<p>Nakon što su propali tenderi za remont trajekata “Grbalj”, “Teodo” i ”Perast”, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je nove iste vrijetnosti - oko 800.000 eura.</p>
<p>Ponude brodogradilišta iz Bijele “Adriatik 42” i dva hrvatska “Punat i “Lošinjska plovidba” pristigne na prethodne javne oglase iz Morskog dobra su proglasili nesipravnim.&nbsp;</p>
<p>Iz te kompanije nedavno su rekli da će trajekt “Teodo” doći na red za remont tek u septembru, a da će “Perast” pokušati sami da pripreme.</p>
<p>Ipak, uvjeravaju da zbog kašnjenja remonta neće biti zastoja na trajektnom prelazu, navodeći da je servisirano i u funkciji pet trajekata: ”Igalo“, ”Ruka pravde”, ”30. avgust”, “Kamenari” i “Lepetane”.</p>
<h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2>
<p>Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je ranije rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan <b>Aleksandar Crvenko</b>, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.</p>
<p>Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 treba da bude obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera.</p>
<p>Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža...</p>
<p>Ponude se podnose do 30. juna, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.</p>
<h2>Odlazak na suvi dok</h2>
<p>Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje treba da budu obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast".</p>
<p>Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...</p>
<p>Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - &nbsp;70.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna...</p>
<p>Ponude za remont "Perasta" podnose se do 12. juna, a za "Teoda" do 16. juna kada će biti i otvorene.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nova šansa za remont tri trajekta, u Morskom dobru uvjeravaju da neće biti zastoja

<p>Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izdvojiće do 800.000 eura za remont tri trajekta "Grbalj", "Teodo" i "Perast" kojima u aprilu ističu sertifikati o sposobnosti za plovidbu. </p> <p>To se navodi u tenderskoj dokumentaciji objavljenoj juče na sajtu Javnih nabavki. Uslovi za raspisivanje tendera stekli su se nakon što je nedavno imenovan novi-stari direktor Morskog dobra <b>Mladen Mikijelj </b>kojem je 8. marta istekao ugovor.</p> <p>Iz kompanije su napominjali da bez potpisa direktora kompanije nije moguće krenuti u postupak za remont plovila za koji je, u najboljem slučaju, potrebno minimum 60 dana.</p> <h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2> <p>Nakon što je Vlada na telefonskoj sjednici 21. marta ponovo imenovala Mikijelja, krenulo se u akciju pripreme sezone i nakon sedmicu raspisani su tenderi vrijedni 661.157 eura, uz PDV koji iznosi 138.842 eura.</p> <p>Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je nedavno rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan <b>Aleksandar Crvenko</b>, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032900030_9b16b3b8d50081244536736ead774c19e4b7f3297f313650c3024144f72118c1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='Trajekt "Grbalj"'><figcaption>Trajekt "Grbalj"<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 biće obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera.</p> <p>Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža... </p> <p>Ponude se podnose do 28. aprila, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.</p> <p>Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje će biti obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast".</p> <p>Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura... </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032900030_172b35352686628d8126c065e3c3984cb130876340265120829e9472d2fb5d32" data-rendition-name="original" width="1024" height="678" loading="lazy" alt="Teodo"><figcaption>Trajekt "Teodo"<span>(Photo: ferry-site.dk)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - 95.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna...</p> <p>Ponude za remont oba broda dostavljaju se do 11. aprila, kada će biti i otvorene.</p> <h2>Flota kompletirana do špica sezone</h2> <p>Kako je rekao kapetan Aleksandar Crvenka, ova dva plovila biće van pogona dva mjeseca, dok će za trajekt "Grbalj" biti potrebno više vremena zbog generalnog remonta. Očekuje se da bude u funkciji do špica turističke sezone, prije 10. jula.</p> <p>- Kada dođe termin za servisiranje, mi moramo da ispoštujemo sve procedure, kako bi dobili garanciju za "Teodo" i "Perast", a "Grbalj" će nakon remonta, da završi kompletnu klasu. Najbrža procedura za "Teodo" i "Perast" je nekih 60 dana, dok za "Grbalj" to duži period - naveo je za RTHN Crvenko, izrazivši nadu da će sve biti spremno za predstojeću turističku sezonu, kada je u pitanju prevoz s jedne na drugu stranu obale Bokokotorskog zaliva.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032900034_ad888122798e34b90ebc027cc8ec53e2ce51632837d6a65e219c3a88c32ba9ee" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Aleksandar Crvenko"><figcaption>Aleksandar Crvenko<span>(Photo: RTHN)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>JP Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju od kompanije Pomorski saobraćaj u februaru 2023. godine, a prvih dana saobraćao je samo trajekt "Vasilije" iznajmljen od kompanije Briv.</p> <p>Kasnije su kupljeni "30. avgust“ i "Ruka pravde", nakon čega su floti priključena i plovila koja su pripadala Pomorskom saobraćaju.</p> <p>Crvenko je siguran da će flota kojom raspolažu odgovoriti dinamici i efikasnosti prevoza vozila na liniji Kamenari - Lepetane.</p> <p>On je rekao da su trajekti "Ruka pravde" i "30. avgust“ bili na remontu prošle godine, a da će ove biti obavljena standardna procedura - pregled sa roniocima. </p> <p>- Trajekt "Igalo" se skoro vratio sa remonta i on je spreman, kao i dvije manje catare, Kamenari i Lepetane, tako da raspolažemo sa dovoljnom flotom. Očekujem da neće biti nikakvih problema što se tiče početka sezone - rekao je za RTHN Crvenko.</p> <p>Morsko dobro raspisalo je tender i za nabavku farbe i cinka protektora za trajekte, vrijednosti 80.000 eura sa PDV-om.</p>

1250x600

1084x550

Za remont tri trajekta 800.000 eura: "Teodo" i Perast" van pogona dva mjeseca, "Grbalj" do špica sezone

<p>Bivši direktor Vodovoda i kanalizacije u Rožajama, <b>Senad Mujević, </b>uhapšen je zbog sumnje &nbsp;da je zloupotrebom položaja pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu oko 160.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Mujević je funkcioner Bošnjačke stranke.</p>
<p>- Službenici policije, po nalogu tužioca lišili slobode<b> S.M.</b>(57), bivšeg direktora Doo Vodovod i kanalizacija Rožaje, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, čime je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist, na direktnu štetu budžeta ovog preduzeća u iznosu od skoro 160.000,00 eura- ističe se u saopštenju Uprave policije.</p>
<p>Mujević je, kako se sumnja, ovo krivično djelo izvršio na način što je kao službeno lice - direktor doo Vodovoda i kanalizacije, čiji je osnivač Opština Rožaje, iskorišćavanjem svog službenog položaja u periodu od 2021. do druge polovine 2024. godine, pribavio sebi protivpravnu imovinsku korist tako što je, bez pravnog osnova i službene potrebe pravnog lica čiji je bio direktor: kupovao materijal i drugu robu od raznih privrednih društava, omogućavao fizičkom licu da registruje više vozila na račun Vodovoda, omogućio zapošljavanje novog kadra u Vodovodu, protivzakonito i bez javnog oglasa, na nesistematizovano radno mjesto omogućavajući zaposlenom da ne dolazi na posao a da mu je pritom isplaćivana zarada i protivpravno prenosio sredstva sa računa Vovodova i kanalizacije na svoje račune kod više poslovnih banaka u Rožajama, na taj način pribavljajući sebi ili drugima protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 158.179,88 eura, što ujedno predstavlja i materijalnu štetu koju je pričinio preduzeću DOO Vodovod i kanalizacija Rožaje.</p>

Uhapšen bivši direktor Vodovoda u Rožajama, osumnjičen da je zloupotrebom položaja pribavio oko 160.000 eura

<p>Iz Sindikata zaposlenih RTCG-a obratili su se javnosti povodom odnosa menadžmenta te institucije prema radnicima, posebno prema onima koji ne pristaju na ucjenjivačke poruke.</p>
<p>Oni su najprije čestitali rezultate istraživanja EBU, prema kojima je RTCG ostvarila najveći rast gledanosti u posljednjih godinu dana od svih državnih medija na teritoriji Evrope, uz podsjećanje da su za te rezultate zaslužni i radnici, a ne samo menadžment koji se rezultatima hvali.</p>
<p>- Nije valjda da rezultati dolaze sami od sebe? Sve očigledniji nemaran odnos rukovodstva prema radnicima koji iako na minimalcu proizvode ovakve rezultate- kazali su iz Sindikata zaposlenijh RTCG-a.</p>
<p>Iz ovog Sindikata podsjetili su javnost da su prethodnih dana konačno počeli pregovori menadžmenta i predstavnika dva sindikata.</p>
<p>- Neposredno prije početka pregovora, na jednom od konsultativnih sastanaka menadžmenta i rukovodilaca sektora (sa dva predstavnika iz svakog sektora), iznošeni su predlozi zaposlenih, a koji se tiču povećanja plata. Na jednu od konstatacija da su snimatelji slabo plaćeni iz usta generalnog direktora smo mogli čuti kako snimatelji nemaju čime biti nezadovoljni, a pritom 6-7 snimatelja iz drugih medija u svakom trenutku čeka da budu primljeni u RTCG. Direktor je dodao i da svega njih 3-4, koji rade u Javnom servisu, mogu biti angažovani za potrebe snimanja filmova. Ali gdje piše da televizijski snimatelj mora imati znanje filmskog? Dakle, dugogodišnji snimatelji na minimalcu od 600 ili 800€, u zavisnosti od stručne spreme, nemaju čime biti nezadovoljni? Pritom ucjenjivačka poruka, da će lako biti zamijenjeni ako im se plata ne sviđa, zvuči prilično jezivo- istakli su, dodajući da se to ne odnosi samo na snimatelje, već da su iz ugla menadžmenta svi lako zamjenjivi i niko ne zna posao dovoljno dobro.</p>
<p>- Naravno, misli se prije svega na one koji se usuđuju da kritikuju odluke menadžmenta ili tvrdoglavo ostaju u "omraženom" Sindikatu zaposlenih jer vjeruju da će im on izboriti bolje uslove rada. Pod pritiskom rukovodstva nekoliko desetina radnika se ispisalo iz našeg sindikata, a urednicima pojedinih redakcija, koji su prepoznati kao sindikalni borci, najavljene su smjene uz nesuvisla obrazloženja. Tako to bude kad nisi u milosti nečije vlasti, a kad jesi ne postoji dovoljno dobar argument da te pomjere sa nekog mjesta. Ko ne vjeruje nek izbroji koliko je bilo presuda koje kažu da je <b>Boris Raonić</b> nelegalno na funkciji generalnog direktora, uključujući i ovu Osnovnog suda od prije nekoliko dana- poručili su iz ovog sindikata.</p>
<p>Kako ističu, ispada da su sve to nedovoljno dobri argumenti da čovjek iz NVO sektora napusti funkciju na kojoj gotovo ništa nije naučio o kompleksnosti naših poslova. I kojem je jedna od glavnih misli o zaposlenima izražena u naslovu teksta.</p>
<p>- Na kraju ćemo podsjetiti sve koji misle da mogu olako kažnjavati radnike i davati otkaze da postoje zakoni koji štite zaposlene i koje sudovi poštuju. Nekoliko je skorašnjih slučajeva gdje su radnici RTCG dobili presude u procesima koje su pokrenuli da zaštite prava koja su im ugrožena od aktuelnog menadžmenta. Nakon ovih presuda kolege i koleginice dobiće ozbiljne novčane nadoknade. Ko će vraćati ove i druge presuđene dugove? Odgovor je na početku teksta. Čija je odgovornost i ko bi trebalo da vraća dugove? Upravo onaj na koga ste sada pomislili- kazali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.</p>
<p>Na kraju, zaključili su da rezultata imamo, nova ima, ali da boljih plata za dostojanstven život još uvijek nema.</p>

Sindikat zaposlenih RTCG: Pod pritiskom nekoliko desetina radnika se ispisalo iz sindikata, urednicima sindikalnim borcima najavljene smjene

<p>Kao da nam nije dovoljno čemera i jada koji nam priređuje nesposobni bezbjednosni sektor, prinuđeni smo da čitamo i gledamo, reklo bi se uobičajene, ali ovih dana znatno izraženije bizarne obrede crkve Srbije.</p>
<p>O lagarijama i posrnuću bezbjednosnoga sektora, čitaćete u kolumni za koji dan.</p>
<p>Ovoga puta, pozabaviću se novim parastosom <b>čiča Draži</b> u gradu 46 narodnih heroja i heroina, u kojem je, zamislite, crkvena rehabilitacija četničkih vođa postala nametnuta normalnost.</p>
<p>Ako ste i pomislili da su čitulje, parastos u Herceg Novom, Metodijevo odlikovanje vrhovnog komandanta - velikog vožda u Beranama i besjeda Vučevića o svetosavskom putu vrhunac crkvenog cirkusa, prevarili ste se. Jer kako da ovako skrojena parada prođe bez učešća darovitog Šubare. Tako je Ljubiša alijas <b>Metodije</b> svoju turneju radnog naziva „parastosi i odlikovanja“ samo nastavio u Beranama, dok je dva dana ranije imao spektakularan liturgijski izlet &nbsp;u Nikšiću.</p>
<p>A bio je tu i <b>Budo Aleksić</b>, mirođija u svakoj čorbi đe se organizuju pomeni četničkim zločincima. Budo je, onomad, agitovao za spomenik <b>Pavlu Đurišiću</b>, ali klanjanje jednom vođi klanjanje je, suštinski &nbsp;čitavoj hordi zla.</p>
<p>Nije ovo prvi parastos u gradu pod Trebjesom održan čiči sa bajonetima. Podsjetiću na onaj kojem je prisustvovao i tadašnji potpredsjednik SO Nikšić, <b>Nemanja Vuković</b>, te je potom tvrdio kako je samo primio crkveni poziv, ali nije bio upoznat sa povodom događaja. Došao čovjek da ispoštuje crkvu. Povod je, ionako, manje važan. Manir Demokrata je da se, kad god je kritička oštrica javnosti uperena prema njima, prave mrtvi, ili neobaviješteni.</p>
<p>Ovoga puta, makar prema pisanju medija, "centristi" su izostali. Vukovića funkcija više ne obavezuje da se izlaže neugodnim situacijama, a nova predsjednica SO, očito, još nije shvatila da prisustvo slavljenju četništva nije izraz njene volje, već pravila koja određuje crkva.</p>
<p>Budo i Šubara ponosno su odavali počast jednome od svojih idola. A Budo je, vjerovatno, bio dodatno ushićen privilegijom statusa ministra, umjesto tamo nekog običnog funkcionera, jer je ministarska, logično, slađa od partijske funkcije.</p>
<p>A što seŠubare tiče, suvišno je govoriti koliko je besramno nazivati sebe potomkom Save i Dragana, a u saradnji sa crkvom pripremati teren za formalnu rehabilitaciju četnika. U Nikšiću je taj proces formalno započet uriniranjem po spomeniku onoga čija čvrsta misao i nepokolebljivi osmijeh zadivljuju Evropu. Ostalo je istorija. Nažalost, istorija koju smo im dozvolili da pišu po mjeri crkvenog klera i ovdašnjih fašista.</p>
<p>S jedne strane, pročetnička kampanja bila je znatno agresivnija, a dio građanki i građana ipak nije povjerovao da je glas za PES i Demokrate glas za dovršetak Kovačevićevog zuluma nad gradom. S druge strane, &nbsp;činjenica je – da je bilo više volje onoga dijela suverenista sa boljom infrastrukturom, da je bilo uvjerljivije kampanje, Nikšić možda ne bi bio ostavljen na milost i nemilost onih koji rade za račun druge države, svoje matice i crkve i podnose ekspresne raporte o ostvarenim ciljevima, postepeno, Mandićevim različitim putevima.</p>
<p>No, makoliko izgarali u želji da srušite nikšićko antifašističko nasljeđe – no pasaran. Jer svaka vlast je prolazna, ali je čast vječna. E nama su preci u amanet ostavili ovo drugo – da ni po koju cijenu ne prodamo slobodu krvlju izvojevanu. Jer mi znamo da su 46 izgubljenih života odraz čistog uvjerenja da je sloboda vrhunski ideal. Zato nikad nećete izjednačiti njihovu hrabrost sa četničkim kukavičlukom.</p>
<p>Komandant Sava ostaće najveći i jedini kojeg mi, zakleti antifašisti slavimo. Revizionističkim bajkama od njega nikad nećete napraviti kolaboranta i izdajnika, a ponajmanje prikrivenog sljedbenika zločinačkog pokreta. Nećete uniziti Ljubovu i Jokinu ugašenu mladost. Nećete zgaziti niti jedno nikšićko ime, dok nas ima koji ih znamo od prvog do posljednjeg i slijedimo tekovine njihove borbe.</p>
<p>„Dok god budete čuli na Ljubinom grobu pucnje naših pušaka, Njemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu više nema živih proletera“</p>

Rehabilitacionim parastosima nećete izjednačiti četništvo i nikšićki heroizam

<p>Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za šest mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, što je za 10,27 odsto više nego u istom periodu lani, ali je na kraju juna bio u deficitu 232,32 miliona eura, prenosi Dan.</p>
<p>- Prihodi od doprinosa za šest mjeseci ove godine iznose 161,85 miliona eura i manji su za oko 66 procenata od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 245,23 miliona eura. Opšti prihodi Budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 232,32 miliona eura, što je za 106,98 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 112,24 miliona eura- potvrđeno je za Dan iz Fonda PIO.</p>
<p>Kada je u pitanju 2023. godina, u istom periodu, odnosno za šest mjeseci, deficit Fonda PIO je iznosio 43,68 miliona eura.</p>
<p>Iz Fonda, čiji je direktor <b>Vladimir Drobnjak, </b>su naveli da se sredstva za isplatu kreću u okviru predviđenog plana potrošnje u 2025. godini.</p>
<p>U ovoj godini su od januara smanjeni doprinosi na zarade. Reforma poznatija kao "Evropa sad 2" je počela da se primjenjuje od 1. oktobra, kada su smanjeni doprinosi za PIO, a na račun čega su zaposlenima uvećane plate. Osim zaposlenih, doprinosi su smanjeni i na teret poslodavaca, koji su mogli taj dio poreskog olakšanja da prenesu na radnike, odnosno da za taj procenat uvećaju radnicima plate. Ta norma nije bila imperativna, već data na odlučivanje poslodavcima.</p>
<p>Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29. pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 450 eura.</p>
<p>Pomenutim izmjenama Zakona takođe je propisano da korisnici prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.</p>
<p>- Prema podacima iz isplatne baze za mjesec jun 2025. godine, broj korisnika koji prima penziju u iznosu od 450 eura je 47.908 dok je za isti mjesec isplaćeno 18.688 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije- kazali su iz Fonda.</p>
<p>To bi značilo da je minimalnu penziju u junu primilo 66.596 korisnika.</p>
<p>- Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na obračunatu penziju za jun 2025. godine, Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.491 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.724 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.767 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.335 je penzionera, a 3.389 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.697 korisnika penzije i 70 korisnika ostalih prava- precizirali su iz Fonda.</p>
<p>Broj penzionera u junu 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,91 odsto.</p>
<p>- Struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore- kazali su iz Fonda.</p>

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

<p>Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene.</p> <p>To je ETV kazala viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b> nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba.</p> <p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p> <p>Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  <p>- Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  <p>Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen <b>Igor Nedović</b>.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

<p>Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;</p>
<p>Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.</p>
<p>Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b>.</p>
<p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p>
<p>Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.</p>
<p>- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;</p>
<p>Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, <b>Strahinja Raonić</b>, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

<p>Komunalna inspektorka iz Tivta <b>Nataša Samardžić</b>, kako smo i najavili, ukrovila je danas popodne kuću koju je „na divlje“ sagradila u tivatskom naselju Seljanovo.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Uzalud zabrana gradnje koju je naložila Građevinska inspekcija, uzalud kazne Komunalne policije zbog kršenja odluke Opštine Tivat o zabrani gradnje u turističkoj sezoni, koja je stupila na snagu 1. juna, uzalud apeli mještana da institucije stanu na kraj bezobzirnom ponašanju komunalne inspektorke.</p>
<p>Jasno je - neko joj je dao „zeleno svjetlo“ da gradi, iako nema građevinsku dozvolu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 79.3953%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-komunalna-inspektorka-iznad-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je „divlja gradnja“, nijesu odgovorili na pitanja o ovom slučaju.</p>
<p>Iz Komunalne policije ranije su nam saopštili da je u njihovoj nadležnosti jedino da je kazne, što su kažu i učinili, zbog kršenja odluke o zabrani gradnje tokom turističke sezone.</p>
<p>I onda će inspektorka Samardžić da izađe na teren i da kazni nekoga u Tivtu ko eventualno gradi kršeći ovu odluku?!</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-kad-komunalna-inspektorka-gradi-na-divlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Korisnik društevene mreže Fejsbuk napisao je danas da mu upravo inspektorka Samardžić ne dozvoljava da sagradi ogradu oko imanja, jer nema dozvolu.</p>
<p>A inspektorka Samardžić prijetila je i Portalu ETV kada smo joj tražili izjavu. Napisala je u poruci da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju.</p>
<p>Ipak, nije kriva ona. Krive su institucije koje ćute i ne reaguju.</p>
<p>Građevinska inspekcija koja smatra da je sve što oni treba da učine da zabrane dalju gradnju, pa ako investitro nastavi nije više njihov problem, Komunalna policija koja ne poziva na odgovornost svoju službenicu koja krši zakone i lokalne propise, tužilaštvo koje sve nijemo posmatra...</p>
<p>Drskost, bahatost i beskrupuloznost su, nažalost, danas slika mnogih lokalnih i državnih činovnika, javnih funkcionera, ali i političkih elita. U takvom ambijentu „stradaju“ zakoni i propisi, etički kodeks, a najviše prava građanki i građana ove države. Slučaj komunalne inspektorke Samardžić samo je djelić tog mozaika koji brine svakog odgovornog čovjeka.</p>
<p>Pisali smo da je inspektora komšije u aprilu obavijestila da će da mijenja krov na kući i dogradi visoko potkrovlje, te da ima sve dozvole. Ispostavilo se da ih je obmanula i da je njen graditeljski poduhvat znatno veći, ali i da nema dozvole.</p>

VIDEO: Komunalna inspektorka pokrila kuću koju je sagradila „na divlje“

<p>Misle li Srbi, dok se konsterniraju, da pośetioci proteklog <b>Tompsonovog</b> koncerta vide loše konotacije pokliča „za dom spremni“ i ustaškog imidža koji prati pomenutog Tompsona? Pomisle li ikad ti isti Srbi da nesrbi u regionu, takođe, vide u četničkom pokretu, muralima <b>Draže Mihailovića</b> po Srbiji, parastosima četničkom vođi, proglašavanju junacima fašističkih kolaboracionista što radi Crkva Srbije - jednako neprihvatljivu ideologiju, samo sa drugim nacionalnim predznakom?</p> <p>Razlika između <b>Ante Pavelića</b> i Draže Mihailovića je u tome što je Pavelić imao državu iza sebe koja je sprovodila sistematske zločine, dok iza Draže Mihailovića nije stajala država da zajedno sprovode svoj program homogene velike Srbije, već je taj plan, shodno prilikama koje su mu to omogućavale, sprovodio sam.&nbsp;</p> <p>Pritom, ne treba zaboraviti da je u Srbiji postojala kvinsliška vlada <b>Milana Nedića</b>, potpomognuta fašističkim Zborom <b>Dimitrija Ljotića</b>, čiji je glavni ideolog bio vladika Crkve Srbije <b>Nikolaj Velimirović</b>, a koja je prva u Evropi proglasila Srbiju kao judenfrei državu i koja je prva koristila komore za masovno ubijanje, tzv. dušegupke. Ne treba ni zaboraviti zašto je četnički pokret toliko utemeljen u Srbiji do današnjih dana. Nakon zajedničke borbe partizana i četnika u oslobađanju Loznice i Valjeva krajem 1941, četnici su, nakon što su se susreli sa Njemcima u Divcima 13. novembra 1941. dogovorili o prestanku neprijateljstava i zajedničkom borbom protiv partizana.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20" data-rendition-name="original" width="890" height="997" loading="lazy" alt="Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije"> <figcaption>Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije<span></span></figcaption> </figure>  <p>Draža Mihailović je u ime dalje saradnje predao Njemcima 320 zarobljenih partizana, koji su svi pobijeni u Jajincima, kraj Beograda. Zato su u Srbiji, sve vrijeme okupacije, njemačke snage bile reda jednog nepotpunog policijskog bataljona (izvor, Memoari <b>Hermana Nojbahera</b>, specijalnog nemačkog izaslanika za Balkan), pa je u Srbiji relativno bilo mirno i bez značajnijih sukoba, a četnici mahom živjeli u beskonfliktnoj simbiozi sa Njemcima.&nbsp;</p> <h2>Fašistička ideologija&nbsp;</h2> <p>Vrlo često srpski narod sebe smatra žrtvom, posebno dio van Srbije, potpuno zanemarujući da je Srbija vodila četiri imperijalna rata protiv nacionalnih zajednica i novostvorenih država na tlu bivše SFRJ, praveći inverziju, zataškavajući svoju ulogu pričom o građanskim ratovima. Hrvatski nacionalizam jeste opasan, ali on je mahom unutrašnji problem Hrvatske. Za razliku od njega, srpski nacionalizam je regionalni problem.&nbsp;</p> <p>Otuda je on danas glavni destabilizujući faktor na Balkanu. Pokojni beogradski advokat <b>Srđa Popović</b>, govorio je da je i kap vina opasna za notornog alkoličara koji treba da prestane da pije. A mi imamo, ne kap, nego burad vina.</p> <p>No, moramo biti vrlo ośetljivi kada koristimo riječ fašizam, jer prećeranom upotrebom te riječi banalizujemo i relativizujemo ogromne žrtve koje je prouzrokovao. Ali ne smijemo ni ćutati na pokušaje rehabilitacije svih onih pokreta, baziranih na zločinačkim ideologijama, koji su bili fašistički kolaboracionisti. Svaka podrška tim kolaboracionistima jeste, u konačnom, podrška fašističkoj ideologiji. Tako ni gradonačelnik Podgorice ne može izbjeći epitete koji su mu upućeni pod Goricom na proslavi povodom 13. jula, sve dok mu je Nikolaj Velimirović duhovna vodilja, a glavni partneri u vlasti sljedbenici fašističkih kolaboranata u četničkom pokretu.</p> <p>Možda je trebalo da na spomeniku koji obelježava spomen na 66 narodnih heroja iz NOB-a da pročita posmrtni govor Nikolaja Velimirovića Dimitriju Ljotiću? „...Drvo je odsečeno, ali Bog zna šta radi i mi se moramo pokoriti Njegovoj volji. Ako je drvo odsečeno, ali iz odsečenog drveta nikle su mnoge mladice, a to su mnogi i mnogi Ljotići. Ako je pao Dimitrije Ljotić, desetine hiljade srpskih junaka pod oružjem zajednički sjedinjeni, ne pojedinci, nego zajednički su zamenici Dimitrija Ljotića....“. Ili poznati govor Velimirovića u beogradskom Kolarcu 1935, u kojem Hitlera poredi sa Sv. Savom.</p> <p>Dok se sa jedne strane problematizuje himna Crne Gore zato što je narodnu pjesmu SAMO ZAPISAO <b>Sekula Drljević</b>, nekada borac za srpstvo, pa za Crnu Goru, da bi na kraju završio kao kolaboracionista ustaštva, na drugoj strani ti isti nemaju problem da veličaju otvorene kolaboracioniste fašizma, iza kojih su ostali masovni zločini, čak i đece u kolijevkama. Ti poznavaoci svega i svačega, samo ne onoga što su nesporne činjenice, govore da je Drljević dopisao potonje stihove himne. Time priznajući da je bar ostatak originalni tekst narodne pjesme, dok sa druge strane lažno promovišu kao originalan tekst citat iz jedne pozorišne predstave Narodnog pozorišta u Beogradu iz XIX stoljeća. Znate ono „... najmudrija srpska glava“...&nbsp;</p> <h2>Kolaboranti</h2> <p>Iako imam poštovanje prema borbi <b>Krsta Zrnovog Popovića</b> za suverenu Crnu Goru kroz Božićni ustanak, nemam opravdanja, bez obzira na njegove motive, što je smatrao da može vratiti suverenu Crnu Goru sarađujući sa italijanskim fašistima. Ako za njega, kome je jedino suverena Crna Gora bila motiv, nemam razumijevanja, što treba da mislimo o onima koji su kolaborilari sa fašizmom da nestane Crna Gora?&nbsp;</p> <p>Što je slavljenje Draže Mihailovića, Pavla Đurišića, <b>Baja Stanišića</b> i ostalih kolaboracionista, proglašavanje svecima <b>Vukojičića</b>, <b>Šiljka</b> i Velimirovića, koji je pjevao već pomenute hvalospjeve <b>Adolfu Hitleru</b>, upoređujući ga sa Sv. Savom, do slavljenje fašizma i nacizma, kojim je trebalo stvoriti etnički čist „srpski svet“? Skoro sam viđeo video klip u kojem neki od važnih vjernika Crkve Srbije objašnjava kako je Vukojičić dobio nadimak Macá zato što je bio pitom kao maca. Nije smiješno. Tragikomično je taman kao „pomirenje“<b> Andrije Mandića</b>.</p> <p>Mnogo je toga napisano o kolaboraciji sa fašizmom četničkog pokreta, objavljeni ugovori iz italijanskih izvora kojima su naoružavani od strane fašističkog okupatora, dobijali hranu, plate, propusnice o slobodnom kretanju... da bi se to moglo relativizovati. Problem je, u stvari, da njihovi poklonici nemaju problem sa tim. Kao što danas nemaju problem što je <b>Putinova</b> Rusija, iz imperijalnih razloga, zločinački napala suverenu zemlju, što ubija žene, đecu, gađajući stambene objekte, bolnice, skloništa. Ne, oni navijaju da ubiju što više Ukrajinaca! Jer njima ne smeta ni zločin, ni fašizam, ako je u svrhu ostvarenja njihovih velikodržavnih ciljeva.</p> <p>Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine, donosi šest fotografija koje predstavljaju zajedničku borbu Njemaca i četnika Draže Mihailovića. Fotografije su propraćene naslovom: „Alle machen sie mit“ („Sve radimo zajedno“), dok u tekstu piše : Oni su naročito ponosni što mogu da se bore zajedno sa nama protiv zajedničkog neprijatelja“. Prilog: fotokopija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5" data-rendition-name="original" width="676" height="1057" loading="lazy" alt="Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine"> <figcaption>Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine<span></span></figcaption> </figure>  <h2>Kakistokratija</h2> <p>Ako se demokratija svodi samo na odlučivanje na periodičnim izborima o političkoj reprezentativnosti, često praćeno krađom, onda se to ne može nazvati demokratijom. To se prije može nazvati vladavinom oligarhije, koja se najčešće pretvara u kakistokratiju - vladavinu najgorih.&nbsp;</p> <p>Današnja Crna Gora, iako navodno teži članstvu EU, promoviše ideološku i političku isključivost koja nema veze sa izvornim evropskim vrijednostima, ignoriše građanske inicijative, podređuje građanske i humanističke vrijednosti političkim ambicijama, sa težnjom ograničavanja ljudskih prava i sloboda, slobode medija, ne libeći se upotrebe političkog, pravosudnog i fizičkog nasilja prema neistomišljenicima.</p> <p>Veoma je problematično da nekada vrlo aktivne nevladine organizacije i pojedinci danas oportunistički ćute na ekonomsko uništavanje Crne Gore, netransparentnost, partitokratiju, kikistokratiju, gašenje njenih avio transportnih veza kao turističke destinacije, poigravanje sa državnim finansijama, ugrožavanje zdravstvenog i penzionog fonda, enormno uvećanje administracije nesposoobnim partijskim kadrovima, trošenje manirom pijanog milijardera budžetskog novca na hiljade tobožnjih savjetnika, službena putovanja koja se redovno pretvaraju u turistička, nabavku skupocjenih automobila i njihovo uništavanje i, što je više nego problematično, uvođenje zločinačkih, profašističkih, kolaboracionističkih ideologija i njihovih vođa u zvanične tokove, preko otvoreno anticrnogorskih političkih elemenata i sveštenstva Crkve Srbije.&nbsp;</p> <p>U hramu Svete Trojice na Pelinskoj Rudini 17. jula 2025. godine služena je „zaupokojena“ liturgija ratnom zločincu Draži Mihailoviću. Predśednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, poznat kao „pomiritelj“, prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade ljudima koji su vjerovatno prisustvovali toj liturgiji, a koja bi trebalo biti nagrada koja simbolizuje potpuno suprotne vrijednosti, svojim uobičajenim jezikom laži i obmana, objasni nam da su Trinaestojulski ustanak ustvari podigli bivši kraljevi oficiri i narod, da bi kao potonje pomenuo ateiste, smatrajući pod time valjda komuniste, koji su inače organizatori ustanka.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću"> <figcaption>PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću<span></span></figcaption> </figure>  <p>Naravno, u maniru Mandića, po njemu kasnije nije bilo rata između okupatora i fašističkih kolaboracionista sa jedne strane i partizanskog pokreta, sa druge strane, već je to, zamislite bezobrazluka, bio građanski rat? I to je to kukavičje jaje koje nam prodaju svi, od Miloševića, <b>Šešelja</b>, do Mandića, <b>Ljalja</b> i kompanije, kao da smo svi slijepi kod očiju, kao da smo kišne gliste, pa ne razlikujemo agresiju i građanski rat.</p> <p>E pa, Lamo, to pomirenje sa četničkom ideologijom, sa ideologijom profašističkih kolaboracionista, protivnika postojanja crnogorske države, otimača istorije, jezika, kulture, crkve, ... taj film nećeš gledati. Kao što nijedan intelektualac i liberal u Njemačkoj nikada neće sopstvenu ideologiju spajati sa ideologijom fašizma i nacizma, tako nijedan Crnogorac, liberal, evroatlantski opredijeljen, neće prihvatiti ideologiju „Homogene Srbije“ i miriti se time da postane legitimna ideologija u državi Crnoj Gori!</p> <p>I da budemo jasni: ne poistovjećujte srpski narod sa svojom nakaznom ideologijom! Ako je ideologija četništva i velikosrpstva ugrožena, ili bila ugrožena, to nijednog trenutka ne znači da je srpski narod u Crnoj Gori ugrožen, ili bio ugrožen. A na njemu je da izabere između Crne Gore i četništva i „srpskog sveta“!</p>