<p>Obrazovanje je bastion u jačanju građanskih kompetencija za izgradnju interkulturalnog društva, poručeno je danas na tribini o interkulturalizmu, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Baru u prostorijama Skupštine Opštine Bar.</p>
<p>- Ovo je prilika da ohrabrimo građane,a naročito mlade ljude, da aktivnije promišljaju o &nbsp;interkulturalnosti i potrebi jačanja interkulturalnog dijaloga i uopšte građanskih kompetencija. Podaci iz istraživanja koji ukazuju na povećanje stepena etničke i socijalne distance su zabrinjavajući i svjedoče o tome da neki tradicionalno snažni i prisni društveni odnosi, koji su počivali na humanističkim vrijednostima i kulturi zajedništva i solidarnosti, bilježe tendenciju slabljenja - ocijenila je na tribini<b> Tanja Spičanović</b>, potpredsjednica Opštine Bar.</p>
<p>Ona vjeruje da se kroz senzibilisan sistem obrazovanja, ali i javne politike usmjerne na jačanje socijalne kohezije, možemo kao društvo osnažiti za empatiju i inkluzivnost.</p>
<p>- Univerzalne sekularne vrijednosti su platforma za široku saradnju i opšti društveni progres utemeljen na kulturnoj raznolikosti i razumijevanju - poručila je Spičanović.</p>
<p><b>Nikoleta Đukanović,</b> docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, koja je, takođe, govorila na tribini, istakla je da su inicijative koje promovišu dijalog vrlo važne za razvoj zajednice na osnovama multikulturalizma, ali i neophodne kako bi unaprijedile svijest donosilaca odluka da ova pitanja prioritizuju i kontinuirano unaprijeđuju.</p>
<p>- Podaci koji ukazuju na sve veću socijalnu i etničku distancu među mladima, brojni primjeri i incidenti diskriminacije, netoleracije i nasilja prema drugostima, zarobljenost obrazovnog sistema koji ne daje adekvatan odgovor na sprečavanje ovakvih pojava, nizak stepen građanske i političke kulture, ali i okrenutost političara isključivo marginalnim dnevnopolitičkim temama ključni su razlozi ovakvog stanja koji će dugoročno dovesti do još veće dezintegracije različitih grupacija, polarizacije i radikalizacije u Crnoj Gor - ističe Đukanović.</p>
<p>Cilj serije tribina o interkulturalizmu, koje će biti organizovane i u Bijelom Polju, Podgorici, Plavu, Herceg Novom i Nikšiću, je jačanje dijaloga i razmjena perspektiva kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama.</p>
<p>Tribina je organizovana u okviru projekta „Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Obrazovanje bastion interkulturalnog društva, univerzalne sekularne vrijednosti platforma za široku saradnju

<p>Pljevljaci slave dan Opštine onako kako moraju, kako im je nametnuto, a ne onako kako žele, kazao je predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš</b>, prenosi Dan.&nbsp;</p>
<p>Kako je naveo, volja građana Pljevalja prikazana kroz odluku direktno izabranih predstavnika - odbornika lokalnog parlamenta je ignorisana, da proslavljaju 27. oktobar, kako navodi, dan oslobođenja od Turske 1912. godine i od Austrougarske 1918. godine.</p>
<p>- Nekome očigledno smeta što je 27. oktobar za pravoslavce praznik Sv. Petke dok mu ujedno ne smeta što se 20. novembra slavi i dan Sandžaka, nekakve parateritorijalne oblasti neuspješno stvorene 1943. godine. Moramo biti strpljivi, znamo kako su prošli svi oni svi koji su nametali građanima odluke protiv njihove volje, pogotovo u skorijoj prošlosti. Kao god bilo, moramo biti strpljivi, vjerujem da će se volja građana kad-tad morati ispoštovati i da će se u skorijoj budućnosti dan opštine slaviti 27. oktobra - naveo je Vraneš.</p>

Vranešu smeta herojska antifašistička borba partizana: Pljevljacima nametnuto da slave danas Dan Opštine

<p>Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Kijevu saopštila je da je dobila "konkretne informacije" o potencijalno značajnom vazdušnom napadu 20. novembra.</p>
<p>Ambasada je u saopštenju pozvala svoje zaposlene i građane SAD u Kijevu da se odmah sklone u slučaju napada, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu diplomatskog predstavništva.</p>
<p>- Iz obilja opreza, ambasada će biti zatvorena, a zaposlenima ambasade se daju uputstva da se sklone - kaže se u saopštenju, ne navodeći detalje o mogućem napadu.</p>
<p>Upozorenje za vazdušni napad je izdato za nekoliko ukrajinskih regiona, uključujući Kijev, rano 20. novembra zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.</p>
<p>Trenutno je u nekim regijama Ukrajine, posebno u Kijevu, na snazi uzbuna zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.</p>
<p>Saopštenje ambasade uslijedilo je nakon što je ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> ažurirao rusku nuklearnu doktrinu 19. novembra, na 1000. dan ruskog rata protiv Ukrajine.</p>
<p>Temeljno načelo doktrine je da je upotreba nuklearnog oružja krajnja mjera za zaštitu suvereniteta zemlje.</p>
<p>Konkretno, izmijenjena doktrina proširuje raspon zemalja i vojnih saveza koji podliježu nuklearnom odvraćanju, kao i popis vojnih prijetnji kojima se tako treba suprotstaviti.</p>
<p>Osim toga, u dokumentu se navodi da će Rusija sada svaki napad nenuklearne zemlje koju podržava nuklearna sila smatrati zajedničkim napadom.</p>
<p>Takođe, Moskva zadržava pravo razmotriti nuklearni odgovor na napad konvencionalnim oružjem koji prijeti njenom suverenitetu.</p>
<p>Pentagon je saopštio da ne vidi znakove da se Rusija sprema da upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini.</p>
<p>Ruska vojska redovno napada ukrajinske regione raznim vrstama oružja - napadnim bespilotnim letjelicama, raketama, protivavionskim i protivvazdušnim projektilima.</p>
<p>Rukovodstvo Rusije negira da ruska vojska tokom rata velikih razmjera nanosi ciljane udare na civilnu infrastrukturu gradova i sela Ukrajine, ubijajući civile i uništavajući bolnice, škole, vrtiće, energetske i vodovodne objekte.</p>
<p>Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije ove udare kvalifikuju kao ratne zločine koje je počinila Ruska Federacija i ističu da su oni smišljeni.</p>
<p>Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, do kraja oktobra su potvrđeni podaci o smrti 12.162 civila u Ukrajini i ranjavanju 26.919 od početka invazije Rusije na Ukrajinu. Organizacija je naglasila da bi stvarni podaci mogli biti puno veći.</p>

SAD zatvorile ambasadu u Kijevu zbog 'potencijalno značajnog vazdušnog napada'

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> čestitao je Dan opštine Pljevlja, stanovnicima tog grada, rukovodstvu opštine, odbornicama i odbornicima.</p>
<p>- Sjećanje na slavni 20. novembar 1944. godine, kada su herojske partizanske jedinice oslobodile Pljevlja od fašističkog okupatora, prilika je da sa pijetetom odamo počast svim borcima i stanovnicima ovog kraja, koji su žrtvom i svojim životima tokom narodonooslobodilačkog rata utkali put ka konačnom oslobođenju naše države. Pronijeti ideali antifašizma, kao najvažniji vrijednosni pravac crnogorskog društva i danas su ključna osnova za izgradnju sigurne i prosperitetne budućnosti svih građanki i građana Pljevalja i Crne Gore - kazao je Milatović.</p>
<p>On je istakao da multietnički i multikonfesionalni sklad i suživot koji se brižno njeguju u ovom gradu, u kojem različitosti dobijaju svoj najljepši oblik, od izuzetnog su značaja za unaprjeđenje demokratskih vrijednosti otvorenog i tolerantnog društva, kojem smo kao društvo dužni da težimo.</p>
<p>- Zato je na donosiocima odluka na lokalnom i državnom niovu je da stvore ambijent u kojem će Pljevlja koračati putem ekonomskog razvoja, koji će biti praćen intenziviranjem investicione aktivnosti i otvaranjem novih radnih mjesta, kako bi mladi u ovom gradu ostajali i doprinosili sveukupnom napretku crnogorskog sjevera - dodao je crnogorski predsjednik.</p>
<p>Neophodno je, kako kaže, da, uz pravilno i odgovorno upravljanje, sve predstojeće aktivnosti budu sprovedene uz poštovanje najviših ekoloških standarda, kako bi se sačuvalo zdravlje ljudi i životna sredina, kao osnovni uslov svakog promišljanja o budućem razvoju ovog grada.</p>
<p>- U to ime, uz najbolje želje i uvjerenje da će Pljevlja biti mjesto u kojem će se ostajati, živjeti i raditi, vama i svim građankama i građanima Pljevalja najiskrenije čestitam Dan opštine - stoji u čestitki predsjednika Milatovića.</p>

Milatović: Ideali antifašizma i danas ključna osnova za izgradnju sigurne budućnosti Pljevalja

<p>Novoizabrani američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> imenovao je <b>Hauarda Latnika</b>, direktora investicione banke Kantor Ficdžerald i pristalicu kriptovalute, za sekretara za ekonomiju – poziciju na kojoj će imati ključnu ulogu u sprovođenju Trampovih planova da se povećaju tarife, prenosi Glas Amerike.</p>
<p>Tramp je odluku o novom imenovanju objavio na svojoj društvenoj mreži, Truth Social. Poručio je da će Latnik “predvoditi agendu za tarife i trgovinu, uz direktnu odgovornost za Kancelariju američkog trgovinskog predstavnika”.</p>
<p>Latnik je koopredsjedavajući Trampovog tranzicionog tima, uz Lindu Mekmahon koja je za vrijeme prvog mandata novoizabranog predsjednika bila na čelu Udruženja malih biznisa. Oboje su zaduženi za predlaganje kandidata za ključne pozicije u novoj administraciji, prenosi AP.</p>
<p>Latnik bi na položaju sekretara za ekonomiju bio zadužen za veliku federalnu agenciju uključenu u finansiranje novih fabrika za kompjuterske čipove, zaduženu za uvođenje trgovinskih ograničenja, te objavljivanje ekonomskih podataka i praćenje vremenskih uslova. Takođe je riječ o funkciji za koju su ključne veze sa poslovnom zajednicom i izvršnim direktorima kompanija.&nbsp;</p>
<p>Tramp je tokom predizborne kampanje predlagao da se uvedu carine na kineske proizvode od 60 odsto, i do 20 odsto na sve ostalo što SAD uvoze.</p>
<p>Latnik je za Kantor Fizdžerald počeo da radi 1983. godine, a za predsjednika i izvršnog direktora kompanije postavljen je 1991. Takođe predsjedava finansijskom tehnološkom kompanijom BGC Group, Inc. i firmom za komercijalne nekretnine Newmark Group, Inc.</p>
<p>Nedavno je kritikovan zato što je u intervjuu za CNN ponovio osporene kritike vakcina, koje je iznosio kandidat za sekretara za zdravstvo Džon F. Kenedi mlađi.</p>
<h2>TV ličnost Mehmet Oz na čelu federalnih programa za zdravstveno osiguranje</h2>
<p><br/>
Tramp je juče imenovao kardiohirurga i TV zvijezdu Mehmeta Oza na čelo Centara za Mediker i Medikejd (federalni programi za zdravstveno osiguranje).</p>
<p>Oz, poznat kao “Dr. Oz”, poražen je u trci za američki Senat 2022. godine. Tramp, koji ga je podržao u toj trci, rekao je da će Oz blisko sarađovati sa Robertom F. Kenedijem mlađim koji je imenovan za sekretara za zdravstvo i ljudske resurse.</p>
<p>Tramp je rekao da će se Kenedi i Oz obračunati sa “industrijskim kompleksom bolesti i svim užasnim hroničnim bolestima zaostalim poslije njega”, kao i da će smanjiti prevaru i nepotrebne troškove.</p>
<p>“Naš narušeni zdravstveni sistem nanosi štetu prosječnim Amerikancima i uništava budžet naše zemlje”, naveo je Tramp u saopštenju.</p>
<p>Agencija, koju bi Oz vodio, zadužena je za Mediker – federalni program za zdravstveno osiguranje starijih od 65 godina i osoba sa invaliditetom, kao i Medikejd – program osiguranja građana sa niskim prihodima, koji zajedno finansiraju države pojedinačno i federalna vlada. Oba programa osiguravaju više od 140 miliona Amerikanaca, prenosi Rojters.</p>

Tramp imenovao milijardera za sekretara za ekonomiju

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: tribina

Obrazovanje bastion interkulturalnog društva, univerzalne sekularne vrijednosti platforma za široku saradnju

Vranešu smeta herojska antifašistička borba partizana: Pljevljacima nametnuto da slave danas Dan Opštine

SAD zatvorile ambasadu u Kijevu zbog 'potencijalno značajnog vazdušnog napada'

Milatović: Ideali antifašizma i danas ključna osnova za izgradnju sigurne budućnosti Pljevalja

Tramp imenovao milijardera za sekretara za ekonomiju

PRATITE TVe UŽIVO