Transportna zajednica, regionalno tijelo koje prati i podržava usklađivanje zakonodavstva u oblasti saobraćaja sa pravnom tekovinom Evropske unije, saopštilo je da je Crna Gora je ostvarila značajan napredak na svom evropskom putu usvajanjem dvije važne zakonske reforme u sektoru saobraćaja.
- Novi Zakon o željeznici donosi nezavisnost, transparentnost i tržišnu konkurenciju u željeznički sektor. Zakon predviđa osnivanje nezavisne Željezničke agencije, pravičan pristup infrastrukturi i otvaranje tržišta za konkurenciju, usklađujući nacionalno zakonodavstvo sa ključnim EU direktivama - navodi se u saopštenju.
Time se, cijene oni, jačaju transparentnost, bezbjednost i obaveze javne usluge, a Crna Gora gradi temelje modernog, efikasnog i konkurentnog željezničkog sistema.
Izmjene Zakona o prevozu opasnih materija omogućavaju, podvlače oni, sigurnije, EU-usaglašene procedure za drumski i unutrašnji prevoz opasnih materija.
- Ove izmjene usklađuju nacionalna pravila sa evropskim direktivama koje propisuju jedinstvene kontrole i nadzor, čime se značajno doprinosi bezbjednijem transportu i daljoj integraciji u evropski saobraćajni prostor - istakli su u Transportnoj zajednici.
Transportna zajednica (Transport Community) je međunarodna organizacija uspostavljena između EU i zemalja Zapadnog Balkana s ciljem integracije transportnih tržišta, unaprjeđenja bezbjednosti, interoperabilnosti i ekološke održivosti saobraćaja.
Ona pruža tehničku podršku, prati napredak reformi i podstiče regionalnu saradnju u skladu sa evropskim standardima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Transportna zajednica: Napravljen važan korak na evropskom putu - Crna Gora usvojila dvije ključne zakonske reforme u sektoru saobraćaja

Ministarstvo pomorstva i Transportna zajednica imaju prostora za saradnju, poručeno je nakon sastanka ministra Filipa Radulovića i direktora Transportne zajednice Mateja Zakonjšeka. &nbsp;
Radulović je upoznao direktora Transportne zajednice sa planovima resora na čijem je čelu posebno ističući izmjenu zakonskih propisa koji će dodatno obezbijediti sigurnost na moru ali i bolje očuvanje životne sredine i ekoloških standarda.&nbsp;
Direktor Transportne zajednice Metej Zakonjšek naglasio je značaj sektora pomorstva koji ima potencijal koji treba valorizovati.&nbsp;
Sagovornici su se saglasili da je potrebno ulagati u crnogorsku pomorsku infrastrukturu. Posebno su istaknuti projekti koji će doprinijeli modernizaciji pomorskih kapaciteta.
Na sastanku je dogovoreno da će naredne godine Ministarstvo pomorstva i Transportna zajednica zajedno obilježiti Evropski dan pomorstva i to zajedničkim aktivnostima u Crnoj Gori.&nbsp;
&nbsp;

1250x600

1084x550

Radulović-Zakonjšek: Sektor pomorstva treba valorizovati

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom Savjeta nacionalne bezbjednosti i odbrane Ukrajine Rustemom Umerovim u Majamiju, saopštili su u petak američki zvaničnici i najavili da su dalji razgovori zakazani za danas.
Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se sa Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom Generalštaba ukrajinske vojske, na sastanku koji su obje strane nazvale "konstruktivnim diskusijama o unapređenju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini", prenosi Rojters.
Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilne temelje za prosperitetnu demokratsku budućnost, piše u zajedničkoj izjavi Stejt Departmenta i Umerova.
Navodi se da su učesnici razgovarali o rezultatima sastanka Vitkofa i Kušnera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ove sedmice u Moskvi, kao i o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata.
Maratonski razgovori u Moskvi u utorak nijesu doveli do kompromisa o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini.
Obje strane su poručile da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i okončanju ubijanja, dodaje se u zajedničkoj izjavi.

Ostvaren napredak na sastanku američkih i ukrajinskih zvaničnika, danas nastavak razgovora

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, a povećana je opasnost od odrona, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da je na dionicama po kotlinama i pored rijeka vidljivost smanjena i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj na regionalnom putu R-16, na dionici Plužine - Trsa, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od devet do 16 sati zbog asfaltiranja.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Bitka motora doći će do izmjene režima saobraćaja na regionalnom putu R-15 dionica Rijeka Crnojevića-Donji Ulići (lokacija most na Rijeci Crnojevića) u vremenskom intervalu od šest sati i 45 minuta do 11 sati i 30 minuta, uz povremenu obustavu saobraćaja ne dužu od 15 minuta.
Iz AMSCG su rekli da će zbog snimanja filma saobraćaj biti povremeno obustavljen, ne duže od 15 minuta, na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica-Kolašin (od tunela br. 6 do tunela br. 12), &nbsp;od 12 do 17 sati.&nbsp;
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Na magistralnom putu M-2 dionica Petrovac-Podgorica saobraćaj je, od osam do 17 sati, zbog asfaltiranja promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Iz AMSCG su rekli da je, u istom terminu, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac.

Na pojedinim dionicama promijenjen režim saobraćaja

U sjevernim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo, a u južnim i centralnim oblastima malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
U jutarnjim satima su ponegdje moguće slabe padavine, a tokom dana uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 13, najviša dnevna od tri do 17 stepeni.

Danas sa dužim sunčanim intervalima, do 17 stepeni

Kaže jedna poslovica: “Ne ruši mostove za sobom, možda ćeš se jednom morati vratiti”. 
Dario Vraneš izgleda nikada nije čuo za tu misao. Kao što nije ništa naučio ni iz primjera svojih prethodnika koji su tuda prolazili prije njega. Svi su oni bili dobri dok su služili — dok su imali za šta da posluže. Onog trenutka kad više nijesu bili potrebni, odbačeni su kao stare, islužene krpe.
Kažu da izdajnici žive kratko u tuđoj milosti, a dugo u sopstvenoj sramoti. I nije ono što Vraneš danas govori i radi ništa novo: već smo to slušali od desetina drugih koji su posljednjih godina izmiljeli i pokušali da lažima zamijene istinu. Novo je samo jedno — da je čovjek takvog profila predsjednik opštine iz koje se ne odlazi nego bježi.
Pljevlja su opština koju je u proteklim decenijama napustio ogroman broj ljudi. To više nije vijest — to je trend. Novost je da država prvi put ima premijera - Pljevaljaka. Čovjeka sa, kako vole reći, “japanskim mindsetom”, ali ipak Pljevljaka. Njih dvojica — premijer i predsjednik opštine — djeluju kao potpune suprotnosti. Prvoga, formiranog dugim životom u inostranstvu, „velike” teme uopšte ne zanimaju. Na ozbiljne incidente, čak i na pokušaje ubistava i linča na nacionalnoj osnovi, reaguje podsmijehom, kao da ga se ništa ne tiče. Kao da mu niko nije javio da je nadležan upravo za to.
Vraneša, s druge strane, isključivo zanimaju te “velike teme”, do te mjere da ih sam proizvodi — ofarbane nacional-šovinističkom bojom i obilato natopljene lažima, jer jedino tako može da objasni ono čemu teži. Ili, bolje rečeno, ono za šta je plaćen (ne mislim na platu iz budžeta, makar ne ovog našeg).
A ipak, imaju oni jednu zajedničku osobinu: oba su potpuno nezainteresovana za razvoj Pljevalja i život Pljevljaka. Toliko da ne pokušavaju da urade ama baš ništa. Vraneš, ljekar, nije reagovao ni kada je u pljevaljskoj bolnici nestalo osnovnih sredstava za rad i normalno funkcionisanje. Umjesto da brine o zdravlju svojih sugrađana, on u kabinet kači fotografije ratnih zločinaca, preimenuje ulice po drugim koljačima i organizuje posijela u slavu trećih. A sve u sreći i veselju što takvih “junaka” ima dovoljno za još dva mandata. Jedino je sporno — hoće li nakon ta dva mandata uopšte biti naroda da mu prisustvuje, ili će svi otići onim istim mostom sa početka priče, tražeći zdrav vazduh, pun frižider i bolnicu u kojoj se skalpeli ne prokuvavaju kao u srednjem vijeku.
<h2>Mostovi kojima daju imena — narod prelazi u jednom smjeru</h2>
Možete nazvati most kako god hoćete — narod će prelaziti svojim poslom i naumom, a on je svim isti – samo otići šta dalje. 
Ali narod ide u jednom smjeru: ka boljem životu. Ka gradovima koji nude budućnost, a ne mitove, pozajmljene zastave i izmišljenu istoriju.
Kad sljedeći put neko stane pred mikrofone da objavi novo “veliko” ime, sjetite se: naziv samo sakriva prazninu. A kada je praznina ogromna — nijedno ime joj ne pomaže. Samo što će ta sljedeća najava odzvanjati praznim ulicama, poput aveti, poput ničega.
Valjda Vraneš misli da njegovim sugrađanim fali zastava a ne radnih mjesta, misli i govori da je pripadnik ugroženog naroda, ne shvatajući da je pripadnik političke elite koja je ugrozila perspektivu mladima.
I, dok on bezuspješno traga za nekim fantomskim „istorijskim pravdama”, njegov grad tone u zaborav. Onaj koji plaši da preraste u vječan i nepovratno sjećanje.
I dok Pljevlja ostaju bez ljudi, politika im nudi samo predstave: zakletve, kamere, parole, starinske mantre o “braći” i “slavnoj prošlosti”. Ali život ima svoj tempo: rudnici se gase, preduzeća propadaju, mladi pakuju kofere, putevi sve više zaobilaze, a oni koji ostaju preživljavaju na ivici nade.
<h2>Most nad vodom koji vodi van</h2>
Možeš most nazvati Svetosavskim, Aleksandrovim, Ujediniteljskim… možeš ga oblijepiti simbolima i parastosima. Ali kada padne mrak i kada oni isti “čuvari tradicije” zasjednu u fotelje, narod se rasporedi na dvije strane, ali ne na zelenaše i bjelaše, ne ni na partizane i četnike, ne više ni na depesovce i on druge, već na: one koji ostaju iz nužde jer nemaju đe, i one koji odlaze.
I tada svaka “velika priča”, svaki nacionalni projekat i svaka parola ostaju samo to - dekor za prazne džepove i prazne duše.
A most? Most služi da se pređe. I kad je jedina prava destinacija preko njega - odlazak, onda je jasno čemu taj most služi.
U politici je lako graditi mostove od riječi, laži i simbola.
Teže je izgraditi most koji zadržava ljude.
A Pljevlja, sa ljudima koji odlaze i vlastima koje se bave svime osim Pljevljima, stoje upravo na tom raskršću.&nbsp;
I zato: ne ruše se mostovi samo iza onih koji izdaju i koji neće imati čemu da se vrate — ruše se i pred onima koji ne znaju šta znači biti odgovoran za svoj grad i svoj narod.

Ne ruši mostove - možda ćeš ih jednom morati preći

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;