Bojkotom domaćih kompanija, građanima ni privredi neće biti bolje, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj i dodao da ne podržava bojkot i da ne treba dati prostora populizmu.
- Treba da kupujemo domaće i da podržimo domaće proizvode. Crnoj Gori ne treba populizam, nespretne izjave političara, pozivi Facebook grupa, već da se okrene domaćoj proizvodnji, obezbjedi podršku i poveća konkurentnost - naveo je Đeljošaj na panelu pod nazivom "Bojkot trgovine - ko dobija, a ko gubi?" na Ekonomskom fakultetu.
On smatra da se mora voditi računa da se kreiraju podsticajne mjere, jer nije cilj da zatvaramo biznis i ostavljamo hiljade ljudi bez posla.
- Crna Gora je mala ekonomija i svi znamo koliko smo uvozno zavisni. Zavisimo od svih spoljnih faktora oko nas i svijetu, a odlučujući faktor za rast inflacije je bio rat u Ukrajini. Mi smo kreirali neke mjere da pokušamo da zaustavimo tu inflaciju i da podržimo proizvodnju - kazao je Đeljošaj.
On je naveo da je njegovo opredjeljenje da kupujemo domaće i da je to jedini izlaz.
- Nije slučajno targetiran Voli, a to nije dobro za državu ni Crnu Goru. Treba da budemo ponosni na naše kompanije. Radujem se svakoj novoj kompaniji koja posluje u Crnoj Gori. Ne radujemo se kad rade sa minusom, kad ne plaćaju porez, ni plate radnicima. U državi koja je zatvorila fabrike, imala loše privatizacije, ne podržavam bojkot domaćih kompanija. To je potpuno pogrešno i ne treba da dozvolimo takve stvari - ocijenio je Đeljošaj.
On smatra da targetiranjem domaćih kompanije građanima neće biti bolje, kao ni privredi.
- Moramo to da zaustavimo kao društvo i da ne damo prostora populizmu i onome što nije dobro za građane i razvoj ekonomije. Protiv smo bojkota, pozivam sve da se uključimo u odluci da se ne desi bojkot - dodao je Đeljošaj.
On je naveo da podržava ekonomiju, a ne trgovačke lance, u cilju zaštite standarda građana.
Đeljošaj je upozorio da nespretne izjave političara treba ostaviti po strani.
- Treba da vidimo šta možemo da radimo kako bi postali konkuretniji i da građani imaju što bolji standard - kazao je Đeljošaj.
Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Trade, Dragan Bokan, saopštio je da prvi put čuje, kada je bojkot u pitanju, da se napada prva firma.
- Mi smo najveći poljoprivredni proizvođač u Crnoj Gori i proizvođač mesa - rekao je Bokan.
Prema njegovim riječima, niko ne treba koristiti određenu situaciju za ekstra bogaćenje niti iko ima pravo da ruši crnogorsku privredu.
- Ne želim da zabijam nikome prst u oko, dovedeni smo do zida, moramo se braniti. Sve što je iznešeno prethodnih dana ocjenjujem kao zlonamjerno, u krajnju ruku rušilački - kazao je Bokan.
On je rekao da Voli bilježi rast profita zbog rasta prometa, ali da su porasli i troškovi.
- Ako ne raste promet, moraju marže. Cijene su previsoke, a najveći razlozi su globalni. Mi ne možemo kontrolisati nabavne cijene - kazao je Bokan.
On smatra da je bojkot ne samo populizam, već da predstavlja i rušenje cijelog sistema.
- Troškovi nam rastu, ako ne dođe do povećanja prometa u ovoj godini mi moramo da podignemo marže kako bi se zaštili. Država nijednom nije rekla nećemo porez na dobit, kome onda pada na pamet da ruši svoju ekonomiju - rekao je Bokan.
Bokan je naveo da su trgovačke bruto marže najniže u regionu.
- U Srbiji su prosječno 26,9 odsto, u Bosni i Hercegovini (BIH) 23,9, a zemlji članici EU prosjek je malo iznad 25 odsto, dok je bruto marža u Voliju 24,33 odsto - rekao je Bokan.
On je naveo da je poresko opterećenje u Crnoj Gori, mimo poreza na dodatu vrijednost (PDV), kada su akcize i carine u pitanju, više nego u Hrvatskoj 16,06 odsto.
Bokan je pozvao Lidl i druge evropske moćne lance da što prije dođu, te da je crnogorsko tržište otvoreno.
- Ko ima interes u Crnoj Gori za ovakvo lobiranje Lidla? Zašto to dolazi sa adresa visokih kao što je Vlada? To nije interes crnogorske ekonomije. Zamislite da neko sa pozicije Vlade vrši ovakvu promociju Volija - kazao je Bokan.
On je naveo da je bilo partnerski što su obavijestili domaće proizvođače da može doći do pada otkupa radi bojkota.
- Mi smo rekli da ćemo smanjiti otkup shodno padu prometa - dodao je Bokan.
Predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG), Milutin Đuranović, saopštio je da ne vidi razlog zašto naši političari ne bi podržali kupovinu domaćih proizvoda.
- Crna Gora je uvozno zavisna država. Sa uvozom uvozimo i inflaciju. Mi moramo da proizvodimo. Evo pogledajte slučaj sa strujom, niža je cijena nego u regionu zato što je proizvodimo. Ako prestanemo sa proizvodnjom struje biće viša cijena - rekao je Đuranović.
On smatra da nema održivog razvoja bez budžetske podrške.
- Država mora da obezbijedi profitabilnost ulaganja u poljoprivredu kroz budžetsku podršku i obezbijedi proizvodnju hrane. Mi to prethodnih decenija nijesmo prepoznali i sada smo tu gdje smo - kazao je Đuranović.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj ne podržava bojkot: Neće pomoći ni građanima ni ekonomiji, ne davati prostora populizmu

Premijer Milojko Spajić najavio je formiranje robnih i stabilizacionih rezervi koje će, kako je rekao, pomoći malim trgovcima da budu konkurentniji prema većim objektima.
- Pronašli smo mnoge načine kako se trgovci dovijavaju cijenama i zbog toga smo htjeli da prebacimo pritisak i na trgovce. Zato sam podržao bojkot građana i mogu reći da su u pravu. Potpuno se saosjećam sa njima, kao predsatvnik izvršne vlasti. Mi ne živimo u komunizmu gdje može država da interveniše na način kao prije 1990. - kazao je Spajić za TVCG.
Tvrdi da je država reagovala u mjeri u kojoj je to bilo moguće.
- Mi možemo još dvije stavri da uradimo - robne i stabilizacione rezerve. Ministarstvo ekonomije je najavilo da ćemo početkom aprila imati prvu verziju robnih rezervi na Vladi, a za stabilizacione rezerve, kojima će se baviti ministarstvo finansija je potpuno druga priča kojom pokušavamo da smanjimo oligopolski uticaj trgovaca jednih na druge. To su dvije politike koje će biti vrlo značajne i koje će dugoročno stabilizovati cijene u Crnoj Gori - smatra Spajić.
Od naplate PDV-a očekuje oko milijardu 400 miliona eura prihoda što je, kako je kazao, tri puta više nego 2020.&nbsp;
<h2>"Narko karteli kao terorističke organizacije po uzoru na SAD"</h2>
Spajić je rekao i da je današnja sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost bila intenzivna i da je otvorena velika tema - klasifikacija narko kartela i organizacija kao terorističkih organizacija.
Taj prijedlog iznio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić kao dopunu Nacionalne strategije bezbjednosti.
- Po uzoru na SAD-a, naravno sve u skladu sa evropskim zakonodavstvom - rekao je Spajić.
T.K.

Tamara Klikovac

Spajić: Prva verzija robnih rezervi početkom aprila na Vladi

Produžili smo akciju „Limitirane cijene“ do 30. aprila - saopšto je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na pres konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Akcija će, kaže, biti ista kao i u prethodnom periodu i obuhvatiće isti broj proizvoda. Ovom akcijom su, poručuje Đeljošaj, pomogli da se stabilizuju cijene na tržištu.
Na pitanje da li podržava najavljeni bojkot prodavnica i supermarketa Đeljošaj je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.
- Ja podržavam da što više kupujemo domaće proizvode i fokusiramo se da idemo u naše trgovine i da ujedno kroz ovo pitanje pratimo program konkurentnosti koji će imati poseban popust u prehrambenoj industriji - naveo je on.
Najavio je nove biznise za prehrambenu industriju.
Rekao je da građani imaju pravo na bojkot. Na pitanje kako bi se višednevni bojkot kod nas, a koji je najavljen i u Hrvatskoj, odrazio na ekonomiju, on je rekao da ne mora da znači da je ono što je dobro u jednoj državi dobro i za drugu.
- Uvijek treba vidjeti je li to dobro za nas. Ne želim da komentarišem susjedne zemlje. Politika Vlade će biti da promovišemo bolje uslove za privredu, da budu konkurentniji... - naveo je on.
Na pitanje zašto Vlada ne ograniči cijene, izuzev akcije Limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da imaju određene analize.
- Hrvatska ograničava cijenu a ne marže. Na osnovu podataka koje smo prikupili: postoji mogućnost marže da se limitiraju a ne cijena. Kad se ograničavaju marže ostavlja se mogućnost manje dobiti - naveo je on.
Na pitanje oće li ići u prodavnicu rekao je da će, ako bude imao potrebu, ići da kupuje domaće proizvode.
- Vlada i Ministarstvo se fokusiraju na ono što su najveće potrebe domaćinstva. Neke proizvode ne razmišljamo da limitiramo: koka kolu, čokolade.. - naveo je Đeljošaj.
Istraživanje je pokazalo, kaže, da je to što je na listi Limitiranih cijena najveća potreba građana i da to koriste u svakodnevnoj upotrebi.
- Ponekad imam osjećaj da ni građani kada razgovaraju o ovim temama nemaju baš toliki osjećaj koliko su neke cijene jeftinije u odnosu na region - dodao je on.
<h2>Biće više kontrola inspekcije</h2>
On je najavio da će biti više kontrola inspekcije u odnosu na poštovanje limitiranih cijena. Na pitanje razmatraju li represivne mjere za one koji koriguju limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da misli da kazne tim povodom nijesu male - iznose po pet hiljada eura.
- Ne znam bi li bilo dobro da ih povećavamo. Biće više kontrola. Kao Ministarstvo smo preuzeli odgovornost i za rad inspekcija, očekujem da će to biti bolje - naveo je Đeljošaj.
Do sad ima 66.000 naplaćenih kazni.
Đeljošaj nije htio da odgovori na pitanje što je crvena linija za manje brojne narode da otkažu podršku Vladi jer to nije tema pres konferencije.

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Radio kao primarni izvor vijesti navodi dva odsto ispitanika iz istraživanju AMU, iako on nije dominantan izvor informisanja ima komplementarnu ulogu, jer je riječ o mediju koji najbrže plasira informacije nakon društvenih mreža-rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Damir Nikočević iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).
Podaci koje je AMU predstavila u decembru 2025.godine, kaže Nikočević, govore da je radio i dalje stabilan, veoma važan medij koji zauzima relevantno mjesto u medijskom sistemu.
- Na dnevnom nivou radio prati oko 34 posto punoljetne populacije, dok je njegov nedjeljni domet oko 60 posto. Dakle 6 od 10 građana makar jednom sedmično upali radio stanice - rekao je Nikočević.
Ističe da radio u Crnoj Gori ima najveću popularnost kod građana između 30 do 44 godine, kao i među obrazovanim dijelom stanovništva, dok istraživanja ukazuju i na slabiju slušanost, dodaje on, na sjeveru Crne Gore. 
- Streaming servisi preuzimaju dominaciju, naročito u Evropi, kao i globalno, a takav trend rasta digitalnih streaming servisa se očekuje i u Crnoj Gori, što može da utiče na radijske emitere. Mlađa populacija sve više prelazi na streaming, starija populacija je ,,najodanija televizijskim emiterima”, televizija je i dalje dominantan medij u Crnoj Gori, društvene mreže preuzimaju primat kod mlađe populacije i streaming servisi što znači da se radi drži, ali je pitanje kako će se prilagoditi novim savremenim trendovima - zaključio je Nikočević.

Nikočević: Radio je i dalje brz, pouzdan medij, građanima blizak

Nema većeg simbola državnosti od zastave, grba, himne, ali i Ustava najvišeg pravnog akta u zemlji, a ono što se vijori na zgradi Opštine Žabljak definitivno nije crnogorski heraldički simbol - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istoričar Vukota Vukotić.
Isticanje simbola druge države nije nikad bila, kaže Vukotić, nikakva tradicija u Crnoj Gori, ali ni u jednoj drugoj državi svijeta, to ne postoji i očigledna je, kako kaže, izmišljotina “srpskog sveta”.
- Nama se već dugi niz godina pokušava nametnuti ,,tradicija”, naravno to nema veze sa tradicijom, a ponajmanje ima veze sa zastavama i sa nacionalnim simbolima Crne Gore koji su zaista jasni. Svako ko je i imalo proučavao tu temu zna da su ovdje postojali brojni heraldički simboli, na prostoru Crne Gore, u našoj dugoj istoriji, od te neke ilirske zmije koja je bila neki zajednički totem ilirskih plemena, preko rimskog orla, zatim dvoglavog orla Vizantije koji je ostao skoro do države Petrovića, sve naše srednjovjekovne dinastije, i Balšići i Crnojevići su imali upravo taj jedan simbol - to je dvoglavi orao, imaju ga i sve druge zemlje na Balkanu jer je to vizantijsko nasljeđe - rekao je Vukotić.
Podsjeća da je u vrijeme Petra I i Petra II nošena zastava koja je bila simbol teokratije, koplje sa krstom, dodaje on, bijelo polje sa crvenim rubom, a tek za vrijeme Njegoša uvode se tri boje crvena, plava i bijela, po uzoru na, kako tvrdi, Francusku buržoasku revoluciju.
- Taj panslavistički, kasnije južnoslovenski pokret koji je trebalo da bude revolucionaran prema tadašnjim carevinama, osmanskom carstvu i habsburškoj imperiji, samim tim je preuzeo te nekakve revolucionarne boje. Međutim, Njegoš je bio vrlo skeptičan prema tome i on je dozvolio da te tri boje uđu samo kao narodne boje. Prva prava zastava koju smo mi kao država dobili je za vrijeme knjaza Danila i to je takođe crveni barjak sa krstom i odatle naziv za “krstonosnu vojsku” koja je 1854.godine osnovana upravo iz tog simbola i naravno su istaknuti inicijali vladara, prvo knjaza Danila, zatim Nikole I Petrovića Njegoša. To je potrajalo dok god je bilo crnogorske države, a tek 1882.godine, prema svjedočenju popa Ilije Plamenca, tada ministra vojnog, pošto smo dobili izlaz na more i konačno se riješila ta situacija oko predaje Ulcinja, Crna Gora je dobila pravo da ima pomorsku zastavu i tada je pop Ilija Plamenac odredio da to budu tri boje, crvena, plavetna i bijela. Ono na šta današnji revizionisti puno vole da se pozivaju je taj prvi crnogorski Ustav iz 1905. godine, u njemu u članu 38 se jasno definiše grb Crne Gore, dvoglavi orao u polijetanju sa lavom na štitu, međutim, iza toga član 39 samo kaže da su narodne boje crvena, plavetna i bijela - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5KCuw1dVSK0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Isticanje simbola druge države nikad nije bila tradicija u Crnoj Gori

Saradnja u oblasti zdravstva između dvije prijateljske države odvijaće se na najvišem nivou, poručeno je na sastanku ministra zdravlja Vojislava Šimuna sa turksim kolegom Kemalom Memišogluom. Zvaničnu posjetu Turskoj, Šimun je započeo polaganjem vijenca u Anitkabiru, a potom i upisivanjem u Zlatnu knjigu, odajući počast osnivaču moderne Turske Mustafi Kemalu Ataturku. Tom prilikom istakao je da iskreno prijateljstvo Crne Gore i Turske predstavlja snažan temelj za unapređenje zdravlja i kvaliteta života naših naroda. Nakon toga, održan je bilateralni sastanak sa ministrom zdravlja Republike Turske prof. dr Kemalom Memišogluom. Šimun je podsjetio da saradnja između dvije države u oblasti zdravstva postoji već dugi niz godina, još od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Turske, te naglasio da je cilj aktuelne posjete njeno dodatno jačanje i institucionalizacija kroz revidiranje Memoranduma o saradnji dvije drzave i formiranje zajedničke komisije koja će pratiti i koordinisati buduće aktivnosti između dva zdravstvena sistema. Šimun je posebno pohvalio visok stepen digitalizacije zdravstvenog sistema Turske, koji se razvija već više od dvije decenije, ističući da Crna Gora prolazi sličan razvojni put. Podsjetio je da je u Crnoj Gori usvojen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kao i da je u pripremi Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, čime se stvaraju uslovi za ubrzanu digitalnu transformaciju sistema. - U tom kontekstu najavio je osnivanje Agencije za digitalizaciju i pokretanje projekata teleradiologije, teleoftalmologije i najavu telepatologije kao prvih konkretnih koraka u ovom procesu - navedeno je u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260213090256_10c754ee2911b53bef1862a1a6c20dd7600c4d61ffaf287dd35487f63796f4be.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260213090256_10c754ee2911b53bef1862a1a6c20dd7600c4d61ffaf287dd35487f63796f4be" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Šimun u Turskoj"></figure>  Tokom razgovora, Šimun je izrazio interesovanje za saradnju na polju pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite imajući u vidu da građani Crne Gore već ostvaruju određene zdravstvene usluge u renomiranim privatnim zdravstvenim ustanovama u Turskoj, kao što su bolnice Acibadem i Memorial. - S tim u vezi, ministar je posebno istakao potrebu da se uspostavi i direktna institucionalna saradnja sa državnim bolnicama u Turskoj, kao što je gradska bolnica u Ankari, koja je treća bolnica u svijetu po veličini. Takođe, ministar Šimun je akcentovao značaj saradnje Turske i Crne Gore u edukaciji zdravstvenog kadra za savremene dijagnostičke procedure, u oblasti transplantacione medicine, razvoja sistema praćenja ljekova , kao i potencijalne saradnje u proizvodnji ljekova - navedeno je u saopštenju. Posebna pažnja tokom sastanka posvećena je unapređenju kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite u Crnoj Gori kroz uvođenje standardnih operativnih procedura u svim zdravstvenim ustanovama. - Predstavljeni su reformski koraci koje Ministarstvo zdravlja Crne Gore već sprovodi u cilju uspostavljanja ujednačenih standarda usluga na nivou cijelog sistema. Uzimajući u obzir visoke standarde i međunarodne akreditacije koje posjeduju bolnice u Republici Turskoj, zatražena je stručna podrška i razmjena iskustava u oblasti akreditacije i kontinuiranog unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite - ističe se u saopštenju. U okviru razgovora o konkretnim oblastima saradnje, predstavljeni su i potencijali Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu, sa posebnim osvrtom na njegove prirodne resurse i značaj u oblasti rehabilitacije i zdravstvenog turizma, uz iskazanu spremnost Crne Gore za razvoj zajedničkih projekata i partnerstava i u ovom segmentu. Memišoglu je poručio da Crnu Goru i Tursku povezuju bratski odnosi i snažno prijateljstvo, te naglasio da će Turska sa zadovoljstvom ostvariti saradnju u svim oblastima koje je crnogorski ministar predložio. Takođe, ministar Memišoglu je podržao inicijativu za formiranje međudržavne komisije za nadzor saradnje između dva zdravstvena sistema. Tokom susreta turski ministar je najavio svoju buduću posjetu Crnoj Gori koja će predstavljati nastavak jačanja međudržavne saradnje. - Posjeta predstavlja važan korak ka uspostavljanju strateškog partnerstva između Crne Gore i Turske u oblasti zdravstva, sa ciljem modernizacije sistema, jačanja kapaciteta i unapređenja zdravstvene zaštite građana - poručeno je u saopštenju.

Šimun-Memišoglu: Saradnja u oblasti zdravstva između dvije prijateljske države će se odvijati na najvišem nivou

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovaće od danas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji gdje će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, u prisustvu ključnih svjetskih lidera potvrditi posvećenost Crne Gore evropskom putu.
Iz Kabineta predsjednika su kazali da je Minhenska konferencija jedan od najvažnijih svjetskih foruma posvećenih bezbjednosti i globalnim političkim izazovima.&nbsp;
- U prisustvu više od 50 šefova država i vlada, Milatović će potvrditi posvećenost Crne Gore evropskom putu i dodatno učvrstiti podršku u finalnoj fazi pregovaračkog procesa - navodi se u sapštenju.
Dodaju da je ove godine najavljeno i prisustvo državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Marka Rubia, koji će predvoditi američku delegaciju.
- U fokusu će biti evropska bezbjednost, jačanje transatlantske saradnje, globalni geopolitički izazovi, kao i otpornost demokratskih društava u uslovima savremenih bezbjednosnih izazova - istakli su u saopštenju.
Kako su kazali iz Kabineta predsjednika, planirani su susreti Milatovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Kostom, visokom predstavnicom Evropske unije Kajom Kalas, kao i sa premijerom Nizozemske Dikom Šufom, uz niz razgovora sa drugim visokim zvaničnicima iz država članica EU i NATO-a.
- U okolnostima složenih globalnih izazova, Crna Gora u Minhenu potvrđuje svoju međunarodnu poziciju - navodi se u saopštenju.
Dodaju da prisustvo Milatovića na tom skupu predstavlja nastavak aktivne diplomatije Crne Gore i doprinos jačanju njenog kredibiliteta.

Tag: trgovine

Đeljošaj ne podržava bojkot: Neće pomoći ni građanima ni ekonomiji, ne davati prostora populizmu

Spajić: Prva verzija robnih rezervi početkom aprila na Vladi

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Nikočević: Radio je i dalje brz, pouzdan medij, građanima blizak

Vukotić: Isticanje simbola druge države nikad nije bila tradicija u Crnoj Gori

Šimun-Memišoglu: Saradnja u oblasti zdravstva između dvije prijateljske države će se odvijati na najvišem nivou

Milatović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO