Venecuela je preduzela pozitivne korake kako bi zaštitila ulaganja privatnih naftnih kompanija, otkako je Trampova administracija uhvatila bivšeg predsjednika Nicolasa Madura - saopštio je izvršni direktor Chevrona, Mike Wirth.
Venecuela je u četvrtak usvojila reforme zakona o ugljovodicima koje olakšavaju državnu kontrolu nad naftnom industrijom i daju privatnim proizvođačima veću autonomiju, prenosi SEEbiz.
Wirth je rekao da Chevron još preispituje zakonodavstvo, kao i da su sigurnost ugovora, komercijalna stabilnost i regulatorna predvidljivost ključni za privlačenje ulaganja u Venecuelu.
- Vidimo da Venecuela preduzima korake u pozitivnom smjeru kako bi riješila ta pitanja, što će podstaći ulaganja, ne samo od kompanija poput naše, već i od drugih za koje mislim da takođe razmatraju prilike tamo - rekao je Wirth u intervjuu za CNBC-jev Squawk on the Street.
Chevron je jedini američki naftni div koji posluje u Venecueli putem posebne licence koju je izdalo Ministarstvo finansija. Trenutno proizvodi oko 250 hiljada barela dnevno kroz zajednička ulaganja s državnom naftnom tvrtkom Petroleos de Venezuela ili PDVSA.
Wirth je u petak kazao da bi Chevron mogao povećati proizvodnju u Venecueli do 50 odsto u sljedećih 18 do 24 mjeseca ako kompanija dobije odobrenje američke Vlade.
Wall Street uglavnom smatra Chevron američkom naftnom kompanijom u najboljem položaju da iskoristi američku vojnu intervenciju u Venecueli zbog svoje prisutnosti u zemlji i odnosa s PDVSA-om.
Wirth je kazao da je bezbjednosna situacija uglavnom stabilna tamo gdje Chevron posluje, iako postoje područja Venecuele koja su manje sigurna.
Chevron je u petak objavio podatke o zaradi u četvrtom tromjesečju, koja je premašila očekivanja. Naftni gigant povećao je proizvodnju u prošloj godini, 12 odsto u svijetu i 16 odsto u SAD-u na rekordne nivoe.
Dok je Chevron spreman da poveća proizvodnju, konkurent Exxon Mobil oprezan je u pogledu povratka u Venecuelu nakon što mu je imovina dva puta zaplijenjena u prošlosti. Izvršni direktor Exxona, Darren Woods, nazvao je zemlju neinvestibilnom.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na naftnu industriju da uloži najmanje 100 milijardi dolara u obnovu energetskog sektora Venecuele.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Venecuela preduzima korake da zaštiti privatna ulaganja

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da je njegova administracija u proteklim sedmicama preduzela značajne korake ka rješavanju međunarodnih sukoba, uključujući, kako je naglasio, odnose između Kosova i Srbije.
- Posljednjih nekoliko sedmica radimo na Indiji i Pakistanu, Kosovu i Srbiji. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu - to je bio brutalan rat koji je dugo trajao. Uradili smo još dvije velike stvari uz to. Niko nikada nije uradio ovako nešto - rekao je Tramp na današnjoj konferenciji za medije tokom samita NATO-a u Hagu.
U intervjuu za Fox News Tramp je ranije rekao da je, između ostalog, zaslužio Nobelovu nagradu za doprinos u rješavanju pitanja Kosova i Srbije.
- Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Mogli biste pomenuti i Srbiju i Kosovo. Mogli biste navesti mnogo ovakvih primjera. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje da li bi mogao da dobije Nobelovu nagradu ako uspije da riješi sukob između Izraela i Irana.
Ranije je, na društvenoj mreži Truth Social, poručio da će se ponovo uključiti u dijalog između Kosova i Srbije, dodajući da je njegov prethodnik Džo Bajden svojim „glupim“ odlukama nanio štetu tom procesu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F114687664442020232&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp: Radimo na rješavanju pitanja Kosova i Srbije

Protiv doskorašnje generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjane Pajković podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinila krivično djelo prinuda, na štetu bivšeg šefa ANB-a i savjetnika predsjednika Crne Gore, Dejana Vukšića.
Iz Uprave policije je saopšteno da je protiv nje Vukšić prijavu podnio krajem marta prošle godine.
- Osnovano se sumnja da je M.P. navedeno krivično djelo počinila na način što je 10.10.2024. godine, bez saglasnosti oštećenog, uzela njegov mobilni telefon, nakon čega je sa istog uređaja poslala više uvredljivih fotografija i poruka licima poznatim oštećenom, stvarajući lažan utisak da navedene poruke i fotografije šalje lično oštećeni D.V., čime je narušila njegov ugled i privatnost - ističe se iz Uprave policije.&nbsp;
Nakon navedenog događaja, kako se dodaje, Vukšić je telefonskim putem kontaktirao Pajković i tom prilikom joj uputio riječi uvredljivog sadržaja.
- Koje je M.P. u namjeri da ih iskoristi kao sredstvo pritiska i prinude, tajno audio-snimila. M.P. je potom navedeni audio-snimak 20.03.2025. godine, putem aplikacije „Signal“, dostavila oštećenom, uz riječi prijeteće sadržine i izričit zahtjev da odustane od kandidature za poziciju sudije Ustavnog suda, čime je kod oštećenog izazvala osjećaj straha i pritiska - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;
Dejan Vukšić je od juna 2023. do kraja decembra 2025. godine obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države Jakova Milatovića. Prethodno je, od decembra 2020. do maja 2022. godine, bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Pajković je 23. januara podnijela je ostavku na funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.

Krivična prijava protiv Pajković: Osumnjičena da je sa Vukšićevog telefona slala uvredljive fotografije

Američki milijarder Ilon Mask, vlasnik kompanije Tesla i društvene mreže Iks, koji se pominje u dokumentima o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, izjavio je danas da je, od objavljivanja dokumenata, važnije da budu krivično gonjeni oni koji su činili zločine s Epstinom.
- Ono što je važno, nije objavljivanje nekog dijela Epstinovih dosijea, već krivično gonjenje onih koji su počinili gnusne zločine sa Epstinom. Kada bude bar jedno hapšenje, neka pravda bude zadovoljena. Ako ne, sve je to performans. Ništa osim odvlačenja pažnje - rekao je Mask u objavi na mreži Iks.
Maskov komentar dolazi nakon što se njegovo ime pojavilo u novom paketu objavljenih dokumenata vezanih za Epstina, koji uključuju prepisku mejlovima iz 2013. godine.
Prema objavljenim imejlovima, Mask je u decembru 2013. godine razmjenjivao poruke sa Epstinom o mogućoj posjeti njegovom karipskom ostrvu, dok zasebna prepiska pokazuje da je Epstin u februaru iste godine pokušavao da dogovori ručak sa Maskom.
Mask je na mreži X naveo da je imao vrlo ograničenu komunikaciju sa Epstinom i da je odbio višestruke pozive da posjeti njegovo ostrvo ili da putuje njegovim avionom.
On je istakao da je svjestan da dio prepiske može biti pogrešno protumačen, ali da ga to ne brine.
Dodao je da se snažno zalagao za objavljivanje Epstinovih dokumenata i naglasio da je važno da se krivično gone oni koji su počinili teška krivična djela, posebno u slučajevima seksualnog iskorištavanja maloljetnica.

Mask: Važno je krivično gonjenje onih koji su počinili gnusne zločine sa Epstinom

U minhenskom kvartu Trudering danas se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je poginula 13-godišnjakinja te je povrijeđeno sedam osoba, od čega tri teško.
Naime, autobus javnog prijevoza je udario u betonsku ogradu, a uzrok nesreće još nije poznat. Vozač autobusa je među teško povrijeđenima.
Veliki broj pripadnika policije i hitnih službi intervenisao je na mjestu nesreće.
U toku istrage provjeritće se da li je zdravstveno stanje vozača moglo uticati da se nesreća dogodi, objavio je njemački dnevnik <a href="https://www.klix.ba/redirect/260131111?url=https://www.br.de/nachrichten/bayern/bus-prallt-gegen-gebaeude-eine-tote-person-bei-unfall-in-muenchen,V9tZJcP?utm_source=Klix" target="_blank">BR24</a>.

Minhen: Autobus udario u betonsku ogradu, poginula 13-godišnja putnica

Uspjeh filma „Planina“ dodatno osnažuje poziciju Crne Gore na mapi savremenog dokumentarnog filma i predstavlja snažan podsticaj daljem razvoju autorskog i produkcionog potencijala u oblasti audiovizuelnog stvaralaštva, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović u čestitki nakon što je crnogorsko-srpski dokumentarni film „Planina“, reditelja Biljane Tutorov i Petra Glomazića, osvojio nagradu žirija u selekciji svjetskih dokumentaraca na Sundance festivalu u Solt Lejk Sitiju.&nbsp;
- U ime Ministarstva kulture i medija Crne Gore upućujem iskrene čestitke povodom osvajanja Velike nagrade žirija za najbolji međunarodni dokumentarni film na Filmskom festivalu Sandens, za ostvarenje „Planina“. Ovo izuzetno priznanje predstavlja izvanredan uspjeh za autore, ali i snažnu afirmaciju crnogorskog dokumentarnog filma u okviru najzahtjevnijih međunarodnih festivalskih selekcija. Učešće i nagrada u takmičarskom programu World Cinema Documentary Competition potvrđuju visoke umjetničke i profesionalne standarde koje film „Planina“ ostvaruje u savremenom dokumentarnom stvaralaštvu - navodi Vujović.&nbsp;
Vujović je česttitala i autorima rediteljima filma.&nbsp;
- Upućujem posebne čestitke autorima Petru Glomaziću i Biljani Tutorov, kao i cjelokupnoj autorskoj, tehničkoj i produkcionoj ekipi, na profesionalizmu, posvećenosti i dosljednosti koje su rezultirale ovim značajnim međunarodnim priznanjem. Zadovoljstvo nam je što je film realizovan uz podršku Filmskog centra Crne Gore, kao dio složene međunarodne koprodukcije Crne Gore, Srbije, Slovenije, Hrvatske i Francuske, čime se potvrđuje značaj sistemske podrške razvoju domaće kinematografije - navodi Vujović.&nbsp;
Istakla je i da je uvjerena da će ovaj uspjeh imati dugoročni značaj za crnogorsku kinematografiju i njenu međunarodnu vidljivost, i dati podstrek domacim autorma za stvaranje.&nbsp;
- Crna Gora ima još puno neispričanih filmskih priča, a MKM i Filmski centar su tu da daju podršku - zaključila je Vujović.&nbsp;

Tag: trampova-administracija

Venecuela preduzima korake da zaštiti privatna ulaganja

Tramp: Radimo na rješavanju pitanja Kosova i Srbije

Krivična prijava protiv Pajković: Osumnjičena da je sa Vukšićevog telefona slala uvredljive fotografije

Mask: Važno je krivično gonjenje onih koji su počinili gnusne zločine sa Epstinom

Minhen: Autobus udario u betonsku ogradu, poginula 13-godišnja putnica

Vujović: Uspjeh filma Planina dodatno osnažuje poziciju Crne Gore

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO