„Đekna još nije smijenjena - a kad će ne znamo“ - jedna je od poruka sa transparenata na večerašnjoj, petoj po redu blokadi saobraćaja u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_f3825eebcb0a258d9fbb635cd64f600608559bc32fd1e1a3b88eb80c7d25bd0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250206170220_f3825eebcb0a258d9fbb635cd64f600608559bc32fd1e1a3b88eb80c7d25bd0f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske škole"> </figure>  Zahtijevajući odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora, oni su prethodnih dana blokirali saobraćaj na Blažovom mostu, Ulici 13. jula, kružni tok kod Kapital Plaze, most iznad knjižare „Karver“ - a danas je na redu bila ulica kod Trgovinske škole „Sergije Stanić“.&nbsp; Oni će sjutra, kako su saopštili po završetku današnje blokade, blokirati raskrsnicu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog - između Alpe Bara i Telekoma. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzxEqIEV9UmM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kao i prethodnih dana - večerašnju blokadu, koja je počela u 17 sati i 26 minuta prati 23 minuta buke - u znak protesta zbog 23 žrtve u dva masakra na Cetinju. Tako okupljeni skandiraju „foteljaši“ i „ostavke“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_f3825eebcb0a258d9fbb635cd64f600608559bc32fd1e1a3b88eb80c7d25bd0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250206170220_f3825eebcb0a258d9fbb635cd64f600608559bc32fd1e1a3b88eb80c7d25bd0f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske škole"> </figure>  Jedna od poruka sa transparenata je: „Ako bi smo bili APP, mi bismo hitno trebali UPDATE“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170236_e59b3b9654f1cf9735a8e629380e12587255209ddfff0f67649c2b9ac3d367bf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250206170236_e59b3b9654f1cf9735a8e629380e12587255209ddfff0f67649c2b9ac3d367bf" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJLDgCgdlS9Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170216_a36ba8270f2b83ac074ffbd933f060ac4585f76c2813409a83f4be82f5dda6a3.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250206170216_a36ba8270f2b83ac074ffbd933f060ac4585f76c2813409a83f4be82f5dda6a3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> </figure>  Okupljeni su tokom blokade propustili vozilo Hitne pomoći da prođe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170224_1eda95913a6d86a07fc9499d687a035a11c3c851286e7ca9b4db10c2430726e5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250206170224_1eda95913a6d86a07fc9499d687a035a11c3c851286e7ca9b4db10c2430726e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Hitna protest"> </figure>  U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. I danas, kao i prethodnih dana, protestuju jer ni on tim povodom nije uradio ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> <figcaption>Jedna od poruka sa večerašnje blokade(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170228_579b4d04c953545f5fdec569c46a2cb077e5eb481ec16d2e7a0bf111f8db805e.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250206170228_579b4d04c953545f5fdec569c46a2cb077e5eb481ec16d2e7a0bf111f8db805e" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest"> </figure>  U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove, pa građani organizuju 23 minuta buke i u Prijestonici, Nikšiću, Kotoru, Budvi, Baru i Herceg Novom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170228_7deb9bfa8b04673a1b8f126d0a7acbe2ba216e0a51280cc32872c3cad34a4a38.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250206170228_7deb9bfa8b04673a1b8f126d0a7acbe2ba216e0a51280cc32872c3cad34a4a38" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> </figure>  Građani u Nikšiću od 17.26 sati blokiraju kružni tok kod Pošte, dok u Baru okupljeni protestuju na glavnoj ulici preko puta Robne kuće. U Kotoru će u isto vrijeme biti blokiran pješački prelaz kod Luke, a u Herceg Novom kružni tok u Meljinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Đekna, Blokada kod Trgovinske"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170248_b6829e4da11a6db9344bca761d55440083dd824b20aa6fa1e5f94ca58c93162b.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250206170248_b6829e4da11a6db9344bca761d55440083dd824b20aa6fa1e5f94ca58c93162b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="blokada"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170252_517866974762bf2b0989c8c3055a317f0ce3de2c3dea974d50617e38e51816dd.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250206170252_517866974762bf2b0989c8c3055a317f0ce3de2c3dea974d50617e38e51816dd" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>

Duško Mihailović

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Kamo śutra“ sjutra blokira raskrsnicu između Alpe Bara i Telekoma, večeras poručili: „Đekna još nije smijenjena - a kad će ne znamo“

Albanija je u četvrtak, dok se Crna Gora odmarala, otvorila u Briselu na međuvladinoj konferenciji o pristupanju Evropskoj uniji pregovore u Klasteru 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast, koji obuhvata osam pregovaračkih poglavlja. Time je Albanija povećala broj otvorenih poglavlja na 24, prestigavši Srbiju koja je posljednja pregovaračka poglavlja otvorila još u decembru 2021, i ozbiljno konkurišući Crnoj Gori.
Albanija vodi uspješno ubrzanim tempom pristupne pregovore s Evropskom unijom. Juče je otvorila četvrti klaster, čime se broj pregovaračkih poglavlja u kojima naš južni susjed pregovara popeo na 24.
EU je 2020 uvela novu metodologiju pregovora tako što je 35 pregovaračkih poglavlja smjestila u šest tematskih klastera. Od tada zemlje kandidatkinje ne otvaraju pregovore u pojedinim poglavljima, nego otvaraju klastere s više poglavlja, dok se poglavlja zatvaraju i dalje pojedinačno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMartaKosEU%2Fstatus%2F1925596411292197032%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1925596411292197032%7Ctwgr%5E560725f1644945bbeafb2aabb119537ac6af1e2a%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Albanija je najprije 15. oktobra 2024. otvorila Klaster 1 – Osnove procesa pristupanja koja uključuje pet poglavlja: 5 – Javne nabavke; 18 – Statistika; 23 – Pravosuđe i osnovna prava; 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost; i 32 – Finansijska kontrola). Zatim je 17. decembra 2024. otvorila pregovore u Klasteru 6, koji čine poglavlja 30 – Vanjski odnosi i 31 – Vanjska sigurnosna i odbrambena politika. Sljedeća grupa pregovaračkih poglavlja koja je Albanija otvorila 14. aprila 2025. je Klaster 2 –Unutrašnje tržište u kojem devet pregovaračkih poglavlja: 1 – Slobodno kretanje robe; 2 – Slobodno kretanje radnika; 3 – Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga poslovnog nastanjivanja; 4 – Slobodno kretanje kapitala; 6 – Pravo privrednih društava; 7 – Pravo intelektualne svojine; 8 – Konkurencija; 9 – Finansijske usluge; i 28 – Zaštita potrošača i zdravlja. I juče je otvoren Klaster 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast u kojem je osam poglavlja: 10 – Digitalna transformacija i mediji; 16 – Oporezivanje; 17 – Ekonomska i monetarna politika; 19 – Socijalna politika i zapošljavanje; 20 – Preduzetništvo i industrijska politika; 25 – Nauka i istraživanje; 26 – Obrazovanje i kultura; i 29 – Carinska unija.
Silovit tempo kojim Albanija vodi pregovore najbolje se uočava kada se on uporedi s procesom pristupnih pregovora Crne Gore.

Dok Crna Gora stagnira, Albanija otvorila još jedan klaster u pregovorima s EU

Tijelo rektora vodećeg sportskog univerziteta u Rusiji, profesora Nikolaja Česnokova (68), pronađeno je u glavi kipa - spomenika "Majka Domovina zove" u Volgogradu, koji je trenutno zatvoren za posjetioce.
Policija istražuje neobične okolnosti njegove smrti. Vjeruje se da je Česnokov ilegalno ušao u spomenik, pišu ruski meidji.&nbsp;
Bio je rektor Moskovske državne akademije za fizičku kulturu, institucije koju finansira Kremlj i koju smatraju najboljim sportskim univerzitetom u zemlji.
Na posljednjoj fotografiji snimljenoj prije uspona u kip vidi se kako priprema cvijeće koje je namjeravao da položi kod spomenika, koji se smatra svetim mjestom u znak sjećanja na poginule u Drugom svjetskom ratu, piše Index.hr.&nbsp;
Tijelo nađeno je unutar glave monumentalne figure, visočije od 32 metra, do koje se dolazi kroz uski otvor penjanjem uz 200 stepenica, navode ruski mediji.
Ruski Istražni odbor otvorio je istragu kako bi se isključila mogućnost krivičnog djela, a među mogućim uzrocima spominju se pad i srčani udar.
Česnokov je u sovjetsko doba stekao titulu "majstora sporta" u atletici, a bio je i akademik Ruske akademije prirodnih nauka.
Prema dostupnim informacijama, Česnokov je preminuo na najvišoj tački do koje se može popeti unutar spomenika.
"Popeo se do vrha", izvijestio je jedan ruski medij.
Lokalni stanovnici kažu da se dosad vrlo mali broj ljudi popeo do glave spomenika te da to po zakonu smiju činiti samo osobe uključene u njegovo održavanje.

Tijelo ruskog profesora pronađeno u glavi kipa

Centralna banka (CBCG) objavila je konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG za ovu godinu za najbolji rad iz oblasti uticaja klimatskih promjena na finansijski sistem.
Cilj nagrade je, kako su objasnili, podsticanje naučnog istraživanja i podizanja društvene svijesti o izazovima koje donose klimatske promjene, sa posebnim naglaskom na uticaj klimatskih promjena na finansijski sistem.
Zelenu nagradu CBCG, koja se dodjeljuje povodom Dana ekološke države Crne Gore 20. septembra, čine plaketa i novčani dio, koji iznosi tri hiljade eura.
Pravo na učešće imaju crnogorski državljani koji su stekli visoko obrazovanje, najmanje nivo VI, odnosno 180 CSPK, na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola u Crnoj Gori ili inostranstvu. Rok za prijavu radova je 15. avgust.
Prijavljeni radovi treba da zadovolje kriterijume inovativnosti, teorijskog i empirijskog doprinosa afirmaciji najbolje prakse za djelovanje centralnih banaka i drugih regulatora i supervizora finansijskog sistema, međunarodnih organizacija i institucija, kreditnih i/ili drugih institucija finansijskog sistema, na izazove klimatskih promjena i njihov uticaj na stabilnost finansijskog sistema.
Dostavljeni radovi ne smiju biti ranije objavljeni, niti u isto vrijeme poslati na razmatranje ili prihvaćeni za objavljivanje kod strane drugih institucija ili časopisa.
CBCG Zelenom nagradom, kao i nizom drugih aktivnosti, želi da utiče na podizanje društvene svijesti o izazovima koje nose klimatski rizici, ali i da podstakne kreditne institucije da intenziviraju napore na minimiziranju tih rizika u svom poslovanju.
Iz CBCG su podsjetili da je, u cilju usklađivanja poslovanja finansijskog sistema Crne Gore sa evropskim i globalnim standardima održivog razvoja i ESG principima, Savjet za finansijsku stabilnost usvojio Mapu puta finansijskog sektora ka održivim finansijama. Taj dokument pruža strukturisan pristup integraciji ekoloških, društvenih i upravljačkih kriterijuma u finansijsko odlučivanje, jačanju ekonomske otpornosti i podsticanju društvene jednakosti, čime se daje značajan doprinos tranziciji cjelokupnog društva ka održivom razvoju.

Objavljen konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, pozivaju na memorijalno okupljanje u ponedjeljak, 26. maja 2025. godine, u podne, ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, u znak obilježavanja godišnjice ratnog zločina Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine, navedeno je u saopštenju. 
- Okupljanje organizujemo kao izraz savjesti crnogorskog društva, u znak sjećanja na žrtve zločina i u cilju podrške njihovim porodicama. Godinama se zalažemo za kažnjavanje odgovornih za ovaj zločin, kao i za to da se žrtvama podigne spomenik i da država uspostavi 25. maj kao Dan sjećanja na žrtve zločina Deportacije. Nastavićemo da to činimo i ove godine - dodali su.
Ovo je, kako navode, 21 godina da građansko društvo organizuje memorijalno okupljanje, a šesnaesta da se to čini pred zgradom Uprave policije u Herceg-Novom, odakle je većina izbjeglica prinudno odvedena i izručena vojsci Srpske Republike u Bosni i Hercegovini.
Dodaju da prema dostupnim zvaničnim dokumentima, crnogorska policija je u maju i junu 1992. godine, nezakonito uhapsila najmanje 66 Muslimana-Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine (odnosno osoba pretpostavljene muslimanske nacionalnosti), koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH, a zatim ih isporučila njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike u BiH, koja je ubila najveći broj njih. 
- Samo dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore. Na teritoriji Crne Gore je istovremeno uhapšeno i 33 izbjeglica iz BiH srpske nacionalnosti, koji su vraćeni u Republiku Srpsku radi mobilizacije. Za razliku od izbjeglih Muslimana, deportovane izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirane kao taoci, niti je poznato da je neko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije - ističe se u saopštenju. 
Podsjećaju i da je Crna Gora 2008. godine za 200 članova porodica žrtava poslije četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. 
- Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Foči). Međutim, u krivičnom postupku vođenom u Crnoj Gori, svi okrivljeni su oslobođeni, jer je sud proizvoljno uveo zahtjev da su optuženi “morali pripadati organizaciji strane u sukobu ili postupati u službi strane u sukobu da bi bili odgovorni za ratni zločin”, pri čemu je zaključeno da Crna Gora nije bila strana u sukobu u Bosni i Hercegovini, i da optuženi nisu postupali u službi bosanskih Srba, što je suprotno utvrđenim činjenicama (presuda Ks. 6/12) - navodi se u saopštenju. 
U 2025. godini konačno je, naglašavaju, i žrtvama Deportacije priznat status civilnih žrtava rata kroz izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. 
Vlada Crne Gore je donijela i odluku o isplati jednokratne naknade od 100.000 eura i porodici stradalog u ovom zločinu, Osma Bajrovića, čiji su supruga i djeca crnogorski državljani. 
Ovaj čin, ističu, predstavlja važan korak ka priznavanju odgovornosti i ispravljanju dugogodišnje nepravde.
U 2022. godini Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije Crne Gore su uputili izvinjenje žrtvama Deportacije i njihovim porodicama.
- Ove godine će pored članova porodice Osma Bajrovića, skupu prisustvovati i dvije majke i dvije sestre žrtava Deportacije, koje za ovu priliku dolaze iz Goražda. To su Sejda i Sanela Krdžalija, majka i sestra Sanina Krdžalije, Hikmeta Prelo, majka Amera Prela, koji je bio najmlađa, osamnaestogodišnja žrtva Deportacije, i Hikmetina sestra Fikreta Hadžić. Hikmeta i Fikreta su u ovom ratnom zločinu ostale i bez brata Himza Čengića - navodi se u saopštenju. 
Skupu će, dodaju, u ime kabineta Predsjednika Crne Gore prisustvovati saradnici Marija Vesković i Drago Šundić. 
Oni su naveli da od premijera Milojka Spajića čekaju odgovor.
Skupu će, kako su saopštili, prisustvovati ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, i ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
U ime Ministarstva unutrašnjih poslova prisustvovaće generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove, Zoran Kujović i načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Herceg Novom, Dragan Kontić. U ime Ministarstva evropskih poslova, prisustvovaće glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović.
- Prisustvo skupu do sada su potvrdili i ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimir Jukić, predstavnici Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kao i Liberalna partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka stranka, glavna urednica nedjeljnika Monitor, Milena Perović i prethodni glavni urednik Monitora Esad Kočan, odbornik i istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Saša Zeković, građani i predstavnici nevladinih organizacija - navodi se u saopštenju. 
Memorijalnom skupu prošle, 2024. godine, prisustvovali su Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica, načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Herceg Novom Dragan Kontić, savjetnica potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Mirjana Maslovar, službenik Ministarstva vanjskih poslova Drago Martinović, saradnica u Kabinetu predsjednika Crne Gore Marija Vesković, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić i pomoćnik sekretara za prostorno planiranje i izgradnju u Opštini Herceg Novi Aleksandar Božović.
Godinu ranije, 2023. godine, prisustvovali su predsjednik Vlade Dritan Abazović, savjetnik premijera Đorđe Radulović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, državni sekretar Ministarstva odbrane Krsto Perović i državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Mersudin Gredić. Ispred Opštine Herceg-Novi prisustvovao je menadžer Opštine, Dušan Vukić, iz političke partije URA.
<h2>TRI INICIJATIVE</h2>
Kako je saopšteno, HRA, CGO, ANIMA i tada član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, prije četrnaest godina, 2011. godine, uputili su tri inicijative tadašnjem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine, tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću, da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava, da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH.
- Godinama ponavljamo ove inicijative pa smo u maju 2021. godine, prvu inicijativu ponovili tadašnjem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, koji nam je odgovorio kako u tom cilju treba mijenjati Zakon o državnim i drugim praznicima, ali nije učinio ništa da inicira njegovu izmjenu - istakli su. 
Drugu inicijativu su, kako navode, ponovili u septembru 2021. godine predsjedniku Opštine Herceg Novi, predsjedniku Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivanu Otoviću, odborničkim klubovima Skupštine Opštine Herceg Novi i tadašnjoj ministarski prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesni Bratić. 
- Od njih nismo dobili nikakav odgovor. Prošle godine, zajedno sa Bošnjačkim vijećem, istu inicijativu smo uputili predsjedniku opštine Herceg Novi, Stevanu Katiću, i predsjedniku Skupštine Opštine Ivanu Otoviću, i svim odbornicima u lokalnom parlamentu HN, od kojih do danas nismo dobili nikakav odgovor navodi se u saopštenju. 
Oni su istakli i da je treća inicijativa jedina zvanično prihvaćena – realizovana je 2022. godine, kada su direktor Uprave policije Zoran Brđanin i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić prisustvovali memorijalnom skupu u Herceg-Novom povodom tridesetogodišnjice zločina. 
- Tom prilikom su uputili javno izvinjenje žrtvama i njihovim porodicama zbog postupaka crnogorske policije. Dodatno, u avgustu 2023. godine, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je u ime Crne Gore javno izvinjenje za ovaj zločin na sastanku sa Alenom Bajrovićem, sinom Osma Bajrovića, žrtve Deportacije i predstavnicama HRA, CGO i Anime - zaključili su.

Poziv na memorijalno okupljanje u znak sjećanja na žrtve: 33 godine od zločina deportacije izbjeglica

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: trgovinska-skola

„Kamo śutra“ sjutra blokira raskrsnicu između Alpe Bara i Telekoma, večeras poručili: „Đekna još nije smijenjena - a kad će ne znamo“

Dok Crna Gora stagnira, Albanija otvorila još jedan klaster u pregovorima s EU

Tijelo ruskog profesora pronađeno u glavi kipa

Objavljen konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG

Poziv na memorijalno okupljanje u znak sjećanja na žrtve: 33 godine od zločina deportacije izbjeglica

PRATITE TVe UŽIVO