Sinoć je u atraktivnom prostoru budvanskog Mega Mall-a održana javna tribina „Snaga je u grudima“, događaj posvećen podizanju svijesti o raku dojke, jednoj od najraširenijih bolesti među ženama. Tribina je okupila brojne građane, ali i stručnjake, koji su svojim znanjem i iskustvom dali doprinos važnom cilju – edukaciji i osnaživanju žena u borbi za zdravlje.
Posebnu snagu i dubinu ovom događaju dale su četiri izuzetne gošće koje su otvoreno i hrabro govorile o svojim iskustvima i stručnim pogledima na ovu bolest.
Specijalistkinja radiologije, dr Lidija Ljubiša Maslovar, pružila je stručno znanje o savremenim metodama dijagnostike i liječenja raka dojke, naglašavajući važnost preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
Specijalistkinja radiologije, dr Lidija Ljubiša Maslovar, pružila je stručno znanje o savremenim metodama dijagnostike i liječenja raka dojke, naglašavajući ključnu ulogu preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
&nbsp;- Mamografija danas nije samo dijagnostički alat, već sredstvo koje ženama može spasiti život. Rak dojke otkriven u ranoj fazi ima izuzetno visoku stopu izlječenja. Zbog toga je važno da žene ne čekaju simptome, već da redovno dolaze na preventivne preglede, posebno nakon četrdesete godine života- poručila je dr Maslovar, ističući koliko je rano reagovanje presudno u borbi protiv ove bolesti.
Dragana Dejanović, sugrađanka iz Budve, podijelila je svoju emotivnu priču o uspješnoj borbi sa rakom dojke, dajući nadu i motivaciju svima koji se suočavaju sa istim izazovom.
- Ovakve tribine su jako važne, otvoreni razgovori posebno. Ja sam se izborila sa bolešću, pobijedila sa pozitivnim stavom prema životu, ogromnom ljubavlju prema istom. Vjerujem da snaga dolazi iznutra, ali i iz podrške koju dobijamo — od porodice, prijatelja, i ovakvih događaja koji nas podsjećaju da nismo same- kazala je ona.
Glumica Branka Otašević, koja se već dugi niz godina bori s Kronovom bolešću, nedavno je prošla kroz još jednu veliku životnu bitku – operaciju karcinoma dojke. U iskrenoj ispovijesti podijelila je kako se nosi s izazovima koje joj je donijelo narušeno zdravlje, ističući koliko je u tim trenucima važna emotivna podrška najbližih, ali i osjećaj da niste sami.
- Zvuči kao floskula, ali zaista – najvažnije je sačuvati psihičku stabilnost i prihvatiti bolest. Ljudi najčešće bježe od priznanja, a upravo je to prvi korak ka ozdravljenju. Kada znaš da ti ono što jedeš direktno utiče na tvoje stanje, lako prihvatiš disciplinu. Ishrana mi je postala saveznik, a ne ograničenje. Naučila sam da slušam sebe i da ne ignorišem signale koje mi tijelo šalje- objašnjava Otašević.
Psihoterapeutkinja Tatjana Mitrović govorila je o značaju mentalne snage, emocionalne podrške i načina na koje psihološki pristup može biti ključan u procesu liječenja i oporavka.
- Već je poznato da je čak 90 odsto bolesti psihosomatskog porijekla, što dovoljno govori o tome koliko je mentalna higijena važna. Način na koji se nosimo sa stresom, emocijama i traumama direktno utiče na naše fizičko zdravlje- istakla je Mitrovićeva.
Moderaciju tribine uspješno je vodila Tijana Kotarac, koja se i sama hrabro bori sa rakom dojke. Njena otvorenost i snaga dodatno su osnažile atmosferu događaja, dajući poseban značaj poruci da nijedna žena nije sama u ovoj borbi.
- Zaista se trudim da budem u stalnom kontaktu sa ženama koje se takođe bore sa bolešću. Pomažemo jedna drugoj kroz svakodnevne razgovore – nije uvijek riječ samo o simptomima i terapijama, već o životu. Dijelimo vedre priče, bodrimo se i podsjećamo da nismo same.Važno je i da zdravstveni sistem prepozna koliko prva iskustva sa bolnicom, hemoterapijom i pregledima mogu biti traumatična. Edukovano, empatično i podržavajuće medicinsko osoblje može napraviti ogromnu razliku. Uz takav pristup, cijeli proces postaje podnošljiviji i lakši za sve nas- &nbsp;poručila je Tijana.
Ovaj događaj ostavio je snažan pečat u srcima prisutnih, i podsjetio nas da je upravo u otvorenom dijalogu, podršci i zajedništvu ključ promjene. Jer – snaga je u grudima, ali i u svakom glasu koji progovori, ruci koja pomogne i srcu koje razumije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

''Snaga je u grudima'': Mamografija nije samo dijagnostički alat, već sredstvo koje ženama može spasiti život

Oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani ne uključe u to. Napad na Bar, koji se pokazao ovom crkvom na Rumiji, i prije svega na ono što je najveći kvalitet Bara - multinacionalnost i multikonfensionalnost, pokazatelj je prvo koliko je grad bio važan i čega su bili svjesni, kazao je Vladimir Vlado Nikaljević, iskusni i ugledni crnogorski privrednik i ekonomski komentator.
Nikaljević je za Radio Bar govorio o tribini udruženja STEGA pod nazivom „30. avgust – Crna Gora pet godina kasnije, između "male Ukrajine" i 28. članice EU“ koja će biti održana u velikoj Sali SO Bar u subotu 30. avgusta.
Gospodine Nikaljeviću, predstavite našim slušaocima STEGU - ko ju je, i zašto, formirao, koga okuplja, čemu teži?
Nikaljević: STEGA je pokrenuta od 65 akademika, univerzitetskih profesora, uspješnih privrednika, istaknutih umjetnika, intelektualaca, sa željom da se objedini društvena energija u jednom delikatnom trenutku u istoriji Crne Gore, kada jedna suverena, međunarodno priznata država ima ozbiljne probleme u održavanju svog državnog statusa, svoje ekonomije i građanskog i socijalnog mira. U toj misiji objedinio nas je prije svega isti sistem vrijednostii cilj da Crna Gora bude prva naredna članica EU-naravno, ne zbog geostrateških interesa Evrope, nego da to zasluži svojim radom, odnosno ostvarivanjem svih pristupnih poglavlja. Od njih ističem poglavlja 23-24, vladavinu prava, jer, da kod nas funkcioniše vladavina prava, dakle, poštovanje ustava i zakona, mi danas ne bismo govorili o ovoj temi, niti bi se organizovala ova tribina, ali, realnost je da u ovom trenutku Crna Gora ima ozbiljne probleme i zbog toga se i pojavila STEGA upravo kao građanski odgovor na naše probleme. Mi smo svjesni da ovako organizovana država koja ima Ustav i zakone, koja ima sve tri grane vlasti, ali i slabe institucije koje ne obavljaju svoj posao i koje su u stvari najveći problem koji je iskorišćen. Institucije su i oslabljene svjesno da bi se mogao praviti haos koga smo svjesni, svi skupa znamo u kakvim uslovima živimo i radimo.
U svijetlu teme tribine, kako Vi vidite položaj Crne Gore danas, pet godina nakon političkih promjena 2020?
Nikaljević: Svjedoci smo da i pored upornog pozivanja, odnosno pozivanja Evropske unije i deklarativne podrške vlasti i partija, proces evropskih integracija ne ide dobro. Naprotiv, snažni su politički procesi razgradnje države, krađe istorije, klerikalizacije društva, istorijskog revizionizma i negiranje vrijednosti na kojima je sazdana savremena Crna Gora. U ekonomiji, prostor kao najveći resurs Crne Gore agresivno se napada, stihijska gradnja ugrožava turizam, poljoprivredu, demografsku ravnotežu. Svjedočimo i zaduživanju bez vizije umjesto strategije dugoročnog razvoja i razduživanja. Naše obrazovanje ne razvija patriotizam, niti kritičku misao i svijest o očuvanju prirode. Naše zdravstvo ne podstiče prevenciju i zdrave načine života iako smo jedna od najvitalnijih populacija, o čemu svjedoči naša istorija prije svega. Naša kultura je obezličena, živi na postignućima istaknutih pojedinaca, a tu imamo i svježe primjere kako u stvari napreduje nekultura. Pravosuđe je sporo i selektivno, a politički sistem je zarobljen partijskim interesima. Naše institucije su slabe i stvaraju osjećaj nemoći i nepovjerenja. Mogao bih o tome govoriti mnogo, ali, dijagnoza, presjeka stanja i analiza ima dosta ko hoće da to pročita, prouči, portali i drugi mediji objavljuju to, mada, moram istaći da postoji apsolutna prezasićenost kod crnogorske populacije, što je vjerojatno i dio jednog velikog plana kako da se napadne Crna Gora, jer jedna suverena država i članica NATO kakva je Crna Gora nije se mogla napasti spolja, na granice, ali se mogla napasti iznutra, što se upravo radi. To je projekat koji je star 170 godina i tri puta u posljednjih sto godina se odvija. Evo, sad ovaj posljednji projekat napada na Crnu Goru iznutra-osvaja se kadrovima po dubini, to se uvijek tako radi, traže se saučesnici iznutra i time se slabi država. To je takozvani meki način osvajanja države iznutra, o tome postoji i stručna literature. Jedan od članova STEGE je govorio o knjizi Eduarda Lutraka objavljenoj u SAD u Americi prije 20 godina, i ovo što se sada događa u Crnoj Gori je školski primjer primjene metodologije koja je objašnjena u toj knjizi.
Tema subotnje tribine sugeriše dilemu da li Crna Gora ide putem nestabilnosti i podjela, ili putem evropskih integracija. Kakav je vaš pogled?
Nikaljević: U Crnoj Gori možemo najgrublje konstatovati postojanje dvije energije koje se razilaze-jedna koja vuče Crnu Goru u neka prošla vremena, u neke mitove, koja vuče prema istoku sa svim negativnostima koje tamo postoje, i druga energija koja je prozapadna, kojoj STEGA pripada i koja pokušava da uradi sve što je u njenoj moći da Crna Gora bude dio najrazvijenijih evropskih naroda, da bude članica Evropske unije. Ta dilema je u stvari bez dileme, da tako kažem, jer postoji jedna i druga strana. Mi pripadamo ovoj prozapadnoj strani i ulažemo napore da ta strana pobijedi u interesu svih. Ova proistočna, rekao bih, bila bi u interesu jako malog kruga ljudi, to se jasno vidi ko hoće da vidi i o tome će biti mnogo više govora na ovoj tribini. U subotu veče, pored mojih uvodnih napomena, general u penziji Špiro Niković govoriće o Crnoj Gori između antifašizma i radikalnog istorijskog revizionizma, profesor Branislav Radulović o antisistemu i etnofederalizaciji umjesto vladavine prava, a docent dr Nikoleta Đukanović o klerikalizmu kao otporu evropeizaciji. Dr Jovana Marović govoriće na temu Crna Gora bliže ili dalje od Evropske unije, a magistar Miloš Vuković, naš poznati makroekonomista i vrlo predani istraživač koji prati makroekonomske tokove u Crnoj Gori koji su nažalost jako nepovoljni, govoriće o temi “Ekonomija u rukama populista”. U ekonomiji nema besplatnog ručka, sve se mora zaraditi , a ovo što se u posljednje vrijeme dešava u Crnoj Gori je trošenje sredstava koja idu na teret budućih generacija, mi sada uveliko jedemo budućnost naše djece koja će morati vraćati te kredite koji se uzimaju bez pardona, bez zadrške, Ugledni Baranin, magistar Ivan Jovović će govoriti o kulturi u vremenu nekulture, magistar Alek Barović ima vrlo inspirativnu temu “Svetom protiv svijeta” i na kraju jedan takođe ugledni Baranin, poznato medijsko lice, Sabrija Vulić govoriče o medijima u raljama politike.
Koliko ima odjeka Vaših stavova u redovima vlasti, čuju li ono što Vi pričate?
Nikaljević: STEGA kao Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru piše svoju strategiju koju će objaviti na jubilej-dvadeset godina crnogorske nezavisnosti, i sagledavajući po nama vrlo nepovoljne trendove u ekonomiji napisala je otvoreno pismo predsjedniku Vlade 17. januara 2025. sa jednostavnim, a vrlo neprihvaćenim, ozbiljnim zahtjevom -da se promijeni ukupna ekonomska strategija zaduživanja strategijom razduživanja. Ukazali smo da se približavamo nekim crvenim linijama, na troškove koje neproduktivno pravi Vlada, što daje loš primjer u čitavom društvu, koji su toliko veliki da je to nepodnošljivo za mnogo jače ekonomije. Dali smo i ozbiljne prijedloge kako da se to prevaziđe. Nijesmo dobili apsolutno nikakav odgovor, iako je to kao službeni akt zavedeno na arhivi i dostavljeno kako treba, i nekoliko puta smo preko medija tražili odgovor, jednom čak i u direktnom razgovoru, na Ekonomskom fakultetu kada su profesori ovog fakulteta dokazivali da su programi Evropa 1 i Evropa 2 izazvali rast inflacije i druge negativne ekonomske trendove. Obećano je, naravno, da će se pogledati i dati odgovori, ali, našem predsjedniku Vlade nije veliki problem da nešto kaže i istog sekunda zaboravi, odnosno, da kaže bez namjere da to ostvari, to je njegova prepoznatljiva karakteristika, on to uradi s lakoćom, s osmjehom. Mi nećemo odustati, ali za Crnu Goru je nepovoljno to što ni on ne odustaje od vođenja loše ekonomske politike. Svjesni smo da se zaduživanje povećava, da je pokrivenost našeg uvoza izvozom i dalje u negativnom trendu, posljednji podatak koji sam pročitao je bio 13,6%. U međuvremenu je sigurno još lošije. Da zaključim- na nekoliko vrlo argumentovanih, ozbiljnih i u proceduri korektnih načina predstavili smo naše zahtjeve, ali, nije bilo zvaničnog odgovora. Međutim, po nekim reakcijama i po nekim potezima ipak smo vidjeli da je to bilo toliko argumentovano da se baš nije moglo potpuno ignorisati. Dakle, ugled STEGE je takav i to je važna stvar koju ističem- iako je STEGA neformalna organizacija, mi nemamo pečat, ali, imamo jasan cilj šta treba da uradimo, to podržavaju vrlo ozbiljni ljudi i oni koji su spremni da se eksponiraju su samo vrh ledenog brijega koji čini u stvari STEGU. Iza nas stoje mnogi ljudi istaknuti stvaraoci, ne samo domaći, koji su spremni da nam daju svu moguću-isključivo stručnu- logistiku da možemo argumentovano da izađemo sa prijedlozima kako da se pitanje crnogorske privrede i drugih važnijih dijelova našeg društva uradi na najsavremeniji način koristeći najbolje evropske primjere, najbolju evropsku praksu, i to tako da to bude prihvatljivo našem mentalitetu i ukupnom nivou razvoja društva.
Vi u brojnim javnim istupima upozoravate na lošu politiku turizma, posebno na prelaz od turističke ponude prema gradnji nekretnina. Kako vidite planiranje, odnosno zaštitu prostora?
Nikaljević: Turizmom se STEGA bavi kao vodećom granom naše privrede, stavovima vrlo ozbiljnih crnogorskih stručnjaka, autoriteta, i sve se do sada završilo s pričom. Ništa se apsolutno nije promijenilo. Najveći resurs Crne Gore je proctor, to su shvatili odavno prije svega investitori, i mali i veliki, izgleda i internacionalni investitori. To je ovaj slučaj sa Velikom plažom, i nekim drugim lokacijama. Tim povodom sam javno, bez ustručavanja, rekao da je za mene to jedan od najozbiljnijih udaraca za turizam. Nismo mi protiv investicija-gradnja hotela, rezorta, takvih turističkih sadržaja, to je nešto što je poželjno, no, gradnja stanova je rak rana našeg turizma, direktni nož u leđa turizmu. to je trajno uništavanje prostora. A ovo u Ulcinju- ako država treba da uradi kompletnu infrastrukturu i da potroši toliko sredstava da bi poslije stanove na takvoj lokaciji prodavao privatnik bez obzira ko je, odakle je, kakav mu je ugled, itd, to je po meni velika manipulacija sa crnogorskim narodom. To je teška korupcija i to je nešto čemu se ne radujem. Moramo sačuvati turizam, ali ga moramo raditi na način koji će donositi sredstva, a ne kao već nekoliko godina da pravi gubitke, kako kaže naš turizmolog dr Rade Ratković. Da bi pravio pozitivne rezultate turizam mora biti oslonjen na privredu, na čitavu državu, kao u Italiji ili Turskoj. Našoj uspješnoj turističkoj sezoni najviše se raduju ministri trgovine iz Srbije i iz Sjeverne Makedonije jer oni izvoze u Crnu Goru najveći broj artikala, to su ogromni iznosi, a mnoge od tih stvari mogli bi mi da pravimo u Crnoj Gori, da proizvodimo. Dakle, crnogorski turizam je ozbiljno ugrožen time što se naši najdragocjeniji dijelovi prostora ugrožavaju stambenom izgradnjom. To se i u Podgorici sprema sa onim projektom Velje Brdo, a toliko je negativnih stvari i zloupotreba u proceduri, da je to stvarno nešto što je teško opisati riječima, no, vlast to gura uporno. Postavlja se pitanje-ko će da živi u tim stanovima? Da li to treba da isprazni sjever Crne Gore? Isto se to događa i AD Plantaže-napravljen je bulevar prema Tuzima, bio je pokušaj da se prodaje zemljište s jedne i s druge strane. Da ne bude samo gola kritika, to je Ministarstvo poljoprivrede zaustavilo i to je nešto što stvarno podržavam i pohvaljujem. U tom bezbrojnom nizu svega šta se dešavalo u proteklih pet godina, možda je na samom početku trebalo reći da je taj 30. avgust imao samo jednu dobru stvar u tom trenutku i poslije nekoliko manje važnih, a to je da je bila izvršena mirna tranzicija vlasti. To je bio veliki događaj, sve ovo drugo je vrlo upitno. Uostalom, i ta gradnja zahtjeva radnu snagu o kojoj se kod nas, i uopšte za demografska pomjeranja, ne vodi računa. Demografska kretanja u svijetu, a i u Crnoj Gori, su ozbiljan problem.
Vi dajete lični primjer kako se može proizvoditi, i voditi privatni biznis, prepoznatljivi ste kao uspješan vinar i vinogradar u Brčelima u Crmnici. Kako gledate na situaciju da je danas država najveći poslodaac, a da privatni biznis postaje sve teži izbor mladim ljudima?
Nikaljević: Najveći problem našeg društva je u stvari obrazovanje. Ne razvija patriotizam, ne razvija pravo poštovanje rada. Kult rada se pretvorio u kult nerada. Tačno je da je država najveći poslodavac, tamo su plate velike, odgovornost nikakva, skoro ništa se ne radi, zapošljavaju se partijski vojnici ili budući glasači. A privatni biznis, privatni poslovi zahtijevaju ozbiljan rad, poljoprivredna proizvodnja je tek nešto što zahtijeva posebnu priču. Kod nas je riječ seljak ima pežorativni prizvuk. Kad kažete seljak, onda probajte da tu riječ dovedete u kontekst visoko cijenjenog posla, upoređujući ga sa nekim kancelarijskim poslom. Napravio sam malo istraživanje na jednom vinskom festival, i kad je prilazilo društvo moje djece, pitao sam “Vi, lijepe mlade djevojke, da li biste se udale za nekoga vinogradara?”. Pri tome je vinogradarstvo elitna poljoprivredna aktivnost za razliku od, recimo, uzgajanja životinja koje je mnogo komplikovanije i zahtjevnije. Samo je jedna od dvadesetak tih djevojka rekla “Kad bi on to zavređivao, zaslužio, bih”. Neke su eksplicitno rekle “Ne!”. Moramo promijeniti status i ugled rada, a posebno poljoprivrede. Imamo u svijetu sjajne primjere, u Americi je od kauboja koji je u stvari čoban, čuvar krava, napravljen nevjerovatni brend. To kod nas u Crnoj gori niko nije pokušao. Mi u našem obrazovanju odmalena imamo takav pristup da ne poštujemo ono što je naše, izvorno, vrijedno, a imamo takve vinogradarske dragulje kao što je Vranac koji je planetarna sorta po kvalitetu, jedina mu je mana što dolazi iz male sredine, da je francuski ili makar italijanski ili španski bio bi svjetski uvažena sorta. Ali imamo zato jednu drugu sortu koja je od planetarne važnosti – Kratošiju koja se pominje u Budvanskom statutu u poglavlju 261 pominje 70 godina prije otkrića Amerike. I otišla je u Ameriku, tamo je u Kaliforniji napravila svjetsku karijeru pod imenom Zinfandel. Nadam se da će ubrzo, nakon obimnih istraživanja Instituta za vino i vinogradarstvo iz Lariohe, biti promovisana kao crnogorska sorta koja osvojila svijet. To bi trebalo da bude veliki događaj za Crnu Goru koja je mala zemlja velikih vina.
Kako ste se vi opredelili porodičnu vinarsku tradiciju podignete na mnogo viši nivo?
Nikaljević: Nisam baš tipični primjer i najbolji pokazatelj u smislu da bi neko trebao da krene mojim stopama. Najbolji vinogradari su oni koji su napravili pare na drugim stvarima, a onda sade vinograde kao jedan od pokazatelja socijalnog statusa. Tako je svuda u svijetu. Oni koji počinju od malo i treba da zarade, oni moraju znati da, što narod kaže, loza ište roba, a ne gospodara, moraju taj posao mnogo voljeti i moraju imati podršku porodice. Ako se sve plaća-radna snaga koja prvo nema dovoljno, koja je skupa… onda se baš muče. Pa zatim treba prodati vino u ovako oštroj konkurenciji, itd. Imao sam tu sreću da sam se spremao za penziju i odlučio da živim životom u ritmu vinove loze, da budem vinogradar, jer sam naslijedio u Brčelima na terasama jako lijep vinograd. To su brojne podzide urađene suhozidinom, jako lijepo to djeluje. Nije mi prvenstveno bio komercijalni plan, nego više moja filozofija života, da živim u prirodi. Rođen sam u gradu, proveo život u gradu, ali mi se mnogo dopalo da živim na selu. Brčeli su na putu od glavnog grada prema moru, sve se skockalo, i zato sam odlučio da budem vinogradar. Gajim samo domaće sorte, prije svega Vranac, Kratošiju, a i imam i takođe autohtonu crnogorsku sortu koja će biti regionalni hit, to sam siguran, za narednih deset godina. To je Žižak, visokokvalitetna bijela sorta koja je davno priznata i poznata. Inače, vino ima svoje trendove, prije 30-ak godina pilo se uglavnom crno vino i lozova rakija, sad je došlo vrijeme da se preferiraju voćne rakija i bijela vina. Treba znati da je u Crnoj Gori otkriveno preko 50 vrsta jedinstvenih loza u svijetu. Pitao sam jednog od istraživača vinove loze, profesora Grbića, kako to našem mentalitetu odgovara da smo prvaci svijeta u svim disciplinama, ali, otkud baš 50 i više loza u Crnoj Gori, na što mi je rekao da je istorijski razlog to što je Crna Gora bila ostrvo u Otomanskom moru, koje iz vjerskih razloga nije forsiralo vinske, nego konzumne sorte kao razaglija, čauš ili japuđak. A vinske sorte su opstale u ovom dijelu koji je bio slobodna teritorija. To je jedan savršeni vinogradarski rejon, stara Crna Gora, tu se što spontanom mutacijom, što svjesnom selekcijom za tih 500 godina došlo do tih novih loza, i ja mogu da se pohvalim da imam na mom imanju dvije jedinstvene bijele loze u svijetu. Zato pozivam vinogradare iz ovog dijela da pretraže svoje vinograde, posebno one zapuštene, da pogledaju loze koje im se učine nepoznate. Ovo je pravi trenutak kad se na njima može pronaći poneka bobica grožđa, da vide da li ih to podsjeća na ove naše najčešće sorte Vranac i Kratošiju ili nešto što im se čini drugačije. E, možda je to nešto drugačije neka od još neotkrivenih i nedokazano jedinstvenih loza u svijetu. To je u stvari budućnost crnogorskog vinogradarstva, mi ne slutimo koliko imamo resursa. Skloni smo da nešto što je tuđe prihvatimo kao bolje, a u stvari nije ni izbliza toliko vrijedno i kvalitetno kao što su naše izvorne stvari.
Šta biste poručili na kraju ovog razgovora?
Nikaljević: O svim ovim temama biće mnogo više priče na tribini STEGE i pozivam građane Bara da u subotu veče dođu na ovu tribinu. Bar je jako važan za Crnu Goru. Nijesmo zaboravili one godine, početak 90-ih, otpor u gradu Baru i Milenka Sjekloću, to su bile jedne od svijetlijih stranica u tadašnjoj krizi Crne Gore. Mislim da i oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani ne uključe u to, jer, taj napad koji je bio na Bar i prije svega na ono što je najveći kvalitet Bara - multinacionalnost i multikonfensionalnost, koji se pokazao ovom crkvom na Rumiji čime je uništen zajednički izlazak gore sve tri vjere, pokazatelj je prvo koliko je Bar bio važan i čega su bili svjesni. Toliko je važan i nama koji pokušavamo da obnovimo Crnu Goru jer, Crna Gora je rijeka ponornica. Ona se sada ne vidi baš najbolje i najsrećnije, ali, ona će izbiti svom svojom snagom jer Crna Gora je u ovom ljutom kršu i gordim planinama koji isijavaju državotvornost i Crna Gora je vječna!

Nikaljević: Oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani, ne uključe u to

Univerzitet Crne Gore organizuje tribinu na temu „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, koja će se održati u petak u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 11.00 časova.
Na tribini će govoriti ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović. Moderatorka tribine je savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, dr Branka Bošnjak.
- Ova tribina biće posvećena ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore. Imajući u vidu značaj Univerziteta Crne Gore u stvaranju kadrovskog potencijala za državni sistem, a posebno za zdravstveni sektor kao jedan od temelja savremenog društva, panel će okupiti istaknute stručnjake i donosioce odluka kako bi se sagledali aktuelni trendovi i definisale preporuke za dalji razvoj- navodi se u saopštenju Univerziteta.
Događaj je otvoren za javnost, a Univerzitet Crne Gore posebno poziva akademsku i stručnu zajednicu da prisustvuju diskusiji i doprinesu ovom važnom razgovoru o budućnosti medicinskog obrazovanja u Crnoj Gori.

UCG: U petak o ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore

Studenti treba da budu proaktivni i kreatori politika i procesa, jer su oni svjetionik kritičke misli, poruka je sa studentske tribine “Studentski glas u Glavnom gradu”, koju je organizovao Studentski paralament Univerziteta Crne Gore (SPUCG) u saradnji sa Glavnim gradom i Skupštinom Glavnog grada.
Gradonačelnik Glavnog grada prof. dr Saša Mujović istakao je da je kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine sjajna prilika, koja se ne smije propustiti.
- Do te titule možemo doći samo uz ogromnu podršku studenata i njihov predan rad. Dragi moji studenti, u ovom procesu zavisimo od vas, od vaše kreativnosti, vaših predloga. Mi treba da, kroz našu aplikaciju, ubijedimo žiri da smo bolji od nekih drugih evropskih gradova. Ovo je sjajna prilika da se probudi vaša inicijativa. Sada vi inicijativu preuzimate u svoje ruke i vi ste ti koji treba da delegirate projekte, aktivnosti, da pišete strategiju razvoja, da nam kažete kako sebe vidite u crnogorskom društvu - naglasio je Mujović.
Ukoliko Podgorica postane Evropska prijestonica mladih biće izgrađena infrastruktura, koja ostaje, a ta titula, kako je rekao, veoma je značajna i zbog prilika za umrežavanje i povezivanje sa kolegama iz inostranstva.
Mujović očekuje da će naredni budžet Glavnog grada biti kreiran baš kako treba.
- Materijalna podrška Glavnog grada za studentske manifestacije nije dovoljna, ali smo se dogovorili da već za iduću godinu pravimo pametnu i racionalnu strategiju, da vidimo kolika su to sredstva koja Glavni grad treba da opredijeli za takve manifestacije da bi studenti bili zadovoljni - kazao je Mujović.
Smatra da Podgoricu možemo etablirati kao istinski univerzitetski centar, gdje će mladi sa zadovoljstvom dolaziti i smatrati da su počastvovani što studiraju ovdje.
- Ovaj grad sada pruža ugodnost života, koju drugi ne pružaju - smatra Mujović.
Rekao je da Glavni grad ulaže u sportske manifestacije i kulturne sadržaje, ali ima prostora za napredak.
- Apsolutno se možemo dogovarati i dogovaraćemo se. I jedino što od vas tražim je proaktivnost. Želim da ste kreatori procesa. Nije ideja da upecamo nekoliko riba i nahranimo vas, već da vas naučimo kako da pecate i kako da to uspješno radite u kontinuitetu. To je mladost, to je energija i stav odgovorne gradske uprave - jasan je Mujović.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada dr Jelena Borovinić Bojović rekla je da je vizija jasna i da će 2028. Podgoricu učiniti gradom mladih, koji će postati središte Evrope.
- Nastavićemo da osluškujemo potrebe i razmišljanja studenata, da stalno budemo u komunikaciji sa vama, kako bismo što kvalitetnije oblikovali grad mladih, uspostavili socijalnu arhitekturu i omladinsku infrastrukturu - kazala je Borovinić Bojović.
Skupština Glavnog grada je u prethodnom periodu, kako je ukazala, sprovela niz aktivnosti kroz koje je podržala studente.
- Organizovali smo panel diskusiju na kojoj smo razgovarali o pravima studenata i mladih u donošenju odluka. Poseban značaj dali smo podršci studentima koji su se istakli akademskim postignućima kroz prijeme i nagrade. U Skupštini Glavnog grada ugostili smo studente master i doktorskih studija američkog univerziteta Harvard sa kojima smo razmijenili iskustva i primjere dobre prakse. Trudili smo se da doprinesemo poboljšanju usluva u kojima se mlade generacije školuju, intervencijama na školskim objektima, a kroz brojne susrete promovisali smo uspješne sportiste i mlade talente u raznim drugim oblastima - rekla je Borovinić Bojović.
Kada je o kulturi i sportu riječ, kako je dodala, planirano je otvaranje prvog sajamskog kongresnog centra, kao i multifunkcionalne sportske dvorane.
- Pokrenuli smo inicijativu revitalizacije arheološkog lokaliteta Duklja uz izgradnju multifunkcionalnog centra za posjetioce, kongresne sale, šetališta, uz obrazovne sadržaje, istraživački centar namijenjen upravo mladim naučnicima i studentima - najavila je Borovinić Bojović.
Poručila je da univerzitetska zajednica, studentska tijela i sami studenti predstavljaju svetionik kritičke misli.
- Moramo zajednički da idemo dalje. Potrebno je da studenti ne budu samo konsultovani, već da budu kokreatori politika, koje ih se direktno tiču. Potrebno je da im pružimo prostor za eksperimentisanje i razvoj njihovih ideja. Važno je da vaše ideje postanu konkretne politike i konkrene inicijative - poruka je Borovinić Bojović.
Odgovarajući na pitanje studenata kako ocjenjuje transparentnost rada Skupštine Glavnog grada u prethodnom periodu, istakla je da je uložila dodatne napore da se pojača transparentnost rada, jer je u pitanju gradska kuća, odnosno kuća svih.
- Veoma je važno da svi imaju uvid u to šta se dešava u Skupštini, koji su konkretni predlozi, ko je kako glasao, ko je imao kakvu diskusiju. Želimo da dodatno pojačamo transparentnost kako bi svi mogli da dopinesu radu Skupštine - odgovorila je Borovinić Bojović.
Jedno od pitanja za gradonačelnika Mujovića bilo je kako vidi ulogu studenata u procesu projektovanja prostora u Glavnom gradu, pogotovo kada je riječ o prostorima i sadržajima namijenjenim njima.
- Studenti imaju potpunu slobodu i otvoren poziv da se uključe, posebno kada je riječ o uređenju mikrolokacija. Tu su nam vaše ideje i vizije jako dobre, da projektujete i da se to kasnije implementira - kazao je Mujović.
Predsjednik SPUCG Jakov Vukčević, poručio je da je veoma značajno i pohvalno što studenti sa donosiocima odluka mogu razmjenjivati mišljenja, stavove i ideje i na taj način stvarati adekvatniji i podsticajniji ambijent za studente i mlade.
- Glavni grad je nesumnjivo najveći studentski centar i od ogromnog je značaja da kao takav može pružiti raznovrstan sadržaj svim aktivnim, ali i budućim studentima. Jako je važno da budemo partneri u razvoju našeg grada i da na taj način, u skladu sa svojim kapacitetima i iskustvom, kada je u pitanju kreiranje i sprovođenje omladinske politike, damo podršku u realizaciji ambicioznih projekata, ali i da ponudimo nove ideje. Drago nam je što se stvaraju preduslovi da zajedničkim snagama SPUCG i Glavni grad obogate studentski i kulturni život, jer studenti Podgorice to zaslužuju - siguran je Vukčević.
Iz SPUCG su poručili da je ovo tek početak kontinuiranog dijaloga, jer SPUCG nastavlja da organizuje slične događaje u narednom periodu, gdje će se baviti temama ne samo studentskog standarda i visokog obrazovanja, već i širim društvenim pitanjima – ekonomijom, zaštitom životne sredine, održivim razvojem, turizmom, prostornim planiranjem i mnogim drugim oblastima od značaja za našu zajednicu.

Studenti da budu proaktivni i kreatori politika i procesa

Kroz tribinu pod nazivom „Crnogorska pravoslavna crkva i Sveta Stolica u XVII vijeku“, koja je održana sinoć u Baru u organizaciji tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske u saradnji sa Centrom za kulturu iz Bara, objektivizovane su prilike iz srednjovjekovnog perioda i ukazano je na razloge zbog kojih su gotovo idilični odnosi između pravoslavaca i katolika u nekom trenutku narušeni.&nbsp;
Prostorom današnje Crne Gore kroz vjekove smjenjivali su se uticaji svih moćnih imperija Mediterana, istakao je profesor i publicista Neđeljko Đurović i objasnio da je u tim sukobima za prestiž i dominaciju veoma značaj uticaj dva središta hrišćanstva – Rima i Konstantinopolja.&nbsp;
- Budući da se ovaj naš kutak Sredozemlja nalazi na ekvidistanci između ova dva duhovna centra, njihovi uticaju kroz vrijeme bili su isprepletani kroz pravoslavno zaleđe koje je bilo naslonjeno na primorske, urbane i katoličke centre u Baru i Kotoru – rekao je Đurović. &nbsp;
On je istakao da je odnos međusobno anatemisanih crkava tokom srednjeg vijeka uveliko poprimio različita poimanja svijeta i života koja su se prvobitno ogledala u dubokim teološkim i kulturološkim razlikama, pa i međusobnim sukobima.&nbsp;
- Osvajanjem Carigrada od strane Osmanlija i snaženjem uticaja islama odnos između zapadnog i istočnog hrišćanstva poprimiće nove i složene dimenzije. Na ovim prostorima spajanje tri religijske sfere ipak je imalo svoje specifičnosti koje su često odstupale od namjere moćnih i koje su nastajale kao produkt zrelog promišljanja i egzistencijalnog pragmatizma naroda ovog prostora. Jedna od ovih autentičnosti, koja je u konkretnom slučaju nastojala zbližiti i ojačati hrišćansko jedinstvo u zenitu vladavine Orijenta nad ovim dijelom Balkana, vezana je i za pokušaj osnaživanja veze između pravoslavja i katoličanstva na prostoru tadašnje Crne Gore. Ovo zbližavanje crkava zapravo je predstavljalo nastojanje koje je u narodu već imalo svoje određeno postojanje i čije svojevrsno zajedništvo je opstalo do današnjih dana. Valja istaći da se radi o još jednom istorijskom fenomenu po kojem se prepoznaje autentična i vjekovna potreba crnogorskog bića za samobitnošću – rekao je Đurović u uvodnom izlaganju.&nbsp;
Iako najavljen kao jedan od govornika, predsjednik Matice crnogoske Ivan Jovović nije prisustvovao tribini, ali je pročitan dio njegovog govora u kome se ističe da se na pozivnici za predavanje nalazi dio faksimila dokumenta iz 1666. godine u kojem iguman Nikodin iz manastira Prečista Krajinska poziva svog „brata u Hristu“, skadarskog i barskog biskupa Petra Bogdanovića, kako je nazivan u ćiriličnim spisima, odnosno Petra Bogdania u spisima ispisnim latiničnim pismom. Jovović je ukazao da je Petar Bogdani služio zajedničke, božje službe i po ostalim manastirima na Skadarskom jezeru, dok je zahavljujući njemu manastir Vranjina dobio pomoć u crkvenom mobilijaru od Svete stolice. Ovaj navod moguće potvrđuje činjenica, odnosno latinična gravura na zvonu ovog manastira koje možda potiče iz ranijeg 15. vijeka.
U manastiru Prečiste Krajinske sredinom 15. vijeka bilo je sjedište unijatske zetske pravoslavne arhiepiskopije, ukazao je Jovović i uputio na moguću okolnost zbog koje je ovo pravoslavno svetilište i bilo razoreno od strane Osmanlija jer su njegovi igumani prihvatili uniju sa Svetom stolicom, što je uostalom i bio slučaj sa svim katoličkim crkvama i samostanima iz toga perioda.
Narodno-crkvene proslave pravoslavnih i katolika imale su skoro pa identičnu manifestacionu formu koja se ogledala u proslavi krsnih slava, nalaganju badnjaka, međusobnim brojnim orođavanjima, pobratimstvima i kumstvima, dok su odlasci pravoslavaca na misna slavlja i uzvratne posjete katolika liturgijskim obredima bile uobičajena pojava.&nbsp;
Publicista Stevo Vučinić koji je bio gost tribine objasnio je da je motivaciju za bavljenje ovom tematikom pronašao u svakodnevici u kojoj su ljudi smatrali uvredom ako bi neko pretpostavio da su neke druge osim pravoslavne vjere, što se od osamdesetih naovamo produbljivalo.&nbsp;
- Politika je stvorila zastrašujući odnos između Latina i Grka što bismo rekli, stvarajući jedan strašan, duboki jaz, posebno poslije 1828. godine jer je te godine patentom cara Franca kompletno primorje od Spiča do Herceg Novog izuzeto crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i predato na upravu Karlovačkoj mitropoliji, budućem karlovačkom čuvenom patrijarhu Rajačiću. Od tog trenutka Cetinje više nije imalo kompetencije, a kako nije imalo kompetencije, daleko od očiju daleko od srca, polako je krenuo proces koji je te ljude identifikovao kroz srpsku crkvu a onda ih je pretvorio u političke protivnike Crne Gore - rekao je Vučinić.&nbsp;
Vučinić se osvrnuo i na fenomen dvooltarskih crkava kojih je bilo 17 na prostoru Crne Gore, a danas su u cjelosti očuvane samo dvije u Sutomoru.&nbsp;
- Kad je bio Kandijski rat 1657. godine došlo je tri hiljade pravoslavnog življa i naselilo se na današnjoj teritoriji Grblja. Grbalj inače naseljava sa 80 i nešto procenata doseljenika i svi su oni došli iz Katunske nahije. Današnja njihova konfesionalna pripadnost i nacionalna je posljedica nekih drugih okolnosti. U svakom slučaju oni su Katunjani većinom, Ljubotinjani i Crmničani i tako dalje. Te godine su dvije crkve katolici dali pravoslavnima. To je crkva svetog Save u Budvi i crkva svetog Luke u Kotoru. To je bilo takvo vrijeme i nije bilo problema, ali ti odnosi od tada ne mogu da se presele u današnje odnose i relacije; ljudi su se tada nalazili pod pritiskom Osmanske imperije koju su doživljavali kao jednu imperiju koja direktno utiče kulturno i nacionalno i njima taj odnos biti katolik ili pravoslavac nije imalo taj smisao kako se danas predstavlja, tako da su te crkve bile prirodne - objasnio je Vučinić.&nbsp;
Takav odnos međusobnog poštovanja i suživota Vučinić smatra obavezujućim za sve građane Crne Gore.&nbsp;
- Dužni smo prema svim vjerama i konfesijama, jer su to sve naši i mi njima pripadamo i ne smijemo dozvoliti da neko kopa duboke jendeke između muslimana, pravoslavaca i katolika na tlu Crne Gore i da nas pretvara u instrumente za ostvarivanje velikodržavnih ideja i da stvara sopstvenu teritoriju koja će da posluži za političke razračune - zaključio je Vučinić. &nbsp;

O istočnom i zapadnom hrišćanstvu u crnogorskoj duhovnoj tradiciji

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće sjutra na Cetinju tribinu i potpisivanje Prijedloga za raspisivanje referenduma na teme koje se tiču kampanja te radničke asocijacije.
Tribina će se održati u sali Skupštine Prijestonice Cetinje od 12 do 14 sati.
USSCG je pokrenula kampanje pod motom "Za miran san, socijalni stan" i "Nije sve na prodaju", koje su proistekle iz rezolucija usvojenih na Kongresu USSCG, i to rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.
Kampanja "Za miran san, socijalni stan" odnosi se na zahtjev prema državi da počne da vodi odgovornu stambenu politiku i da tretira pravo na stan kao osnovno ljudsko pravo.
- U tom smislu, USSCG se zalaže da država pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu i rentira ih građanima koji nijesu u mogućnosti da kupe stan po tržišnim uslovima - navodi se u saopštenju.
S druge strane, kampanja Nije sve na prodaju odnosi se na zahtjev da država ne privatizuje preduzeća već da sačuva većinsko vlasništvo u privrednim subjektima od nacionalnog interesa kao što su Aerodromi Crne Gore, Elektroprenosni sistem, Elektroprivreda, Rudnik uglja i Željeznička infrastruktura.
U cilju implementacije kampanja, USSCG je uputila inicijative na adrese predsjednika Skupštine i Vlade sa zahtjevom za prijem i razmjenu mišljenja o navedenim temama, na koje je odgovor izostao.
Nakon toga, USSCG je donijela odluku da pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana za podnošenje Prijedloga Skupštini za raspisivanje državnog referenduma.&nbsp;
Da bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da se prikupe potpisi od najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo u Crnoj Gori.
Tribine i prikupljanje potpisa organizovano je do sada u više gradova Crne Gore.

Kampanja "Za miran san": Sjutra potpisivanje peticije na Cetinju

Velikosrpski uticaj prijeti političkoj stabilnosti u Crnoj Gori i regionu, posebno Bosni i Hercegovini, ocijenio je crnogorski književnik Milorad Mijo Popović u velikoj dvorani Matice hrvatske raspravljalo se o brojnim važnim temama aktuelne geopolitičke zbilje na tribini “Geostrateški odnosi na evropskom jugoistoku” održanoj u petak 7. marta.&nbsp;
Pored Popovića, na tribini je učestvovao i Davor Ivo Štir, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu (HDZ), a moderator je bio Damir Zorić, prenosi misao.hr.&nbsp;
U uvodnim je izlaganjima bilo izraženo da će rasprava teći u smjeru analize gorućih izazova i prijetnji koji stoje pred primarno Hrvatskom i Crnom Gorom, a potom i cijelim prostorom jugoistočne Evrope.
U ovom su dijelu svijeta geostrateški odnosi složeni, uključujući širenje Evropske unije, uticaj Rusije, Kine i Turske te uticaj sukoba u Ukrajini.
Iako se možda prije nekoliko godina činilo da je širenje EU ključno za stabilnost ove regije, posebno za zemlje Zapadnog Balkana poput Albanije i Srbije, uz ostale brojne kontroverze oko napretka i vanjskih uticaja, sve je jasnije da samo Unija neće moći donijeti potrebnu stabilnost i mir.
S druge strane, Kina intenzivno ulaže u infrastrukturu s 136 projekata u regiji od 2013. do 2021. godine, stvarajući udio u privredama od 18 odsto BDP-a u Crnoj Gori te 12 odsto u Srbiji u koju je uloženo 1,4 milijarde eura do 2022. godine.
Region je ključna za energetski tranzit, posebno za gas iz Rusije i Bliskog Istoka. Rusija dominira uvozom gasa u Srbiji (92,3 odsto), Sjevernoj Makedoniji (97,5 odsto) i Bosni i Hercegovini (98,7 odsto).
O uticaju Brisela na ovaj dio Evrope govorio je Davor Ivo Štir koji je na početku adresirao velike promjene u američkoj vanjskoj politici koje onda povlače za sobom prilagođavanje drugih partnera i aktera međunarodnih odnosa.
Naglasio je kako je Trampova administracija odlučno ocijenila Kinu glavnim suparnikom te da se time vode i u ovim, kako je rekao, za njih regionalnim sukobima u Ukrajini i Izraelu.
Rekao je da uprkos tome što Evropska unija nije osmišljena kao geostrateški međunarodni subjekt, već kao savez mira suverenih država, briselski su čelnici najavili velika ulaganja u odbranu i stratešku sigurnost.
Od 800 milijardi eura koliko se očekuje da se uloži u odbranu 650 bi trebale snositi države članice iz svojih budžeta, dok ostalih 150 milijardi snosi Komisija u vidu novog zajedničkog fonda.
Književnik Milorad Mijo Popović osvrnuo se na političku istoriju i aktuelnu situaciju u Crnoj Gori naglasivši dugogodišnju tradiciju dobrih odnosa hrvatskih i crnogorskih političara te važnost podizanja nivoa javnog interesa za događanja koja se zbivaju u našem regionalnom okruženju, a koja nisu dovoljno medijski propraćena.
Dotakao se nadalje prijetnji velikosrpskih uticaja na političku stabilnost Crne Gore i cijelog regiona, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
U svojem je izlaganju govorio o političkoj i kulturnoj represiji koju sprovode crnogorski Srbi i s time povezanom asimiliranju i nestajanju crnogorske nacije.
U spletu unutrašnjih i vanjskih problema, rješenja se mogu pronaći samo promišljenim i „dalekovidnim“ planovima koji prate unaprijed osmišljenu strategiju, a to je naravno daleko od onoga što je realna situacija.&nbsp;

Popović: Velikosrpski uticaj prijeti političkoj stabilnosti u Crnoj Gori i regionu, posebno Bosni i Hercegovini

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je na jučerašnjoj tribini u Zeti da DPS predstojećim Kongresom zaokružuje četvorogodišnji ciklus reformi.
- Pokazali smo sposobnost da razumijemo poruke biračke javnosti i aktivno se odnesemo prema njima. Kakav je rezultat toga imali smo prilike da vidimo prethodne godine kada smo na svim održanim lokalnim izborima zabilježili značajan rast i povratili status ubjedljivo najjače političke partije u Crnoj Gori - naveo je on.
Ipak, kaže da ih to ne zadovoljava.
- Jer je krajnji cilj da srušimo ovu državno neodgovornu Vladu i vratimo ozbiljnost državnoj politici. Zbog toga predstojeći Kongres predstavlja još jedan korak u tom pravcu. Predstavićemo našu viziju razvoja Crne Gore u narednom periodu, a za realizaciju te vizije moramo se boriti svakodnevno sve do konačne pobjede. Kongres dočekujemo onako kako nam i pripada: dostojanstveno, samopouzdano i snažno - zaključio je Živković
Šef Kluba poslanika u Skupštini Crne Gore, Andrija Nikolić kazao je da je DPS, kad je bilo najteže, opstala zahvaljujući čvrstom karakteru birača, dominantno onih koji su tu od 1997.
- Znamo dobro da je među vama koji ste ostali uz nas, mnogo vrijednih i časnih ljudi koji sastavljaju kraj s krajem, ali koji znaju da se državni interesi ne prodaju ni za kakve pare. Vama dugujemo najveću zahvalnost za podršku i osjećamo najveću odgovornost da ispunimo naša obećanja - naveo je on.

Živković u Zeti: Kongresom završavamo proces četvorogodišnjih reformi, spremni dočekujemo izazove koji slijede

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je na današnjoj tribini u Pljevljima da je snaga i nesalomivost te partije postala opsesija njihove političke konkurencije.
- Sve o čemu pričaju smo mi. Ne možete čuti ni riječ o njihovim programima, planovima, viziji razvoja Crne Gore niti planovima za naredni period. Ne možete čuti ništa o rezultatima - jer ih i nema, niti bilo šta od onoga što je zadatak parlamentarne većine i vlasti. Možete čuti samo horsko pominjanje DPS-a i povezivanje sa svim dešavanjima ne samo u Crnoj Gori, već i u čitavom svijetu. I to nakon što smo već petu godinu u opoziciji - naveo je Živković.
Kaže da ipak imaju razumijevanja za njih.
- Mi smo njihova noćna mora i njihova najgora frustracija,jer ne samo da nakon pet godina i svega što su uložili nijesu uspjeli da nas slome, već je danas DPS ubjedljivo najača politička partija u Crnoj Gori sa procentom između 28 i 29 odsto podrške - istakao je Živković.
On je govorio i o aktuelnoj političkoj situaciji na državnom nivou i istakao da će opozicija predvođena DPS-om zaustaviti svako protivustavno ponašanje i da vratiti vlast u granice ustavnog djelovanja.
- To je naša obaveza kao državno odgovorne opozicije. Svaki put kada vlast izađe iz okvira zakonitog ponašanja i svaki put kad budu ugroženi državni interesi dobiće odgovor kakav su dobili na kraju prošle godine. Pokazali smo u ove četiri godine da smo i iz pozicije opozicije u stanju da zaštitimo ono što su ključne državne vrijednosti, i nastavićemo to da radimo i u narednom periodu, sve do povratka na vlast - poručio je Živković.
Šef poslaničkog kluba, Andrija Nikolić je prisutne podsjetio na to da je upravo Demokratska partija socijalista, u ovom izazovnom vremenu, kako za našu državu tako i za građane koji svakodnevno osjećaju neizvjesnot i nesigurnost, predstavljala snagu koja je posvećeno radila na odbrani društveno-političkih interesa Crne Gore.
- U duhu demokratije i onoga što je uvijek krasilo DPS, naš poslanički klub je redovno reagovao na veliki broj nepravilnosti kojih je bilo na stotine nakon promjene vlasti 2020. godine. Naše zalaganje prepoznato je od strane građana, pa je Demokratska partija socijalista prethodnu godinu završila sa procentom od 28 odsto do 29 odsto podrške, odnosno nekoliko procenata više nego godinu dana ranije na parlamentarnim izborima - naveo je on.
Potpredsjednica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč govorila je o Programu predstojećeg kongresa, ističući da deset tačaka Programa simbolizuje 10 oblasti u kojima će naša država doživjeti preporod, sa posebnim naglaskom na povratak suverenosti države.
Ona je, takođe, istakla da će u fokusu biti i standard građana, te realizacija neophodnih kapitalnih investicija kojih već pet godina nema u Crnoj Gori, ali i snaženje sektora bezbjednosti i pravosuđa kao i značajna ulaganja u oblasti kulture i sporta.
Potpredsjednik DPS-a Abaz Dizdarević, govorio je o radu DPS-a između dva kongresa, periodu punom izazova i prepreka u kojem je naša partija pokazala da i te kako umije da se snađe u opoziciji i da sa takvog mjesta jača svoj uticaj i podršku.
On je podsjetio i na brojne procese koji su se odvijali unutar Demokratske partije socijalista, a koji su vodili ka potpunoj reformi ove stranke, na prve neposredne unutarstranačke izbore za novo partijsko rukovodstvo čime smo nastavili da postavljamo nove standarde na političkoj sceni Crne Gore.

Živković u Pljevljima: Snaga DPS je opsesija naše konkurencije, nastavićemo sa trendom rasta podrške

Plav je primjer kako evropska i građanska vlast mijenja grad nabolje i čini ga boljim mjestom za život njegovih stanovnika, poručeno je na juče održanoj tribini Demokratske partije socijalista (DPS) u Plavu, u okviru kampanje za predstojeći Kongres te stranke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_32bfe36abf2b554ffd47fefd08a39d57e5aea56736cd5377234562f12c674bdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020410020_32bfe36abf2b554ffd47fefd08a39d57e5aea56736cd5377234562f12c674bdf" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik DPS-a Abaz Dizdarević je kazao da je ta partija kičma građanske Crne Gore koja je pokazala u vremenu vršenja vlasti da ima državničko znanje da državom upravlja u najtežim vremenima i da sačuva mir i međuvjerski sklad, ali i da državu razvija i hvata korak sa modernim evropskim državama. - Mi smo pokazali da znamo kako se to radi i zbog toga smo pripremili superioran Program za predstojeći Kongres. Prva tačka programa tiče se odbrane državnog dostojanstva i multietničkog i multivjerskog sklada, a već druga programska tačka obuhvata našu viziju razvoja ekonomije i kako da poboljšamo život građanima Crne Gore - rekao je Dizdarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_08c82aa31d3e40739827159c279594b63741ad1ac15af024ef2e3a7ddf7db16b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020410020_08c82aa31d3e40739827159c279594b63741ad1ac15af024ef2e3a7ddf7db16b" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Dodao je da, kako bi ambiciozan Program imali priliku da realizujemo, moramo nastaviti sa jačanjem rejtinga našoj partiji kako je to bio slučaj u prošloj godini, te da je za to potreban predan i svakodnevan rad. - Moramo skratiti ovaj period propadanja Crne Gore i što prije učiniti da naša država dobije odgovornu i znavenu vlast - zaključio je Dizdarević.&nbsp; Generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović kazao je da Plav zna sta znači borba za dostojanstvo, što je jedan od osnovnih motiva slogana predstojećeg Kongresa. - Vi znate šta znači pošten rad, odricanje, borba za budućnost svoje djece. I znate da Crna Gora može i mora biti bolja! Zato jasno poručujemo da je naša obaveza da ovu vlast zaustavimo i vratimo državu na put sigurnosti, stabilnosti i razvoja - istakao je Bogdanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_740883b2df2449a8d36d1778a6eb95446667781a93d972f058f29e7ad2b9fbea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025020410020_740883b2df2449a8d36d1778a6eb95446667781a93d972f058f29e7ad2b9fbea" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Komentarišući Program, Bogdanović je istakao da ekonomija Crne Gore mora biti zasnovana na radu, znanju i investicijama, a ne na populizmu i neodgovornim politikama. Dodao je da Demokratska partija socijalista nikada nije dijelila ljude po vjeri, naciji, religiji i da su uvijek ostali dosljedni ideji građanske, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore. - Jer, kao što kaže ona poslovica: "Kad je kuća složna, ni vjetar je ne može srušiti" - rekao je Bogdanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_b6a89eab4988bff47cf8776e5010100f677a18ba5f3c6646ff6b0b1daf9c5cea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025020410020_b6a89eab4988bff47cf8776e5010100f677a18ba5f3c6646ff6b0b1daf9c5cea" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Bogdanović je istakao da je Demokratska partija socijalista snaga koja čuva, ne dozvoljava da se ruše temelji naše državne kuće. - Zbog toga predstojeći Kongres 16. februara dočekujemo snažniji, odlučniji i spremniji nego ikada: ,,Vrijeme je da Crna Gora ponovo bude država kakvu zaslužuju svi njeni građani – dostojanstvena, stabilna i evropska!" - poručio je Bogdanović.

Dizdarević: Crna Gora što prije da dobije odgovornu vlast; Bogdanović: Ne dozvoljavamo rušenje temelja naše državne kuće

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: tribina