Transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju kolateralna šteta kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave i konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću, kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Mirković.
Mirković je to rekao Agenciji MINA, komentarišući to što je crnogorski parlament na kraju decembra usvojio veliki broj zakona, neke i bez skupštinske rasprave.
– Ipak, svjedoci smo da se neki važni zakoni ili izglasavanja u parlamentu, a koja imaju političku težinu za konstituente vlasti, veoma dugo ne mogu usvojiti, pa je zaključak da postoji ozbiljna razlika u pristupu onome što jesu realne potrebe i državni i javni interesi i onome što su interesi partija koje čine vlast – naveo je Mirković.
On je ukazao na to da je intenzivna dinamika rada Skupštine u velikoj mjeri uslovljena procesom evropskih integracija, a što je definisano i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i Reformskom agendom.
Na političkoj ravni, kako je dodao, tu je ambiciozan plan Vlade i premijera Milojka Spajića da do kraja ove godine privremeno zatvore sva pregovaračka poglavlja.
– Naravno, svemu tome je dinamiku dala EU, jer je jedan od njenih fokusa sada i politika proširenja u čemu se mnogo novih šansi otvara za Crnu Goru, uključujući pored političkih prilika i značajna finansijska sredstva za svaki reformski korak – rekao je Mirković.
Kako je istakao, da bi se zaista došlo do cilja, neophodne su brojne i kompleksne zakonske reforme.
– A imajući u vidu kampanjski pristup zadacima od strane donosilaca odluka, nije iznenađenje da se mnogo toga završava onda kada dođe posljednji rok – naveo je Mirković.
On je kazao da je očekivano povećanje broja zakona koje Skupština treba da usvoji do jeseni, jer je broj poglavlja planiranih za zatvaranje u ovoj godini rekordan.
– Međutim, takav tempo nosi ozbiljne rizike po kvalitet zakonskih rješenja. Kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave, konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću i bez dovoljno vremena za amandmansko djelovanje, transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju već hronična kolateralna šteta – ocijenio je Mirković.
On je kazao da na to treba dodati i različite političke trgovine, koje su, kako je rekao, nosiocima vlasti nerijetko iznad retoričke posvećenosti reformama koje iziskuje proces evropskih integracija.
– Na to ukazuju i konstrukcione greške koje se pokušavaju u posljednji čas uključiti u zakonske tekstove, kao i činjenica da neki važni zakoni veoma dugo čekaju dok traju pregovori konstituenata vlasti oko sasvim drugih pitanja – naveo je Mirković.
Prema njegovim riječima, to jasno ukazuje na raskorak između stvarnih javnih i državnih interesa i partijskih interesa onih koji čine parlamentarnu većinu.
Na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, Mirković je odgovorio da postoji realan rizik da se u takvim okolnostima usvajaju neprecizna, nedovoljno razrađena ili normativno manjkava zakonska rješenja.
Kako je kazao Mirković, greške koje se naprave u fazi donošenja zakona često se kasnije ispostave kao skupe i teško popravljive.
– U kontekstu evropskih integracija, loša zakonska rješenja mogu dovesti i do ponovnog otvaranja nekog od privremeno zatvorenih pregovaračkih poglavlja, što bi bio ozbiljan politički i institucionalni udarac – upozorio je Mirković, dodajući da takođe postoji opasnost da Crna Gora uđe u EU sa formalno usklađenim, ali suštinski nefunkcionalnim propisima.
On je rekao da su takva iskustva imale i neke novije članice EU koje su bile na „brzoj traci“, navodeći da to nije dobro ni za funkcionalnost države, niti njen ugled u EU.
Govoreći o parlamentarnoj kontroli, Mirković je ocijenio da je kontrolna funkcija Skupštine vrlo slaba.
– A onda kada se i pokušava demonstrirati, uglavnom se odnosi na dio „igara“ u čijoj osnovi su partijski interesi, a mnogo manje demokratski nadzor nad izvršnom vlašću.
Na pitanje šta broj održanih kontrolnih saslušanja u prošloj godini, kojih je prema podacima Centra za demokratsku tranziciju bilo 13, govori o kontrolnoj ulozi Skupštine, Mirković je odgovorio da broj saslušanja sam po sebi nije dovoljan pokazatelj efikasnosti.
– Iako je u prošloj godini bilo nešto više kontrolnih saslušanja nego u prethodnim, ostaje činjenica da je ovaj saziv Skupštine, kroz suštinski nedemokratsko djelovanje parlamentarne većine, uveo praksu uskraćivanja prava koje opozicija ima još od 2010, a kojima im se garantuje određena prohodnost inicijativa za kontrolna saslušanja – naveo je on.
Mirković je kazao da, kada se govori o tom pitanju, treba imati u vidu i originalne inicijative i njihov sadržaj, odnosno da li su one obesmišljene ili su predstavljale iskorak u onim pitanjima za koje su inicirane.
Odgovarajući na pitanje da li i u kojoj mjeri drugi organi vlasti poštuju parlamentarnu kontrolu, on je rekao da izostanci premijera sa Premijerskog sata i način na koji se prema toj instituciji odnosio kada bi se pojavio, ukazuju na ozbiljno potcjenjivanje uloge Skupštine, naročito njene kontrolne funkcije.
– Kada se tome doda neodazivanje vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na kontrolna saslušanja, jasno je da prema Skupštini ne postoji poštovanje ni od drugih aktera nad kojima treba da vrši određeni nadzor – kazao je Mirković.
On je ocijenio da za sve to najveću krivicu nosi Skupština, koja je, kako je rekao, dopustila da ima takvu poziciju koja je kao instituciju ponižava.
– I to se ne nadoknađuje povremenim prijetnjama, poput poruke – mi smo vas izabrali, mi ćemo vas i smijeniti. Dobro bi bilo da se svi akteri sjete da su i sami izabrani voljom građana i da isto tako mogu biti smijenjeni već na narednim izborima, koji nijesu daleko – naveo je Mirković.
Na pitanje zašto Crna Gora još nema Zakon o Skupštini, on je kazao da političkim akterima u crnogorskom parlamentu ne odgovara usvajanje tog pravnog akta.
– Najkraći odgovor je: zato što političkim akterima u Skupštini to ne odgovara. Zakon o Skupštini bi jasnije uredio unutrašnju organizaciju, prava i obaveze poslanika, ali i uveo mehanizme odgovornosti i sankcionisanja – naveo je Mirković.
Takav zakon bi, kako je istakao, ojačao institucionalni integritet Skupštine, ali bi istovremeno ograničio prostor za političke zloupotrebe i neodgovorno ponašanje poslanika.
– Upravo zbog toga, politička volja za njegovo donošenje i dalje izostaje, ali je to i veoma dobar indikator karaktera vlasti, odnosno ograničenja njihovog demokratskog kapaciteta – zaključio je Mirković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mirković: Transparentnost kolateralna šteta "brzih zakona"

Ustavni sud je po prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole - listu zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena.
Ukupno je, kako su ukazali u Akciji za ljudska prava (HRA), registrovan 351 takav predmet, od čega se u 161 osporavaju zakoni, a u 187 podzakonski akti.
- Najstariji predmet datira iz 2018. godine - dodali su u HRA.
Akcija za ljudska prava pozdravlja ovaj značajan iskorak ka potpunoj transparentnosti rada Ustavnog suda.
- Objavljivanje ove liste omogućava javnosti jednostavan uvid u to koji su propisi dovedeni u pitanje, što je od posebne važnosti za pravnu struku, institucije i građane koji zavise od primjene propisa čiji je kvalitet osporen - istakli su oni.
Ova odluka, prema njihovim riječima, predstavlja značajan pomak u razumijevanju da Ustavni sud vrši javnu službu u interesu građana, i da je dio te službe da javnost bude informisana o temama koje su kod suda pokrenute i redoslijedu kojim će se sud njima baviti.
- Očekujemo da Ustavni sud nastavi ovim progresivnim putem - da redovno najavljuje dnevni red svake sjednice, i da objavi i listu neriješenih ustavnih žalbi, sa redoslijedom po kome će biti rješavane - poručili su u HRA.
Akcija za ljudska prava je još <a href="https://www.hraction.org/2014/02/24/24022014-apel-ustavnom-sudu/" target="_blank">2014. godine, kada je tim sudom predsjedavala Desanka Lopičić,</a> prvi put predložila objavljivanje ovakve liste i plana rješavanja predmeta.
- Današnja odluka pokazuje da je svrsishodnost tog prijedloga konačno prepoznata i prihvaćena - u korist pravne sigurnosti i povjerenja javnosti - zaključili su u HRA.

1250x600

HRA: Ustavni sud obajvio spisak 351 neriješenog predmeta, očekujemo da nastavi ovim progresivnim putem

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Vlada Crne Gore i tokom 2025. godine nastavlja praksu donošenja velikog broja odluka putem elektronskih i telefonskih sjednica, čime se, napominju u toj organizaciji, ozbiljno narušavaju transparentnost rada izvršne vlasti, kvalitet odlučivanja i demokratski standardi. U CGO-u podsjećaju da se na sjednicama Vlade odlučuje o pitanjima koja direktno utiču na funkcionisanje institucija, pravni poredak i svakodnevni život građana i građanki.&nbsp; - Umjesto otvorene i dokumentovane rasprave, odluke se često donose u netransparentnoj proceduri, bez javno dostupnih zapisnika, kao i audio ili video zapisa, čime se javnosti uskraćuje pravo na informisanost, a najvišim funkcionerima omogućava izbjegavanje pune odgovornosti - ocijenio je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u. Prema podacima CGO-a, Vlada Milojka Spajića je od konstituisanja 31. oktobra 2023. do 26. decembra 2025. godine održala ukupno 266 sjednica, od kojih je čak 162, odnosno 60,9 odsto, održano elektronskim ili telefonskim putem.&nbsp; - Izuzimajući konstitutivnu sjednicu, održano je 100 redovnih i svega tri tematske sjednice, što dodatno ukazuje na izostanak sistemskog i strateškog pristupa u radu Vlade - naveo je Obradović. On je saopštio da je tokom 2025. Vlada održala 127 sjednica, od čega su svega 42 održane u redovnom formatu, a 83 telefonskim putem, uz dvije tematske sjednice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"> <figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Činjenica da se dvostruko više odluka donosi van redovne institucionalne procedure ozbiljno dovodi u pitanje poštovanje osnovnih principa demokratskog odlučivanja i javnog nadzora nad radom izvršne vlasti. To podriva legitimitet Vlade, jer ključne odluke nastaju u procesu koji ne obezbjeđuje adekvatnu odgovornost i transparentnost. Elektronski format ne može zamijeniti otvorenu i argumentovanu raspravu, posebno kada se odlučuje o pitanjima koja imaju dugoročne posljedice - naglasio je Obradović. On ističe da zabrinjava i izostanak tematskih sjednica, koje bi morale biti mehanizam za razmatranje složenih i strateških pitanja, naročito u oblastima od posebnog značaja za evropske integracije, vladavinu prava i ekonomski razvoj. CGO podsjeća da su elektronske i telefonske sjednice prihvatljive isključivo u izuzetnim i jasno opravdanim situacijama, kada je neophodno hitno reagovati radi zaštite ključnih interesa države ili građanstva.&nbsp; - Njihova dominantna primjena ukazuje na nedostatak političke volje za poštovanje principa odgovornog upravljanja - kazao je Obradović. Stoga CGO poziva Vladu Crne Gore da prekine praksu rutinskog održavanja telefonskih sjednica i da se vrati redovnim i tematskim sjednicama, uz javno dostupne zapisnike i prenose uživo, kako bi se obezbijedilo poštovanje demokratskih principa, pravo javnosti da zna i puna odgovornost nosilaca vlasti.

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Nevladina organizacija “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” izrazila je ozbiljnu zabrinutost povodom objavljenih rezultata posljednjeg konkursa Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i tim povodom uputila je otvoreno pismo direktoru ove institucije, Dženisu Nurkoviću.
- Iako pozdravljamo napore Fonda da podrži inicijative koje doprinose očuvanju kulture, identiteta i inkluzije manjinskih naroda, smatramo da i ovogodišnji rezultati konkursa ponovo 
otvaraju pitanja u vezi sa transparentnošću, nepristrasnošću i stručnim integritetom procesa odlučivanja - saopštili su iz te NVO čiji je izvršni direktor Elvis Beriša.
Kako su naveli, na osnovu analize javno dostupnih podataka uočava se obrazac koji izaziva sumnju u pravičnost raspodjele sredstava, posebno u dijelu koji se odnosi na projekte za romsku zajednicu.
- Prema našim procjenama, više od 50% sredstava namijenjenih projektima koji se odnose na romsku zajednicu u prethodnim godinama dodjeljuje se pojedincima i organizacijama koje su u neposrednim ili posrednim srodničkim ili prijateljskim vezama sa članovima Romskog nacionalnog savjeta koji imaju uticaj na rad Fonda. Dodatno, zabrinjava podatak da se iz godine u godinu među odabranim korisnicima sredstava nalaze lica povezana sa rukovodstvom Romskog savjeta, uključujući i najviše predstavnike i članove njihovih užih porodica. Iako je zakonom jasno definisano da nacionalni savjeti ne mogu biti korisnici sredstava Fonda, opaža se praksa u kojoj se ovlašćena lica nacionalnog savjeta pojavljuju kao fizička lica ili osnivači organizacija kojima se dodjeljuju sredstva - navodi se u saopštenju.
Dodaju da prema dostupnim podacima, i ove godine među korisnicima sredstava nalaze se više lica iz porodice sa ukupnim iznosom između 30.000 i 40.000 eura. Pored porodične povezanosti, ističu, primjetno je i da značajan dio sredstava kontinuirano odlazi licima koja su u bliskim prijateljskim ili kumovskim odnosima sa članovima Romskog savjeta, što dodatno produbljuje sumnju da kriterijumi stručnosti i rezultata nijesu bili odlučujući u procesu raspodjele.
- Ovaj obrazac dodjele sredstava ponavlja se iz godine u godinu, što opravdano izaziva sumnju u nepristrasnost i transparentnost procesa odlučivanja, dok organizacije sa višegodišnjim iskustvom i dokazanim rezultatima u radu sa zajednicom nerijetko ostaju bez podrške - kazali su.
Na ovaj način, prema njihovim riječima, stvara se percepcija da sredstva koja bi trebalo da budu javno dobro ostaju u uskom krugu povezanih subjekata, što podriva osnovni cilj postojanja Fonda i povjerenje javnosti u njegov rad.
- Naša organizacija već više od 10 godina aktivno i kontinuirano sprovodi programe u oblastima obrazovanja, kulture, zapošljivosti i društvene inkluzije Roma. Naš rad je prepoznat od strane domaćih i međunarodnih partnera, uključujući i nagrade Evropske komisije za najbolje projekte inkluzije Roma. Uprkos tome, naš projektni prijedlog nije dobio podršku Fonda, dok su sredstva dodijeljena aplikantima sa ograničenim iskustvom u radu sa zajednicom - navode.
Takođe, smatraju da ovakva praksa dovodi do devalvacije rada civilnog sektora kao i do gubitka povjerenja građana u institucije koje bi trebalo da rade u javnom interesu.
- Zbog svega navedenog, pozivamo Fond i nadležne državne institucije da obezbijede punu transparentnost procesa odlučivanja i eliminišu potencijalne koruptivne radnje, kao i da obezbjede: objavljivanje sastava komisija i kriterijuma na osnovu kojih su donošene odluke, objavljivanje ocjena i obrazloženja za svaki prijavljeni projekat kao i uvođenje mehanizama nezavisnog nadzora i jasnog žalbenog postupka”, naglasili su.
Kako su zaključili, samo kroz jasan, otvoren i pravedan proces moguće je sačuvati povjerenje u institucije koje štite interese manjinskih naroda, a ne da ih dijele po osnovu ličnih ili interesnih veza.

Beriša: Gdje je nestala transparentnost? Upitni rezultati konkursa Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

Bez nezavisnih sudova nema ni istinske pravde, ni države zasnovane na vladavini prava, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, dodajući da zaključci CEMI-jevog izvještaja predstavljaju važan pokazatelj napretka i pravac daljih reformi.
- Nezavisnost sudstva predstavlja osnovni stub demokratskog društva i garanciju prava svakog građanina da mu se sudi nepristrasno, u skladu sa zakonom i činjenicama- kazala je &nbsp;Pavličić u uvodnom izlaganju na konferenciji „Nezavisno i profesionalno pravosuđe – ključni preduslov za EU integracije“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).
Ona je poručila da transparentnost nije prijetnja, već najbolja zaštita nezavisnosti sudstva, jer samo onaj ko nema šta da krije može istinski biti slobodan u svom radu. Stoga je naša dužnost, kao sudija, ne samo da dijelimo pravdu, već i da je živimo u svakom sudskom postupku, svakoj odluci i svakom odnosu suda prema građanima.
Govoreći o Godišnjem izvještaju o praćenju sudskih postupaka u Crnoj Gori za period april 2024 – april 2025. godine, naglasila je da taj dokument doprinosi boljem razumijevanju i većoj otvorenosti pravosuđa prema javnosti, dodajući da takvi izvještaji nijesu kritika, već „partnerstvo u unapređenju cjelokupnog sistema“.
Istakla je da izvještaj prepoznaje napredak ostvaren u sudstvu tokom protekle godine, ali i ukazala na to da i dalje postoje sistemski izazovi, naročito u pogledu ažurnosti rada sudova. Takođe je podsjetila na preporuku da sudije blagovremeno provjeravaju ispunjenost procesnih pretpostavki, kako bi se smanjio broj odloženih ročišta.
Posebno se osvrnula na temu pritvora, konstatujući da izvještaj pokazuje potrebu za većom individualizacijom i obrazloženjem rješenja o pritvoru.
- U značajnom broju slučajeva rješenja o pritvoru nijesu dovoljno obrazložena ili se svode na puko navođenje zakonskih osnova bez konkretizovanja činjenica. Pritvor mora biti krajnja mjera ograničenja prava na slobodu i bezbjednost ličnosti- kazala je Pavličić.
Predsjednica Vrhovnog suda naglasila je da će nalazi izvještaja poslužiti kao važan podsticaj za dodatnu profesionalizaciju i edukaciju sudija, te da će Vrhovni sud Crne Gore nastaviti da podržava sve inicijative koje doprinose jačanju transparentnosti i povjerenja javnosti u sudsku vlast.
- Bez pravde nema slobode, a bez nezavisnog suda nema ni države- zaključila je Pavličić, zahvalivši CEMI-ju na kontinuiranoj podršci reformi pravosuđa i unapređenju standarda suđenja u Crnoj Gori.

Pavličić: Transparentnost je najbolja zaštita nezavisnosti sudstva i povjerenja građana

Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama je ponovo zatajila i ona je još jedna od slika snage institucija koje daju sebi za pravo da funkcionišu i posluju van granica zakona, a da pritom ne snose nikakve posljedice, rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Opštine Bijelo Polje Asmir Pućurica.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), deset od dvadest tri ministarstva, kaže Pućurica, imaju procenat transparentnosti veći od 50 odsto, što znači da više od polovine ministarstava u Vladi Crne Gore ima ograničeno transparentan, ili netransparentan rad. 
- Mene naročito brine što je na tom spisku ministarstava koja bilježe veoma nizak stepen transparentnosti i Ministarstvo socijalnog staranja i turizma i Ministarstvo unutrašnjih poslova što zaokružuje jednu ne tako lijepu sliku o radu Vlade Crne Gore i ukazuje da građani Crne Gore imaju pravo da sumnjaju u rad određenih njenih resora. To takođe smanjuje povjerenje građana Crne Gore, ali i nas političkih djelatnika u rad Vlade Crne Gore i njenih ministarstava i šalje jasnu poruku građanima Crne Gore, a to je da Vlada Crne Gore u proteklom periodu vrlo često nije radila u korist građana, već je imala razloga da određene podatke, pa i podatke o svom radu krije od samih građana Crne Gore - rekao je Pućurica.
Duboko je zabrinut zbog netransparentnosti rada Ministarstva unutrašnjih poslova, naročito u kontekstu nedavnih tragičnih događaja koji su zabrinuli sve građane Crne Gore. Smatra da je dodatno problematično to što ministarstva nijesu zainteresovana za poboljšanje transparentnosti, naročito Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, koje bi trebalo da se bavi sve većim migracijama koje za posljedicu imaju, kako kaže, neravnomjernu regionalnu razvijenost.
- Kada tako ministarstvo pokazuje građanima Crne Gore da ono nije spremno da svoje podatke o radu i rezultatima podijeli sa građanima i ukaže na ono što je rezultat mjera koje su preduzete u proteklom periodu, onda je to zaista jedna loša poruka građanima i ukazuje na to da Vlada zapravo nema realne mehanizme za borbu sa takvim problemima. Transparentnost generalno jeste dio nečega što su procesi koji uslovljavaju integrisanje Crne Gore u EU. To je nešto što šalje lošu poruku prema našim partnerima, osim što obeshrabruje crnogorsku javnost i građane - istakao je Pućurica.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama, podsjeća on, vrlo jasno propisuje sve korake koji se tiču načina traženja informacija, načina davanja informacija i šta se dešava ako se davalac informacija ogluši o zahtjev za informacijom. Ističe i da zakon propisuje određene sankcije ukoliko se institucije i organizacije ne vode zakonskim propisima, što znači da nije problem u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, već, kako tvrdi, u njegovoj primjeni. Poručuje da transparentnost nije samo zakonska obaveza, već i civilizacijska stvar, dio demokratskih procesa i mora biti, ističe on, na mnogo višem stepenu.
- U proteklom periodu smo više imali nešto što možemo nazvati političkom fasadom i podmirenjem određenih političkih interesa nego li rad u korist građana Crne Gore i to može biti u nekom momentu veliki teret svima - zaključio je Pućurica.

Pućurica: Vlada u proteklom periodu vrlo često nije radila u korist građana

Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti (49.16 odsto) - pokazuju rezultati CDT-ovog Regionalnog indeksa otvorenosti. Oni su u okviru istraživanja provjeravali dostupnost informacija o godišnjem radu institucija, njihovim izvještajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od značaja za slobodan pristup informacijama, komunikaciju putem društvenih mreža... Tako dok parlament uporno odlaže usvajanje novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji bi institucije obavezao na veću transparentnost, istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazuje da državni organi ne poštuju ni važeći propis, prema kojem su dužni da na svojim internet stranicama objavljuju podatke o svom radu. - U odsustvu efikasnog nadzora, izvršna vlast u Crnoj Gori faktički djeluje iznad zakona - odlučujući samoinicijativno koja će dokumenta objaviti i kada će građanima omogućiti pristup informacijama koje im pripadaju po zakonu - navela je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. Uprkos jasnim zakonskim obavezama, prema njenim riječima, više od polovine ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti. - Najbolje rezultate bilježi Ministarstvo pravde sa 86.18 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti. Slijede Ministarstvo javne uprave (66.77 odsto), Ministarstvo ekonomskog razvoja (62.29 odsto) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (61.18 odsto). Na začelju su Ministarstvo turizma i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, sa po 33.19 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti - navela je Gvozdenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2" data-rendition-name="original" width="1320" height="866" loading="lazy" alt="Milena Gvozdenović"><figcaption>Milena Gvozdenović(Photo: CDT)</figcaption></figure>  Rad ministarstva javnih radova i energetike bio je tek u začetku u trenutku istraživanja, pa je njihova otvorenost analizirana na osnovu tada dostupnih podataka, dok će naredno istraživanje dati uporedne podatke i sveobuhvatni uvid u njihov rad. Rezultati istraživanja ukazuju na sistematsko kršenje Zakona o SPI, u dijelu koji definiše proaktivan pristup informacijama. Iako djeluje nevjerovatno - pojedina ministarstva, kaže Gvozdenović, nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, čime onemogućavaju građane i medije da ih direktno kontaktiraju. - Ministarstva takođe ne poštuju zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Na zahtjev za SPI koji smo uputili u okviru ovog istraživanja, samo šest ministarstava odgovorilo je u zakonskom roku, 18 resora je dostavilo odgovore naknadno, a jedno ministarstvo nam nije odgovorilo. Odgovori su u brojnom slučajevima stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali gotovo dva mjeseca - navela je Gvozdenović. <h2>Podaci se gube nakon rekonstrukcije</h2> Praćenje rada izvršne vlasti u Crnoj Gori sve je, kaže Gvozdenović, složenije zbog učestalih rekonstrukcija vlade. - U odsustvu jasnih politika otvorenosti i sankcija za nepoštovanje zakona, stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost. Podaci pokazuju da se strateški dokumenti i informacije prethodnih ministarstava ne objavljuju dosljedno na stranicama njihovih nasljednika, a dok su internet stranice dijela ministarstava koja su prestala da postoje i dalje dostupne, druge su uklonjene - istakla je ona. Iako većina ministarstava objavljuje informacije o javnim funkcionerima i njihovim zaradama, kao i spisak državnih službenika i namještenika, što je zakonska obaveza, to nije, podvlači Gvozdenović, uvijek slučaj sa rekonstruisanim resorima. - Iako je prošlo skoro pet mjeseci od početka rada Ministarstva javnih radova, odnosno više od godinu u slučaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, do njih se ne može doći telefonskim putem jer nijesu objavili kontakt telefon na svojim internet stranicama - istakla je ona. Tek je trećina resora na svojim internet stranicama objavila godišnji program rada za 2024. godinu, dok je svega polovina njih učinila dostupnim izvještaje o svom radu. Većina “novoformiranih” ministarstava, ukazuje Gvozdenović, ne objavljuje godišnje planove i izvještaje o radu svojih prethodnika što je zabrinjavajuća praksa, jer onemogućava građane i civilno društvo da prate kontinuitet u radu institucija. - Nijedno ministarstvo nije objavilo budžet za 2024. godinu na svojoj internet stranici. U pojedinim slučajevima, resori formirani nakon rekonstrukcije objavili su budžete prethodnih ministarstava, ali ne i budžet nakon rebalansa iz septembra 2024, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri - naglasila je ona. Podaci ovog istraživanja, kako je kazala Gvozdenović, ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna. - Sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje otežana. Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja - navela je Gvozdenović.

Ministarstva tek polovično transparentna: Nakon rekonstrukcije otežan uvid u rad, ne poštuju rokove za SPI

Cilj novog režima naplate ulaza na Adu Bojanu je evidentiranje broja posjetilaca, fiskalizacija, unapređenje ponude i transparentnost u radu, poručeno je iz Hotelsko-turističkog preduzeća "Ulcinjska rivijera".
Od 1. jula do 15. septembra cijena ulaza na Adu Bojanu do 18 sati iznosiće dva eura po satu, a od 18 do sedam sati ujutro biti jedan euro po satu.
- Morate biti svjesni činjenice da ulaz u nudističko naselje mora biti filtriran. Rampa je samo tačna evidencija, da bude sve transparentno i za Ulcinjsku rivijeru, radnike i širu javnost. Ako ćemo da obogatimo ponudu i nudimo nešto što je, za razliku od prošlih godina dosta bolje, smatramo da to treba uraditi na korektan način - kazao je za TV E izvršni direktor HTP "Ulcinjska rivijera" Armend Mila.
On je podsjetio da se prošle godine ulaz naplaćivao sedam eura ako bi posjetilac samo želio da popije kafu.&nbsp;
- Vi ste popili kafu za sat vremena i morali ste platiti sedam eura. To nije fer, fer je da se plaća jedan euro po satu. Samim tim privući ćemo veći broj gostiju, koji će ručati i popiti nešto u našim restoranima. Tako da je ovo sve u cilju transparentnosti - poručio je Mila.
T.K.

Mila: Naplata ulaska na Adu Bojanu radi transparentnosti i unapređenja ponude

Međunarodna organizacija Transparensi internešnal (TI) izrazila je duboku zabrinutost povodom Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji su potpisale vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U TI su konstatovali da, iako je privlačenje stranih investicija važno, određene odredbe ovog sporazuma mogu ugroziti put Crne Gore ka članstvu u EU, naročito u vezi sa Poglavljem 5 koje se odnosi na javne nabavke.
Podsjećaju da Sporazum predviđa da su svi ugovori i naknadni dogovori sa UAE investitorima izuzeti iz pravila o javnim nabavkama, tenderima i konkurenciji u obe zemlje.&nbsp;
- To omogućava dodjelu ugovora bez javnog nadmetanja, čime se podrivaju principi transparentnosti i jednakog tretmana - navedeno je u saopštenju TI.
Konstatuju da su takve prakse u suprotnosti s pravom EU i obavezama koje Crna Gora ima prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Evropska komisija već je ranije ukazivala da bi takvi izuzeci mogli da naruše konkurenciju i transparentnost.
- Crna Gora je postigla pohvalan napredak u usklađivanju svojih pravila javnih nabavki sa standardima EU. Izvještaj Evropske komisije za 2024. godinu priznaje umjeren do dobar nivo pripremljenosti u ovoj oblasti, uz napomenu o poboljšanjima u elektronskom sistemu javnih nabavki. Međutim, usvajanje trenutnog Sporazuma prijeti da poništi ovaj napredak. Sprovođenje odredbi koje su u suprotnosti sa zakonima EU o javnim nabavkama moglo bi da zaustavi ili ometa pregovore u vezi sa Poglavljem 5, čime bi se ometala ukupna putanja pristupanja Crne Gore EU - navedeno je u saopštenju.
TI naglašava da su javne nabavke teren podložan korupciji, a nedostatak transparentnosti Sporazuma i odsustvo mehanizama za borbu protiv korupcije, napominju, pogoršavaju ovaj rizik.
- Dozvoljavanjem izuzeća od standardnih procedura javnih nabavki, Sporazum stvara mogućnosti za favorizovanje i zloupotrebu javnih sredstava. Ovo ne samo da narušava povjerenje javnosti, već je i u suprotnosti sa principima dobrog upravljanja i odgovornosti koji su ključni za integraciju sa EU - konstatuje se u saopštenju.
S tim u vezi, TI prepučuje da parlament preispita usklađenost ovog Sporazuma sa Ustavom i međunarodnim obavezama, a Vlada da sprovede temeljnu reviziju dokumenta i ukloni sporne odredbe.
Takođe, smatraju da je neophodno organizovati široku raspravu uključujući civilno društvo, stručnjake i EU partnere.
- Zalažemo se za reviziju Sporazuma kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonima EU o javnim nabavkama i SSP-om, čime bi se zaštitili izgledi Crne Gore za pristupanje EU - ističe se u sugestijama TI.
Pozvali su i Evropsku komisiju da pažljivo prati sprovođenje konačnog Sporazuma i njegov uticaj, kako bi se osiguralo da ovaj aranžman ne ugrozi put Crne Gore ka pristupanju.
- Transparensi internešenel ostaje posvećen podržavanju napora koji promovišu transparentnost, odgovornost i integritet u javnoj upravi. Spremni smo da pomognemo u preispitivanju i izmjenama Sporazuma kako bi se uskladio sa najboljim praksama i međunarodnim standardima - poručeno je iz TI.

Transparensi internešnal zabrinut zbog Sporazuma sa UAE: Neke odredbe mogu ugroziti put Crne Gore ka EU

Uprkos formalnom napretku u procesu približavanja Evropskoj uniji (EU) i pored ocjena o impresivnom napretku u oblastima kojima se bavi naša organizacija, impresivnog napretka zapravo i nema - izborna reforma nakon više od godinu ne daje ozbiljnije rezultate, transparentnost donošenja odluka Vlade se smanjuje, sve je više pojava namjernog podrivanja demokratskih procesa, daleko smo od dobro organizovane i optimizovane javne uprave, a u pravosuđu nakon 25 godina reforme i dalje ima više problema nego dobrih praksi.
Ovo su najvažniji zaključci publikacije ““Stabilnost” ili reforme: Status quo kao “evropska politika” u kojoj Centar za demokratsku tranziciju (CDT) analizira političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024. do kraja aprila 2025, na isteku godinu i po mandata 44. Vlade Crne Gore.
- Prije i nakon njene rekonstrukcije, Vlada i većina u parlamentu je funkcionisala stabilno, iako su s vremena na vrijeme njeni konstituenti razmjenjivali teške riječi, neslaganja, pa čak i prijetnje napuštanjem vlasti. Predsjednik Vlade i prvi čovjek najjače partije vlasti izabrao je neuobičajenu taktiku za funkcionisanje većine: potpisivao je različite vrste koalicionih i političkih sporazuma sa gotovo svim ključnim akterima na političkoj sceni i na taj način pokušavao upravljati sa heterogenom vlašću i, često, komplikovanim odnosima sa opozicijom - navode u CDT-u uz napomenu da je nekad u tome imao uspjeha, te da ga je nekad taj pristup odvodio u ozbiljne probleme. Ipak, činjenica je, kako su naglasili, da su akteri vladajuće većine zadovoljni ovim pristupom i da među njima postoji veliki stepen saglasnosti da i dalje ostanu na vlasti.
- Iako je 44. Vlada poseban akcenat stavljala na napredak ka EU i u tome formalno ostvarila konkretnije rezultate od prethodnih izvršnih vlasti, iako smo od visokih predstavnika EU mogli čuti izjave o “impresivnom” napretku, sve je više indikatora da proklamovani cilj - članstvo u 2028. godini - teško da će biti ostvaren. Za ovo, razloge treba prije svega tražiti u Crnoj Gori, ali i u globalnim političkim kretanjima i odnosima unutar EU - istakli su u CDT.
Ukazali su i da IBAR, kojeg je politička propaganda vlasti označila simbolom uspjeha i prosperiteta, nije dao konkretne rezultate.
- Umjesto promjena na bolje, imamo usvojene IBAR zakone, koji su se pokazali površnim, a u praksi neprimjenljivim i često besmislenim. Unutar vladajuće većine, u periodu na koji se odnosi naš dokument, bile su primjetne antidemokratske tendencije - satanizacija drugačijeg mišljenja i pritisci na kritičare vlasti koji se simbolično mogu sažeti kroz najavu predlaganja zakona o stranim agentima i rigidan odnos vlasti prema protestima koje je pokrenula neformalna grupa studenata Kamo sutra i drugih kritičara - naveli su u CDT.
Period koji su u CDT obradili u publikaciji obilježile su iznenadne aktivnosti projekta od 35 milijardi eura u Ulcinju, čiji su prvi koraci, kako cijene, bili veoma loše urađeni - a koje je vlast predstavila u maniru netransparentnosti, nepoštovanja zakona i upućuju na mogućnost korupcije.
- Iz Evropskog parlamenta, povodom potpisanog sporazuma sa UAE i najavljenih investicija, dolazi upozorenje da su pojedine tačke sporazuma u suprotnosti sa pravnim poretkom EU. Skupština je, prije isteka propisanog roka i mimo ustaljene prakse stavila na raspravu peticiju o uvođenju vjeronauke u škole i umjesto reformi pokušala novi krug desekularizacije Crne Gore koji, za sada, nije uspio - naglasili su u CDT.
Partijska dominacija nad sektorom bezbjednosti je, ukazuju oni, nastavljena, a ni nakon četiri i po godine nemamo ni direktora Uprave policije (UP), a ni njegove pomoćnike u punom mandatu: ili preciznije, u UP i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) imamo četvrtog direktora za malo duže od četiri godine.
- Nema volje ni za donošenjem ključnih zakona koji će povećati transparentnost i način funkcionisanja sistema. Zakoni o vladi, skupštini i slobodnom pristupu informacijama i dalje čekaju neki bolji trenutak i neku zaista reformsku vlast, a optimizaciju javne uprave rijetko ko i spominje - istakli su u CDT.
Umjesto toga, kako su kazali, imamo konstantno zapošljavanje partijskih miljenika, bez poštovanja pravila da posao dobije onaj koji ima najbolje reference.
- Na kraju, ostavljamo na procjenu - da li činjenice koje navodimo, upućuju na to da će, kako je proklamovano, Crna Gora do kraja 2026. godine završiti pregovore sa EU, a do 2028, postati 28. članica EU - zaključili su u CDT.

Šestomjesečni pregled rada Vlade: Hronika propuštenih prilika, smanjena transparentnost, namjerno podrivanje demokratskih procesa...

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Istraživanje: Guglova pretraga "AI Overviews" najčešće citira Jutjub u odgovorima o zdravlju

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp posjeduje jedinstven kapacitet da izvrši pritisak na Izrael i zaustavi sukobe u Pojasu Gaze.
Gostujući u emisiji "On the Record" Fidan je naglasio da Tramp može djelovati nezavisno od uticaja različitih lobija, što mu daje slobodu da povuče konkretne poteze.
Fidan je istakao da je Izrael do sada više puta kršio sporazume o prekidu vatre, ali vjeruje da bi se situacija mogla promijeniti dolaskom nove administracije u Bijelu kuću.
- Vjerujemo da je predsjednik Tramp jedina osoba koja zaista može izvršiti pritisak na Izrael. On je nezavisan od ciljeva različitih lobija, može razmišljati i djelovati samostalno. Ako on to želi, on ima kapacitet da zaustavi pogrešno ponašanje Izraela - poručio je šef turske diplomatije.
Na pitanje o eventualnom slanju turskih trupa u Gazu, Fidan je podsjetio na stav predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Ankara spremna učiniti sve u svojoj moći za postizanje mira. On je potvrdio da bi Turska bila voljna učestvovati u međunarodnim stabilizacijskim snagama, ali je naglasio da bi takav korak zavisio od šireg međunarodnog konsenzusa.
Govoreći o potencijalnoj američkoj intervenciji u Iranu, Fidan je uputio direktan savjet "američkim prijateljima" da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
- Savjetovao bih svojim američkim prijateljima: Ne radite to. Nemojte od Irana napraviti novu Venecuelu - poručio je Fidan.
Istakao je da je Teheran otvoren za pregovore, ali da se mora pronaći način koji bi im omogućio da "sačuvaju obraz".
Priznao je da sankcije teško pogađaju iransku ekonomiju, što izaziva nezadovoljstvo naroda, ali je upozorio da će se Iran, ako se osjeti satjeranim u ćošak, pripremiti za najgori mogući scenario.
Fidan je podcrtao da je Iran ogroman susjed Turske i da se dešavanja u toj zemlji direktno odražavaju na cijelu regiju. Prema njegovim riječima, Ankara vjeruje da je dijalog, a ne sila, jedini put za rješavanje sporova.
Iako smatra da su iranske vlasti primile poruku naroda kroz proteste, Fidan je napomenuo da vlada u Teheranu, zbog finansijskih blokada u međunarodnom sistemu, teško može osigurati ekonomski boljitak svom stanovništvu. Ipak, zaključio je kako ne vjeruje da će trenutni pritisci dovesti do promjene vlasti.

Tag: transparentnost