Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,89 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Tunel Sozina opslužio 3,89 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,84 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Tunel Sozina opslužio 3,84 miliona vozila

Rekonstrukcija željezničkog tunela Sozina, starog gotovo 70 godina i najdužeg u Crnoj Gori, mogla bi početi nakon 2027. godine jer će se do tada raditi 850.000 eura vrijedno ispitivanje njegovog stanja i izrada projektne dokumentacije za sanaciju.&nbsp;
&nbsp;Obnova tunela dio je rekonstrukcije pruge Golubovci-Bar, koja se radi zbog dostizanja evropskih željezničkih standarda.
&nbsp;Iz Željezničke infrastrukture (ŽICG) su Vijestima kazali da su za taj posao na tunelu dugom 6,17 hiljada metara, dobili grant kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i podršku Evropske investicione banke (EIB), te da je riječ o bespovratnoj pomoći.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali, Sozina u trenutnom stanju ne ispunjava moderne evropske standarde saobraćaja vozova uz traženi nivo efikasnosti, regulative i tehničkih uslova, odnosno tehničke specifikacije interoperabilnosti (TSI).
&nbsp;- Namjera ŽICG je da se nakon planirane modernizacije tunel Sozina, u mjeri mogućeg, uskladi sa najvišim TSI zahtjevima. ŽICG je dobio grant u iznosu od 850 hiljada eura za izradu projektne dokumentacije sanacije tunela Sozina. Prema planu aktivnosti, završetak projekta očekuje se u februaru 2027. Sredstva su namijenjena za geotehnička, geodetska i građevinsko-konstruktivna istraživanja, radi sagledavanja stvarnog stanja tunelske konstrukcije i definisanja potrebnih mjera sanacije. Po završetku izrade glavnog projekta za prioritetne mjere sanacije, slijedi objavljivanje tendera za izvođenje radova, izbor izvođača i realizacija radova na rehabilitaciji tunela Sozina, koji je dio šireg projekta rekonstrukcije pruge Podgorica - Bar - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;U monitoring i praćenje projekta su, kako su kazali, uključeni i JASPERS (zajednička podrška na teritoriji Evrope), EIB i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, radi sprovođenja po evropskim standardima i procedurama, dok je na poslovima ispitivanja i izrade tehničke dokumentacije kroz infrastrukturni projektni fond uposlena kompanija SUEZ Consulting.
&nbsp;Iz ŽICG su objasnili da će kroz ispitivanje saznati nosivost konstrukcije, stanje obloge i drenažnih sistema, pa će na osnovu tih podataka odrediti mjere sanacije radi povećanja bezbjednosti i dugoročne stabilnosti objekta. Naglasili su da će ova istraživanja poslužiti kao osnov za izradu projektne dokumentacije i samim tim pouzdaniji i efikasniji željeznički saobraćaj na pruzi Bar-Vrbnica.
&nbsp;- Trenutno je u završnoj fazi čišćenje svoda tunela pod visokim pritiskom, što omogućava vizuelnu identifikaciju stanja obloge i evidentiranje eventualnih oštećenja. Nakon toga, počeće detaljna istraživanja koja obuhvataju: geološka i geotehnička ispitivanja, skeniranje tunela geo-radarom, termografsku analizu. Konačan obim i dinamika radova zavisiće od rezultata ispitivanja, tehničkih mogućnosti i procijenjenih troškova. Kroz tunel Sozina dnevno prođe oko 30 vozova, odnosno oko 10,95 hiljada vozova godišnje. Trenutna brzina kretanja vozova kroz tunel iznosi 80 kilometara na sat, uz ograničenje na manjem dijelu tunela od 60 metara, gdje je propisana brzina 30 kilometara na čas - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;Oni su dodali i da je Sozina izgrađena krajem krajem pedesetih godina prošlog vijeka kao dio projekta izgradnje željezničke pruge Beograd-Bar, čija se prva dionica Podgorica-Bar, gradila po završetku Drugog svjetskog rata.&nbsp;
&nbsp;Iz ŽICG su naveli da je cilj bio izgradnja moderne pruge normalnog kolosijeka koja bi obezbijedila putovanje od tadašnjeg Titograda do Bara za oko sat vremena, odnosno gotovo sedam puta brže od putovanja tadašnjom prugom uzanog kolosijeka - koja je uključivala dvije pruge i prelazak brodom preko Skadarskog jezera.
&nbsp;Oni su objasnili da su radovi na cijeloj dionici kasnili zbog probijanja Sozine, zbog teških geoloških i terenskih uslova, kao i ograničenih tehničkih i mogućnosti mehanizacije, jer je većina posla izvođena ručno i uz upotrebu eksploziva.

ŽICG dobila 850.000 eura za početak obnove najdužeg tunela u Crnoj Gori

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,63 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
&nbsp;U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
&nbsp;Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Tunel Sozina opslužio 3,63 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,58 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,58 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,36 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,36 miliona vozila

Ogromne kolone vozila stvaraju se na ulazu u tunel Sozina iz pravca Bara ka Podgorici. &nbsp;
Automobili se iz pravca Bara zaustavljaju privremeno prije ulaska u tunel kako se u tunelu ne bi stvorio zastoj.&nbsp;
Saobraća se otežano i usporeno.

Miraš Dušević

Ogromne gužve na ulazu u Sozinu iz pravca Bara

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 2,64 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz tunel Sozina od početka godine prošlo 2,64 miliona vozila

Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u tunelu Sozina - potvrđeno je za Portal ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Saobraćaj kroz tunel Sozina je, kako nam je saopšteno, zbog ove saobraćajne nezgode obustavljen.
Nezgoda je prijavljena u 12.30 sati.
Uviđaj je u toku.
J. B.&nbsp;

Saobraćaj kroz tunel Sozina obustavljen: Jedna osoba povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 1,87 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Tunel Sozina opslužio 1,87 miliona vozila

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: tunel-sozina