Evropska unija i Indija objavile su istorijski trgovinski sporazum nakon gotovo dvije decenije povremenih pregovora, dok obije strane nastoje da prodube odnose u uslovima rastućih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše BBC.
- Uspjeli smo, sačinili smo "majku" svih sporazuma - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Delhiju. Indijski premijer Narendra Modi nazvao je sporazum "istorijskim".
Sporazum će, kako piše BBC, omogućiti slobodnu trgovinu robom između bloka od 27 evropskih država i najmnogoljudnije zemlje svijeta, koje zajedno čine gotovo 25 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i tržište od dvije milijarde ljudi.
Dogovor predviđa velika smanjenja carina na širok spektar roba i usluga, kao i uspostavljanje zajedničkog bezbjednosnog partnerstva.
Fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta borave u Delhiju, gdje su se sastali sa Modijem na bilateralnom samitu.
<h2>Ukidanje i smanjenje carina</h2>
Evropska komisija saopštila je da će sporazum ukinuti carine na većinu izvoza hemikalija, mašina i električne opreme, kao i aviona i svemirskih letjelica, nakon postepenih smanjenja. Posebno je značajno što će carine na motorna vozila, koje trenutno dostižu i do 110 odsto, biti smanjene na 10 odsto u okviru kvote od 250.000 vozila. To je šest puta više od kvote od 37.000 vozila koju je Indija odobrila Ujedinjenom Kraljevstvu u sporazumu potpisanom prošlog jula, prenio je Blumberg.
Indija će takođe smanjiti carine na vino, pivo i maslinovo ulje iz EU. Brisel je naveo da će sporazum podržati investicione tokove, poboljšati pristup evropskim tržištima i produbiti integraciju lanaca snabdijevanja.
Delhi je saopštio da će gotovo sav njegov izvoz dobiti "povlašćen pristup" tržištu EU, pri čemu će tekstil, koža, morski proizvodi, rukotvorine, drago kamenje i nakit imati koristi od smanjenja ili ukidanja carina.
Iako će proizvodi poput čaja, kafe, začina i prerađene hrane imati koristi od sporazuma, Delhi je, kako se navodi, "razborito zaštitio osjetljive sektore, uključujući mliječne proizvode, žitarice, živinu, sojinu sačmu, određeno voće i povrće, balansirajući rast izvoza sa domaćim prioritetima".
Delhi i Brisel su se takođe dogovorili o okviru za mobilnost koji u kratkom roku olakšava putovanja stručnjaka između Indije i EU.
<h2>Odgovor Trampu</h2>
- Ovo je najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Indija ikada potpisala. On će indijskim farmerima i malim preduzećima olakšati pristup evropskim tržištima. Takođe će podstaći proizvodnju i sektor usluga, kao i inovativna partnerstva - rekao je Modi.
Trgovinski sporazum dolazi u trenutku kada se i Indija i EU suočavaju sa ekonomskim i geopolitičkim pritiscima iz SAD.
Delhi se bori sa carinama od 50 odsto koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp, dok pregovori o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD i dalje traju bez konkretnog ishoda.
Prošle nedjelje Tramp je zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je kasnije odustao.
Širi geopolitički kontekst bio je vidljiv i u izjavama lidera.
U utorak je Fon der Lajen rekla: „Ovo je priča o dva diva – drugoj i četvrtoj najvećoj ekonomiji na svijetu. Dva diva koja su izabrala partnerstvo u pravom "win-win" duhu. Snažna poruka da je saradnja najbolji odgovor na globalne izazove.“
Dan ranije Košta je, ne imenujući SAD, rekao da će sporazum poslati "važnu političku poruku svijetu da Indija i EU više vjeruju u trgovinske sporazume nego u carine".
<h2>Šta kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci navode da bi sporazum sa EU mogao da pomogne radno intenzivnim sektorima u Indiji, poput uzgoja škampa, tekstila, dragog kamenja i nakita, koji su bili teško pogođeni američkim carinama.
Međutim, pojedini analitičari predviđaju i izazove, posebno kada je riječ o usklađivanju sa propisima i standardima EU.&nbsp;
- EU ima veoma stroge regulative, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Ona je jedan od lidera kada je riječ o mehanizmima za kompenzaciju ugljenika - kaže ekonomistkinja Mitali Nikore.
Prema njenim riječima, indijski proizvodni sektor "možda nije u potpunosti spreman" za to i ključno je da preduzme korake kako bi se prilagodio.
- Ovo je više prilika nego izazov - dodaje ona.
Za EU, sporazum ima za cilj da obezbijedi određenu stabilnost, pa čak i sigurnost, u vremenu ekonomske prinude i globalnih turbulencija.
Njemačka i Francuska se ocjenjuju najvećim dobitnicima, čak i ako ovo nije "supermaksimalno ambiciozna" verzija sporazuma kakva je nekada bila zamišljena, kaže Endru Smol, direktor za Aziju u Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Ipak, on navodi da se sporazum posmatra kao temelj, a ne kao krajnji cilj, dok EU nastoji da se poveže sa ogromnom i brzo rastućom ekonomijom.
- On se zaista razumije kao minimum onoga što je moguće u bilateralnim odnosima - kazao je on.
<h2>Šta može da bude problem?</h2>
Formalno potpisivanje sporazuma vjerovatno će uslijediti tek kasnije ove godine, nakon što ga odobre Evropski parlament i države članice.
Moguće su određene zabrinutosti, s obzirom na to da je još jedan veliki trgovinski sporazum koji je EU postigla sa južnoameričkim blokom Merkosur nedavno blokiran u Evropskom parlamentu.
Ipak, sporazum sa Indijom se smatra manje spornim, jer "zaobilazi osjetljiva pitanja na obije strane“, kaže Smol.
Uporedo sa trgovinskim sporazumom, Indija i Evropska unija unapređuju i odvojene pregovore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i klimatskih akcija.
U utorak je indijski ministar odbrane Radžnat Sing izjavio da je sa potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas razgovarao o nizu bilateralnih bezbjednosnih i odbrambenih pitanja, uključujući mogućnosti integracije lanaca snabdijevanja radi izgradnje pouzdanih odbrambenih sistema i razvoja sposobnosti spremnih za budućnost.
Dvije strane rade na nacrtu bezbjednosnog i odbrambenog partnerstva koje obuhvata oblasti poput pomorske bezbjednosti, sajber prijetnji i odbrambenog dijaloga, prenijela je agencija Rojters.
<h2>EU najveći trgovinski partner Indije</h2>
EU je najveći trgovinski partner Indije u robnoj razmjeni, a bilateralna trgovina robom dostigla je 136 milijardi dolara u periodu 2024–2025, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
Pregovori o sporazumu započeli su 2007. godine, ali su zastali 2013. zbog prepreka u pristupu tržištu i regulatornih zahtjeva. Zvanično su obnovljeni u julu 2022.
Trampove carine pokazale su se kao "koristan vjetar u leđa u završnici" kako bi se sporazum priveo kraju, rekao je jedan diplomata EU za BBC.
U posljednjih sedam mjeseci Indija je potpisala velike trgovinske sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom, a sporazum iz 2024. godine sa četvoročlanim blokom Evropske asocijacije slobodne trgovine – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom – stupio je na snagu prošle godine. Trgovinski sporazum sa Australijom potpisan je 2022. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Majka svih sporazuma": Zbog čega je istorijski bitan dogovor Indije i EU

Evropski parlament odlučio je da zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa, potvrdile su danas glavne političke grupacije u EP.
Ovu mjeru podržali su socijaldemokrate (SD) i poslanici Evropske narodne partije (EPP), dok je ona izazvala podjele među evropskim nacionalističkim strankama.
Predsjednica poslaničke grupe SD Iratkse Garsija Peres izjavila je novinarima da među političkim grupama postoji "većinski dogovor" da se zamrzne trgovinski sporazum koji su EU i SAD postigli prošle godine, piše Figaro.
Najveća politička grupa u EP, EPP, takođe je potvrdila obustavu daljih razgovora o tom sporazumu.
Predsjednik poslaničke grupe EPP Manfred Veber ocijenio je da je sprečavanje bescarinskog pristupa američkih kompanija evropskom tržištu "veoma snažan alat".
Predsjednica centrističke grupe Obnovimo Evropu (Renew) Valeri Aje istakla je da je riječ o "izuzetno moćnoj poluzi", navodeći da ne vjeruje da bi američke kompanije bile spremne da se odreknu evropskog tržišta.
S druge strane, dio nacionalističke desnice usprotivio se zamrzavanju sporazuma. Kopredsjednik grupe Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) Nikola Prokaćini ocijenio je da je takva odluka "greška".
Suprotan stav ima grupa Patriote, na čijem je čelu francuski europoslanik Žordan Bardela, koja podržava "suspenziju" sporazuma. Bardela je poručio da je u odnosima sa SAD sada na snazi "odnos snaga". Dogovor, postignut tokom ljeta, predviđa carine od 15 odsto na izvoz iz EU u SAD, dok bi američki izvoz u EU bio oslobođen carina.

Odluka EP: Poslije Trampovih prijetnji zamrznut trgovinski sporazum EU-SAD

Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti istorijski trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine evropskim državama u okviru svojih nastojanja da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Politico navodi da je time budućnost primirja u trgovinskom ratu, definisanog sporazumom koji su u julu prošle godine potpisali Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, postala neizvjesna, prenosi Capital.ba.
Predsjednik Evropske narodne partije, Manfred Veber, kazao je da eskalacija napetosti znači da Evropski parlament neće glasati za pakt kojim se američke carine na uvoz iz Evropske unije postavljaju na 15 odsto, u zamjenu za neprimjenjivanje nameta na američki izvoz.
- Evropska narodna partija je za trgovinski sporazum između EU i SAD, ali s obzirom na Trampove prijetnje u vezi sa Grenlandom, odobrenje u ovoj fazi nije moguće - napisao je Veber na društvenim mrežama.
On je naveo da carine od nula odsto na američke proizvode moraju biti stavljene na čekanje.
Glasanje o ratifikaciji trgovinskog sporazuma očekivalo se 26. januara.
Tramp je najavio dodatnu carinu od deset odsto evropskim državama koje su učestvovale u slanju vojnih trupa na Grenland.
Takođe je najavio da će carine od 1. juna biti povećane na 25 odsto i ostati na snazi dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda.
Evropski lideri su istakli da je raspoređivanje trupa na Grenlandu odgovor na Trampove tvrdnje o rastućim ruskim i kineskim prijetnjama tom ostrvu.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta upozorio je Vašington da će se sa novim carinama suočiti sa zajedničkim odgovorom Evrope.
Instrument Evropske unije protiv prisile predviđa niz kaznenih mjera protiv trgovinskih partnera koji pokušavaju da prijete Uniji, uključujući ograničenja ulaganja, pristupa javnim nabavkama i zaštite intelektualne svojine.

Evropski parlament neće odobriti trgovinski sporazum sa Vašingtonom

Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine evropskim zemljama, kao dio pokušaja da preuzme kontrolu nad Grenlandom, piše Politiko.
U srijedu ove sedmice poslanici EP su odložili odluku o tome da li da zamrznu ratifikaciju sporazuma, koji su Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potpisali u julu prošle godine, zbog tenzija sa SAD oko Grenlanda.
Poslanica u EP iz Švedske Karin Karlsboro, koordinatorka za trgovinu evropskih Liberala, izjavila je danas za Politiko da sporazum između EU i SAD neće dobiti na dovoljnu podršku.
- Ne vidim mogućnost da Evropski parlament da zeleno svjetlo za napredak sa carinskim sporazumom kada budemo donosili odluku u srijedu. Umjesto toga, EU mora da se pripremi da odgovori na carinske napade predsjednika Trampa, uključujući i one usmjerene na Švedsku. Ne možemo isključiti ni recipročne carine, ni upotrebu "bazuke" ako se pritisak i prisila nastave - rekla je Karlsboro.
Takozvana trgovinska „bazuka“ EU, ili Instrument protiv prinude, podrazumijeva niz kaznenih mjera koje se mogu koristiti protiv trgovinskih rivala koji pokušavaju da ugroze EU.
Među njima su ograničenja investicija i pristupa šemama javnih nabavki, kao i ograničenja zaštite intelektualne svojine.
Predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber saopštio je da eskalacija tenzija između SAD i Evrope znači da EP neće glasati za sporazum, kojim se američke carine na uvoz iz EU utvrđuju na 15 procenata, u zamjenu za to da EU ne primjenjuje carine na američki izvoz.
- EPP je za trgovinski sporazum EU i SAD, ali s obzirom na prijetnje Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom, odobrenje nije moguće u ovoj fazi. Carine od nula procenata na američke proizvode mora biti stavljena na čekanje - naveo je Veber.
EPP do sada, za razliku od drugih partija u EP, nije bila čvrsto uvjerena da ratifikaciju sporazuma treba odložiti.
Glasanje na kojem bi EP usvojio stav o ukidanju carina na američku robu trebalo je da se održi 26. januara.
Potpredsjednica evropskih Socijalista i demokrata zadužena za trgovinu Katlin van Brent pridružila se danas pozivima za upotrebu Instrumenta protiv prinude.
- Prosto je skandalozno to što Donald Tramp koristi carine i ekonomske prijetnje da bi nametnuo nelegitimnu teritorijalnu pretenziju… Ako ovo nije prisila, šta je onda - navela je u saopštenju Van Brent.
Ona je dodala da odobrenje trgovinskog sporazuma „ne bi bilo pragmatično, već potpuno glupo“.

Politiko: Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD

Trgovinski sporazum Indije sa Sjedinjenim Američkim Državama je odložen jer indijski premijer Narendra Modi nije telefonirao američkom predsjedniku Donaldu Trampu kako bi zaključili sporazum o kojem su pregovarali, saopštio je američki ministar trgovine Howard Lutnick.
Trgovinski pregovori su propali prošle godine, a Tramp je u avgustu udvostručio tarife na indijsku robu na 50 odsto, što je najviša stopa na svetu, uključujući imovinu od 25 odsto kao odmazdu za indijsku kupovinu ruske nafte, prenosi B92.&nbsp;
- Sve je bilo uređeno i trebalo je da Modi da pozove predsjednika. A njima je bilo neprijatno da to urade. Dakle, Modi nije pozvao - rekao je Lutnick u intervjuu za podkast All-In, američku emisiju koja se fokusira na poslovanje i tehnologiju.
Tramp je pojačao pritisak za razgovore upozoravajući ove sedmice da bi tarife mogle dalje da porastu, osim ako Indija ne ograniči uvoz ruske nafte, prenosi SEEbiz.
Taj korak je spustio indijsku rupiju na rekordno nizak nivo i uplašio investitore koji čekaju napredak u dvosmjernim pregovorima o trgovinskom sporazumu koji je i dalje nedostižan.
- Indija i dalje traži carinsku stopu koja bi bila između ponuda Vašingtona Britaniji i Vijetnamu koja je ranije bila dogovorena, ali ponuda je istekla - dodao je Lutnick.&nbsp;
Nju Delhi i Vašington su bili veoma blizu trgovinskog sporazuma prošle godine, ali je prekid komunikacije doveo do kolapsa svakog potencijalnog pakta.
Zvaničnik indijske vlade koji je učestvovao u razgovorima rekao je da Modi nije mogao da pozove Trampa iz straha da bi ga jednostrani razgovor "doveo u neprijatnu situaciju".

Odložen trgovinski sporazum Indije sa SAD

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa sklopila je trgovinski sporazum sa Kinom tokom današnjih pregovora u Ženevi, saopštila je Bijela kuća.
U saopštenju se navodi da je u Ženevi bilo "produktivnih razgovora" i najavljen brifing za sjutra na kojem će biti objavljeni detalji sporazuma, prenio je Dejli mejl.
Američki ministar finansija Skot Besent rekao je da je napravljen značajan napredak u veoma važnim trgovinskim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u petak da mu se carina od 80 odsto na uvoz kineske robe "čini ispravnom", sugerišuci prvi put konkretnu alternativu carinama od 145 odsto koje je uveo na kineski uvoz.
Tramp je sugerisao da je pregovore o snižavanju američkih carina pokrenula Kina.
Peking je saopštio da su SAD zatražile razgovore i da se kineska politika suprotstavljanja američkim carinama nije promijenila.
Rojters navodi da SAD nastoje da smanje svoj trgovinski deficit sa Kinom, dok se Peking suprotstavlja onome što smatra spoljnim miješanjem i želi da Vašington snizi carine na uvoz kineske robe i da tretira Kinu kao ravnopravnog partnera na svjetskoj sceni.&nbsp;

Bijela kuća: SAD i Kina sklopile trgovinski sporazum tokom pregovora u Ženevi

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti sunčano uz povremno malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru prijepodne pretežno oblačno, sa mogućnošću slabih padavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, poslijepodne će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do 11, najviša dnevna od dva do 17 stepeni.

Sjutra sunčano uz povremeno malu oblačnost

Montenegro’s Chief Negotiator with the European Union, Predrag Zenović, stated that the final phase of the negotiation process has entered a stage in which the focus is no longer on ambition, but on responsibility, credibility, and the institutional maturity of the state. In an interview with Portal ETV, Zenović clearly, thoroughly, and without reservation pointed to the achievements so far, as well as to the obligations facing Montenegro on its path to full membership in the European Union.
<h2>From ambition to credibility</h2>
Zenović said that just a year ago, the idea that Montenegro could obtain the IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) within six months and then close ten negotiation chapters in a single year sounded politically impossible.
- Today, that is a fact. That is precisely why the question of whether it is realistic for Montenegro to complete all obligations and close negotiations with the European Union by the end of 2026 is no longer a matter of ambition, but of credibility and continuity – he highlighted.
He emphasized that the accession process has never been a mere administrative exercise, but rather a deeply political and institutionally demanding process.
- The closing of negotiation chapters represents a political decision, based on detailed technical assessments, formally confirmed by the European Commission and unanimously approved by the Member States. That is why Montenegro is now conducting negotiations in parallel across all areas, with a clear goal - to have, before each intergovernmental conference, a ready and credible package of chapters for political closure - he stated.
<h2>Results confirming institutional maturity</h2>
He highlighted that so far 13 out of 33 chapters have been provisionally closed, including Chapter 32 - Financial Control and Chapter 5 - Public Procurement, both from the Fundamental Cluster, stressing their systemic importance.
- These are areas that directly measure a state’s capacity to manage public finances, ensure transparency, and prevent systemic corruption. Their closure is not symbolic - it confirms the institutional maturity of the system and readiness for the final phase of negotiations – he said.
<h2>Rule of law remains the central axis</h2>
Zenović particularly emphasized that the chapters within the Fundamental Cluster remain the key axis of negotiations.
- Chapter 23 - Judiciary and Fundamental Rights and Chapter 24 - Justice, Freedom and Security remain the central axis of negotiations and will stay under heightened scrutiny until the very end. Here, it is not about counting laws, but about results: an independent and efficient judiciary, the fight against high-level corruption and organized crime, the protection of fundamental rights and media freedom - and a track record of final convictions, that is, proof that the rule of law system functions – he said.
Most demanding chapters: administrative and financial challenges
Speaking about the technically and financially most demanding areas, Zenović said these involve serious and long-term state obligations.
- Chapter 27 - Environment and Climate Change and Chapter 12 - Food Safety, Veterinary and Phytosanitary Policy are chapters that require not only political will, but serious administrative capacity, expertise, long-term investment, and consistent implementation of European standards in practice - from waste and water management to food chain control and public health issues – he stated.
<h2>Full implementation of the EU acquis</h2>
Zenović underlined that one of the key challenges in the final phase of negotiations remains the translation and full implementation of the European Union acquis, along with strengthening administrative capacities at all levels.
- This is a process that does not end with the adoption of regulations, but with their understanding and application in the daily work of institutions. Despite the complexity of this task, I am convinced that this segment of the process will also be fully addressed through institutional strengthening, targeted technical support, and clear political responsibility – he said.
<h2>Political momentum and the final stage</h2>
Referring to the political context, he noted that additional momentum is expected during the Cypriot, and subsequently the Irish, Presidency of the Council of the EU, along with a clear message from Brussels.
- What is being sought is not merely the formal closing of chapters, but the lasting, sustainable, and irreversible implementation of reforms. At the same time, the awareness of all 27 Member States of the importance of Montenegro’s European future - not only for us, but for the region and for the European Union itself, must be unanimous – he stressed.
In conclusion, Zenović emphasized that Montenegro today has the capacity to close all negotiation chapters during this year and to fulfill all obligations for membership by the end of 2026.
- But the final stage of the process requires the highest level of responsibility. European integration is not the project of one government or one mandate - it is a test of institutional maturity, political culture, and the state’s capacity to assume the full responsibility of equal membership in the European Union - Zenović concluded in his interview with the ETV Portal.

Zenović to Portal ETV: All chapters can be closed this year - 2026 is a test of the state’s maturity

Kubanski oslabljeni zdravstveni sistem doveden je na ivicu kolapsa zbog toga što Sjedinjene Američke Države blokiraju isporuke nafte toj zemlji, izjavio je u petak jedan kubanski zvaničnik.
Zdravstveni sistem na ostrvu je, zajedno s ostatkom ekonomije, i ranije bio u stanju permanentne krize, uz hroničan nedostatak potrepština, osoblja i ljekova.
No, previranja su posljednjih sedmica dostigla novu krajnost. Hitne službe se bore da pronađu dovoljno goriva za izlazak na intervencije. U ruševnim bolnicama učestale su nestanke struje. Letovi koji donose ključne medicinske zalihe su obustavljeni jer kubanske vlasti navode da više ne mogu da pune avione gorivom na svojim aerodromima.
Stručnjaci i pojedini svjetski lideri upozoravaju da bi ostrvo moglo biti na pragu humanitarne krize.
U intervjuu za agenciju Asošijejted pres (Associated Press), kubanski ministar zdravlja Hose Anhel Portal Miranda rekao je da američke sankcije više ne samo da guše ekonomiju ostrva, već sada ugrožavaju "osnovnu ljudsku sigurnost".
- Ne možete uništavati ekonomiju jedne države, a da to ne utiče na njene stanovnike. Ova situacija bi mogla dovesti živote u pitanje - poručio je Portal.
Prema njegovim riječima, pet miliona ljudi na Kubi koji žive s hroničnim bolestima osjetiće posljedice po svoje ljekove ili terapije. Među njima je 16.000 onkoloških pacijenata kojima je potrebna radioterapija i još 12.400 koji prolaze kroz hemoterapiju.
Kardiovaskularna njega, ortopedija, onkologija i liječenje teško oboljelih pacijenata koji zavise od rezervnog napajanja električnom energijom su među najpogođenijim oblastima, naveo je. Na listu usluga koje trpe posljedice dodani su i tretmani bubrežnih oboljenja te hitne ambulantne službe.
Energetska kriza s kojom se Kuba godinama bori ušla je u novu fazu prošlog mjeseca, kada je američki predsjednik Donald Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se uvodi carina svakoj zemlji koja prodaje ili isporučuje naftu Kubi. Uslijedilo je samo nekoliko sedmica nakon što je Tramp svrgnuo venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i najavio da kubanske rafinerije više neće dobijati venecuelansku naftu.
Kuba, koja proizvodi tek oko 40 odsto vlastitih potreba za gorivom i u velikoj mjeri zavisi od nafte za napajanje ostrva energijom, dugo se oslanjala na saveznike poput Venecuele, Meksika i Rusije kako bi pokrila energetski deficit. No, te isporuke su sada presušile.
Tramp je otvoreno poručio da mu je širi cilj da pojačavanjem ekonomskog pritiska na ostrvo potakne promjenu režima u Havani, koja se i ranije teško nosila s decenijama američkih sankcija.
Upravo kubanski građani, za koje američka vlada tvrdi da ih nastoji zaštititi, najteže osjećaju posljedice blokade goriva dok se svakodnevno gomilaju teškoće. Autobusi su redukovali linije, gorivo je podvrgnuto strogom racionisanju i prodaje se samo za stranu valutu, a hronične nestašice električne energije i isključenja struje dostigle su novu krajnost.
- Od januara se sve drastično promijenilo - kaže Aniliet Rodriguez, 25-godišnja trudnica koja je tog mjeseca primljena u centar za majčinsku njegu zbog ekstremnog oblika anemije.&nbsp;
- Nema hljeba, nema mlijeka za ishranu... Nema ljekova - ističe ona.
Kubanski zdravstveni sistem zasniva se na univerzalnom i besplatnom modelu, s lokalnim ambulantama gotovo u svakoj ulici i državnim subvencijama za lijekove. Ipak, posljednjih godina ušao je u stanje duboke krize, naročito nakon pandemije kovida-19. Hiljade ljekara, koji na državnim platama jedva mogu priuštiti karton jaja, napustile su zemlju, a bolnice su ubrzano propadale.
Zbog nestašice ljekova mnogi su prisiljeni da ih nabavljaju na crnom tržištu.
Portal upozorava da se očekuje daljnje pogoršanje stanja u narednim sedmicama, iako se kubanska vlada, kako kaže, trudi da se prilagodi novoj realnosti. U klinikama su instalirani solarni paneli, dok vlasti prioritet daju liječenju djece i starijih.
Istovremeno su uvedena ograničenja na tehnologije koje troše više energije, poput CT skenera i laboratorijskih testova, pa je ministar istakao da će ljekari sve više morati da se oslanjaju na osnovne metode u liječenju pacijenata, što će praktično mnoge odsjeći od viših nivoa zdravstvene zaštite.
- Suočeni smo s energetskom opsadom koja ima direktne posljedice po živote Kubanaca, po živote kubanskih porodica - zaključio je Portal.

Kubanski ministar: Američka blokada goriva dovela zdravstveni sistem na ivicu kolapsa

Na putnom pravcu Berane - Kolašin sinoć je došlo do tuče u kojoj su učestvovali pitomci Policijske akademije iz Danilovgrada, saznaje<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tuca-na-putu-berane-kolasin-zbog-nasilnickog-ponasanja-uhapsena-dvojica-pitomaca-policijske-akademije"> Portal Analitika</a> nezvanično iz policije.
Kako im je saopšteno, E. C. je prijavio Odjeljenju bezbjednosti Berane da su ga napale njenu tri nepoznate osobe.
Prema nezvaničnim saznanjima Analitike, policija je došla do informacija da je E. C. preticao vozilo u kojem su se nalazila dvojica pitomaca Policijske akademije i još jedna osoba.
Nakon preticanja E. C. je pokazao srednji prst trojici momaka, a prilikom preticanja, kako su kazali policiji, ugrožavao im je bezbjednost.
Nakon toga, pitomci Policijske akademije i još jedna osoba, pretekli su vozilo u kojem je bio E. C, prepriječili mu put i tada je došlo do tuče.
Dvojica Andrijevčana i jedan Beranac, od kojih su dvojica pitomci Policijske akademije u Danilovgradu, uhapšeni su i osumnjičeni za nasilničko ponašanje.
Ovim povodom kontaktirali su i direktora Policijske akademije Nenada Vojinovića.
- Imamo nezvanične informacije da se dogodio neki događaj u kojem su naša dva akademca učestvovala. Nakon eventualnih potvrda preduzeće se mjere i radnje shodno pravilnicima Policijske akademije - kazao je Vojinović za Analitiku.

Tag: trgovinski-sporazum