Tržišni inspektori će tokom Dana državnosti kontrolisati poštovanje odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se odnose na zabranu trgovine, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Neradni dani povodom Dana državnosti su nedjelja, ponedjeljak i utorak.
- Podsjećamo sve trgovce koji djelatnost trgovine obavljaju na veliko i malo, da su dužni da se pridržavaju člana 35a stav 1 Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika - navodi se u saopštenju.
Izuzetno od toga, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, trgovina na veliko i malo može se, između ostalog, obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru njih, pijacama.
Iz Ministarstva su najavili da će tržišni inspektori preduzimati mjere i radnje protiv trgovaca koji ne poštuju zakon.
Na sajtu Ministarstva nalaze se brojevi telefona, putem kojih je moguće prijaviti nepravilnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pojačan nadzor tržišnih inspektora tokom Dana državnosti

Željeznički prevoz Crne Gore (ŽPCG) je samo na angažovanju autobusa koji su prevozili putnike tokom blokade željezničkog prevoza izgubio 120 hiljada eura.
Konačan iznos stvarne štete u ŽPCG biće poznat u oktobru, saopštili su tog preduzeća.
– U ŽPCG je razmatrana šteta po više osnova: evidentiran je broj putnika i iznos realizovanih prihoda na osnovu voznih isprava izdatih od strane ŽPCG, zatim vraćene vozne isprave sa pripadajućim iznosima naknada, iskorišćenost kapaciteta kola ŽPCG u međunarodnim vozovima 432 i 433, kao i angažovanje alternativnog autobuskog prevoza sa iznosima troškova na osnovu predračuna prevoznika. Konačan iznos stvarne štete biće poznat u oktobru, nakon što bude obrađena sva računovodstvena dokumentacija, uključujući i onu iz međunarodnog saobraćaja po osnovu voznih isprava izdatih od strane SV. Procijenjena šteta po osnovu angažovanja alternativnog prevoza autobusima iznosiće oko 120 hiljada eura – odgovorili su nam iz željezničkog prevoza.
Kako su kazali iz Montekarga, nakon uspostavljanja redovnog saobraćaja, to preduzeće je sagledalo obim posledica zbog blokade saobraćaja u avgustu i utvrdilo nivo štete koja će kroz pravne i komercijalne korake biti fakturisana ŽICG.
– Utvrđena šteta Montekarga kao direktno pogođene strane zbog obustave saobraćaja odnosi se samo na nepokrenute vozove i iznosi 108.157,20 eura. Ostali troškovi koji se odnose na obrt vagona i izgubljene dane za vagone nijesu obuhvaćeni – precizirali su iz Montekarga.&nbsp;
I jedno i drugo preduzeće tražiće nadoknadu štete od Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG), jer je dio njihovih radnika zaustavio saobraćaj na pet dana.
Kako su naveli iz ŽPCG, oni će uputiti zahtjev za naknadu štete prema upravljaču infrastrukture, kao nadležnom subjektu za posljedice obustave saobraćaja.
– Ova šteta je rezultat nemogućnosti realizacije ugovorenih prevoza i zastoja u redovnim operacijama. Shodno važećim procedurama, iznos će biti fakturisan Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore, kao nadležnom subjektu odgovornom za funkcionisanje željezničkog saobraćaja – saopštili su iz Montekarga.
Dio radnika Željezničke infrastrukture, 84 otpravnika vozova, TK i saobraćajnih dispečera, obustavio je 22. avgusta željeznički saobraćaj, tražeći veće plate.
Saobraćaj je zaustavljen na ključnim prugama – Beograd–Bar, Podgorica–Nikšić i Podgorica–Bajze.
Tog jutra, nešto poslije 9 časova, na podgoričku željezničku stanicu stigao je voz iz Beograda, čije je krajnje odredište bio Bar, a par minuta za njim i lokalni voz iz Bijelog Polja. Putnici su prebačeni do Bara autobusima, a neki su ostali bez prtljaga, jer im je ostao u automobilima, koji su ostali zarobljeni u vagonu za prevoz vozila.
Štrajk je završen poslije pet dana, nakon što su radnici ŽICG prihvatili povećanje plata za oko 300 eura, tako da će im zarade iznositi od hiljadu do 1.200 eura.
Iz Ministarstva saobraćaja su tvrdili da štrajk nije organizovan po zakonu i da je zakonom jasno propisano na koji način se organizuje obustava rada, posebno u djelatnostima od javnog interesa, kakva je saobraćaj.
Nakon prekida obustave saobraćaja i istrage koja je sprovedena, podnijeto je šest krivičnih prijava protiv radnika ŽICG.
<h2>Štete od reklamacija putnika još procjenjuju</h2>
Šteta po osnovu reklamacija putnika u Željezničkom prevozu još nije konačno utvrđena.
Naime, kako su saopštili iz ŽPCG, bilo je reklamacija putnika, od kojih su neke već riješene, a ostale su u fazi obrade.
Međutim, šteta po ovom osnovu biće i veća, jer, prema važećim pravilima, rok za podnošenje reklamacija iznosi 15 dana od dana završetka putovanja, dok je rok za odgovor 30 dana od dana pristizanja reklamacije.
Montekargo do sada nije imao finansijskih potraživanja od krajnjih korisnika zbog blokade željezničkog saobraćaja.

Zbog obustave saobraćaja, u ŽPCG još računaju štetu, Montekargo izgubio 108.000€

Kao predsjednik Odbora za razgraničenje između Glavnog grada i Opštine Tuzi, više puta sam naglašavao da nemam ingerencije da utičem na odluke koje to tijelo donosi, a sa mještanima koji protestuju zbog deponije dijelim svakodnevne probleme, rekao je za „Dan“ Naim Đokaj, predsjednik Odbora za razgraničenje Glavnog grada i Opštine Tuzi i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave
On je reagovao na izjavu direktora Deponije Aleksandra Božovića koji je, komentarišući prisustvo Đokaja na protestu ispred ovog preduzeća, rekao da im se jasno stavlja do znanja šta je interes i šta će biti na kraju poruka članova Odbora za razgraničenje.
Đokaj je istakao da se odluka na sjednicama Odbora za razgraničenje donose kolektivno, odnosno jednoglasno u skladu sa jasno utvrđenim procedurama.
– Nažalost, stiče se utisak da izvršni direktor Deponije nije dovoljno upoznat sa načinom na koji Odbor za razgraničenje funkcioniše, pa se stvara pogrešna percepcija u javnosti. Želim da naglasim da ću i nakon završetka mandata nastaviti da živim u istoj sredini, zajedno sa svojim sugrađanima. To znači da dijelim i njihove svakodnevne probleme. Svi dobro znamo da kvalitet vazduha i životne sredine trpi zbog načina na koji se trenutno upravlja deponijom. Svakako, uvijek sam nastupao prije svega kao građanin, rame uz rame sa svojim komšijama, dijeleći iste brige - rekao je Đokaj.
Đokaj kaže da se proces razgraničenja sprovodi transparentno.
– Proces razgraničenja kojim rukovodim sprovodi se na potpuno transparentan način i u potpunosti u skladu sa zakonom – za razliku od vaših pokušaja da radite i gradite bez potrebnih dozvola - poručuje Đokaj Božoviću.
Naim Đokaj je 16. septembra organizovao pres konferenciju na kojoj je javnosti saopštio šta je Odbor za razgraničenje do sada uradio. On je tada saopštio da traži inatitucionalnu odgovornost Glavnog grada po pitanju razgraničenja Podgorice sa Opštinom Tuzi, i istakao da, ukoliko uskoro ne dobije odgovor od njih, da li im je prihvatljiva podjela imovine u vrijednosti od 15 odsto, pokrenuće proces arbitraže.
Istovremeno stanovnici više naselja iz Tuzi i Konika protestuju na kapiji preduzeća Deponija i onemogućavaju ulaz kamionima sa otpadom od 16 do 20 časova. Oni traže da se ne grade nove sanitarne kade, kao i da se očisti prostor oko nje i spriječi dalje širenje neprijatnih mirisa iz sanitarnih kada. Protest je počeo 13. septembra.
Deponija se nalazi u dijelu KO Tuzi, a po Zakonu o terotorijalnoj organizaciji ta katastarska opština pripada Tuzima. SO Tuzi je 28. decembra 2023. godine donijela odluku o stavljanju van snage Urbanističkog projekta Sanitarna deponija sa reciklažnim centrom u Podgorici. Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj je početkom jula ove godine kazao da je izdavanje UT uslova broj 06-333/24-13399/8 od 7. 11. 2024. godine za izgradnju sanitarne deponije na parcelama koje se nalaze isključivo na teritoriji opštine Tuzi ”drsko zadiranje u nadležnosti Opštine”. Rekao je da je to učinjeno bez saznanja Opštine Tuzi i najavio krivične prijave.
<h2>Danas veliki protest ispred deponije, tražiće blokadu 12 sati</h2>
Za danas ispred kapije preduzeća Deponija najavljen je veliki protest stanovnika naselja Opštine Tuzi. Kako je kazao Marko Gorvokaj, jedna od organizatora, očekuje se da se protestu pridruže mještani svih naselje.
– Smatram da smo na najbolji mogući način cijeloj Malesiji poslali poziv za protest. Nadamo se malo većem broju učesnika protesta. Zbog toga ćemo u ponedjeljak predati zahtjev nadležnima da nam odobre blokadu deponije na 12 sati. Mještani odustati nećemo - kaže Gorvokaj.

Đokaj: Deponija gradi sanitarne kade bez dozvole

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je Crna Gora prije 34 godine, na Žabljaku, donijela hrabru i vizionarsku odluku - da postane prva ekološka država na svijetu.&nbsp;
- Tada smo poslali jasnu poruku i sebi i svijetu: da razvoj naše zemlje mora počivati na očuvanju prirode, čistim rijekama, netaknutim planinama, nacionalnim parkovima i bogatstvu koje imamo i koje nam je povjereno – navodi Milatović u saopštenju.
To je bila, kako dodaje Milatović, vizija Crne Gore kao prostora mira i održivog života, u vremenu kada je region tonuo u sukobe.&nbsp;
- Danas, tri i po decenije kasnije, ta vizija je i dalje snažan dio našeg identiteta. Nalazi se u našem Ustavu i podsjeća nas da bez očuvane životne sredine nema ni budućnosti. Nažalost, uradili smo mnogo manje nego što smo mogli - zagađenje, otpad i pritisci urbanizacije ostaju veliki izazovi. Ali upravo zato Dan ekološke države obavezuje nas da obnovimo i osnažimo našu posvećenost toj misiji. Zato sam sa posebnim zadovoljstvom podržao i uputio Vladi inicijativu da Žabljak, grad u kojem je ideja rođena, bude proglašen ekološkom prijestonicom Crne Gore. To bi bio snažan simbol povratka viziji iz 1991. godine i podsticaj da sve opštine slijede taj put – navodi Milatović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora može i mora da ispuni obećanje dato prije 34 godine - da zaista bude primjer održivog društva i ekološke države. Na tome ćemo istrajati, zbog generacija koje dolaze i zbog budućnosti naše zemlje.

Milatović: Žabljak da bude ekološka prijestonica države

Trka za titulu šampionata Formule 1 se zagrijava, a zlatno pravilo Meklarena - „Pustite ih da se trkaju“ - prijeti da preraste u čitav pravilnik.
Zahtjev da Oskar Pjastri prepusti drugo mjesto Landu Norisu na Velikoj nagradi Italije zbog sporog pit-stopa pokazao je kako Meklarenov, naizgled jednostavan, pristup rizikuje da se zaglibi u raspravama o tome šta je fer na stazi.
Borba između Norisa i Pjastrija postaće jedini fokus Meklarena ako tim u nedjelju na Velikoj nagradi Azerbejdžana u Bakuu uspije da osvoji titulu konstruktora, i to rekordnih sedam trka prije kraja sezone.
Međutim, slobodni treninzi u petak donijeli su neočekivane probleme, jer su oba Meklarena udarila u zid.
Meklaren vodi sa 337 poena i osvaja titulu ako jedan vozač pobijedi, a drugi završi kao drugi ili treći, čime bi i matematičke šanse Ferarija, Mercedesa i Red Bula bile ugašene.
To je veliki kontrast u odnosu na prošlu sezonu, kada je Meklaren tek u posljednjoj trci uspio da zadrži prednost nad Ferarijem i osvoji titulu konstruktora prvi put poslije 26 godina.&nbsp;
- Zaista je izvanredna pozicija u kojoj smo. Veoma ponosan trenutak za sve, uključujući i mene - rekao je Pjastri
<h2>Hamilton najbrži na treninzima</h2>
Nije sve išlo na ruku Meklarenu u petak, pošto su i Noris i Pjastri u drugoj sesiji udarili u barijere.
Noris je rekao da je bilo „skupo“ i „iritantno“ to što je morao nazad u boks poslije udara zadnjim lijevim točkom, nakon čega se više nije vraćao na stazu. Pjastri je imao svoj „susret“ s barijerom i završio kao dvanaesti, dvije pozicije iza Norisa.
- Dobro je išlo do tada. Radije bih da ovako poguram i nađem limite, nego da uopšte ne rizikujem - rekao je Noris o svom incidentu.
Luis Hamilton postavio je najbrže vrijeme, 0,074 sekunde ispred svog timskog kolege iz Ferarija Šarla Leklera, dok je Džordž Rasel bio treći za Mercedes, iako se borio s bolešću da bi nastupio.
Noris je predvodio prvi trening s 0,310 sekundi prednosti nad Pjastrijem, koji je morao da zaustavi bolid zbog problema koji su mehaničari rješavali. Lekler je bio treći. Sesija je bila prekinuta više od 20 minuta zbog saniranja oštećenog ivičnjaka pored staze.
- Mislim da tempo postoji, samo nije najlakše izvući maksimum - kazao je Pjastri.
Pjastri je bio i pod istragom, jer navodno nije usporio na žutu zastavu u drugoj sesiji. Slični slučajevi su ranije donosili kazne pomjeranja na startnoj poziciji, ali je ovaj put prošao samo s opomenom, jer je signal za žutu zastavu povučen djelić sekunde nakon što ju je on ugledao.
<h2>Meklaren ‘usklađen’ oko pravila</h2>
Da li je zamjena pozicija u Monci bila najbolji način da se ispravi timska greška na koju Noris nije mogao da utiče? Ili je Pjastri bio kažnjen za nešto što je „samo dio trkanja“, kako je sugerisao preko radija?
Odluka iz Monce pokrenula je još jednu diskusiju u Meklarenu o tome kako treba da se vozi.
- Opet smo imali dosta razgovora o tome kako želimo da se trkamo i većina toga će ostati unutar tima - rekao je Pjastri, dodajući da bi otkrivanje detalja moglo da pruži prednost rivalima.&nbsp;
- Mislim da ipak imamo dovoljno slobode da kontrolišemo svoju sudbinu u šampionatu – kazao je on.
Ta odluka ostavila je Pjastrija sa 31 poenom prednosti, umjesto 37. Očekuje se da će se o tome još mnogo pričati na kraju sezone ako baš tih šest poena odluči titulu.
- Ne možete isplanirati svaki mogući scenario, ali mislim da smo veoma usklađeni. Na kraju, poštujem odluke tima i vjerujem da će učiniti sve da one budu ispravne - &nbsp;kazao je Pjastri.
<h2>Odluke Red Bula</h2>
Azerbejdžan je mjesto gdje su timski sukobi i ranije dešavali.
Godine 2018. upravo tamo je mladi izazivač Maks Ferstapen udario u tada već etabliranog Danijela Rikarda. To je natjeralo Red Bul da preispita svoj pristup „bez timskih naređenja“ — vrlo sličan Meklarenovom „pustite ih da se trkaju“ — i postavilo vozače na suprotne putanje.
Rikardo je te sezone samo još jednom bio na podijumu, izgubio je od Ferstapena za 79 poena i na kraju napustio tim. Ferstapen od tada nije imao timskog kolegu koji mu je ozbiljno konkurisao.
Razlika između njega i Jukija Cunode ogromna je - 230 poena naspram 12.
Red Bul u Azerbejdžan ulazi sa široko rasprostrijenim očekivanjima da će 2026. zamijeniti Cunodu Isakom Hadžarom, čiji je podijum u Holandiji bio naviša tačka u snažnoj debitantskoj sezoni.

Meklaren pred Veliku nagradu Azerbejdžana na korak od titule konstruktora u Formuli 1

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Tag: trzisna-inspekcija

Pojačan nadzor tržišnih inspektora tokom Dana državnosti

Zbog obustave saobraćaja, u ŽPCG još računaju štetu, Montekargo izgubio 108.000€

Đokaj: Deponija gradi sanitarne kade bez dozvole

Milatović: Žabljak da bude ekološka prijestonica države

Meklaren pred Veliku nagradu Azerbejdžana na korak od titule konstruktora u Formuli 1

PRATITE TVe UŽIVO