Građani zapadnih zemalja sve su uvjereniji da se svijet kreće prema globalnom ratu, ali istovremeno pokazuju ograničenu spremnost na žrtvu kada treba platiti veće vojne izdatke. To su ključni nalazi ankete koja opisuje rastuću zabrinutost javnosti zbog rizika i cijene nove ere sukoba, piše Politico.
U svih pet anketiranih zemalja – Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj – velika većina ispitanika smatra da svijet postaje opasnije mjesto. Amerikanci, Kanađani, Francuzi i Britanci većinom vjeruju da je izbijanje Trećeg svjetskog rata u narednih pet godina vjerovatnije nego da nije. Ti nalazi će zasigurno uticati na rasprave među svjetskim liderima koji se danas okupljaju na godišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Strah od Trećeg svjetskog rata raste
Udio birača koji predviđaju novi svjetski rat naglo je porastao u odnosu na mart 2025. godine, kada je agencija Public First posljednji put postavila to pitanje.&nbsp;
- Promjena u stavovima zapadne javnosti u manje od godinu odražava dramatičan zaokret prema nesigurnijem svijetu, u kojem se rat smatra vjerovatnim, a savezništva nestabilnim- rekao je Seb Rajd, voditelj istraživanja u agenciji Public First.
Trend je posebno izražen u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje 43 procenta ispitanika vjeruje da će novi svjetski rat „vjerovatno“ ili „vrlo vjerovatno“ izbiti do 2031. godine, što je porast u odnosu na 30 procenata zabilježenih u martu 2025.
Gotovo polovina Amerikanaca, njih 46 procenata, smatra da je novi svjetski rat „vjerovatan“ ili „vrlo vjerovatan“ u istom periodu, u odnosu na 38 procenata prošle godine. Među pet anketiranih zemalja jedino u Njemačkoj većina smatra da Treći svjetski rat u narednih pet godina ipak nije vjerovatan.
Trampov SAD kao prijetnja
Zabrinutost raste i zbog četvorogodišnjeg ruskog rata protiv Ukrajine, kojem se ne nazire kraj, kao i zbog vojnih akcija SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trampom u Iranu, Siriji, Venecueli i Africi. Rusija se u Evropi percipira kao najveća prijetnja miru. Zanimljivo je da Kanađani najveću opasnost po bezbjednost vide u Trampovoj Americi.
U Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu SAD je druga najveća prijetnja, a ispitanici ga navode znatno češće od Kine. U skladu s tim, najmanje jedna od tri osobe u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Kanadi vjeruje da je vjerovatna ili vrlo vjerovatna upotreba nuklearnog oružja u ratu u narednih pet godina.
Više za odbranu, ali ne na njihov račun
Iako većina birača u Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi smatra da njihova zemlja treba više da troši na odbranu, otpor raste kada se postavi pitanje načina finansiranja. Podrška većim izdvajanjima naglo pada kada se ispitanicima kaže da bi se to platilo rezovima u drugim uslugama, povećanjem javnog duga ili višim porezima.
Francuska i njemačka javnost ove godine manje su sklone da podrže veće odbrambene budžete uz takve kompromise nego prošle godine. Dok je 2025. godine 40 procenata Francuza i 37 procenata Nijemaca podržavalo veću potrošnju na odbranu uprkos kompromisima, ove godine ta podrška pala je na 28 procenata u Francuskoj i 24 procenta u Njemačkoj.
- Naša anketa pokazuje da rastuća zabrinutost zbog rata ne daje liderima odriješene ruke za veliku potrošnju na odbranu. Štaviše, birači su sada manje spremni na kompromise potrebne za jačanje vojne bezbjednosti. Evropski lideri su stoga u škripcu – ne mogu se osloniti na SAD, ne mogu to iskoristiti kao razlog za domaća ulaganja i pod većim su pritiskom da hitno riješe taj problem u svijetu u kojem se sukob čini bližim nego ikad- rekao je Rajd.
Sumnja u vojsku EU
Anketa je pokazala i značajan skepticizam prema ideji stalne vojske Evropske unije pod jedinstvenim zapovjedništvom, koju je pomenula Evropska komisija. Takav prijedlog podržava tek 22 procenta ispitanika u Njemačkoj i 17 procenata u Francuskoj.
S druge strane, obavezni vojni rok najpopularniji je upravo u Njemačkoj i Francuskoj, gdje tu ideju podržava približno polovina stanovništva. Istraživanje je sprovela agencija Public First od 6. do 9. februara na uzorku od 10.289 punoljetnih osoba putem interneta.
Anketirano je najmanje 2.000 ispitanika u SAD-u, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj. Rezultati za svaku zemlju ponderisani su kako bi bili reprezentativni prema starosti, polu i geografiji. Margina greške iznosi ±2 procentna poena za svaku zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politico: Zapad strahuje od Trećeg svjetskog rata

Treći svjetski rat je već počeo, izjavio je bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, navodeći da se sjevernokorejske trupe bore zajedno s ruskim snagama i da Rusi koriste oružje iranske proizvodnje za napad na njegovu naciju.&nbsp;
U intervjuu za Times of Malta Porošenko je rekao da bi ukrajinski partneri trebalo da se probude.&nbsp;
- Treći svjetski rat se već događa. Imamo sjevernokorejske vojnike na ukrajinskoj teritoriji. Imamo dronove iz Irana koji napadaju tačno ispred moje kuće. Imamo sjevernokorejske projektile koji napadaju energetsku infrastrukturu u Kijevu i topničke granate dostavljene Rusiji iz Sjeverne Koreje i Irana - rekao je on.
Upozoravajući da se sjevernokorejski vojnici šalju u Ukrajinu kako bi stekli borbeno iskustvo, bivši predsjednik Ukrajine rekao je da će se te trupe koristiti u jugoistočnoj Aziji za "ucjenjivanje svijeta".
Sjeverna Koreja uznemirila je međunarodnu zajednicu provokativnim postupcima posljednjih godina ispalivši svoju interkontinentalnu balističku raketu najvećeg dometa u oktobru i podstaknuvši strahove od ponovnog sukoba sa susjednom Južnom Korejom.
- Potreban nam je efikasan mehanizam kako bismo sankcije učinili efikasnima i zaustavili Iran i Sjevernu Koreju u isporuci ovog oružja. Time bi pobjeda bila znatno bliža, a Rusija bi bila znatno slabija - kaže on.
Bivši predsjednik Ukrajine je rekao da dok se njegova zemlja ne boji Vladimira Putina, ruski predsjednik "želi da uplaši naše partnere na Zapadu". To je, smatra, Putinu "prijeko potrebno" da postigne svoje ciljeve.
- Naprotiv, odsutnost straha daje nam priliku za pobjedu - rekao je Porošenko, koji je bio peti predsjednik Ukrajine od 2014. do 2019. godine.
- Putin se ne bori samo protiv Ukrajine, on se bori protiv Poljske, protiv baltičkih država i misli da se može boriti protiv Njemačke jer misli da je Drezden, gdje je služio kao oficir KGB-a, takođe zona ruskog interesa - dodaje on.
Naglašavajući da iako pobjeda Ukrajine ne znači smrt Putina ili "stavljanje ukrajinskih zastava na Kremlj", Porošenko je rekao da je cilj njegove zemlje spriječiti Rusiju da nastavi rat i da je Putinova upotreba ICBM-a pokazala da je uznemiren.
- Zašto je Putin imao tako nervoznu reakciju? Jer smo jednom raketom Storm Shadow uništili dva velika skladišta ruskih projektila - rekao je o prvoj ukrajinskoj upotrebi oružja britanske proizvodnje za gađanje ciljeva unutar Rusije.

Porošenko: Treći svjetski rat se već događa

Brojni građani Sarajeva, među kojima je najviše bilo studenata i srednjoškolaca, danas su održali dvočasovni protest ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje se u četvrtak dogodila tramvajska nesreća. Jedan dio studenata stigao je iz pravca Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, čiji je student bio Erdoan Morankić, 23-godišnji mladić koji je poginuo, piše N1 Sarajevo.
Kako javljaju reporteri N1, okupili su se i prijatelji Ele Jovanović, sedamnaestogodišnjakinje koja je teško povrijeđena. Vlada Kantona Sarajevo donijela je odluku o proglašenju Dana žalosti 14. februara na području Kantona Sarajevo.
Okupljeni građani su na kraju skupa upitali: „Do kada će nam sistem ubijati djecu?“
Nosili su različite transparente, među kojima je na jednom bilo ispisano: „Koliko se savremenih tramvaja može kupiti umjesto helikoptera?“

Protest u Sarajevu: Građani traže odgovornost nakon tramvajske nesreće

Devetočlana delegacija Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta boraviće u Podgorici i Tirani od 16. do 18. februara, predvođena predsjednikom Odbora Dejvidom Mekalisterom, prenosi <a href="https://rtcg.me/vijesti/politika/811994/delegacija-odbora-za-vanjske-poslove-ep-posjetice-crnu-goru-i-albaniju.html">RTCG.</a>
- Posjeta je usmjerena na procjenu napretka i preostalih reformi na putu dvije najnaprednije zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji – Crne Gore i Albanije- navodi se u saopštenju.
Tokom posjete, poslanici Evropskog parlamenta će ocijeniti trenutno stanje pregovora o pristupanju i prioritetne reforme u obje zemlje, te ponovo potvrditi podršku Evropskog parlamenta njihovom evropskom putu.
Delegacija će razgovarati sa vladama i parlamentima Crne Gore i Albanije o načinima za ostvarivanje ambicioznih ciljeva i rješavanje preostalih reformi, posebno u klasteru „osnovnih pitanja“ (fundamentals cluster).
MEPs će se sastati i sa ambasadorima zemalja članica EU, kao i predstavnicima civilnog društva. Nalazi sa posjete biće iskorišćeni u radu Odbora na predstojećim izvještajima o Crnoj Gori i Albaniji.

Delegacija Odbora za vanjske poslove EP posjetiće Crnu Goru i Albaniju

''Zimus su me pitali, a bio sam nešto umoran, o Crnoj Gori. Pa, da meni nema Crne Gore, ne bih ni ja mogao da postojim. A, opet, na neki način ja sam rijetko u Crnoj Gori, pa može ispasti kao da se prenemažem. Da je sreće, ja iz te Crne Gore ne bih nikad ni otišao, da sam mogao tamo da slikam, da je tamo onda bilo nekih većih mogućnosti. Ja nikad nijesam mogao da prebolim Crnu Goru". Tako je o Crnoj Gori, u knjizi Branke Bogavac “Razgovori sa Dadom”, govorio jedan od najvećih umjetnika koje je ona ikad imala - Miodrag Dado Đurić. 

Radovi na papiru velikog crnogorskog slikara nedavno su postigli izuzetne rezultate na aukciji koja je održana u Parizu. Svi ponuđeni radovi pronašli su svoje nove kolekcionare, a ukupan ostvaren rezultat premašio je 650.000 eura. Ovo je velika vijest, za mnoge iznenađujuća, ali nije iznenađenje za gosta današnje emisije E-uživo, slikara i Dadovog prijatelja, Rajka Todorovića Todora, koji kaže da tek dolazi vrijeme kad će se cijeli svijet diviti Dadu Đuriću. 

Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati, na TV E.

''E uživo'' na TV E: Gost slikar Rajko Todorović Todor

U Crnoj Gori svake godine bude oko 20 novih slučajeva obolijevanja djece od nekog oblika kancera, naveli su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dodajući da su u dječijem uzrastu najčešćihematološki maligniteti, odnosno, kanceri krvi.
- Na Odjeljenju za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece liječe se crnogorski mališani sa hematološkim oboljenjima. Odjeljenje je adekvatno opremljeno za njihovo liječenje, na kojem tri ljekarke, specijalistkinje pedijatrije sa užom specijalizacijom iz oblasti dječije hematologije danonoćno brinu o njihovom zdravlju- kazali su iz KCCG.
Podsjećaju da se svake godine, 15. februara, širom svijeta obilježava Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti.
- Cilj je podizanje svijesti o izazovima s kojima se suočavaju naši mali heroji koji se bore ili su se borili sa ovom opakom bolešću. Važno je, takođe, naglasiti i značaj podrške koja je djeci i njihovim roditeljima potrebna i u procesu oporavka- dodaju u saopštenju.
U Sjedinjenim Američkim Državama je 1997. godine, na inicijativu grupe roditelja, kreirana je zlatna vrpca koja se od tada korisi kao simbol borbe protiv raka među djecom.
- Zlatna boja je odabrana da se i na ovaj način pokaže da su djeca neprocjenjivo vrijedna. Napredak savremene medicine omogućio je da sve veći broj djece koja su oboljela od malignih bolesti bude uspješno izliječena i nastavi život bez znakova bolesti- naveli su u saopštenju.
Ukazuju da ipak liječenje nije uvijek završeno kada se terapija okonča.
- Kod određenog broja djece mogu se tokom vremena javiti tzv. kasni efekti hemioterapije – promjene u zdravstvenom stanju koje se pojavljuju mjesecima ili godinama nakon završetka liječenja. Kasni efekti hemioterapije kod djece nakon liječenja malignih bolesti ne znače povratak bolesti, niti se javljaju kod sve djece. Njihova pojava zavisi od više faktora, uključujući vrstu malignog oboljenja, primijenjene terapije, dozu lijekova, uzrast djeteta u trenutku liječenja i specifičnosti svakog organizma. Jedan od češćih kasnih efekata je produžen osjećaj umora i smanjena fizička izdržljivost. Djeca mogu imati potrebu za dužim odmorom i sporijim povratkom uobičajenim aktivnostima, iako se uz vrijeme i adekvatnu fizičku aktivnost većina njih u potpunosti oporavi- dalje navode iz KCCG.
Dodaju da se kod nekih pacijenata mogu javiti promjene u rastu i razvoju, uključujući sporiji rast, kasniji ulazak u pubertet ili promjene u tjelesnoj težini.
- Ove promjene zahtijevaju dugoročno praćenje od strane endokrinologa, ali u mnogim slučajevima mogu se uspješno korigovati. Određeni oblici hemioterapije mogu imati dugoročan uticaj na rad pojedinih organa, poput srca, pluća, bubrega ili jetre. Upravo zbog toga djeca koja su liječena od malignih bolesti imaju planirane kontrolne preglede i u kasnijem životnom dobu, s ciljem očuvanja zdravlja i pravovremenog reagovanja. Kod jednog broja djece mogu se javiti blage poteškoće sa pažnjom, pamćenjem ili učenjem, posebno ako je liječenje sprovedeno u ranom djetinjstvu. Ove poteškoće ne odražavaju smanjenu inteligenciju, već potrebu za dodatnom podrškom u obrazovnom procesu- navode iz KCCG.
Mogući su i hormonski poremećaji, kao i kasniji izazovi vezani za reproduktivno zdravlje.
- Danas se o ovim pitanjima vodi sve više računa, a pacijenti se dugoročno prate kako bi se na vrijeme pružila adekvatna medicinska i savjetodavna podrška. Iskustvo teške bolesti i dugotrajnog liječenja može ostaviti posljedice i na emocionalno i psihološko zdravlje djeteta. Povećana osjetljivost, povremena anksioznost ili strah nijesu neuobičajeni i predstavljaju normalnu reakciju na stresno životno iskustvo- dodali su.
Kako navode, iako u javnosti postoji uvjerenje da djeca koja su primila hemioterapiju nužno imaju ozbiljne zdravstvene probleme tokom života, većina djece koja su izliječena od malignih bolesti izrasta u zdrave i funkcionalne odrasle osobe.
- Kasni efekti su mogući, ali nijesu pravilo, niti su uvijek trajni. Takođe, redovne kontrole ne služe izazivanju straha, već omogućavaju rano prepoznavanje i liječenje eventualnih kasnih posljedica, čime se značajno poboljšava kvalitet života. Pitanje uticaja hemioterapije na intelektualne sposobnosti je još jedno česta zabrinutost roditelja. Međutim, većina djece ima uredan kognitivni razvoj, a bilo kakve poteškoće su obično blage i mogu se prevazići uz odgovarajuću podršku. Dugoročno praćenje djece koja su liječena od malignih bolesti ključno je za očuvanje zdravlja i omogućavanje kvalitetnog života. Ovo praćenje nije podsjećanje na bolest, već obezbjeđivanje da djeca imaju zdrav i sretan život u budućnosti-- dodali su.
Poručuju da podrška porodice, zdravstvenih radnika, obrazovnih institucija i šire zajednice igra ključnu ulogu u procesu oporavka i reintegracije djeteta u svakodnevni život.
- Dakle, kasni efekti hemioterapije kod djece predstavljaju realnu, ali ne i neizbježnu posljedicu liječenja malignih bolesti. Uz pravovremeno praćenje, savremenu medicinsku brigu i adekvatnu psihosocijalnu podršku, većina djece koja su prošla kroz liječenje malignih bolesti ima priliku ostvariti ispunjen i kvalitetan život. Na Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, pozivamo sve nas da budemo podrška ovoj djeci i njihovim porodicama na putu oporavka, jer svako dijete zaslužuje priliku za srećno i zdravo djetinjstvo- zaključuje se u saopštenju KCCG.

Tag: treci-svjetski-rat

Politico: Zapad strahuje od Trećeg svjetskog rata

Porošenko: Treći svjetski rat se već događa

Protest u Sarajevu: Građani traže odgovornost nakon tramvajske nesreće

Delegacija Odbora za vanjske poslove EP posjetiće Crnu Goru i Albaniju

''E uživo'' na TV E: Gost slikar Rajko Todorović Todor

KCCG: U dječijem uzrastu najčešći hematološki maligniteti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO