poznata samo predsjednicima i njihovim prevodiocima (Putin dobro govori engleski, što mu daje taktičku prednost nad sagovornikom tokom razgovora).
Ipak, EU ne želi da bude potpuno isključena, ostavljena pred vratima, daleko od svega. Zato je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas sazvala danas telefonski sastanak ministara vanjskih poslova. Virtuelni sastanak poslužiće, prije svega, da se ponovi da svaki sporazum između SAD i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, „jer je to bezbjednosno pitanje za Ukrajinu i čitavu Evropu“, navela je Kalas u izjavi.
- Radimo na trajnom i pravednom miru. Međunarodno pravo je jasno: sva privremeno okupirana područja pripadaju Ukrajini - rekla je Kalas, dodajući da „nijedan sporazum ne smije poslužiti kao odskočna daska za novu rusku agresiju na Ukrajinu, transatlantski savez i Evropu“.
Dok većina evropskih lidera insistira na održavanju pritiska na Rusiju, Zelenski je zatražio „jasne korake“ za definisanje zajedničkog pristupa. On bi takođe želio da prisustvuje sastanku na Aljasci, ali se trenutno čini malo vjerovatnim da će njegov zahtjev biti prihvaćen.

EU priprema poruku za samit Tramp–Putin kako bi odbranila interese Ukrajine i Evrope

Pod plaštom humanitarnog koncerta „Za naše Kosovo i Metohiju“, u Herceg Novom se sinoć odigrao događaj koji prevazilazi okvir kulturne ili vjerske manifestacije. Iza kulisa „dobrotvorne“ akcije, jasno se profilisala političko-nacionalistička agenda, kojom se, uz blagoslov SPC, afirmišu ideologije i istorijske ličnosti koje nose teret zločina i krvavih podjela – poput četničkog komandanta i koljača Pavla Đurišića.
Kristalno je jasno da ovakva okupljanja, u režiji beogradskih „Delija“ i SPC, nijesu bezazlena folklorna dešavanja, već svjesno orkestrirani pokušaji destabilizacije društvenog tkiva Crne Gore, kroz oživljavanje mitova i simbola koji su u svojoj suštini antievropski, anticrnogorski i duboko isključivi. &nbsp;Korišćenje humanitarnih narativa za promociju ideoloških i vjersko-političkih projekata je posebno opasno jer se time manipuliše emocijama građana i daje legitimitet ekstremnim stavovima. Provokativne pjesme podrške Đurišiću, te "svojatanje" Crne Gore nedvosmisleno su ogolile namjeru sprovođenja velikosrpske agende, koja je u svojoj osnovi prijetnja miru i stabilnosti Crne Gore.
I nedavni događaji u Gornjem Zaostru kod Berana potvrdili su da &nbsp;iza „duhovnog poslanja“ stoji politički program. Javna podrška srpskim kolaboracionistima i fašistima iz Drugog svjetskog rata i &nbsp;unošenje spomenika četničkog koljača u crkvu šalju poruku da je Crkva Srbije jača od države Crne Gore i da ključne poluge vlasti funkcionišu pod uticajem stranih službi, prije svega srpske BIA-e.
Posebno zabrinjava što su događaji u Gornjem Zaostru bili obilježeni brutalnim napadima na novinare i fotoreportere „Pobjede“ i „Vijesti“, koji su, dok su izvještavali o uklanjanju spomenika, fizički napadnuti, ponižavani, prebijani, zatvarani u šator, primoravani da brišu materijal i otvoreno im je prijeteno smrću – sve pred očima policije koja nije reagovala. Nevladine organizacije su ocijenile da se radi o saučesništvu institucija u gušenju slobode medija i neviđenom porazu države pred jednom vjerskom zajednicom.
Taj obrazac već odavno je isti u čitavom regionu koji se nalazi na mapi Velike Srbije – vjerski obredi i humanitarni narativi koriste se kao politički paravan za promociju ideologije koja negira identitet, potkopava državne institucije i destabilizuje društvo. Ipak, crnogorska javnost danas više nego ikad stoji pred pitanjem koje se ne može odlagati – da li će nastaviti da nijemo posmatra sistematsko urušavanje sopstvenog identiteta i vrijednosti, ili će se suprotstaviti provokacijama koje, pod plaštom vjere i humanitarizma, guraju zemlju u priopast.
Svaki novi napad na novinare, svaka nova politička zloupotreba oltara i svaka nova afirmacija ratnih zločinaca bez odgovora države, samo učvršćuje poruku da je nemoć postala zvanična politika. Pitanje više nije što žele ideolozi velikosrpske agende – to je odavno jasno – već dokle će građani Crne Gore, ali i institucije, prije svega Tužilštva, biti saučesnici i pristajati da im se mir, dostojanstvo i budućnost otimaju pred očima, te da li će se ikada povući crvena linija preko koje se ne prelazi?&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FDN8J8WKiqa8%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Četničko orgijanje na Kanli - kuli

Kolumbijski senator i predsjednički kandidat Migel Uribe Turbaj preminuo je u 39. godini, nakon što je prije više od dva mjeseca upucan tokom predizbornog skupa u zapadnoj Bogoti, pišu tamošnji mediji.
Njegova supruga Marija Klaudija Tarazona potvrdila je vijest o smrti.
Uribe je bio član opozicione desničarske stranke Demokratski centar i 7. juna je pogođen u glavu i nogu tokom izborne kampanje u javnom parku u četvrti Fontibon.
On je bio hitno operisan i hospitalizovan, te smješten na intezivnu njegu.
Dječak mlađi od 15 godina je uhapšen nakon pucnjave, saopšilo je tužilaštvo, rekavši još da je nosio pištolj kalibra 9 milimetara. Vlasti su pored maloljetnika, privele još nekoliko ljudi.
Još uvijek nije jasno zašto je meta napada bio baš Uribe.&nbsp;

Preminuo kandidat za predsjednika Kolumbije: Prije dva mjeseca upucan u glavu na predizbornom skupu

U Buljarici bjesni požar velikih razmjera koji je preksinoć izbio nakon zapaljenja automobila na magistralnom putu i proširio se na nepristupačne terene i stigao do područja iznad Čanja.
- Vatra prijeti da ugrozi stambene objekte, zbog čega vatrogasne ekipe ulažu maksimalne napore kako bi zaštitile naselja u ovom dijelu barske opštine - saopštio je sa terena Aco Vulević, načelnik barske Službe zaštite i spašavanja, prenosi Bar info.
Kako prenosi Mediabiro, u gašenje požara su se uključili i vazduhoplovi - helikopter i avion "Air tractor".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-kriticno-iznad-buljarice-vatra-se-primakla-kucama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Barski vatrogasci i dalje su na terenu i gase požar koji se nalazi na oko sto metara od kuća.
Pored toga, aktivan je i požar na prevoju Kufin, na području od Buljarice prema Baru.
Informaciju je za Radio Crne Gore potvrdio komandir Službe zaštite i spašavanja Budva, Dragan Božović.
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DNNb0cvt6p7/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DNNb0cvt6p7/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DNNb0cvt6p7/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by @feral.bar</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
Prema našim saznanjima, zatvorena je Jadranska magistrala na potezu između Čanja i Buljarice. Saobraćaj je i sinoć bio obustavljen više sati tokom prethodne noći, a ponovo je uspostavljen u ranim jutarnjim satima.
Vatra se primakla kućama.

Požar u Buljarici i Čanju: Vatrogasci na terenu ulažu maksimalne napore, u gašenju se uključili i helikopter i avion "Air tractor"

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz Pobjede fizički napadnut.
Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.
Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević.
Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji...
Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.
- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

Pamflet istorijskog revizionizma, poluistina, prećutkivanja, propagandnog falsifikovanja, u formatu dokumentarnog filma o 13. julu, kojim se normalizuje velikosrpska mitologija, osvanuo je sredinom jula na Jutjub kanalu prosrpske Demokratske narodne partije (DNP), a premijerno je prikazan na Adria Televiziji.
Neskriveni i ključni cilj lažnih istorijskih konstrukcija u ovom uratku jesu otvorena delegitimizacija crnogorske borbe za obnovu državnosti, osporavanje autentičnosti antifašističkog ustanka iz 1941. godine, ali i da se zatomi istina o okupaciji Crne Gore 1918. godine Podgoričkom skupštinom i nametne narativ da su Crnogorci zapravo Srbi koji treba da se vrate sebi.
<h2>TAJNI PODACI O AUTORSTVU</h2>
Transparentnih podataka o režiji, produkciji i autorstvu nema, ali je mnogo toga jasno - a prije svega da je film u javnost plasiran u jeku sve intenzivnije revizije istorije u Crnoj Gori i dok politička vladajuća struja koristi svaki mogući alat - od institucionalne moći do medijske propagande - kako bi poništila crnogorski istorijski i identitetski kontinuitet.
Film od samog početka ne krije da ima političko-revizionističku agendu pošto naratorka u prvim minutima govori o tome da „Crna Gora ima dvije zastave, himne, dva imena, dva pravca ali i dvije istorije“ - tako otvoreno afirmišući „istoriju“ napisanu iz velikosrpskog ugla.
To nije samo ulazna tačka u pokušaj da se gledaoci ubijede da su „dvije istorije“ ravnopravne - da se ne radi o sukobu činjenica i političkoj propagandi, nego i priznanje da autori filma, ko god oni bili, ne prihvataju zvaničnu, međunarodno priznatu i utemeljenu istoriju Crne Gore.
<h2>KLJUČNA ZAMJENA TEZA</h2>
Tako se, pored ostalog, italijanska okupacija iz 1941. godine koristi kao zgodan izgovor da se prikriju mnogo dublji i trajniji ožiljci - poput onih iz 1918. kada je Crna Gora anektirana, a Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca.
Tada su srpski agenti poslati u Podgoricu, proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ i, uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
U tom trenutku je postojala redovna crnogorska narodna skupština, i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom ove države, ali desilo se što se desilo.
Uslijedio je Božićni ustanak, spaljivanje hiljada crnogorskih domova, progon komita, ubijanje onih koji su bili vjerni crnogorstvu i državnoj slobodi. Dvadesetak godina kasnije, a pošto je narod bio za to da zajednica bude organizovana tako da sve zemlje budu slobodne i ravnopravne - a što su srpski politčari odbijali, desio se Petrovdanski sabor na kojem su federalisti, na čelu sa Sekulom Drljevićem, uz Italijane proglasili nezavisnost.
No, ovako posloženih fakata u DNP-ovom i Adrijinom uratku nema. Oni, bez bilo kakvog detaljisanja, konstatuju da je u tom periodu Crna Gora bila dio Zetske banovine, što prati i dalje navođenje da je parola crnogorskih komunista bila „srpstvo, slovenstvo, sloboda“ ili, kako naratorka kaže: „tadašnje rukovodstvo crnogorskih komunista je sebe i te kako smatralo Srbima. Čak i oni koji su se nacionalno izjašnjavali kao Crnogorci nijesu na srpstvo gledali kao na nešto što je strano, nametnuto ili neprijateljsko“.
Sve to vodi do njihove suštine - tvrdnje da je „ustanak 13. jula 1941. bio borba za zajedničku jugoslovensku državu“, odnosno, po njihovom poimanju, za crnogorsko zajedništvo sa Srbijom, a da je deklaracija donijeta 12. jula bila težnja ka separatizmu koja je idućeg dana dobila odgovor.
Ovo je ključna zamjena teza jer je ustanak 13. jula, prije svega, bio antifašistička odbrana dostojanastva naroda koji nije zaboravio ni Podgoričku skupštinu, niti prihvatio ideju da mu se ponovo o sudbini odlučuje „odozgo“. Crna Gora se borila za slobodu - od fašizma i hegemonije, zato je jasno da se plasiranjem narativa o trinaestojulskom ustanku kroz prizmu „jugoslovenskog patriotizma“, a ne i crnogorskog otpora dugotrajnoj fašisitčkoj manipulaciji identitetom, pokušava zbrisati srpska prljava uloga okupatora, a samim tim i crnogorski subjektivitet u Trinaestojulskom ustanku.
<h2>POKUŠAJ DEMONIZACIJE SUPROTSTAVLJANJA SRPSKOJ HEGEMONIJI</h2>
Dodatno, karakterisanjem deklaracije koja je donijeta 12. jula „težnjom ka separatizmu“ između redova se opasno implicira da je svaki zahtjev za crnogorskom nezavisnošću sam po sebi fašistički, a ta teza im služi i za diskreditaciju savremenih crnogorskih državotvornih ideja.
Pored toga, Sekula Drljević, politički lider crnogorskih federalista i separatista koji je isprva svoje djelovanje bazirao na protivljenju srpskoj aneksiji Crne Gore 1918. godine, u filmu se poredi sa Antom Pavelićem - vođom ustaškog pokreta koji je predvodio genocidni režim NDH koji je odgovoran za smrt stotine hiljada ljudi - i to uz tvrdnju da je bio zamišljen kao crnogorski pandan ustaškom poglavniku, tj. da je Crna Gora 1941. trebalo da bude fašistički protektorat sličan NDH.
Kolaboracija Drljevića sa fašistima ostaje fakat - ali se on u ovom filmu demonizuje kao ustaški pandan - iako nikad nije imao oružane snage, niti sprovodio represiju nad bilo kakvim civilima - dok su, sa druge strane, mnogi četnički komandati, poput Pavla Đurišića i Draže Mihailovića, sarađivali sa Italijanima i nacistima - i to ništa manje - nego mnogo više.
Samim tim je jasno da je Drljević, koliko god bio sporan, tvorcima ovog filma poslužio isključivo da bi zalaganje za crnogorsku državnost prikazali kao oličenje fašizma - što im onda i omogućava pravdanje narativa u kojem je jedino čista opcija prosrpska - a sve drugo izdajničko. Zato njegovo poređenje sa Pavelićem služi samo kao alat za brisanje legitimiteta crnogorskih političkih pokreta koji su se suprotstavili srpskoj hegemoniji.
Svime time se pokušava zatvoriti prostor za bilo kakvu diskusiju o crnogorskoj državnosti - jer ako je svaka priča o nezavisnosti fašizam - onda je, valjda, jedina antifašistička opcija ostanak u velikosrpskoj dimenziji.
<h2>,,PRANJE“ ČETNIČKOG POKRETA&nbsp;</h2>
Iako su saradnja četničkog vođe Draže Mihailovića sa okupatorskim silama i masovni zločini nad civilima koji su se suprotstavljali kolaboraciji neupitni, nepobitni i jasni, u filmu se pokušalo ,,pranje” četničke biografije, predstavljajući kolaboraciju četnika Pavla Đurišića sa Italijanima kao - „reakciju na komunističke zločine“.
Tako naratorka kaže da su komunistički zločini „prouzrokovali odluku četnika da sklope ratni sporazum sa Italijanima - sa ciljem uništenja komunista“. Koji su to zločini komunista 1941. godine natjerali četnike na kolaboraciju sa fašistima Pircija Birolija - nije objašnjeno. Očito jer nije se mogla isfabrikovati ,,nova istorija”.&nbsp;
A kako to u propagandnim uratcima obično i biva, jedan narativ temelj je za drugi - pravdanje četnika brzo vodi i do rusofilije koja se silu na sramotu predstavlja kao oličenje crnogorskog mentaliteta.
- Važan faktor motivacije među borcima NOB-a, naročito Crnogorcima, bila je privrženost Moskvi koja je, sem iz ideoloških razloga, proisticala iz tradicionalnih i ratničkih spona prethodnih stoljeća. Još od 18. vijeka osnovni elementi crnogorske državnosti obrazovanja i duhovnosti uživali su jedinu podršku u Rusiji. Poznata krilatica „sa Lovćena kliče vila, oj Rusijo majko mila“ bila je dio mentaliteta mladih partizana. Ne treba da nas čudi što je samo u Crnoj Gori ustaljeni partizanski pozdrav „smrt fašizmu sloboda narodu“ dijelom zamijenjen sa „crvena armija je s nama pobjeda je naša“ - navodi naratorka, dramatično falsifikujući istoriju, sve radi predstavljanja Crnogoraca kao „pravoslavnog“ kulturnog i ideološkog svijeta koji prirodno gravitira ka Srbiji i Rusiji.&nbsp;
Time su u ovom filmu zanemareni i zbrisani svi temelji crnogorskog građanskog i sekularnog identiteta, a trenutno stanje u državi i neophodni otpor srpsko-ruskom uticaju između redova upakovani u izdaju sopstvenog karaktera.&nbsp;
<h2>„DRUGOSRBIJANCI“ I „MONTENEGRINI“</h2>
Ne čudi što je jedan od sagovornika u ovom uratku, pored predstavnika Istorijskog instituta i Milana Kneževića i srpski istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i jedan od ideologa velikosrpskog projekta, Čedomir Antić, koji docira o tome kako u Crnoj Gori „nema drugosrbijanaca“.
- Svi drugosrbijanci su postali montenegrini. To je vrlo zanimljivo i govori da je to jedinstvena zemlja. Bila je srpska, danas više nije. Toliko su netolerantni ti ljudi da ne priznaju srpstvo - govori Antić.
Nijesu anonimni autori ovog filma ni prvi ni jedini koji su pokušali lansirati tezu o tome da je crnogorski identitet tvorevina nekadašnjeg komunističkog vođe Milovana Đilasa.&nbsp;
- U jugoslovenskoj javnosti toga vremena nerijetko je bilo zastupljeno stanovište o Đilasu kao tvorcu crnogorske nacije - neki će reći jedne izrazito anti-srpske pojave i dezintegrativnog faktora u odnosu na srpski nacionalni korpus. Sa današnjeg aspekta, postavlja se pitanje da li je to baš tako. Đilasovo nacionalno opredjeljenje bilo je u većem dijelu života nesumnjivo srpsko. O tome govore njegova centralna literalna djela - navodi naratorka.
Na to se nadovezuje Antić koji ističe da „vidimo da je on drugosrbijanac“, te da je „to srpstvo kod njega jako relativno“.
- Zvaničan stav Komunističke partije Jugoslavije prema crnogorskoj naciji nije bio još uvijek jasno i u potpunosti definisan. Crnogorsku naciju je trebalo, po stavu Komunističke partije Jugoslavije, u perodu pred izbijanje rata tek definisati i naučno objasniti. Iz tog razloga je to pitanje ostavljeno za poslije rata. A onda je ponuđeno najviđenijem Crnogorcu među komunistima da ga definiše i na neki način postavi kao model za novu naciju u novoj državi. Ta ličnost bio je Milovan Đilas...Iskustvo ovog rata govori da crnogorski narod, ne samo što je ustao protiv okupatora, nego je pošao i protiv onih struja koje su htjele da ga odvoje od Srba - govori naratorka.
Suština svih ovih navoda je ista: ubijediti Crnogorce da su zapravo Srbi - a kako to uvjerljivije učiniti nego reći da je upravo „tvorac nacije“ u biti Srbin - koji se samo radi partijskih interesa zalagao za crnogorstvo.
<h2>REHABILITACIJA DEVEDESETIH</h2>
Tokom cijelog filma konstanta je nametanje narativa da su crnogorska nacija i državnost produkt manipulacija i zavjere protiv srpstva - uz osporavanje svakog procesa koji je vodio do emancipacije naše države.&nbsp;
Tako Antić riječima da je „dugoročno pobijedila „nidologija“ koja je imala veliku sreću i u jugoslovenskoj državi učinila sve da odvoji Srbiju od Crne Gore“ samo učvršćuje korijene ratnih devedesetih - čiji krici, kroz pritiske i pokušaje podrivanja suverenosti - što iznutra - to i spolja, i danas odjekuju Crnom Gorom.
Dokaz za to je i tvrdnja da je uplivom hrvatskog nacionalizma u vrh crnogorskog dijela KP u potpunosti je narušen „revolucionarni moral čiji su nosioci bili upravo srpski komunisti“.&nbsp;
I više je nego jasno da se radi o grubom pokušaju kriminalizacije crnogorske državnosti i to kroz rehabilitaciju velikosrpske hegemonije čija je suština uvijek bila, i danas jeste, teza da su svi drugi identiteti na ovim prostorima devijantni, nepostojeći – odnosno izdajnički.
<h2>VELIČANJE AB REVOLUCIJE</h2>
U nastavku filma autori su se dotakli Antibirokratske revolucije nazivajući je „savršenim primjerom sadejstva između crnogorstva i srpstva“ - kao da nije riječ o politički dirigovanom puču tadašnjeg režima Slobodana Miloševića kojim je u Crnoj Gori instalirano njemu odano rukovodstvo radi namjere da kontroliše Predsjedništvo SFRJ - a što se nije moglo bez podrške zvanične Crne Gore.
No, ni ovo nije ništa novo, niti čudi, kada se uzme u obzir da je upravo DNP bio jedan od nosioca nastavka kontrarevolucije - odnosno litija 2020. godine. Obje kontrarevolucije su osmišljene i koordinisane iz Beograda, a nacionalizam i navodna ugroženost crkve iskorišteni za vraćanje Crne Gore u velikosrpski kolosjek i ostvarenje njihovih interesa.&nbsp;
Obje su, u konačnom, imale razarajući efekat po crnogorsko društvo i demokratski razvoj.
<h2>VOZ I ŠINE</h2>
Završni dio filma kulminira otvorenim poricanjem i omalovažavanjem savremene državnosti Crne Gore i referendumske volje.
- Riječi i nedjela Štedimlije i Drljevića referendumski su nadglasale borbu naših predaka koji su živote dali boreći se protiv tekovina 12. jula. Iako je 13. jul i danas Dan državnosti Crne Gore - on je nažalost samo broj na zidnom kalendaru, odmah pored slavske ikone kod onih koji je još uvijek imaju. Nerijetko u narodnoj skupštini i u javnosti možemo da čujemo kako se mnogi pozivaju na narodno-oslobodilačku borbu, istrajavanje na himni koja predstavlja ništa drugo do plagijat ratnog zločinca Sekule Drljevića. Priča o precima koji su se borili za slobodu trebalo bi da nam daju danas zajednički put i pravac kojim treba da idemo - navodi naratorka u završnom dijelu.
Nastavlja dociranjem o odnosu crnogorstva i srpstva.&nbsp;
- U našoj državi se najbolje oslikava kroz metaforu kolosjeka: jedno bez drugog ne može da funkcioniše, odnosno voz ne može da nastavi dalje. Potreban je balans jer zabluda je da vlak može zamijeniti voz i da je povijest važnija od istorije. Moramo biti svjesni riječi naših predaka, ne smijemo doživjeti sudbinu Kajina i Avelja, jer braća su braća čak i kada se posvađaju jer ako se odreknemo prošlosti nećemo imati ni budućnost - govori naratorka.
Ova metafora ne znači nikakvo „pomirenje“ niti simboliše bratstvo - već podređenost. Voz predstavlja Crrnu Goru - koja, prema njihovom poimanju, ne može ići bez šina - odnosno Srbije.
Tako je napravljen puni krug: u samoj završnici je potvrđeno da je glavna vodilja ovog uratka upravo nastavak diskursa i velikodržavnih pretenzija koje su 1918, ali i devedesetih započele oružjem, a u 21. vijeku nastavljene sofisticiranijim sredstvima - prije svega institucionalnom revizijom istorije.

DNP i Adria TV revizionistički dokumentarni film o 13. julu iskoristili da još jednom nametnu narativ da su Crnogorci Srbi koji treba da se vrate sebi

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Vasiljević: Na sjeveru Crne Gore država nema kontrolu, odluke tamo donose druge strukture

Postupci čelnika bezbjednosnog sektora Crne Gore pokazuju - iz dana u dan, od slučaja do slučaja - da su Demokrate uspjele u naumu da potpuno razruše temelje sistema!&nbsp; Nakon još jednog pokušaja likvidacije u Budvi, na bazenu luksuznog rizorta u Miločeru u sred dana, dva dana docnije novi mučan događaj: u Gornjem Zaostru kod Berana, kada umalo nijesu – pred licem crnogorskih policajaca - ličnovani fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boria Pejović i novinar Vijesti Balša Rudović...&nbsp; Iz policije, nakon svega, uobičajene floskule da se ,,preduzimaju intenzivne mjere i radnje“, ali ni riječi o – odgovornosti.&nbsp; A teško je povjerovati da se nije mogao predvidjeti scenario koji se desio pri pokušaju ponovnog podizanja spomenika četničkom koljaču i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću: sve je danima najavljivano bez zazora, a četničko saborovanje i izbor novih četničkih vojvoda najavljen i sponzorisan u srpskim medijima u Crnoj Gori i promovisan na drštvenim mrežama.&nbsp; Tako da ispada da jedino vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, šef Centra bezbjednosti sjever Haris Đurđević i šef beranske policije Željko Babović nijesu znali što se sprema u selu Gorne Zaostro. I valjda zato nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Đurđević i Šččepanović"> <figcaption>Nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol: Haris Đurđević ii Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  <h2>ANB i UPRAVA POLICIJE: SARADNJA KOJE NEMA?&nbsp;</h2> Ukoliko šefovima bezbjednosnog sektora nije bila namjera da ignorišu protokole i procedure i na taj način omoguće organizatorima da izvrše svoj plan, onda se dokumentovano može zaključiti da su pokazali - neznanje i nesposobnost. To pokazuju i osnovni postulati policijskog operativnog rada. Dakle: pripreme za četnički skup koji je bio najavljen, baš kao što je bilo najavljeno kršenje zakona, morale su da budu operativno praćene. Izvori Portala ETV iz bezbjednosnog sektora tvrde da upravo u Gornjem Zaostru često borave neki od pripadnika Agencije za nacionalu bezbjednost i Uprave policije, pa djeluje nevjerovatno da cijela akcija pripreme i logistike prođe ispod radara bezbjednosnih službi. Resursa je, dakle, bilo. Izostala je politička volja, ali i saradnja sektora bezbjednosti.&nbsp; Očito da vrh ANB nije informisan – ili nije želio da zna - o kretanju i postupcima osoba koje su učestvale u planiranju, izradi i krijumčarenju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurušiću u Crnu Goru.&nbsp; Međutim, crnogorska javnost ima pravo da zna: što je Agencija za nacionalnu bezbjednost uradila kako bi spriječila događaj koji ima direktne implikacije po nacionalu sigurnost i koji je, što je bilo i očekivano, postakao vjersku i nacionalnu netrpeljivost i političke tenzije u državi?&nbsp; Ukoliko je ANB imala ove informacije i proslijedila ih policiji, onda je ona svoj posao završila.&nbsp; Zato se roje brojna druga pitanja, važna za bezbjednost države, ali i budućnost Crne Gore, kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp; Dakle, u svjetlu zaoštravanja saradnje između ANB i Upave policije, naročito nakon aktivnosti vrha Demokrata Alekse Bečića koji kontolišu bezbjednosni sektor – pitanje je kako se posljednjih mjeseci obavlja razmjena informacija između dvije službe?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8" data-rendition-name="original" width="1424" height="800" loading="lazy" alt="Šćepanović Šaranović"> <figcaption>Demokrata Alekse Bečića kontolišu bezbjednosni sektor(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>JE LI BILO DILA POLICIJE SA CRKVOM SRBIJE?</h2> Ali, to je samo djelić priče o tome kako je zakazao bezbjednosti sektor: Uprava policije je adresa sa koje javnost Crne Gore očekuje mnogo odgovora. Prije svega: da li je okupljanje bilo prijavljeno shodno Zakonu o javnim skupovima i što je tim povodom preduzeto? S obzirom na to da je jedna osoba uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo, postavlja se novo pitanje - zašto policija nije sprovela službene radnje uviđaja i dokumentovanja spomenka kao predmeta kojim je izvršeno to krivično djelo čime bi bili obezbijeđeni dokazi za potrebe krivičnog postupka?&nbsp; Osim toga: zbog čega policija nije procesuirala osobe koje su, u noći između 7. i 8. avgusta, navodno spriječili policijske službenike da obave uviđaj čime su počinili krivično djelo - sprečavaje službenog lica u vršenju službene dužnosti?&nbsp; To otvara još jedno, vrlo osjetljivo, pitanje: da li je povlačenje policije u noći između 7. i 8. avgusta bio dio tajnog dogovora nekoga iz vrha Uprave policije sa organizatorima četničkog okupljanja – da se spomenik ukloni tek nakon što ga mitropolit Crkve Srbije Ostojić „osvješta“ i potom ostavi na sigurnom, u obližnjoj crkvi. Jer, teško je objasniti da čelnici Uprave policije, prvenstveno načelnik regionalnog centra Đurđević i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Babović nijesu bili u stanju obaviti prostu bezbjednosnu procjenu rizika po narušavanje javnog reda i mira. I shodno tome, bilo je osnovano očekivanje da se donese precizan plan postupanja, angažovanje dovoljnog broja službenika sposobnih da obave, kako se to kaže, službene radnje.&nbsp; <h2>NESHVATLJIVI PROPUSTI&nbsp;</h2> Izvor Portala ETV iz bezbjednosnog sektora naglašava da je, u skladu sa situacijom, morala biti angažovana Interventna jedinica Odjeljenja bezbjednosti Berana, a ukoliko bi bilo potrebno i Posebna ili Specijalna jedinica polcije s obzirom da lokalna ili nije htjela, ili nije imala kapacitete da sprovede zakon i obavi službene radnje. Naš sagovornik dalje tvrdi da je za ovakve skupove koji su bezbjednosno rizični i koji mogu izazvati nacionalnu, građansku i vjersku netrpeljivosti i za koje se, na osnovu strukture učesnika može pretpostaviti da može doći do nasilja, izvršenja prekršaja i krivičnih djela, obavezna takozvana planska postavka službe. Ne treba biti eskpert: izostalo je profesionalno postupanje dvojice rukovodilaca, kao što nije bilo adekvatne reakcije čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića.&nbsp; -Policija mora biti postavljena na licu mjesta prije učesnika skupa kako bi preventivo kontrolisala situaciju. Obavezno je operativno pokrivanje užeg i šireg područja mjesta događaja, što je zadatak inspektora kriminalističke policije i operativaca ANB. Obavezo je prisustvo saobraćajne policije na svim pravcima koje vodi prema mjestu dešavanja kako bi kontrolisali vozila - kazao je sagovornik Portala ETV sa višedecenijskim iskustvom u bezbjednosnom sektoru. Prema njegovim riječima, na licu mjesta trebalo je da bude najmanje 20 pripadnika Intereventne jedinice i drugih službenika redovnog, uniformisanog sastava Odjeljenja bezbjednosti Berane i Regionalnog centra Sjever. Obavezno je bilo i snimanje ovog skupa u cilju dokumentovanja prekršaja i krivičnih djela. Takođe, shodno bezbjednosnoj procjeni u rezervi je trebalo da budu pripadnici PJP i SJP u slučaju da redovni sastav nije u mogućnosti da obavi zadatke. I na kraju, dodaje naš sagovornik, obavezno je bilo prisustvo Komunalne polcije, Vatrogasne jedinice i službe Hitne pomoći koje se angažuju na zahtjev lokalne policije. -Neshvatljivo je zašto nijedna od predviđenih stavki, bar se takav utisak mogao steći na osnovu informacija u javnosti, nije ispunjena. Radi se ili o elementarnom neznanju ili o namjeri da se ignorisanjem da podrška održavanju skupa i određenim osobama omogući vršenje krivičnih djela. Posebno je pitanje zašto dvojica prisutnih policajaca nijesu reagovali i zaštitili novinare, zašto nije spriječeno nasilje i zašto napadači nijesu odmah lišeni slobode zbog više krivičnih djela i prekršaja – kazao je sagovornik. <h2>,,KONTROLA ŠTETE“&nbsp;</h2> Naknadna hapšenja počinilaca, ljudi koji su praktično oteli fotoreportera Pobjede i Rojtersa, iskusnog profesionalca Steva Vasiljevića, potom ga maltretirali gotovo pun sat u šatoru – samo je Šćepanovićevo bježanje od istine, pokušaj prikrivanje nastale štete.&nbsp; Jer, ne treba zaboraviti: Stevo Vasiljević, Boris Pejović i Balša Rudović danas su živi, zahvaljujući reakciji par prisebnih ljudi iz četničke ekipe koja je slavila Pavla Đurišića, a uprkos crnogorskoj policiji, koja nije reagovala! To je zastrašujuća istina koja bi morala da proizvede posljedice: ne ostavke ili naknadnu pamet, već smjene odgovornih za to što je zakazao crnogorski bezbjednosni sektor.&nbsp; Da Crna Gora ima odgovornu Vladu, premijer Milojko Spajić, osim bljutavih saopštenja o ,,nedopustivom napadu na novinare“, morao bi da posegne za smjenama odgovornih za državnu sramotu u selu Gornje Zaostro. A valjalo bi, konačno, da predsjednik Vlade i lider Pokreta Evropa sad javno objasni – da li je, kada je govorio o ,,neodgovornim sveštenim licima“ mislio na svog rođaka Metodija Ostojića?&nbsp; Očigledno je previše pitanja na koje nema odgovora o događaju u selu Gornje Zaostro. Tačnije: nema zvaničnog odgovora, kao što nema ljudskog osjećaja za preuzimanje odgovornosti.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: turisti